U organizaciji KUD "Osman Alibašić" večeras je u Maloj Brijesnici u Doboj Istoku&nbsp;završena 6. tradicionalna Smotra folklora i sevdaha, na koj je učestvovalo deset kulturno-umjetničkih društava iz&nbsp;Tuzle, Brčkog, Prijedora, Lukavice, Usore, Petrova, Brke, Kotorskog, Stjepan Polja i domaćina KUD "Osman Alibašić". Igralo se i pjevalo.

<img alt="bratic-sarcevic-i-petorivic" src="/media/old/57cb3f49-97ac-4e36-b4bc-726b0a0a0a64-bratic-sarcevic-i-petorivic.JPG" style="height: 435px; width: 718px;" title="">

Bratić, Petrović&nbsp;i Šarčević

Među raspjevanim mladim ljudima našli smo i grupu izvornih pjesama iz KUD "Izvor" iz Usore, Antu Bratića, Marka Petrovića i Dragu Šarčevića.

- Petnaest godina smo zajedno. Sviramo na šargijama i violini, pjevamo izvorne pjesme na prelima, sijelima i zanabavama i naravno kada nastupa naše KUD "Izvor" -&nbsp;kažu raspjevani Usorljani.

Sedamdesetrogodišnji šargijaš Marko Petrović, penzioner sa 750 eura njemačke penzije, tužan je jer ga žena ostavila.

<img alt="nezenja-marko-petorivc" src="/media/old/57cb3f5e-c3d0-49f8-8fbb-726b0a0a0a64-nezenja-marko-petorivc.JPG" style="height: 675px; width: 450px;" title="">

Neženja Marko Petrović

- Mi smo vesela družina, pjevamo i sviramo, a poneka i plačemo. Dok moji drugari Anto i Drago pjevaju, meni se plače, napustila me žena. Nakon što sam se oženio po drugi put, ženi nije bila dovoljna ni njemačka penzija od 750 eura, bila nekoliko dana, pa utekla. Ovim putem pozivam vjernu damu da uživamo ima se u čemu - kazao je Marko iz Usore.

Nastupilo 10 kulturno-umjetničkih društava

DOBOJ ISTOK Završena 6. Smotra sevdaha i folklora u Maloj Brijesnici

U Tuzli je večeras, dodjelom književne nagrade "Meša Selimović" za najbolji roman objavljen&nbsp;u protekloj godini na&nbsp;govornom području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske, okončana književna manifestacija "Cum grano salis".

Odlukom žirija, kojim je predsjedavao bh. književnik Mile Stojić, nagrada "Meša Selimović" u iznosu od 7.000 maraka i statua "Mastionica i pero" pripala&nbsp;je romanu "Doba mjedi", autora Slobodana Šnajdera.

Inače, u konkurenciji za ovu nagradu, osim nagrađenog, bili su i romani "Anđeo atentata", autora Svetislava Basare, "Gdje si ti ovih godina" Hadžema Hajdarevića, "Područje bez signala" Roberta Perišića i "Islednik" Dragana Velikića.

Završena književna manifestacija "Cum grano salis"

TUZLA Nagrada "Meša Selimović" pripala romanu "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera

U tri studentska doma Studentskog centra (SC) Univerziteta u Tuzli ove godine bit će mjesta za 420 studenata. Konkurs za prijem studenata raspisan je 29. avgusta i trajat će do 9. septembra, a jedna od najvažnijih informacija za sve studente jeste da će cijena smještaja i ove godine ostati na nivou prošlogodišnje i iznosit će 91 marku.&nbsp;

&nbsp;Zamijenjen krov&nbsp;

Naša ekipa bila je ovih dana u posjeti Studentskom centru i u razgovoru s direktorom SC Huseinom Matovićem saznali smo da je i ove godine u planu dosta novih projekata koji će poboljšati kvalitet stanovanja u studentskim domovima.&nbsp;

Nakon prošlogodišnjeg renoviranja sjevernog dijela Paviljona I Doma na Slatini, ove godine u planu je renoviranje i južne strane, koja će do okončanja radova biti van funkcije.&nbsp;

- Uz puno napora i truda uradili smo dosta toga. Prvo smo zamijenili krov na cjelokupnoj zgradi, a zatim na sjevernoj strani uradili potpunu rekonstrukciju mokrih čvorova. Usto smo postavili i novu plastičnu stolariju. Namjera nam je da sve to uradimo i na južnoj strani. Tender za vanjsku fasadu na ovom objektu je prošao i, ukoliko ne bude žalbi i prigovora, već ove jeseni počet će radovi na rekonstrukciji fasade - pojašnjava Matović.

Dobar pravac

Zahvaljujući angažmanu direktora Matovića, Uprave SC i Univerziteta, osim planiranih projekata, u toku su radovi na poboljšanju uvjeta u studentskoj menzi. Novost je da će i studentski meni od Nove godine biti bogatiji za nekoliko novih jela.&nbsp;

- Drago mi je da menadžment Univerziteta ima sluha za nas. Zbog toga sve ide po planu i mi u SC smo zadovoljni, ipak težimo ka boljem. Ima još dosta toga što bismo u narednom periodu trebali uraditi, a za sada sve ide u dobrom pravcu - optimističan je Matović.&nbsp;

&nbsp;

U studentskim domovima ima 420 mjesta na raspolaganju

TUZLA Cijena ista, studente dočekuju renovirane prostorije i novi jelovnik

Da nije izborna goodina, kada su se mnogi "začešljali" za načelnikovu fotelju, ali i za 30 primamljivih vijećnićkih paušala u OV-u, Gračanlije bi nastavile živjeti u mraku, posebno oni u "srcu grada".

Naime, centralni park, glavna ulica "Alije Izetbgeovića" i nekoliko manjih uličica, zbog loše javne rasvjete&nbsp;ili nikakvog osvjetljenja, desetinama godina bili su skoro, pa u mraku. Na sreću, najstrožiji centar Gračanice zasijao je punim sjajem.<img alt="postavljene-stedljive-led-sijalice" src="/media/old/57c83a8c-51e0-44d8-bc2a-0b860a0a0a64-postavljene-stedljive-led-sijalice.JPG" title="">

Postavljene "led" štedljive sijalice

Izuzetno lijepi i dugovječni gusani stubovi na kojima su u mat-staklu bile nejake sijalice, uzrok mraka u glavnoj ulici, su uklonjeni. Umjesto njih su postavljeni stubovi izrađeni od običnog lima, visoki, i ne baš tako primamljivi za oko. Ovo je mišljenje Gračanlija, ali i struke.

- Ranije stubove je trebalo ostaviti, a na njih postaviti "led" štedljive sijalice, pa bi bilo em korisno, em lijepo za oko u starom dijelu Gračanice &nbsp;- smatraju građani.

- Led sijalice su postavljene i u centralnom parku, kroz koga se noću&nbsp; nije smjelo proći, osvijetljene su i neke od manjih ulica u centru grada, koje su bile mrkli mrak. Za osvjetljenje centra grada iz budžeta će otići više od dvije stotine hiljada maraka, ali neka je, mraka je Gračanlijama bilo dosta i previše - kaže stariji Gračanlija.

Nakon desetina godina mraka, centar grada u predizborno vrijeme osvijetljen

GRAČANICA Fenjeri otišli u historiju, zasijale desetine "led" sijalica

Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zlatan Muratović i ministar zdravstva Bahrudin Hadžiefendić, danas su, prvog nastavnog dana u školskoj 2016/17. godini, posjetili Osnovnu školu "Pazar" i Mješovitu srednju mašinsku školu u Tuzli. U povodu početka nove školske godine, premijer Gutić i ministri Muratović i Hadžiefendić uputili su želje za uspješno školovanje, dobro zdravlje, dobru saradnju sa nastavnicima, kako prvačićima koji su prvi put sjeli u školske klupe, tako i djeci svih uzrasta koji su započeli nove nivoe obrazovanja u ovoj školskoj godini u osnovnim i srednjim školama Tuzlanskog kantona.

Na prigodnoj svečanosti organiziranoj u čast prvačića u osnovnoj školi “Pazar”, ministar Muratović zaželio je roditeljima i đacima – prvacima sreću, dobro zdravlje i puno uspjeha u životu, radu i učenju, ali i svim zaposlenicima u ustanovama obrazovanja.

Čestitke učenicima i nastavnicima uputio je i ministar Hadžiefendić koji se ovom prilikom prisjetio svojih školskih dana provedenih upravo u učionicama OŠ "Pazar".

<img alt="prvi-dan-skole-03-01-09-2016" src="/media/old/57c82aee-ee7c-45aa-9f21-7d670a0a0a64-prvi-dan-skole-03-01-09-2016.jpg" title="">

Današnja posjeta ujedno je bila i prilika da direktori škola upoznaju delegaciju Vlade Tuzlanskog kantona sa radom i funkcionisanjem ovih ustanova, pri čemu su zajedno obišli učionice i prostore u objektima. Posebna pažnja posvećena je Mješovitoj srednjoj mašinskoj školi u Tuzli, s obzirom na mogućnosti i potencijal koji ova škola pruža tokom i nakon obrazovanja.

Premijer Bego Gutić najavio je da će Vlada Tuzlanskog kantona podržati sve strukovne i tehničke škole, a za određena zanimanja, za kojima postoji opravdana potreba i potražnja na tržištu rada, Vlada će sagledati da u narednom periodu ponudi i određene stipendije. Također, uradit će se i analiza potrebnih kadrova i zanimanja u narednom periodu, te će resorno ministarstvo predložiti podršku u vidu materijalne i tehničke opremljenosti.

Premijera Gutića i ministre Muratovića i Hadžiefendića, tokom posjeta, ugostili su direktor OŠ “Pazar” Almir Dorić i direktor Mješovite srednje mašinske škole u Tuzli, Emir Teskeredžić. Također, resorni ministar Muratović i pomoćnica ministra za obrazovanje i nauku Mersija Jahić, danas su posjetili i dvije škole u Lukavcu, i to Osnovnu školu “Lukavac Mjesto” i Mješovitu srednju školu, gdje su uputili čestitke za početak nove školske 2016/17. godine.

Đacima sreću poželjeli premijer Gutić i ministri Muratović i Hadžiefendić

TUZLANSKI KANTON Počela nova školska godina

Učenici hrvatske nacionalnosti s područja srebreničke općine, koji gravitiraju Osnovnoj školi u Špionici, poslije više od dvije decenije ponovo su sjeli u školske klupe pomenute obrazovne institucije. Naime, osnovci hrvatske nacionalnossti iz srebreničkog kraja do ove školske godine pohađali su nastavu u Bosanskoj Bijeloj na području Brčko distrikta.

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta TK Zlatan Muratović posjetio je jučer ujutro OŠ Špionica te je sa posebnom radošću čestitao i zaželio sretan početak školske godine. Posebno je podržao povratak učenika u matičnu školu.

- Uz sve ono što se dešava kada je riječ o obrazovanju u BiH, dvije škole pod jednim krovom, segregaciji i podijeli učenika, &nbsp;OŠ Špionica i Općina Srebrenik predstavljaju i više nego pozitivan primjer na koji način treba rješavati aktuelna pitanja. Kontinuiranim aktivnostima Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, lokalne zajednice i aktuelnog menadžmenta škole riješen je višedecenijski problem. Nadam se da će i drugim općinama ovo biti dobar primjer suživota u BiH – rekao je ministar Muratović.

Učenici koji su se vratili u matičnu školu nastavu će pohađati po aktuelnom nastavnom planu.

Višegodišnji problem napokon riješen

ŠPIONICA Učenici hrvatske nacionalnosti vratili se u matičnu školu

Banovićko romsko naselje Podgorje uskoro bi trebalo dobiti zgradu za socijalno stanovanje, a početak radova ozvaničen je ovih dana polaganjem kamena temeljca u prisustvu načelnika općine Banovići Midhata Husića, direktorice "Hilfwerk Austia Inetrnatinala" za BiH Suzane Jašarević, predstavnice Delegacije EU u BiH Ajše Adrović-Bešlagić, Derve Sejdića i nekolicine drugih zvaničnika.

Projekt finansira EU preko HAI BiH, uz finansijsku podršku Općine Banovići i Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica FBiH, a njegova ukupna vrijednost je 260.000 KM. Kako je kazao Midhat Husić, općinski načelnik, Ministartvo učestvuje sa 100.000 maraka, dok Općina Banovići sufinansira projekt sa 40.000 KM.

- Osigurali smo sve potrebne dozvole, zemljište, svu potrebnu infrastrukturu i vanjsko uređenje lokacije - kazao je Husić.&nbsp;

Prema riječima Ajše Adrović-Bešlagić, predstavnice Delegacije EU u BiH, prva faza projekta završena je prošle godine, kada je izgrađeno ili rekonstruirano 149 stambenih jedinica. Istaknuto je da za romske &nbsp;porodice ovakvi projekti mnogo znače te da je ovo za njih početak sigurnog, novog života.&nbsp;

&nbsp;

U romskom naselju Podgorje

BANOVIĆI Počinje gradnja zgrade za socijalno stanovanje

Lijep ljetni dan sa temperaturom zraka od 25 stepeni, sa malim "prizvukom“ jeseni, brojni kupači iz mnogih krajeva sjeverne Bosne, danas su uživali na kompleksu gračaničkih Termi.

Kupanje i rekreacija, ali i liječenje u termo-mineralnoj vodi temperature od 36 stepeni Celzijusa svima je prijalo.

Na Terme su stigli i brojni Tuzlaci, Lukavčani, pun autobus Brčaka, Orašani, Dobojlije, Tešnjaci i&nbsp;Zeničani.

- Godinama sam radio u Njemačkoj i tamo penziju stekao. Bio sam u brojnim banjama Evrope, posebno u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, ali ove vode, ovog blaga nema nigdje,&nbsp;kaže Enes Begić iz Srebrenika.

Kupačima su na raspolaganju tri bazena, lijep prirodni okoliš, restoran, slapovi, sjedaljke i&nbsp;veliki parking.

&nbsp;

Uživanje na  Termama

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

Esad Tursunović, kandidat koalicije SDA - SBB za načelnika Gračanice, prisustvovao je sjednici Općinskog odbora SBB-a Gračanica na kojoj je kandidatima za Općinsko vijeće izložio svoje viđenje ove općine u narednim godinama i osvrnuo se na brojne anomalije sadašnje zakonodavne i izvršne vlasti u Gračanici. Ovaj privrednik i humanista te aktuelni vijećnik u Općinskom vijeću Gračanica u razgovoru za „Dnevni avaz“ akcentirao je mnoga pitanja značajna za budućnost ove općine te iznio svoju viziju o tome kako da građanima bude bolje. &nbsp;

Pomoć poduzetnicima

- Kao aktuelni vijećnik u Općinskom vijeću odrekao sam se vijećničkog paušala, pa mi ni kao budućem načelniku ne trebaju velika plaća iz općinskog budžeta niti skupocjeni automobil i vozač, ne trebaju mi naštimani tenderi. Imam svoju firmu koja zapošljava 70 radnika i na njih sam ponosan. U privatnom biznisu sam od 15. godine, znam kako u privredi treba raditi, znam kako općinu razvijati, kako poduzetnicima pomoći da dođu do „papira“, a da ne čekaju mjesecima - ističe Tursunović, navodeći propuste aktuelne SDP vlasti.

Kaže da je nekad Gračanica važila za poznatu poduzetničku sredinu, a da je danas zaostala miljama, da su je pretekli Tešanj, Teslić, Žepče, Gradačac, Živinice...

- Ljudi dovedoše strane investitore. A mi gdje smo? Statistika kaže da je Gračanica, po ostvarenoj prosječnoj plaći, u Tuzlanskom kantonu uvjerljivo na posljednjem mjestu, iza Sapne, Teočaka, Doboj-Istoka, a hvalimo se da smo „od posla čaršija“. To se mora promijeniti, to ova garnitura rukovodećih ljudi u općini Gračanica neće i ne zna uraditi - tvrdi Tursunović.

Neispunjena obećanja

Ističe da je u samo nekoliko posljednjih dana, obilazeći mjesne zajednice, vidio „milion“ problema kod ljudi koji ne zaslužuju da tako žive u 21. stoljeću. Neshvatljivo je, kaže Tursunović, koliko je sela u Gračanici žedno, „a gospoda u Općini slabo ili gotovo nikako ne aplicira i ne nudi projekte da se stanje popravi“. Prema njegovim riječima, neshvatljivo je i da tri hiljade gračaničkih srednjoškolaca danas nastavu tjelesnog odgoja izvodi u sali veličine 19X9 metara, građenoj 1947. godine, i to pet odjeljenja u isto vrijeme, a istovremeno dvije stotine metara dalje 15 godina stoji nedovršena dvorana.&nbsp;

- Općina se samo zadužuje, općinari se hvale da grade, a neko će drugi morati vraćati dug. Pitam se gdje je za 15 godina vladavine SDP-a potrošeno 180 miliona maraka budžetskih sredstava, šta je to kapitalno napravljeno da se vidi - potcrtava Tursunović.&nbsp;

Naglašava da je danas i Puračić razvijeniji od Gračanice, jer je centar grada u totalnom mraku. Kaže da nema ništa od najave da će se zgarište doma na Gaju pretvoriti u dom starih, da semafori za koje je dato 300 hiljada maraka ne rade, kao ni parkomati, zbog čega se svakodnevno gube hiljade maraka i grad je u stalnom saobraćajnom kolapsu. Govoreći o radu aktuelne vlasti, podsjeća da je do sada građanima obećana gradnja zelene pijace, završetak dvorane na bazenu, sanacija Gradske deponije Grabovac, ali da ti projekti nisu realizirani.&nbsp;

- Za rješenje mnogih od pobrojanih problema, a ima ih još, nije trebala općinska kasa, već dobra volja, projekti, a toga u postojećoj vlasti nema - poručuje Tursunović.&nbsp;

<h2>Misliti na građane, a ne na svoj džep&nbsp;</h2>

Pozivam građane da vlast u Gračanici, koja danas izgleda kao kasaba i poslije 16 sati kao mrtav grad, mijenjaju. Gračanici više ne treba načelnik penzioner, već mlad poduzetnik i sposobni saradnici, koji će imati viziju i misliti na građane, a ne na svoj džep - kaže Tursunović.&nbsp;

&nbsp;

Kandidat koalicije SDA - SBB za načelnika

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine,  znam kako općinu razvijati

Početkom prošle godine pokrenut je službeni kanonski proces za proglašenje svetim sluge Božjeg fra Lovre Milanovića, kojega vjernici već dva stoljeća štuju &nbsp;kao mučenika i ugodnika Božjeg, koji ne uskraćuje svoju pomoć nevoljnima svih vrsta, posebice bolesnima.

Tokom fra Lovrine Mlade nedjelje na groblju u Turiću posljednjih godina znalo se okupiti i više od 2000 vjernika svih vjeroispovijedi.

Ove godine svetu misu uočnicu u subotu, 27. avgusta, u 18 sati na fra Lovrinu grobu predvodit će msgr. Mato Zovkić.

Sutradan će zavjetno sveto misno slavlje u 11 sati na istom mjestu predvoditi turićki župnik vlč. Pero Brkić.

U subotu, 27. avgusta

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

Ibrahim Beganović, jedan od najvećih kolekcionara starih satova ne samo u ovom gradu već i na širem bh. prostoru, umro je u 90. godini u Srebreniku. Iza njega je ostala kolekcija od više od 500 raznih vrsta starih satova koji ukrašavaju svaki kutak njegove kuće u Barama kod Srebrenika.&nbsp;

Pokretni displej

Prikupljanjem satova počeo se baviti 1980. godine u Njemačkoj, gdje je, radeći na željeznici, proveo skoro cijeli radni vijek. Nakon što je penzionisan, iz Njemačke se prije skoro 30 godina vratio kući sa 48 raznih vrsta satova i nekoliko starih radioprijemnika koje su mu u raznim prilikama poklanjali radne kolege i prijatelji.

U njegovoj bogatoj kolekciji nalaze se raznovrsni satovi, a posebnu pažnju plijeni ukrasni sat s pokretnim displejem na kojem se nalaze ajeti iz Kur'ana i slike svetih mjesta Meke i Medine.

<img alt="sat-u-obliku-lokomotive" src="/media/old/57b59975-5180-405c-bf5d-16b80a0a0a64-sat-u-obliku-lokomotive.jpg" title="sat-u-obliku-lokomotive">

Sat u obliku lokomotive

U bogatoj kolekciji koja je ostala iza ovog kolekcionara nalaze se i satovi u obliku motocikla, džamije, helikoptera, karte Australije, a svaki od brojnih satova, kako je često govorio, predstavlja i neku vrijednu uspomenu. Prostorije njegove kuće ukrašavaju i zidni satovi proizvedeni početkom prošlog stoljeća u Turskoj i Njemačkoj te pet ručnih satova starih između 50 i 200 godina koji još precizno mjere vrijeme.

Urarski zanat

Bogatu kolekciju upotpunjavao je sve do kraja svog života, a zahvaljujući ovom hobiju usavršio je i urarski zanat, tako da nema starog sata koji on nije mogao popraviti. Iako su svi satovi izuzetno atraktivni i lijepi, kao penzionisani željezničar, posebno je bio emotivno vezan za sat u obliku parne lokomotive proizvedene daleke 1864. godine.&nbsp;

Zvuk „parnjače“ kojim se ovaj sat oglašava, kako je često isticao ovaj kolekcionar, podsjećao ga je na mladost i decenije rada provedene na željezničkim prugama širom Njemačke.&nbsp;

Dženaza Ibrahimu Beganoviću obavljena je u utorak, 16. avgusta, 2016. godine na mezarju u Babunovićima.

<h2>Kupovao na pijaci&nbsp;</h2>

Do starih i neobičnih satova uglavnom je dolazio na pijacama u BiH i Njemačkoj, čiji prodavači često nisu bili ni svjesni ljepote i stvarne vrijednosti starih predmeta koje prodaju.

&nbsp;

Imao više od 500 vrijednih starih satova

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

Klizište ogromnih razmjera koje je pokrenuto u maju 2014. godine zaustavilo je život u tuzlanskom prigradskom naselju Donja Obodnica. Najugroženije porodice iseljene su iz svojih domaćinstava, ali su mnoge od njih bile primorane na povratak nakon nekoliko mjeseci provedenih pod tuđim krovovima.

Besane noći

- Nakon klizišta, koje se pokrenulo 15. maja 2014. godine, desetak mjeseci proveo sam kod komšije. Prije deset mjeseci vratio sam se u svoju oštećenu kuću, jer više nije bilo uvjeta za ostanak pod komšijinim krovom – počinje svoju priču za „Avaz“ Fajiz Joldić.&nbsp;

Kuća Joldićevih je ispucala na više mjesta. Vrata u sobama moraju podupirati letvama, dok su vidljivi procjepi oko svih strana stambenog objekta.&nbsp;

<img alt="gradnja-kuca-tuzla7" src="/media/old/57b59e1e-35c8-4372-82b6-1a1b0a0a0a64-gradnja-kuca-tuzla7.jpg" title="gradnja-kuca-tuzla7">

Mnoge komšije uveliko grade kuće&nbsp;

- Mi imamo besane noći, pogotovo ako pada kiša. Čuje se pucketanje. Jednostavno, živimo u strahu i samo mi znamo kako nam je – govore Joldići.&nbsp;

Dodijeljen im je plac površine oko 500 kvadratnih metara na kojem trebaju graditi zamjenski stambeni objekt. No, kako su u trećoj kategoriji, njihovi zahtjevi za dobivanje građevinskog materijala redovno se odbijaju.

- Ne znam ko je moje imanje svrstao u treću kategoriju, jer svako ko je bio u Donjoj Obodnici zna da se nalazimo u najugroženijem području. Komšije koje su u prvoj kategoriji dobili su placeve i građevinski materijal, uveliko grade kuće, dok mi čekamo i živimo paćeničkim životom – govori razočarani Fajiz Joldić.&nbsp;

<img alt="put-donja-obodnica" src="/media/old/57b59e0d-6acc-40e9-9793-1a1b0a0a0a64-put-donja-obodnica.jpg" title="put-donja-obodnica">

&nbsp;Put u lošem stanju&nbsp;

Na imanju koje je naslijedio od svojih roditelja prije nekoliko godina izgradio je kuću uloživši novac koji je uštedio. Još se, kako kaže, i kreditno zadužio. Od penzije koju dobiva nemoguće je graditi novi stambeni objekt na dodijeljenom zemljištu.&nbsp;

Koga kriviti

- Ne znam koga da krivim za situaciju u kojoj sam se našao. Svi vidimo kako je život stao u Donjoj Obodnici, pogledajte samo put koji je u katastrofalnom stanju. U Tuzli se asfaltiraju trotoari, a naš put je uništen iako je od velike važnosti za Tuzlu, jer je od Previla do Brčanske Malte samo desetak kilometara. Žalosno je za Grad Tuzlu da u Srebreniku grade treći kontingent kuća, a kod nas nisu završili ni prvi – zaključuje Fajiz Joldić.&nbsp;

<h2>Izvarani smo za kiriju&nbsp;</h2>

Joldići tvrde kako su u maju 2014. godine izvarani i za kiriju koja je uplaćivana porodicama čiji su stambeni objekti oštećeni u klizištu.&nbsp;

- Javljao sam se kasnije na mnogobrojne konkurse za dodjelu građevinskog materijala, ali sam redovno dobivao odbijenice. Obično odbijenicu šalju petkom i ostavljaju tri dana za žalbu. Kada odeš i žališ se, oni kažu da si zakasnio, jer u predviđeni rok računaju i dane vikenda – tvrdi Joldić.&nbsp;

Klizište zaustavilo život u Donjoj Obodnici kod Tuzle

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj bolnici, u narodu nadaleko poznatoj Hastahani, koja je u aprilu 2014. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, neophodna je hitna obnova. Objekat, koji je u vlasništvu porodica Prcić i Kapidžić, prepušten je propadanju i zubu vremena.

Inače, u sjećanju starijih Tuzlaka ostao je objekat u "strmoj ulici", udaljen stotinjak metara od Mosta sa kipovima i centra grada, u kojem je 1874. godine otvorena prva bolnica u Tuzli, zahvaljujući doktoru Mehmed Sami Šerbiću, koji se godinu ranije vratio sa studija medicine iz Carigrada.

<img alt="mehmed-sami-serbic" src="/media/old/57b17b81-3464-4b49-9cc2-61cc0a0a0a64-mehmed-sami-serbic.jpg" title="mehmed-sami-serbic">

Mehmed Sami Šerbić 

Hastahana je u "strmoj ulici" radila sve do 1. jula 1886. godine kada tadašnje autrougarske vlasti grade noviju i savremeniju bolnicu u tuzlanskom naselju Kojšino. Mermerna ploča, postavljena na ulazu u objekat, svjedoči o slavnim danima prve tuzlanske Hastahane. Sve drugo, izuzev mermerne ploče, uopće ne ukazuje da su se u tom objektu liječile hiljade građana Tuzle i okoline.

Mladi ljekar dr. Mahmed Sami Šerbić nakon diplomiranja u Carigradu došao je u Tuzlu i pokrenuo inicijativu za osnovanje prve bolnice. U jesen 1874. godine otvorena je prva Hastahana, koja je ujedno predstavljala začetak organizirane zdravstvene službe u tuzlanskoj regiji. Hastahana je raspolagala sa četiri sobe, deset bolesničkih postelja, oridinacijom i prijemnom ambulantom, te bolesničkom kuhinjom, sobu za osoblje i molitvu.

Uporedo sa propadanjem Hastahane odumire i ulica koja danas nosi ime dr. Muhameda Sami Šerbića. Stepenice zarasle u korov, napuštene kuće i izrovane kocke uz kaldrmu, obrisi su ulice koja u srcima starijih Tuzlaka zauzima posebno mjesto i predstavlja značajnu historijsku dimenziju. Hastahana svih proteklih godina strpljivo čeka na svoju obnovu. Konkretnih aktivnosi na tom planu, bar za sada, nije bilo, ali ako se želi sačuvati itekako značajan objekat onda ih mora biti. Što prije!

<h2>Preostali nacionalni spomenici u Tuzli</h2>

Pored Hastahane status nacionalnog spomenika BiH na području Tuzle imaju još i: Turalibegova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Dvor Srpske pravoslavne eparhije, proizvodnja soli u Tuzli, Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici, crkva sv. Georgija na Trnovcu, Šarena džamija, ulazni portal i mjesto Behram-begove mesrese, nekropola sa stećcima u Starim kućama, fondovi Arhiva TK, zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli, zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, kino Centar i samostan Kćeri Božije ljubavi Josipovac.

&nbsp;

&nbsp;

Nacionalni spomenik prepušten propadanju i zubu vremena

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Svi učenici romske nacionalnosti koji će u školskoj 2016./2017. godini sjesti u srednjoškolske klupe na području Tuzlanskog kantona dobit će stipendije u iznosu od 40 eura mjesečno. Projekt finansira i tehnički podržava Romski obrazovni fond (REF), a implementira ga Udruženje Roma „Euro Rom“ iz Tuzle.&nbsp;

Javni poziv

- Javni poziv ostaje otvoren do 15. septembra. Imamo dovoljno novca te će svi romski učenici dobiti stipendije. Učenici koji su se upisali u prvi razred srednjih škola na području TK dužni su donijeti potvrdu da su redovni učenici, ovjerenu izjavu da su romske nacionalnosti te rodni list i uvjerenje o državljanstvu - kaže Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Roma „Euro Rom“ iz Tuzle.&nbsp;

U prošloj školskoj godini stipendije je dobilo 58 učenika. No, tokom školovanja petero učenika je napustilo školske klupe, dok je njih 53 okončalo školsku godinu.&nbsp;

- Projekt, očito, daje konkretne rezultate. U 2012. i 2013. godini oko 50 posto učenika romske nacionalnosti napuštalo je srednjoškolsko obrazovanje, dok smo u prošloj godini to sveli na 10 posto. Ovakva vrsta projekta implementira se trenutno samo na području TK, ali ima naznaka da će se proširiti i na cijelu BiH te da će „Euro Rom“ biti nositelj tih aktivnosti - ističe Jusić.&nbsp;

Četvero romskih učenika se nakon okončanog srednjoškolskog obrazovanja upisalo na fakultete Univerziteta u Tuzli. Značaj stipendiranja romskih učenika ogleda se i u tome što oni tokom školske godine imaju angažirane mentore, odnosno nastavnike instruktivne nastave.&nbsp;

Ostaju nepismeni

- Problem romske djece u osnovnim školama je taj što veliki broj njih, uprkos školovanju, ostaje nepismeno. Kroz ovaj projekt želimo da romska djeca dobiju znanje i samopuzdanje. Inače, projekt se implementira u još 26 zemalja svijeta i u svim tim zemljama nositelji aktivnosti su resorna ministarstva, dok je nama, kao nevladinoj organizaciji, ukazana privilegija i čast da već drugu godinu implementiramo izuzetno značajan projekt na području TK - zaključuje Jusić.&nbsp;

<h2>Upisano četvero brucoša</h2>

U Udruženju „Euro Rom“ nadaju se da će u projekt stipendiranja u predstojećoj školskoj godini biti uključeno oko 90 srednjoškolaca. Očekuje se upis između 30 i 35 učenika, a prošlu školsku godinu uspješno je završilo 53 učenika. U osnovnim školama je upisano oko 600 učenika romske nacionalnosti, a na fakultete Univerziteta u Tuzli četvero brucoša.

TUZLA Projekt Romskog obrazovnog fonda

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ iz Tuzle i Gradska knjižnica „Vukovar“ započeli su implementaciju prekograničnog projekta „Spajalica“, ukupne vrijednosti 200.000 eura, koji će biti okončan u oktobru 2017. godine.

Odobrena sredstva

Tuzlanskoj biblioteci pripast će 92.000 eura, a tim novčanim sredstvima u potpunosti će se obnoviti dječije odjeljenje koje se trenutno prostire na stotinjak kvadratnih metara.

- Ovo je prvi projekt prekogranične saradnje koji realiziramo. Implementacija projekta započela je u aprilu 2016. i do njegovog okončanja naše dječije odjeljenje bit će u potpunosti preuređeno. Obavit će se građevinski radovi, nabaviti tehnička oprema i obogatiti knjižni fond – kaže Edin Jahić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ iz Tuzle.

U toku implementacije projekta organizirat će se radionice za mlade iz Tuzle i Vukovara o temama socijalne kohezije, inkluzije i integracije. Želja je da se kroz radionice mladi Tuzle i Vukovara što bolje upoznaju te da granicu između dvije države ne doživljavaju kao faktor razdvajanja već zbližavanja.

- Kroz implementaciju projekta doći će i do razmjene bibliotekara. Tuzlanska biblioteka je u bosanskohercegovačkim okvirima na visokoj poziciji, ali smo još daleko od evropskog nivoa. Zbog toga je implementacija projekta „Spajalica“ za nas itekako značajna s više aspekata – kaže Jahić. &nbsp;

Uvjeti za rad

Dječije odjeljenje tuzlanske biblioteke do oktobra 2017. godine bit će opremljeno najsavremenijom opremom. Mladi će dobiti multifunkcionalan prostor, dok će se uvjeti za rad bibliotekara umnogome popraviti. Inače, projekt „Spajalica“ u potpunosti se finansira sredstvima Evropske unije.

<h2>Potpisan ugovor</h2>

Anita Baier–Jahovac, projektna asistentica Gradske knjižnice „Vukovar“, izrazila je zadovoljstvo podatkom da je potpisan ugovor s izvođačima radova za rekonstrukciju bivše kotlovnice u gradskoj knjižnici koja će u narednom periodu biti preuređena za potrebe mladih, saradnji s udrugama. Inače, Baier–Jahovac je zajedno s Vlatkom Surma–Szabo boravila u radnoj posjeti tuzlanskoj biblioteci.

&nbsp;

PROJEKTI Saradnja biblioteka iz Tuzle i Vukovara

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

U tuzlanskom naselju Požarnica svečano je&nbsp;otvorena obnovljena pravoslavna crkva, srušena u ratnim dejstvima tokom agresije na BiH.

Uz prisustvo mnogobrojnih vjernika, otvaranju obnovljene crkve prisustvovao je i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić,&nbsp;episkop zvorničkog – tuzlanski&nbsp;Hrizostom Jević, ministri u Vladi TK Bahrudin Bato Hadžiefendić i Srđan Mićanović, te gradonačelnici Bijeljine i Tuzle Mićo Mićić i Jasmin Imamović.

U izjavi za medije član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić&nbsp;izrazio je zadovoljstvo što prisustvuje jednom ovakvom događaju,&nbsp;istovremeno zamjerajući vlasti RS-a&nbsp;što ne daju više pažnje prema srpskim povratnicima na prostoru Federacije BiH.

&nbsp;

DOBOJ ISTOK Završena 6. Smotra sevdaha i folklora u Maloj Brijesnici

TUZLA Nagrada "Meša Selimović" pripala romanu "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera

TUZLA Cijena ista, studente dočekuju renovirane prostorije i novi jelovnik

GRAČANICA Fenjeri otišli u historiju, zasijale desetine "led" sijalica

TUZLANSKI KANTON Počela nova školska godina

ŠPIONICA Učenici hrvatske nacionalnosti vratili se u matičnu školu

BANOVIĆI Počinje gradnja zgrade za socijalno stanovanje

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine, znam kako općinu razvijati

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

POŽARNICA KOD TUZLE Otvorena obnovljena pravoslavna crkva

Tuzlanski kanton

DOBOJ ISTOK Završena 6. Smotra sevdaha i folklora u Maloj Brijesnici

TUZLA Nagrada "Meša Selimović" pripala romanu "Doba mjedi" Slobodana Šnajdera

TUZLA Cijena ista, studente dočekuju renovirane prostorije i novi jelovnik

GRAČANICA Fenjeri otišli u historiju, zasijale desetine "led" sijalica

TUZLANSKI KANTON Počela nova školska godina

ŠPIONICA Učenici hrvatske nacionalnosti vratili se u matičnu školu

BANOVIĆI Počinje gradnja zgrade za socijalno stanovanje

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine, znam kako općinu razvijati

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

POŽARNICA KOD TUZLE Otvorena obnovljena pravoslavna crkva