Tradicionalna međunarodna Extreme Enduro utrka '“Kreševo 2018“ bit će održana od 24. do 26. avgusta u Kreševu, a organizator utrke u ime Motociklističkog saveza BiH je Auto-moto klub ''Kreševo''. Utrka je međunarodna, a boduje se za Evropsko-BMU prvenstvo, Prvenstvo Alpe-Adria, Prvenstvo Hrvatske i Prvenstvo Bosne i Hercegovine. 
Očekuje se nastup više od 100 domaćih i inozemnih takmičara. Program počinje u petak uvečer treningom na poligonu Osnovne škole, a glavni dio tog dana je pretponoćni prologe - extreme test expert klase. U subotu program počinje treningom na motodromu Gajice, a nastavlja enduro vožnjom da bi završio koncertom i proglašenjem najboljih na Trgu fra Grge Martića. 
U nedjelju, trećeg dana manifestacije, vozači će u 9 sati krenuti s Trga ka kamenolomu „Vrela“, odakle starta extreme enduro utrka. Proglašenje pobjednika planirano je za 15.30 sati.

Očekuje se nastup više od 100 domaćih i inozemnih takmičara

Extreme Enduro utrka “Kreševo 2018“ počinje sutra

Realizaciju projekata očuvanja baštine na području općine Kreševo pomaže Federalno ministarstvo kulture i sporta, koje je odobrilo sredstva za nekoliko projekata, navedeno je iz Općine Kreševo. 
Za nastavak izgradnje i uređenja muzeja Franjevačkog samostana odobreno je 28.000 KM, a za restauraciju muzejskih eksponata i uređenje spomen-sobe fra Grge Martića, što je, prema planu, sljedeća faza uređenja muzeja, još 16.000 KM. 
Također je za uređenje povijesne jezgre Kreševa kao nacionalnog spomenika BiH, u čemu će se naći mjesta i za djelomičnu sanaciju jednog broja starih kuća stavljenih pod državnu zaštitu, odobreno još 12.000 KM.

Sanirat će se i nekoliko starih kuća stavljenih pod državnu zaštitu te spomen-soba fra Grge Martića

U Kreševu počelo uređenje muzeja Franjevačkog samostana

Birači koji su vezani za svoje domove, zbog starosti, bolesti ili invaliditeta na dan izbora, 7. oktobra ove godine mogu glasati u svom domu putem mobilnog tima, a prema odredbama Pravilnika o upotrebi i izradi izvadaka iz Centralnog biračkog popisa, navedeno je iz Općinske izborne komisije Kiseljak. 
Uvjeti za glasanje u svom domu su: da je birač upisan u birački spisak, da potpiše izjavu da će glasati u svom domu putem mobilnog tima te da posjeduje medicinsku dokumentaciju o bolesti ili invaliditetu za osobe mlađe od 70 godina. 
- Za birače vezane za svoje domove potrebni su kontakt-podaci, tj. adresa i broj telefona radi obilaska tih osoba i uzimanja ličnih izjava o tome hoće li glasati u svome domu putem mobilnog tima. Gore navedeni birači mogu se javiti do 6. septembra putem telefona na broj: 030/871–616 ili putem e-maila: 115ms.izbori@gmail.com – rečeno je iz Općinske izborne komisije Kiseljak.

Prema odredbama Pravilnika o upotrebi i izradi izvadaka iz Centralnog biračkog popisa

Starci, bolesni i invalidi mogu glasati u svom domu

Na svaki Kurban-bajram 60-godišnji Fojničanin hadži Halim Hurem, ratni vojni invalid, prisjeti se odlaska na hadž. Bilo je to ratne 1994. godine, a Hurem je put Meke i Medine otputovao s još jednim vjernikom iz Fojnice.&nbsp; 
- Bilo je teško, ratno stanje, ja tek oporavljen, sa štakama. Krenuli smo iz Fojnice automobilom preko Zahora i Kondžila do Visokog, onda helikopterom iznad Zahora, Prokoškog jezera do Pazarića, pa Deutzom do Hrasnice, a onda kroz tunel do Sarajeva. Iz Sarajeva smo poletjeli ruskim avion Tupoljev s drvenim klupama do Zagreba. U Zagreb nam kralj Fahd poslao veliki avion. S nama je putovao i rahmetli predsjednik Alija Izetbegović. Pozdravio se s nama i dao nam hediju - prisjeća se hadži Halim.

Kako nam je kazao, sletjeli su ujutro u Džedu. Imali su pažnju, doček i privilegije kao malo ko. Osjećaju su im bili pomiješani, mislili su na BiH u kojoj je rat, a u Saudijskoj Arabiji neopisiva ljepota.

- Kada smo letjeli iznad Džede, imali smo osjećaj da je to dženet. Odatle smo išli autobusima u Meku, pa Medinu, gdje smo boravili dvadesetak dana. Neverovatno je bilo vidjeti te ljude svih rasa, šarenilo. I danas mi je to predivno sjećanje – priča Hurem.

Poklonio zemljište Srebreničanki&nbsp;&nbsp; 
Hurem je u svom kraju poznat kao merhametli čovjek, a to je ponovo nedavno potvrdio kada je dao zemljište za gradnju kuće Ševkiji Krlić iz Srebrenice, koja već 24 godine živi u tuđim kućama na području općine Fojnica.

Ovoj ženi kuću grade rodbina i prijatelji, a ona je, kaže, zahvalna dragom Allahu i svim dobrim ljudima.

Fojničanin Halim Hurem: Kada smo letjeli iznad Džede, imali smo osjećaj da je to dženet

Bračni par hadži Alija i Zekija Tulumović iz Smajlovića kod Fojnice na Bajrama slave 57 godina braka i 57. zajednički Kurban-bajram.&nbsp;&nbsp; 
Oboje su 78-godišnjaci, a imaju dvoje djece, četvero unučadi i jedno praunuče. Kako je nekad dočekivan Bajram u njihovom selu, ispričao nam je hadži Alija.

- U mom zaseoku Kujušić poslije klanjanja bajram-namaza omladina je igrala i pjevala ispod jedne jabuke đulabije, a Alija Nuhanović svirao bi prim tamburu. Prvi dan bili smo s familijom, a drugi i treći dan išlo se kod komšija - prisjeća se Tulumović.

Ističe da je prije pet godina uspio obaviti hadž. 

- Taj osjećaj dok boravite tamo je neopisiv. Kada sam vidio gdje sam došao, srce mi je kao Vranica bilo. Ta ljepota, toliki narod, ma veličanstveno – sa sjetom priča Tulumović.
 &nbsp;Dječija radost zbog hrane&nbsp; 
Tulumović dodaje da su se u djetinjstvu najviše radovali Bajramu zbog hrane.

- Dobivali smo kolača, voća, oraha, ali novac se nije darovao kao danas. Za Bajram je i ručak bio bolji, pa se znala i pita napraviti, najčešće sirnica, i neka čorba, zatim pilav, hošaf, sutlija, razvaruša s pekmezom – kaže hadži Alija.

Kada sam na hadžu vidio onoliki svijet, srce mi je bilo kao Vranica

Sahat-kula, simbol Donjeg Vakufa i nacionalni spomenik BiH, prvi je objekt koji će prolaznik uočiti bez obzira iz kojeg pravca da stiže u ovaj grad na Vrbasu.&nbsp; Primarna funkcija 
Nažalost, već nekoliko godina sahat-kula, izgrađena početkom 18 stoljeća, ne ispunjava primarnu funkciju, odnosno ne pokazuje tačno vrijeme. Digitalni satni mehanizmi, postavljeni 2004. godine, prestali su s radom. 
Nosilac ovog projekta bilo je Društvo za zaštitu kulturno-historijske baštine Donji Vakuf. Općina je u dva navrata, 2000. i 2015. godine, učestvovala u obnovi krova i sačinila program sanacije objekta. 
Međutim, još se čeka odgovor nadležnih i ovlaštenih institucija. U međuvremenu rukovodstvo i uposleni JKP “Gradina“ su odradili dio posla. Popravljena je električna instalacija koja vodi do kule i obnovljeni reflektori kako bi ovaj nacionali spomenik bio vidljiv i tokom noćnih sati. Uposleni „Gradine“ uredili su i zelenu površinu te kameni plato, odnosno amfiteatar na otvorenom ispod sahat-kule.
Dobila rasvjetu 
Zapisano je da satovi na kuli nisu radili od 1917. godine. Tadašnji zavod za zaštitu kulturno-historijskih spomenika BiH popravio je kulu 1952. godine, ali satovi nisu postavljeni. Općina je tek osamdesetih godina svojim sredstvima osvijetlila i ugradila tri električna sata.
Zvono iz Venecije&nbsp;&nbsp; U vrijeme izgradnje sahat-kule na kuli se nalazilo zvono izrađeno u Veneciji 1591. godine. Ono se danas čuva u srednjovjekovnoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu.

Satovi na kuli koja je simbol Donjeg Vakufa ne rade godinama

Nije loše biti u penziji, ali je bolje i ljepše raditi i zanimati se za nešto, smatra Marko Miličević iz bugojanskog naselja Voznik, vlasnik voćnjaka u naselju Zanesovići u kojem provodi svoje penzionerske dane.&nbsp; - Voćnjak sam podigao u novembru 2007., a zauzima površinu od pet dunuma. Tu je 235 stabala šest vrsta šljive, koja je rodila kao nikada do sada. Ipak, najkvalitetnijom se pokazala "čačanka rodna", koja je najslađa i najukusnija - kazao je.
Dodaje da još ne zna hoće li uspjeti prodati svu količinu šljive koju će ubrati, jer je stanje na terenu neizvjesno i obeshrabrujuće za sve voćare.
- Bilo bi dobro kada bi postojao organizirani otkup ili tvornica gdje bismo mogli predavati naše voće. Naravno, volio bih da se uloženi trud isplati. Ali, bez obzira na to, ovdje rado dolazim, radim i zaboravim na probleme - naglasio je Marko.
Iako je teško bolestan, veli da većinu poslova u voćnjaku obavlja sam, te da mu u podbiranju šljive pomogne supruga, dok u jeku berbe angažira 10-15 sezonskih radnika.
- Nikada nisam bježao od posla. Bio sam automehaničar, radio u firmama “Inpotransport” i “Mlinpek”, te Zemljoradničkoj zadruzi “Poljoprodukt”. Nisam znao šta znači biti na odmoru, a finansijski sam mogao odmarati kada god sam to htio - priča ovaj Bugojanac.
Priznaje da mu je, dok je bio mlađi, posebno zadovoljstvo pričinjavalo voziti kombajne, za koje se nada da će uskoro pronaći pravog kupca. 
Pokazuje na kraju rukom na dvojicu psa koja mu, kako kaže, svaki dan prave društvo.
- Sami dođu iz sela, miroljubivi su, i drago mi je da su ovdje. Čuvaju voćnjak kada ja nisam tu – smiješeći se zaključuje Marko Miličević.

Voćnjak penzionera Marka Miličevića iz Bugojna rodio kao nikada do sada

Kako smo dobili informaciju od Mike Tibold, predsjednice MZ Kruščica, danas su došle građevinske mašine na mjesto gradnje MHE "Kruščica", na istoimenoj rijeci.U saopćenju se navodi da su privatni investitori pribavili početne dozvole za gradnju dvije mini hidroelektrane na ovoj rijeci u općini Vitez.

Prema prostornom planu općine Vitez za period 2005.-2025. godina, područje MZ Kruščica je bilo zaštićeni park prirode još od perioda Austro-ugarske, navodi se u saopćenju.
Međutim, ovaj prostorni plan je izmijenjen 9. 3. 2016 godine, i to samo u dijelu područja rijeke Kruščice, kako bi bila omogućena izgradnja MHE Kruščica 1. i 2.
U saopćenju se još navodi da se sa rijeke Kruščice snabdijevaju vodovodi Zenice i Viteza, gotovo 150.000 stanovnika, dok sama MZ Kruščica još nema riješeno vodosnabdijevanje.

Predsjednica MZ Kruščica nam je u telefonskom razgovoru kazala da je ovo psihološki rat i da se još u Sudu u Novom Travniku vodi postupak, a da je njima njihov advokat kazao da investitor nema validne papire.
Također je kazala da su dvije članice MZ Kruščica pozvane u PS Vitez na informativni razgovor.
Jedna od njih je Hata Hurem, koja nam je navela da je to bio čisto informativni razgovor, da su dvije patrole policije dolazile na lice mjesta samo da vide je li sve uredu. 
- Mi sjedimo i čekamo, jer mislimo da će doći - kazala nam je Hata Hurem.Građevinske mašine su stigle u Krušćicu, na obali istoimene rijeke se okupio veliki broj građana Krušćice, Viteza, Fojnice i još nekih mjesta SBK-a kako bi spriječili ulazak mašina na mjesto gdje je planirana gradnja dvije MHE Krušćica 1 i Krušćica 2.

Na mjesto gradnje MHE "Kruščica" opet stigle građevinske mašine

Vlada SBK je na vanrednoj sjednici, na prijedlog Katice Čerkez, ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta, dala saglasnost na Ugovor o zakupu dijela zgrade koju koristi Mješovita srednja škola Travnik, a koji je u posjedu Vrhbosanske nadbiskupije Sarajevo.Definirana cijena Ugovorom o zakupu, na koji je data saglasnost, definirana je mjesečna cijena zakupa u iznosu od 6.759 KM, koja će se plaćati do 15. u mjesecu za svaki tekući mjesec. Ugovor je zaključen na godinu, s mogućnošću produženja.Na ovaj način prekinuta je neizvjesnost o budućnosti oko 900 učenika Mješovite srednje škole koji će i naredne školske godine koristiti jednu polovinu zgrade Gimnazije.

U ovom periodu Vlada Federacije BiH, Vlada SBK i Općina Travnik trebali bi dogovoriti finansijsku konstrukciju i izgraditi započetu zgradu Srednjoškolskog centra u Travniku.&nbsp;Do sada je Vlada Federacije izdvojila 6,2 miliona KM za izgradnju objekta. Na betonsku konstrukciju potrošeno je 5 miliona KM. Projekt Srednjoškolskog centra, u kojem su bile smještene MSŠ Travnik i Mješovita ekonomsko-ugostiteljska škola Travnik, ranije je procijenjen na 17 miliona KM.
Predstavnici Vrhbosanske nadbiskupije, Mješovite srednje škole Travnik, Općine Travnik, Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta SBK, u prisustvu sudskog izvršioca obavili su primopredaju preostalog dijela zgrade travničke gimnazije u posjed Vrhbosanske nadbiskupije.
Rješenje o izvršenju
Tako je ispoštovana presuda i rješenje o izvršenju Općinskog suda Travnik.
Trebalo je punih 15 godina da se ispoštuje prva odluka Doma za ljudska prava, ali i kasnije presuda Ustavnog suda, Kantonalnog suda Novi Travnik i Općinskog suda Travnik.

Vrhbosanskoj nadbiskupiji plaćat će 6.759 KM mjesečno

U Fojnici živi 65-godišnji Ramo Bejzić, učitelj u penziji, koji se po mnogočemu razlikuje od svoje generacije.

Puca od zdravlja 

Za sebe kaže da puca od zdravlja i nevjerovatno je vitalan, pa i sada u sedmoj deceniji bez problema može raditi sklekove na jednoj ruci.

- Sad je teže nego kad sam bio mlađi, kad sam se bavio fudbalom, jer ipak imam više od 100 kilograma. Ali, opet uspijeva i, evo, sad ću vam pokazati – kazao je Bejzić te se bacio na pod dvorišta svoje kuće i napravio nekoliko sklekova dok ga nismo zaustavili kazavši da mu vjerujemo.

Bejzić ima još jedan talent koji ima svega jedan posto svjetske populacije, a to je jednako korištenje objema rukama, to jest on je ambidekster. Čak i među malom populacijom onih koji upotrebljavaju obje ruke, tek nekolicina može s podjednakom lakoćom pisati s obje, a Bejzić u tome uspijeva bez problema.

- Kad sam krenuo u školu, ispostavilo se da sam ljevak, što je u ono vrijeme bilo nepoželjno. Zbog toga me učitelj svaki put kažnjavao kad bi vidio da pišem lijevom rukom, pa sam morao uvježbati i desnu ruku. Kasnije, na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, profesor psihologije otkrio je da imam takozvane dvije pažnje, odnosno da mogu istovremeno pisati s obje ruke isti tekst i razgovarati, što je opet rijetkost – objašnjava Bejzić.

Da bi nam dokazao svoj talent, za čitaoce je napisao „Pozdrav Dnevnom avazu, sevdalija Ramo Bejzić 14. 08. 2018.“


Supruga mu je, kaže, umrla, a četvero djece krenulo je svojim putevima, pa sada živi sam. Bejzić je rođen kod Maglaja, a u Fojnicu je došao 1977. 


Penziju je zaradio radeći 41 godinu i jedan mjesec, nikad nije bio na bolovanju nijedan dan.


- Izveo sam na put deset generacija učenika, danas ih ima doktora, inžinjera, profesora, šumara... Učitelji nikad ne znaju s kim se suočavaju, niti kakve će plodove kasnije imati – kaže on.


Bejzić skuplja ljekobilje i pravi sebi čajeve, kao i prijateljima. Voli sevdalinke i slušati i pjevati, pa je za svoju dušu snimio tri CD-a. 


Nagrada za pjevanje


- Sevdalinku volim od kad znam za sebe, pjevao sam u vojsci na odsluženju vojnog roka, gdje sam bio vozač. Prvu nagradu za to dobio sam kao student na „Studentskom ljetu“ u Maglaju. Pjevao sam i pjevam s brojnim pjevačima, gostovao po televizijama i radiostanicama. A kad je dobro društvo, volim zapjevati za svoju dušu - kaže Bejzić.

Daruju krv&nbsp;


Bejzić je i redovni davalac krvi, jer, kako kaže, svjestan je koliko je važno pomoći bolesnima.



- Krv sam davao 26 puta, a to je kod nas već postalo porodična tradicija. Brat Zijad krv je dao 40 puta, a Asim čak 60 puta - kaže Bejzić.

Ramo Bejzić u sedmoj deceniji radi sklekove na jednoj ruci, a umije istovremeno pisati s obje ruke

Članovi kreševske podružnice HKD "Napredak" učestvovali su na 53. smotri narodne muzike i plesa Istre. Smotru su organizirali Savez folklornih društava Istarske županije, KUD "Mate Balota" iz Raklja, Odbor Smotre narodne glazbe i plesa Istre i SAKUD Pula. 
U ovogodišnjem programu učestvovalo je oko 250 izvođača, predstavivši veliko bogatstvo nematerijalne kulturne baštine cijele Istre. U revijalnom dijelu programa nastupali su članovi kreševskog "Napretka" s dječijom folklornom grupom, mješovitim pjevačkim horom, tamburašima te Marijom Pervan i Ivanom Buljanom.
"Napretkovci" su s ponosom predstavljali Kreševo i Bosnu i Hercegovinu kroz izvorne pjesme i plesove, a cijeli program pratio je velik broj domaćih i stranih gostiju.

Kreševo: Članovi HKD "Napredak" učestvovali na smotri u Istri

Bugojanka Ajka Mujić-Avdibašić nastavnica je matematike, koja već duži niz godina piše aforizme.&nbsp;
&nbsp;Dati doprinos 

Nedavno je iz štampe izašla njena četvrta knjiga aforizama „Šuplji krugovi“. Sve je počelo još prije posljednjeg rata u našoj zemlji, ali je prva knjiga, džepno izdanje naslovljeno s „Ovdje puca“, iz štampe izišla ratne 1994. godine. Željela je, kaže, u tom nesretnom dobu i van školskih učionica dati doprinos u oslobodilačkom ratu, onako kako je najbolje znala. 

- Odštampali smo 500 primjeraka knjige, koji su podijeljeni borcima i reakcije s terena su bile veoma pozitivne, borci su prihvatili aforizme, a meni je rečeno da nastavim, jer su pozitivno utjecali na moral boraca. Aforizmi su objavljivani i u programu RTV Bugojno, gdje sam ih prezentirala u polusatnoj emisiji za borce na Radio Bugojnu - prisjeća se Mujić-Avdibašić. 

U postratnom periodu objavila je, osim „Šupljih krugova“, i knjigu aforizama „Ovdje puca i mir“ 2008. godine te „Neobrađena bosanska pamet“ 2012. Ističe da su joj omiljene teme vezane uz politiku.

- Najviše pišem o politici, jer ovo što se dešava u Bosni meni, kao i većini intelektualaca, ne sviđa se, pa ja nekim aforizmom, nekim šaljivim stvarima pokušavam ljude malo okrenuti da razmišljaju o sebi... Ne mogu se osloboditi da ne pišem o životu. Najviše me natjera da nešto zapišem kada čujem neke nepravde koje nisu primjerene bosanskom društvu, tada najviše pišem. Političari, ali ne samo oni, prepoznaju se u mojim aforizmima – naglašava Mujić-Avdibašić.

Na pitanje otkud spoj matematike i pisanja aforizama, ističe da tu itekako ima logike. 

- Skoro kompletna moja porodica su matematičari, a matematičari više vole logiku nego opisivanje, oni skraćuju mnoge stvari. S malo riječi mnogo kažu – objašnjava Mujić-Avdibašić.

&nbsp;Društveni rad 

Na kraju zaključuje da je šteta što je društveni rad pisaca, novinara, prosvjetnih radnika danas nepriznat i degradiran u BiH. Zbog toga u budućnosti vjerovatno neće ići u „avanturu“ pisanja drugih žanrova, što joj je već odavno, želja. Ostat će uz kredu i tablu u učionicama Prve osnovne škole u Bugojnu, a kroz aforizme će „izbacivati“ sve što je korisno za društvo.

&nbsp;Matematičara najviše mrze u školi 


- Ne znam da li znate, nastavnik matematike je čovjek kojeg najviše mrze u školi. Ne zato što je on takav kao čovjek, nego zato što predaje matematiku. E ja ne dozvoljavam da bude tako, imam odličnu komunikaciju s učenicima, pokušavam ih na duhovit način zainteresirati i sve je u funkciji da svi budemo bolji ljudi, pošteniji i humaniji i da težimo pomoći jedni drugima – kaže Mujić-Avdibašić.

Ajka Mujić-Avdibašić: Političari se prepoznaju u mojim aforizmima

Josipa Grabner, učiteljica po struci, velika je zaljubljenica u grad Jajce i njegovu prošlosti. Široj javnosti je poznata kao veliki humanista, kako u jajačkom tako i u gornjovakufskom kraju.Humana akcija Cijelog života pomagala je ponajviše mladima, nakon što je pročitala na internetu kako Etno-muzej prikuplja građu odlučila se na donaciju 15 starih radioaparata. Njih je iz hobija skupljao njen pokojni muž Drago Grabner, ugledni jajački pedagog.- Moj pokojni suprug se bavio prikupljanjem i popravkom starih radioaparata. Nakon njegove smrti ostala mi je cijela zbirka. Nekoliko sam ih poklonila dragim prijateljima i rodbini te donirala za humanitarnu akciju koja je nedavno održana u našem gradu - kazuje Josipa Grabner.Nije željela da rastavi cijelu kolekciju, jer smatra da bi i njen pokojni suprug želio da svi predmeti budu na jednom mjestu.- Želim da je zbirka na jednom mjestu i da buduće generacije našeg grada, a tako i turisti budu upoznati s hobijem moga supruga. Na ovaj način također želim odati i počast svom pokojnom suprugu, te pridonijeti radu našeg muzeja i mladih generacija koji žele oživjeti naš grad - ističe ona.&nbsp;Organiziraju radionice Zavičajna etno-zbirka Jajca svojim sadržajem ima za cilj predstaviti običaje i tradiciju života jajačkog kraja, kulturno-povijesnu baštinu, kao i ljude koji su svojim radom i stvaranjem ostavili trag u njegovoj bogatoj povijesti. U okviru muzeja djeluju radionice tkanja i veza, koje njeguju ove tradicionalne zanate. Radovi nastali u radionicama mogu se kupiti u suvenirnici muzeja.&nbsp;Vrijedna zbirka &nbsp;Eksponati u centralnom dijelu izložbenog prostora vezani su za običaje i tradiciju života u gradu i njegovoj okolini. Na drugom spratu muzeja nalazi se geološko-petrografska i minerološka zbirka, koja predstavlja prirodna bogatstva šireg područja Jajca.

Josipa Grabner Etno-muzeju donirala stare radioaparate

U sklopu obilježavanja Dana općine Kreševo priređen je veliki broj sportskih, kulturnih i drugih manifestacija. Tim povodom čelnici Općine posjetili su neka od mjesta na kojima se provode radovi na najvažnijim infrastrukturniim i drugim objektima.
Prvo odredište bili su Sastavci, gdje su nedavno privedeni kraju radovi na izgradnji i uređenju regionalne ceste Kreševo – Tarčin. Potom su članovima Planinarskog društva „Bitovnja“, najstarije udruge građana na području općine, svečano predane nove prostorije, smještene na spratu zgrade gradske tržnice. 
Čelnici Općine posjetili su i Dom zdravlja, posljednja postaja bila je gradska sportska dvorana na Trosci. Nedavno su, naime, završeni radovi na izgradnji aneksa dvorane, koja je sada jedna od boljih u našoj zemlji.

Planinarsko društvo „Bitovnja“ dobilo svoje prostorije

Plivska jezera posljednjih dana mjesto su gdje većina Jajčana, turista, ali i mnogih građana s područja Srednjobosanskog kantona, dijelova Republike Srpske koji gravitiraju ovom području kao i cijele Bosne i Hercegovine, pokušava naći spas od ljetnih vrućina.Biser prirode Kupalište Brana na rijeci Plivi od centra grada je udaljeno oko tri kilometra, a ovo svakodnevno posjećuje više od hiljadu kupača.Temperatura vode u ovom periodu iznosi više od 20 stepeni.Osim Brane, tu su i druga atraktivna kupališta kao što je popularna Tirička, plaža kod drvenih mlinčića ili na obalama hladnog i plahovitog Vrbasa.Mnogi Jajčani spas od tropskih vrućima su pronašli na obali Plive u gradskom parku kao i na samom biseru prirode, plivskom vodopadu, jednom od 12 najljepših na svijetu.Uzvodno uz Plivu, od Jajca udaljeno više od 10 kilometara nalazi se i jezero Đol. U mjestu Ćerkazovići koje pripada općini Jezero na kojem se okupi nekoliko stotina kupača iz Jezera, Šipova, Mrkonjić Grada i drugih gradova.&nbsp;Mirna voda Đol je posebno popularan jer je voda ovog jezera topla i mirna, a kako mnogi tvrde i ljekovita, pa privlači veliki broj kupača i izletnika.

Jajce: Na kupalištu Brana vikendom se okupi više od 1.000 ljudi

Zbog visokih temperatura i povećane vlažnosti zraka, sve više stanovnika bugojanske općine traži ljekarsku pomoć, potvrdio je Feni dežurni doktor u Službi hitne pomoći u tom gradu Dino Šečić.&nbsp; 
Uglavnom se radi o hroničnim bolesnicima koji se žale na glavobolju, vrtoglavicu i opću malaksalost i nerijetko već dehidriranim osobama.&nbsp;
- Građanima savjetujemo da povećaju unos tečnosti, ali da ne piju pića koja sadrže umjetne zaslađivače. Važno je da se jede kuhana hrana, svježe voće i povrće. Ove upute se odnose pogotovo na rizične skupine stanovništva - kazao je.

Dodaje da bi građani trebali izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati te uzimati redovno terapiju u slučaju da im je propisana od ljekara.&nbsp;
Ističe, također, da je enormno povećan broj ujeda stršljena i drugih insekata i da je zabilježno nekoliko ozbiljnih intervencija u saniranju posljedica tih pojava.

Dodaje da razloga za paniku nema, jer se "reakcije opasne po život javljaju samo kod genetski predisponiranih osoba, koje su već alergične na te stvari“.&nbsp;
- Ipak, ako građani primijete tegobe u vidu gušenja, vrtoglavice, stezanja u grlu, slabosti, ili osipa po tijelu koji se brzo širi, trebaju se javiti u nadležnu hitnu službu - naglasio je dr. Šečić.

Extreme Enduro utrka “Kreševo 2018“ počinje sutra

U Kreševu počelo uređenje muzeja Franjevačkog samostana

Starci, bolesni i invalidi mogu glasati u svom domu

Fojničanin Halim Hurem: Kada smo letjeli iznad Džede, imali smo osjećaj da je to dženet

Kada sam na hadžu vidio onoliki svijet, srce mi je bilo kao Vranica

Satovi na kuli koja je simbol Donjeg Vakufa ne rade godinama

Voćnjak penzionera Marka Miličevića iz Bugojna rodio kao nikada do sada

Na mjesto gradnje MHE "Kruščica" opet stigle građevinske mašine

Vrhbosanskoj nadbiskupiji plaćat će 6.759 KM mjesečno

Ramo Bejzić u sedmoj deceniji radi sklekove na jednoj ruci, a umije istovremeno pisati s obje ruke

Kreševo: Članovi HKD "Napredak" učestvovali na smotri u Istri

Ajka Mujić-Avdibašić: Političari se prepoznaju u mojim aforizmima

Josipa Grabner Etno-muzeju donirala stare radioaparate

Planinarsko društvo „Bitovnja“ dobilo svoje prostorije

Jajce: Na kupalištu Brana vikendom se okupi više od 1.000 ljudi

Zbog vrućine i ujeda insekata, sve više Bugojanaca traži ljekarsku pomoć

Srednjobosanski kanton

Extreme Enduro utrka “Kreševo 2018“ počinje sutra

U Kreševu počelo uređenje muzeja Franjevačkog samostana

Starci, bolesni i invalidi mogu glasati u svom domu

Fojničanin Halim Hurem: Kada smo letjeli iznad Džede, imali smo osjećaj da je to dženet

Kada sam na hadžu vidio onoliki svijet, srce mi je bilo kao Vranica

Satovi na kuli koja je simbol Donjeg Vakufa ne rade godinama

Voćnjak penzionera Marka Miličevića iz Bugojna rodio kao nikada do sada

Na mjesto gradnje MHE "Kruščica" opet stigle građevinske mašine

Vrhbosanskoj nadbiskupiji plaćat će 6.759 KM mjesečno

Ramo Bejzić u sedmoj deceniji radi sklekove na jednoj ruci, a umije istovremeno pisati s obje ruke

Kreševo: Članovi HKD "Napredak" učestvovali na smotri u Istri

Ajka Mujić-Avdibašić: Političari se prepoznaju u mojim aforizmima

Josipa Grabner Etno-muzeju donirala stare radioaparate

Planinarsko društvo „Bitovnja“ dobilo svoje prostorije

Jajce: Na kupalištu Brana vikendom se okupi više od 1.000 ljudi

Zbog vrućine i ujeda insekata, sve više Bugojanaca traži ljekarsku pomoć