Lijep ljetni dan sa temperaturom zraka od 25 stepeni, sa malim "prizvukom“ jeseni, brojni kupači iz mnogih krajeva sjeverne Bosne, danas su uživali na kompleksu gračaničkih Termi.

Kupanje i rekreacija, ali i liječenje u termo-mineralnoj vodi temperature od 36 stepeni Celzijusa svima je prijalo.

Na Terme su stigli i brojni Tuzlaci, Lukavčani, pun autobus Brčaka, Orašani, Dobojlije, Tešnjaci i&nbsp;Zeničani.

- Godinama sam radio u Njemačkoj i tamo penziju stekao. Bio sam u brojnim banjama Evrope, posebno u Hrvatskoj, Sloveniji i Mađarskoj, ali ove vode, ovog blaga nema nigdje,&nbsp;kaže Enes Begić iz Srebrenika.

Kupačima su na raspolaganju tri bazena, lijep prirodni okoliš, restoran, slapovi, sjedaljke i&nbsp;veliki parking.

&nbsp;

Uživanje na  Termama

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

Esad Tursunović, kandidat koalicije SDA - SBB za načelnika Gračanice, prisustvovao je sjednici Općinskog odbora SBB-a Gračanica na kojoj je kandidatima za Općinsko vijeće izložio svoje viđenje ove općine u narednim godinama i osvrnuo se na brojne anomalije sadašnje zakonodavne i izvršne vlasti u Gračanici. Ovaj privrednik i humanista te aktuelni vijećnik u Općinskom vijeću Gračanica u razgovoru za „Dnevni avaz“ akcentirao je mnoga pitanja značajna za budućnost ove općine te iznio svoju viziju o tome kako da građanima bude bolje. &nbsp;

Pomoć poduzetnicima

- Kao aktuelni vijećnik u Općinskom vijeću odrekao sam se vijećničkog paušala, pa mi ni kao budućem načelniku ne trebaju velika plaća iz općinskog budžeta niti skupocjeni automobil i vozač, ne trebaju mi naštimani tenderi. Imam svoju firmu koja zapošljava 70 radnika i na njih sam ponosan. U privatnom biznisu sam od 15. godine, znam kako u privredi treba raditi, znam kako općinu razvijati, kako poduzetnicima pomoći da dođu do „papira“, a da ne čekaju mjesecima - ističe Tursunović, navodeći propuste aktuelne SDP vlasti.

Kaže da je nekad Gračanica važila za poznatu poduzetničku sredinu, a da je danas zaostala miljama, da su je pretekli Tešanj, Teslić, Žepče, Gradačac, Živinice...

- Ljudi dovedoše strane investitore. A mi gdje smo? Statistika kaže da je Gračanica, po ostvarenoj prosječnoj plaći, u Tuzlanskom kantonu uvjerljivo na posljednjem mjestu, iza Sapne, Teočaka, Doboj-Istoka, a hvalimo se da smo „od posla čaršija“. To se mora promijeniti, to ova garnitura rukovodećih ljudi u općini Gračanica neće i ne zna uraditi - tvrdi Tursunović.

Neispunjena obećanja

Ističe da je u samo nekoliko posljednjih dana, obilazeći mjesne zajednice, vidio „milion“ problema kod ljudi koji ne zaslužuju da tako žive u 21. stoljeću. Neshvatljivo je, kaže Tursunović, koliko je sela u Gračanici žedno, „a gospoda u Općini slabo ili gotovo nikako ne aplicira i ne nudi projekte da se stanje popravi“. Prema njegovim riječima, neshvatljivo je i da tri hiljade gračaničkih srednjoškolaca danas nastavu tjelesnog odgoja izvodi u sali veličine 19X9 metara, građenoj 1947. godine, i to pet odjeljenja u isto vrijeme, a istovremeno dvije stotine metara dalje 15 godina stoji nedovršena dvorana.&nbsp;

- Općina se samo zadužuje, općinari se hvale da grade, a neko će drugi morati vraćati dug. Pitam se gdje je za 15 godina vladavine SDP-a potrošeno 180 miliona maraka budžetskih sredstava, šta je to kapitalno napravljeno da se vidi - potcrtava Tursunović.&nbsp;

Naglašava da je danas i Puračić razvijeniji od Gračanice, jer je centar grada u totalnom mraku. Kaže da nema ništa od najave da će se zgarište doma na Gaju pretvoriti u dom starih, da semafori za koje je dato 300 hiljada maraka ne rade, kao ni parkomati, zbog čega se svakodnevno gube hiljade maraka i grad je u stalnom saobraćajnom kolapsu. Govoreći o radu aktuelne vlasti, podsjeća da je do sada građanima obećana gradnja zelene pijace, završetak dvorane na bazenu, sanacija Gradske deponije Grabovac, ali da ti projekti nisu realizirani.&nbsp;

- Za rješenje mnogih od pobrojanih problema, a ima ih još, nije trebala općinska kasa, već dobra volja, projekti, a toga u postojećoj vlasti nema - poručuje Tursunović.&nbsp;

<h2>Misliti na građane, a ne na svoj džep&nbsp;</h2>

Pozivam građane da vlast u Gračanici, koja danas izgleda kao kasaba i poslije 16 sati kao mrtav grad, mijenjaju. Gračanici više ne treba načelnik penzioner, već mlad poduzetnik i sposobni saradnici, koji će imati viziju i misliti na građane, a ne na svoj džep - kaže Tursunović.&nbsp;

&nbsp;

Kandidat koalicije SDA - SBB za načelnika

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine,  znam kako općinu razvijati

Početkom prošle godine pokrenut je službeni kanonski proces za proglašenje svetim sluge Božjeg fra Lovre Milanovića, kojega vjernici već dva stoljeća štuju &nbsp;kao mučenika i ugodnika Božjeg, koji ne uskraćuje svoju pomoć nevoljnima svih vrsta, posebice bolesnima.

Tokom fra Lovrine Mlade nedjelje na groblju u Turiću posljednjih godina znalo se okupiti i više od 2000 vjernika svih vjeroispovijedi.

Ove godine svetu misu uočnicu u subotu, 27. avgusta, u 18 sati na fra Lovrinu grobu predvodit će msgr. Mato Zovkić.

Sutradan će zavjetno sveto misno slavlje u 11 sati na istom mjestu predvoditi turićki župnik vlč. Pero Brkić.

U subotu, 27. avgusta

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

Ibrahim Beganović, jedan od najvećih kolekcionara starih satova ne samo u ovom gradu već i na širem bh. prostoru, umro je u 90. godini u Srebreniku. Iza njega je ostala kolekcija od više od 500 raznih vrsta starih satova koji ukrašavaju svaki kutak njegove kuće u Barama kod Srebrenika.&nbsp;

Pokretni displej

Prikupljanjem satova počeo se baviti 1980. godine u Njemačkoj, gdje je, radeći na željeznici, proveo skoro cijeli radni vijek. Nakon što je penzionisan, iz Njemačke se prije skoro 30 godina vratio kući sa 48 raznih vrsta satova i nekoliko starih radioprijemnika koje su mu u raznim prilikama poklanjali radne kolege i prijatelji.

U njegovoj bogatoj kolekciji nalaze se raznovrsni satovi, a posebnu pažnju plijeni ukrasni sat s pokretnim displejem na kojem se nalaze ajeti iz Kur'ana i slike svetih mjesta Meke i Medine.

<img alt="sat-u-obliku-lokomotive" src="/media/old/57b59975-5180-405c-bf5d-16b80a0a0a64-sat-u-obliku-lokomotive.jpg" title="sat-u-obliku-lokomotive">

Sat u obliku lokomotive

U bogatoj kolekciji koja je ostala iza ovog kolekcionara nalaze se i satovi u obliku motocikla, džamije, helikoptera, karte Australije, a svaki od brojnih satova, kako je često govorio, predstavlja i neku vrijednu uspomenu. Prostorije njegove kuće ukrašavaju i zidni satovi proizvedeni početkom prošlog stoljeća u Turskoj i Njemačkoj te pet ručnih satova starih između 50 i 200 godina koji još precizno mjere vrijeme.

Urarski zanat

Bogatu kolekciju upotpunjavao je sve do kraja svog života, a zahvaljujući ovom hobiju usavršio je i urarski zanat, tako da nema starog sata koji on nije mogao popraviti. Iako su svi satovi izuzetno atraktivni i lijepi, kao penzionisani željezničar, posebno je bio emotivno vezan za sat u obliku parne lokomotive proizvedene daleke 1864. godine.&nbsp;

Zvuk „parnjače“ kojim se ovaj sat oglašava, kako je često isticao ovaj kolekcionar, podsjećao ga je na mladost i decenije rada provedene na željezničkim prugama širom Njemačke.&nbsp;

Dženaza Ibrahimu Beganoviću obavljena je u utorak, 16. avgusta, 2016. godine na mezarju u Babunovićima.

<h2>Kupovao na pijaci&nbsp;</h2>

Do starih i neobičnih satova uglavnom je dolazio na pijacama u BiH i Njemačkoj, čiji prodavači često nisu bili ni svjesni ljepote i stvarne vrijednosti starih predmeta koje prodaju.

&nbsp;

Imao više od 500 vrijednih starih satova

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

Klizište ogromnih razmjera koje je pokrenuto u maju 2014. godine zaustavilo je život u tuzlanskom prigradskom naselju Donja Obodnica. Najugroženije porodice iseljene su iz svojih domaćinstava, ali su mnoge od njih bile primorane na povratak nakon nekoliko mjeseci provedenih pod tuđim krovovima.

Besane noći

- Nakon klizišta, koje se pokrenulo 15. maja 2014. godine, desetak mjeseci proveo sam kod komšije. Prije deset mjeseci vratio sam se u svoju oštećenu kuću, jer više nije bilo uvjeta za ostanak pod komšijinim krovom – počinje svoju priču za „Avaz“ Fajiz Joldić.&nbsp;

Kuća Joldićevih je ispucala na više mjesta. Vrata u sobama moraju podupirati letvama, dok su vidljivi procjepi oko svih strana stambenog objekta.&nbsp;

<img alt="gradnja-kuca-tuzla7" src="/media/old/57b59e1e-35c8-4372-82b6-1a1b0a0a0a64-gradnja-kuca-tuzla7.jpg" title="gradnja-kuca-tuzla7">

Mnoge komšije uveliko grade kuće&nbsp;

- Mi imamo besane noći, pogotovo ako pada kiša. Čuje se pucketanje. Jednostavno, živimo u strahu i samo mi znamo kako nam je – govore Joldići.&nbsp;

Dodijeljen im je plac površine oko 500 kvadratnih metara na kojem trebaju graditi zamjenski stambeni objekt. No, kako su u trećoj kategoriji, njihovi zahtjevi za dobivanje građevinskog materijala redovno se odbijaju.

- Ne znam ko je moje imanje svrstao u treću kategoriju, jer svako ko je bio u Donjoj Obodnici zna da se nalazimo u najugroženijem području. Komšije koje su u prvoj kategoriji dobili su placeve i građevinski materijal, uveliko grade kuće, dok mi čekamo i živimo paćeničkim životom – govori razočarani Fajiz Joldić.&nbsp;

<img alt="put-donja-obodnica" src="/media/old/57b59e0d-6acc-40e9-9793-1a1b0a0a0a64-put-donja-obodnica.jpg" title="put-donja-obodnica">

&nbsp;Put u lošem stanju&nbsp;

Na imanju koje je naslijedio od svojih roditelja prije nekoliko godina izgradio je kuću uloživši novac koji je uštedio. Još se, kako kaže, i kreditno zadužio. Od penzije koju dobiva nemoguće je graditi novi stambeni objekt na dodijeljenom zemljištu.&nbsp;

Koga kriviti

- Ne znam koga da krivim za situaciju u kojoj sam se našao. Svi vidimo kako je život stao u Donjoj Obodnici, pogledajte samo put koji je u katastrofalnom stanju. U Tuzli se asfaltiraju trotoari, a naš put je uništen iako je od velike važnosti za Tuzlu, jer je od Previla do Brčanske Malte samo desetak kilometara. Žalosno je za Grad Tuzlu da u Srebreniku grade treći kontingent kuća, a kod nas nisu završili ni prvi – zaključuje Fajiz Joldić.&nbsp;

<h2>Izvarani smo za kiriju&nbsp;</h2>

Joldići tvrde kako su u maju 2014. godine izvarani i za kiriju koja je uplaćivana porodicama čiji su stambeni objekti oštećeni u klizištu.&nbsp;

- Javljao sam se kasnije na mnogobrojne konkurse za dodjelu građevinskog materijala, ali sam redovno dobivao odbijenice. Obično odbijenicu šalju petkom i ostavljaju tri dana za žalbu. Kada odeš i žališ se, oni kažu da si zakasnio, jer u predviđeni rok računaju i dane vikenda – tvrdi Joldić.&nbsp;

Klizište zaustavilo život u Donjoj Obodnici kod Tuzle

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj bolnici, u narodu nadaleko poznatoj Hastahani, koja je u aprilu 2014. godine proglašena nacionalnim spomenikom BiH, neophodna je hitna obnova. Objekat, koji je u vlasništvu porodica Prcić i Kapidžić, prepušten je propadanju i zubu vremena.

Inače, u sjećanju starijih Tuzlaka ostao je objekat u "strmoj ulici", udaljen stotinjak metara od Mosta sa kipovima i centra grada, u kojem je 1874. godine otvorena prva bolnica u Tuzli, zahvaljujući doktoru Mehmed Sami Šerbiću, koji se godinu ranije vratio sa studija medicine iz Carigrada.

<img alt="mehmed-sami-serbic" src="/media/old/57b17b81-3464-4b49-9cc2-61cc0a0a0a64-mehmed-sami-serbic.jpg" title="mehmed-sami-serbic">

Mehmed Sami Šerbić 

Hastahana je u "strmoj ulici" radila sve do 1. jula 1886. godine kada tadašnje autrougarske vlasti grade noviju i savremeniju bolnicu u tuzlanskom naselju Kojšino. Mermerna ploča, postavljena na ulazu u objekat, svjedoči o slavnim danima prve tuzlanske Hastahane. Sve drugo, izuzev mermerne ploče, uopće ne ukazuje da su se u tom objektu liječile hiljade građana Tuzle i okoline.

Mladi ljekar dr. Mahmed Sami Šerbić nakon diplomiranja u Carigradu došao je u Tuzlu i pokrenuo inicijativu za osnovanje prve bolnice. U jesen 1874. godine otvorena je prva Hastahana, koja je ujedno predstavljala začetak organizirane zdravstvene službe u tuzlanskoj regiji. Hastahana je raspolagala sa četiri sobe, deset bolesničkih postelja, oridinacijom i prijemnom ambulantom, te bolesničkom kuhinjom, sobu za osoblje i molitvu.

Uporedo sa propadanjem Hastahane odumire i ulica koja danas nosi ime dr. Muhameda Sami Šerbića. Stepenice zarasle u korov, napuštene kuće i izrovane kocke uz kaldrmu, obrisi su ulice koja u srcima starijih Tuzlaka zauzima posebno mjesto i predstavlja značajnu historijsku dimenziju. Hastahana svih proteklih godina strpljivo čeka na svoju obnovu. Konkretnih aktivnosi na tom planu, bar za sada, nije bilo, ali ako se želi sačuvati itekako značajan objekat onda ih mora biti. Što prije!

<h2>Preostali nacionalni spomenici u Tuzli</h2>

Pored Hastahane status nacionalnog spomenika BiH na području Tuzle imaju još i: Turalibegova džamija, Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice, Dvor Srpske pravoslavne eparhije, proizvodnja soli u Tuzli, Pravoslavna crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Požarnici, crkva sv. Georgija na Trnovcu, Šarena džamija, ulazni portal i mjesto Behram-begove mesrese, nekropola sa stećcima u Starim kućama, fondovi Arhiva TK, zbirka slika Ismeta Mujezinovića u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli, zbirka Tito u djelima likovnih umjetnika Jugoslavije u Međunarodnoj galeriji portreta Tuzla, kino Centar i samostan Kćeri Božije ljubavi Josipovac.

&nbsp;

&nbsp;

Nacionalni spomenik prepušten propadanju i zubu vremena

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Svi učenici romske nacionalnosti koji će u školskoj 2016./2017. godini sjesti u srednjoškolske klupe na području Tuzlanskog kantona dobit će stipendije u iznosu od 40 eura mjesečno. Projekt finansira i tehnički podržava Romski obrazovni fond (REF), a implementira ga Udruženje Roma „Euro Rom“ iz Tuzle.&nbsp;

Javni poziv

- Javni poziv ostaje otvoren do 15. septembra. Imamo dovoljno novca te će svi romski učenici dobiti stipendije. Učenici koji su se upisali u prvi razred srednjih škola na području TK dužni su donijeti potvrdu da su redovni učenici, ovjerenu izjavu da su romske nacionalnosti te rodni list i uvjerenje o državljanstvu - kaže Nedžad Jusić, predsjednik Udruženja Roma „Euro Rom“ iz Tuzle.&nbsp;

U prošloj školskoj godini stipendije je dobilo 58 učenika. No, tokom školovanja petero učenika je napustilo školske klupe, dok je njih 53 okončalo školsku godinu.&nbsp;

- Projekt, očito, daje konkretne rezultate. U 2012. i 2013. godini oko 50 posto učenika romske nacionalnosti napuštalo je srednjoškolsko obrazovanje, dok smo u prošloj godini to sveli na 10 posto. Ovakva vrsta projekta implementira se trenutno samo na području TK, ali ima naznaka da će se proširiti i na cijelu BiH te da će „Euro Rom“ biti nositelj tih aktivnosti - ističe Jusić.&nbsp;

Četvero romskih učenika se nakon okončanog srednjoškolskog obrazovanja upisalo na fakultete Univerziteta u Tuzli. Značaj stipendiranja romskih učenika ogleda se i u tome što oni tokom školske godine imaju angažirane mentore, odnosno nastavnike instruktivne nastave.&nbsp;

Ostaju nepismeni

- Problem romske djece u osnovnim školama je taj što veliki broj njih, uprkos školovanju, ostaje nepismeno. Kroz ovaj projekt želimo da romska djeca dobiju znanje i samopuzdanje. Inače, projekt se implementira u još 26 zemalja svijeta i u svim tim zemljama nositelji aktivnosti su resorna ministarstva, dok je nama, kao nevladinoj organizaciji, ukazana privilegija i čast da već drugu godinu implementiramo izuzetno značajan projekt na području TK - zaključuje Jusić.&nbsp;

<h2>Upisano četvero brucoša</h2>

U Udruženju „Euro Rom“ nadaju se da će u projekt stipendiranja u predstojećoj školskoj godini biti uključeno oko 90 srednjoškolaca. Očekuje se upis između 30 i 35 učenika, a prošlu školsku godinu uspješno je završilo 53 učenika. U osnovnim školama je upisano oko 600 učenika romske nacionalnosti, a na fakultete Univerziteta u Tuzli četvero brucoša.

TUZLA Projekt Romskog obrazovnog fonda

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ iz Tuzle i Gradska knjižnica „Vukovar“ započeli su implementaciju prekograničnog projekta „Spajalica“, ukupne vrijednosti 200.000 eura, koji će biti okončan u oktobru 2017. godine.

Odobrena sredstva

Tuzlanskoj biblioteci pripast će 92.000 eura, a tim novčanim sredstvima u potpunosti će se obnoviti dječije odjeljenje koje se trenutno prostire na stotinjak kvadratnih metara.

- Ovo je prvi projekt prekogranične saradnje koji realiziramo. Implementacija projekta započela je u aprilu 2016. i do njegovog okončanja naše dječije odjeljenje bit će u potpunosti preuređeno. Obavit će se građevinski radovi, nabaviti tehnička oprema i obogatiti knjižni fond – kaže Edin Jahić, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke „Derviš Sušić“ iz Tuzle.

U toku implementacije projekta organizirat će se radionice za mlade iz Tuzle i Vukovara o temama socijalne kohezije, inkluzije i integracije. Želja je da se kroz radionice mladi Tuzle i Vukovara što bolje upoznaju te da granicu između dvije države ne doživljavaju kao faktor razdvajanja već zbližavanja.

- Kroz implementaciju projekta doći će i do razmjene bibliotekara. Tuzlanska biblioteka je u bosanskohercegovačkim okvirima na visokoj poziciji, ali smo još daleko od evropskog nivoa. Zbog toga je implementacija projekta „Spajalica“ za nas itekako značajna s više aspekata – kaže Jahić. &nbsp;

Uvjeti za rad

Dječije odjeljenje tuzlanske biblioteke do oktobra 2017. godine bit će opremljeno najsavremenijom opremom. Mladi će dobiti multifunkcionalan prostor, dok će se uvjeti za rad bibliotekara umnogome popraviti. Inače, projekt „Spajalica“ u potpunosti se finansira sredstvima Evropske unije.

<h2>Potpisan ugovor</h2>

Anita Baier–Jahovac, projektna asistentica Gradske knjižnice „Vukovar“, izrazila je zadovoljstvo podatkom da je potpisan ugovor s izvođačima radova za rekonstrukciju bivše kotlovnice u gradskoj knjižnici koja će u narednom periodu biti preuređena za potrebe mladih, saradnji s udrugama. Inače, Baier–Jahovac je zajedno s Vlatkom Surma–Szabo boravila u radnoj posjeti tuzlanskoj biblioteci.

&nbsp;

PROJEKTI Saradnja biblioteka iz Tuzle i Vukovara

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

U tuzlanskom naselju Požarnica svečano je&nbsp;otvorena obnovljena pravoslavna crkva, srušena u ratnim dejstvima tokom agresije na BiH.

Uz prisustvo mnogobrojnih vjernika, otvaranju obnovljene crkve prisustvovao je i član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić,&nbsp;episkop zvorničkog – tuzlanski&nbsp;Hrizostom Jević, ministri u Vladi TK Bahrudin Bato Hadžiefendić i Srđan Mićanović, te gradonačelnici Bijeljine i Tuzle Mićo Mićić i Jasmin Imamović.

U izjavi za medije član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić&nbsp;izrazio je zadovoljstvo što prisustvuje jednom ovakvom događaju,&nbsp;istovremeno zamjerajući vlasti RS-a&nbsp;što ne daju više pažnje prema srpskim povratnicima na prostoru Federacije BiH.

&nbsp;

Srušena u ratnim dejstvima tokom agresije na BiH

POŽARNICA KOD TUZLE Otvorena obnovljena pravoslavna crkva

Za razliku od prošle godine, koja se pamti po izuzetno izdašnim i rekordnim prinosima, ova godina za pčelare s području Tuzlanskog kantona bit će veoma loša i nepredvidljiva. Prinosi meda su više nego prepolovljeni, a mnogi će biti prinuđeni i na smanjivanje ionako malog pčelinjeg fonda.&nbsp;

Česte kiše

Kako u razgovoru za “Dnevni avaz“ kaže Mubera Isabegović, predsjednica Udruženja pčelara (UP) Tuzla, iako aktuelne vremenske prilike pčelarima idu naruku, meda nema.

- Maj nas je izdao, a za nas je bio ključan. Zbog čestih kiša, bagrem je medio samo 2 ili 3 dana, a to je bilo nedovoljno. Malo nas je lipa izvukla. Zato će tržište biti preplavljeno uvoznim kineskim medom sumnjivog kvaliteta. Osim toga, veliki problem nam predstavlja vještački patvoreni med, kojeg ima i previše. Čak i na TK postoje ilegalne fabrike za proizvodnju ovog meda koji je u obilju aditiva i primjesa veoma teško prepoznati – kaže nam Isabegović.

<img alt="mubera-isabegovic4" src="/media/old/579cac50-4b70-402c-b90d-0f140a0a0a64-mubera-isabegovic4.jpg" style="height: 500px; width: 500px;" title="mubera-isabegovic4">

Isabegović: Teško prepoznati&nbsp;

Upozorava kupce da med kupuju od provjerenih proizvođača.

- Građani med ne bi trebali kupovati od uličnih prodavača, jer je to počesto sumnjivog kvaliteta. Njegova cijena je uglavnom dosta &nbsp;niža i to je prvi razlog za sumnju. Ima mnogo provjerenih proizvođača koji učestvuju po raznim sajmovima i med bi trebalo kupovati od njih – pojašnjava Isabegović.&nbsp;

Mladi članovi 
&nbsp; 
Prema njenim riječima, UP “Tuzla“ ima oko 150 članova, od toga je veliki broj mladih. Kako kaže, nije zadovoljna odnosom vlasti prema pčelarima, jer su u priči o poticajima pčelari skoro pa u potpunosti zanemareni.&nbsp;

<h2>Kvalitet i povjerenje</h2>

<img alt="midhat-kahrimanovic" src="/media/old/579cac4b-9ce8-491a-a6bc-0efa0a0a0a64-midhat-kahrimanovic.JPG" style="height: 508px; width: 500px;" title="midhat-kahrimanovic">

Kahrimanović: Sumnjivo porijeklo&nbsp;

I u Udruženju pčelara “Maslačak“ Sapna upozoravaju da je na tržištu prisutna velika količina meda sumnjivog porijekla, koji zbog niske cijene vrlo lako pronalazi put do kupaca.&nbsp;

- Kilogram tog meda je sedam do osam KM, a često bude i jeftiniji – govori nam Midhat Kahrimanović, član UP “Maslačak“.

Njegov med košta 13 maraka, a za 20 godina rada s pčelama naučio je, tvrdi, da med prije svega prodaju kvalitet i povjerenje. Lani je izvadio 1.800, a ove godine manje od 300 kilograma meda.&nbsp;

Zabrinuti pčelari zbog slabog prinosa

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

Za razliku od Zenice i Sarajeva, ali i drugih&nbsp;mnogih gradova diljem BiH koji se mogu pohvaliti uređenim i kilometarskim biciklističkim stazama, Tuzla je, iako sredina s više od 100.000 stanovnika, grad koji još nema biciklističku stazu.

Pompezna najava

Kada će je imati, to još niko sa sigurnošću ne može tvrditi, no, sudeći prema tome da je projekt izgradnje obećan, a nikad realiziran, još prije skoro deset godina, veliko je pitanje hoće li se i kada Tuzlaci u svom gradu provozati moderno uređenom biciklističkom stazom.

Nakon što je tadašnji načelnik, a sada gradonačelnik Jasmin Imamović pompezno najavio njenu gradnju, osim označavanja žute linije na stazi za šetače od Sjenjaka prema Slavinovićima, ništa konkretnije nije učinjeno.

Zbog nedostatka staze, veliki broj biciklista vozi gradom, a problem je posebno izražen u večernjim satima, kada je na ulicama veliki broj šetača i male djece.

Kako nam je rekla grupa Tuzlanki koje smo zatekli u šetnji s djecom, gradu je jedna takva staza potrebna jer, za razliku od prije nekih pet godina, sada je na ulici veliki broj biciklista. Naime, šetalište ne može i ne bi smjelo biti biciklistička staza. U večernjim satima, kada s djecom izađu u šetnju, bukvalno moraju strahovati za njihovu i svoju sigurnost.

Estetska dimenzija

Slažu se u tome da bi bilo lijepo da grad dobije biciklističku stazu koja bi obuhvatila nekoliko gradskih naselja, a, kako kažu, grad bi tako dobio i jednu novu estetsku dimenziju.

Odgovor na pitanje kakav je stav nadležnih u vezi s ovim problemom jučer nismo dobili.

<h2>Nema političke volje</h2>

Hajrudin Trle, predsjednik Biciklističkog kluba “Zmaj od Bosne“, biciklizmom se bavi 46 godina. Kaže da je prije nekoliko godina napravio i idejni projekt, ali da je zbog nerazumijevanja aktuelne vlasti ostao samo mrtvo slovo na papiru.

- Biciklistička staza bi se protezala od Termoelektrane do Siminog Hana i bila bi višenamjenska. Ne bi bila potrebna velika novčana sredstva za izgradnju, ali, jednostavno, nema političke volje. Ovom gradu biciklistička staza je itekako potrebna jer ovdje se ljudi guše u smogu - ističe Trle.

<h2>Planirano osnivanje kluba</h2>

Emir Hadžihasanović bicikl vozi od malih nogu. Priča nam da mnogo vremena provodi sa svojim društvom vozeći bicikl, a plan im je, kaže on, bio da osnuju i biciklistički klub, ali su od te ideje odustali.

Obećanje staro deset godina

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

Letovi za Tursku s Međunarodnog aerodroma Tuzla, i pored događaja koji su za posljedicu imali blokadu određenih aerodroma u toj zemlji, odvijaju se nesmetano, potvrdio je za naš list Enver Jukanović, vršilac dužnosti izvršnog direktora za razvoj i marketing na ovom aerodromu. 
&nbsp;

Čarter-letovi

- Kargo avioni kompanije ''Turkish Airlines'', koji s našeg aerodroma vrše prijevoz roba za Tursku, lete&nbsp; redovno i do sada nismo imali nikakve probleme u organiziranju. Riječ je o ugovorenim čarter-letovima koji, uglavnom, prevoze meso shodno ugovoru o izvozu koji je naša zemlja potpisala s Turskom. Letovi su inače s dnevnim najavama, zavisno od količine robe, nekad se odvijaju svaki dan, a nekad s određenim pauzama - kazao nam je Jukanović.

<img alt="enver-jukanovic" src="/media/old/57960a26-8bdc-47ae-b804-28280a0a0a64-enver-jukanovic.jpg" title="enver-jukanovic"> 
Jukanović: Dnevne najave 
On navodi i da svi ranije ugovoreni čarter-letovi s turistima koji s Aerodroma u Tuzli lete u Tursku se ovih dana odvijaju nesmetano. 
 
- Upravo je prekjučer jedan avion s turistima odletio za Antaliju. Najavljeni su i drugi letovi i vjerujem da ni tu neće biti bilo kakvih problema - ističe Jukanović.&nbsp; 
 
Nove linije 
 
Inače, iz Međunarodnog aerodroma Tuzla najavljeno je otvaranje novih avionskih linija čije se uspostavljanje očekuje narednih mjeseci.

<h2>Dobra perspektiva</h2>

- Kompanija ''Wizz Air'' otvara nove destinacije, i to za Berlin u Njemačkoj i Billund u Danskoj. Sve je više onih koji putuju s našeg aerodroma, kako iz naše zemlje tako i zemalja regiona, što stvara potrebe za otvaranjem novih linija. Mislim da Aerodrom Tuzla ima dobru perspektivu, a što je najvažnije, građanima je olakšano povezivanje sa svijetom - navodi Jukanović. 
 
&nbsp;

Prema podacima Međunarodnog aerodroma

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Nevladina organizacija "Bike tour Lukavac" osmu godinu zaredom organizira biciklistički kamp-maraton "Stazama bosanskih kraljeva". Osnovni cilj maratona je promocija turističkih potencijala, prirodnih ljepota te kulturno-historijskih spomenika BiH kroz razvoj rekreativnog brdskog biciklizma.&nbsp;

Prema riječima predsjednika NVO "Bike tour Lukavac" Nedima Zejnilovića, biciklisti i rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara u nekoliko etapa, a ove godine učešće je uzelo 17 biciklista, uz organizacionu podršku tri općine Lukavac, Olovo i Vareš.&nbsp;

- Maraton se vozi šest dana u šest etapa, gdje će biti smješteni i kampovi. U svakom gradu imamo podršku 15 biciklista koji će voziti etapne vožnje i tri biciklistička kluba - ističe Zejnilović.

Zahvaljujući grupi entuzijasta, ovaj kamp-maraton u bosanskim planinama pretvoren je u festival istraživanja, prijateljstva i zabave, a iz godine u godinu interesiranje je sve veće. Biciklisti kreću iz Lukavca 23. jula u jutarnjim satima, a proći će sljedeće etape: Lukavac - Olovo, Olovo - Pale, Pale - Trnovo, Trnovo - Umoljani, Babin DO - Vareš, Vareš - Lukavac.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Biciklistički maraton u Lukavcu

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) TK, u prošloj godini za lijekove u TK potrošeno je 38.802.895 maraka, od čega na teret ovog zavoda čak 37.910.709 maraka.&nbsp;

Ukupna izdvajanja

Sudeći po vrsti potrošenih lijekova, građani TK trenutno najviše boluju i liječe se od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa...&nbsp;

Prema podacima ZZO TK u 2015. godini, za lijekove namijenjene liječenju bolesti kardiovaskularnog sistema izdvojeno je više od 15 miliona maraka, što iznosi oko 40 posto ukupnih izdvajanja za lijekove koji se nalaze na utvrđenoj esencijalnoj listi lijekova TK.&nbsp;

<img alt="bahrudin-hadziefendic-pan" src="/media/old/5790b572-01ec-4f55-b8fb-4a950a0a0a64-bahrudin-hadziefendic-pan.JPG" title="bahrudin-hadziefendic-pan">

Hadžiefendić: Nema pravila

- Na našoj esencijalnoj listi prisutna je kompletna paleta lijekova za kardiovaskularne bolesti, i to od više proizvođača. U ovoj grupi su svakako i lijekovi za hipertenziju, od čega svakodnevno obolijeva sve veći broj građana. Nema više pravila kad su u pitanju oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, tako da je, prema informacijama kojima raspolažemo, sve više mlađih osoba koje uzimaju lijekove protiv visokog krvnog pritiska, poremećaja ritma srca - kaže za naš list dr. Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva u Vladi TK.&nbsp;

Ulkusne bolesti

Drugi po količini potrošnje su lijekovi namijenjeni liječenju unutrašnjih organa, posebno ulkusnih bolesti, kao i dijabetesa, zašto je u prošloj godini izdvojeno 9.360.000 maraka.&nbsp;

Podaci govore da je više od 5,5 miliona maraka izdvojeno za lijekove koji djeluju na nervni sistem, a oko dva miliona manje za lijekove namijenjene liječenju respiratornog sistema.&nbsp;

<h2>Šta kaže statistika</h2>

- Statistički gledano, potrošnja lijekova jeste velika, ali, ako se uporedi s prethodnom godinom, ipak je u 9 grupa lijekova došlo do smanjenja potrošnje. Gledajući po broju izdatih recepata, u odnosu na 2014., taj broj je u 2015. godini smanjen za više od 10 posto, što je posljedica i racionalizacije, ali smanjenja broja oboljelih od određenih bolesti - navodi ministar Hadžiefendić.&nbsp;

Podaci o potrošnji lijekova

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

U delegaciji bratskog francuskog grada Flori Lezobre (Fleury les Aubrais) koja je nedavno boravila u Gračanici, bila je i gradonačelnica Mari Anjes Langet (Marie Agnes Linguet), a boravak je iskorišen za priznanje i medalju koju je Langet uručila Gračanliji Dini Čoliću, za 40 godina uspješne saradnje Gračanice i Flori Lezobrea i 19 godina od bratimljenja dva grada. Svečanosti je prisustvovala i ambasadorica Francuske u BiH Kler Bodoni( Claire Bodony) i načelnik Gračanice Nusret Helić.

Dino Čolić je dugo vremena boravio u Flori Lezobreu u Francuskoj, gdje je igrao i trenirao rukomet, pa je uspostavio saradnju Gračanice i ovog francuskog grada. Godinama su ekipe iz dva grada imale svoje susrete, a u ratu u BiH, Čolić i njegova supruga Lilian su primili desetine izbjeglica iz BiH i pomogli im. Danas je Čolić podpredsjednik Evropskog pokreta u BiH.

Kada je 2000. godine Čolić otišao u penziju, on sa sa Lilian i troje djece vratio u rodni grad i svoju domovinu BiH. No, veze sa Florijem nikada nisu prestale. Naprotiv, on je svojim vezama pomogao svome gradu, pet specijalnih vozila je dovozeno JP „Komus“, pet vatrogasnoj jedinici. Pomogao je i općoj bolnici i domu zdravlja, spojio je nekoliko gračaničkih i francuskih kompanija, koje danas uspješno sarađuju.

<img alt="colic-u-rodnoj-gracanici" src="/media/old/57887fb9-ba00-4a02-b8b5-756c0a0a0a64-colic-u-rodnoj-gracanici.jpg" style="height: 470px; width: 718px;" title="">

Čolić u rodnoj Gračanici

- Sve ovo što radim, radim za dobrobit oba grada, obje zemlje, sve ovo sam napisao u svojoj knjizi „Moje dvije domovine“. Hiljade Gračanlije je, zahvaljujući saradnji dva grada, boravilo u Francuskoj, u Parizu, Floriju, a veze su danas i čvršće - kaže Čolić.

Njega je u maju&nbsp;2012. godine&nbsp;tadašnji predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi&nbsp;odlikovao Ordenom nacionalnog reda.

- Mi smo pomogli, a pomagat ćemo naš bratski grad Gračanicu i dalje. Za gradnju „Mosta mira“ lani smo uložili 35 hiljada eura, recite što vam je sada najpotrebnije da vidimo- kazala je, predajući medalju Čoliću, gradonačelnica Florija Mari Langet.

Gradonačelnica Mari Langet uručila medalju Dini Čoliću

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

Živiničani su rashlađenje od tropskih vrućina pronašli na lokalnim bazenima, „Erna“ u Priluku i „Križaljka“. Proteklih dana mladi i stari napunili su komplekse bazena tražeći osvježenje.&nbsp;

Na bazenima „Erna“, na oko 700 kvadratnih metara vodnih površina, dnevno se okupi oko 800 ljudi s područja Kantona. Bazen je samo nekoliko metara udaljen od jezera Modrac, što je poseban ugođaj za posjetioce.

- Kompleks od 20 dunuma ima veliki bazen za odrasle i djecu. Svi koji dođu imaju na raspolaganju suncobrane i ležaljke. Kvalitet vode se kontrolira svaki dan - kazao je vlasnik Muhamed Sarajlić.

<img alt="krizaljka4" src="/media/old/578783a5-58ac-44c1-91cb-3aa20a0a0a64-krizaljka4.jpg" title="">

Što se tiče „Križaljke“, nadomak grada, u ponudi su veliki i mini bazen za djecu.&nbsp;

Cijene su prihvatljive za svačiji džep, a kupači ističu da je najvažnije što se obavlja kontrola čistoće vode. Ulaz je 2 marke za odrasle, a za djecu je besplatan. Osiguran je i besplatan parking.

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine, znam kako općinu razvijati

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

POŽARNICA KOD TUZLE Otvorena obnovljena pravoslavna crkva

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

ŽIVINICE "Erna" i "Križaljka" prepune posjetilaca

Tuzlanski kanton

GRAČANICA Brojnim kupačima prijala voda temperature od 36 stepeni Celzijusa

GRAČANICA Tursunović: U biznisu sam od 15. godine, znam kako općinu razvijati

Gradačac: Sveta misa na grobu fra Lovre Milanovića

NAJVEĆI KOLEKCIONAR SATOVA: U 90. godini preminuo Ibrahim Beganović iz Srebrenika

TUZLA Porodici Joldić dodijeljeno zemljište, ali ne i materijal za gradnju kuće

Prvoj tuzlanskoj Hastahani je potrebna hitna obnova

Stipendije za srednjoškolce romske nacionalnosti u TK

"Spajalica" obnavlja odjeljenje biblioteke "Derviš Sušić"

POŽARNICA KOD TUZLE Otvorena obnovljena pravoslavna crkva

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

ŽIVINICE "Erna" i "Križaljka" prepune posjetilaca