Za razliku od prošle godine, koja se pamti po izuzetno izdašnim i rekordnim prinosima, ova godina za pčelare s području Tuzlanskog kantona bit će veoma loša i nepredvidljiva. Prinosi meda su više nego prepolovljeni, a mnogi će biti prinuđeni i na smanjivanje ionako malog pčelinjeg fonda.&nbsp;

Česte kiše

Kako u razgovoru za “Dnevni avaz“ kaže Mubera Isabegović, predsjednica Udruženja pčelara (UP) Tuzla, iako aktuelne vremenske prilike pčelarima idu naruku, meda nema.

- Maj nas je izdao, a za nas je bio ključan. Zbog čestih kiša, bagrem je medio samo 2 ili 3 dana, a to je bilo nedovoljno. Malo nas je lipa izvukla. Zato će tržište biti preplavljeno uvoznim kineskim medom sumnjivog kvaliteta. Osim toga, veliki problem nam predstavlja vještački patvoreni med, kojeg ima i previše. Čak i na TK postoje ilegalne fabrike za proizvodnju ovog meda koji je u obilju aditiva i primjesa veoma teško prepoznati – kaže nam Isabegović.

<img alt="mubera-isabegovic4" src="/media/old/579cac50-4b70-402c-b90d-0f140a0a0a64-mubera-isabegovic4.jpg" style="height: 500px; width: 500px;" title="mubera-isabegovic4">

Isabegović: Teško prepoznati&nbsp;

Upozorava kupce da med kupuju od provjerenih proizvođača.

- Građani med ne bi trebali kupovati od uličnih prodavača, jer je to počesto sumnjivog kvaliteta. Njegova cijena je uglavnom dosta &nbsp;niža i to je prvi razlog za sumnju. Ima mnogo provjerenih proizvođača koji učestvuju po raznim sajmovima i med bi trebalo kupovati od njih – pojašnjava Isabegović.&nbsp;

Mladi članovi 
&nbsp; 
Prema njenim riječima, UP “Tuzla“ ima oko 150 članova, od toga je veliki broj mladih. Kako kaže, nije zadovoljna odnosom vlasti prema pčelarima, jer su u priči o poticajima pčelari skoro pa u potpunosti zanemareni.&nbsp;

<h2>Kvalitet i povjerenje</h2>

<img alt="midhat-kahrimanovic" src="/media/old/579cac4b-9ce8-491a-a6bc-0efa0a0a0a64-midhat-kahrimanovic.JPG" style="height: 508px; width: 500px;" title="midhat-kahrimanovic">

Kahrimanović: Sumnjivo porijeklo&nbsp;

I u Udruženju pčelara “Maslačak“ Sapna upozoravaju da je na tržištu prisutna velika količina meda sumnjivog porijekla, koji zbog niske cijene vrlo lako pronalazi put do kupaca.&nbsp;

- Kilogram tog meda je sedam do osam KM, a često bude i jeftiniji – govori nam Midhat Kahrimanović, član UP “Maslačak“.

Njegov med košta 13 maraka, a za 20 godina rada s pčelama naučio je, tvrdi, da med prije svega prodaju kvalitet i povjerenje. Lani je izvadio 1.800, a ove godine manje od 300 kilograma meda.&nbsp;

Zabrinuti pčelari zbog slabog prinosa

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

Za razliku od Zenice i Sarajeva, ali i drugih&nbsp;mnogih gradova diljem BiH koji se mogu pohvaliti uređenim i kilometarskim biciklističkim stazama, Tuzla je, iako sredina s više od 100.000 stanovnika, grad koji još nema biciklističku stazu.

Pompezna najava

Kada će je imati, to još niko sa sigurnošću ne može tvrditi, no, sudeći prema tome da je projekt izgradnje obećan, a nikad realiziran, još prije skoro deset godina, veliko je pitanje hoće li se i kada Tuzlaci u svom gradu provozati moderno uređenom biciklističkom stazom.

Nakon što je tadašnji načelnik, a sada gradonačelnik Jasmin Imamović pompezno najavio njenu gradnju, osim označavanja žute linije na stazi za šetače od Sjenjaka prema Slavinovićima, ništa konkretnije nije učinjeno.

Zbog nedostatka staze, veliki broj biciklista vozi gradom, a problem je posebno izražen u večernjim satima, kada je na ulicama veliki broj šetača i male djece.

Kako nam je rekla grupa Tuzlanki koje smo zatekli u šetnji s djecom, gradu je jedna takva staza potrebna jer, za razliku od prije nekih pet godina, sada je na ulici veliki broj biciklista. Naime, šetalište ne može i ne bi smjelo biti biciklistička staza. U večernjim satima, kada s djecom izađu u šetnju, bukvalno moraju strahovati za njihovu i svoju sigurnost.

Estetska dimenzija

Slažu se u tome da bi bilo lijepo da grad dobije biciklističku stazu koja bi obuhvatila nekoliko gradskih naselja, a, kako kažu, grad bi tako dobio i jednu novu estetsku dimenziju.

Odgovor na pitanje kakav je stav nadležnih u vezi s ovim problemom jučer nismo dobili.

<h2>Nema političke volje</h2>

Hajrudin Trle, predsjednik Biciklističkog kluba “Zmaj od Bosne“, biciklizmom se bavi 46 godina. Kaže da je prije nekoliko godina napravio i idejni projekt, ali da je zbog nerazumijevanja aktuelne vlasti ostao samo mrtvo slovo na papiru.

- Biciklistička staza bi se protezala od Termoelektrane do Siminog Hana i bila bi višenamjenska. Ne bi bila potrebna velika novčana sredstva za izgradnju, ali, jednostavno, nema političke volje. Ovom gradu biciklistička staza je itekako potrebna jer ovdje se ljudi guše u smogu - ističe Trle.

<h2>Planirano osnivanje kluba</h2>

Emir Hadžihasanović bicikl vozi od malih nogu. Priča nam da mnogo vremena provodi sa svojim društvom vozeći bicikl, a plan im je, kaže on, bio da osnuju i biciklistički klub, ali su od te ideje odustali.

Obećanje staro deset godina

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

Letovi za Tursku s Međunarodnog aerodroma Tuzla, i pored događaja koji su za posljedicu imali blokadu određenih aerodroma u toj zemlji, odvijaju se nesmetano, potvrdio je za naš list Enver Jukanović, vršilac dužnosti izvršnog direktora za razvoj i marketing na ovom aerodromu. 
&nbsp;

Čarter-letovi

- Kargo avioni kompanije ''Turkish Airlines'', koji s našeg aerodroma vrše prijevoz roba za Tursku, lete&nbsp; redovno i do sada nismo imali nikakve probleme u organiziranju. Riječ je o ugovorenim čarter-letovima koji, uglavnom, prevoze meso shodno ugovoru o izvozu koji je naša zemlja potpisala s Turskom. Letovi su inače s dnevnim najavama, zavisno od količine robe, nekad se odvijaju svaki dan, a nekad s određenim pauzama - kazao nam je Jukanović.

<img alt="enver-jukanovic" src="/media/old/57960a26-8bdc-47ae-b804-28280a0a0a64-enver-jukanovic.jpg" title="enver-jukanovic"> 
Jukanović: Dnevne najave 
On navodi i da svi ranije ugovoreni čarter-letovi s turistima koji s Aerodroma u Tuzli lete u Tursku se ovih dana odvijaju nesmetano. 
 
- Upravo je prekjučer jedan avion s turistima odletio za Antaliju. Najavljeni su i drugi letovi i vjerujem da ni tu neće biti bilo kakvih problema - ističe Jukanović.&nbsp; 
 
Nove linije 
 
Inače, iz Međunarodnog aerodroma Tuzla najavljeno je otvaranje novih avionskih linija čije se uspostavljanje očekuje narednih mjeseci.

<h2>Dobra perspektiva</h2>

- Kompanija ''Wizz Air'' otvara nove destinacije, i to za Berlin u Njemačkoj i Billund u Danskoj. Sve je više onih koji putuju s našeg aerodroma, kako iz naše zemlje tako i zemalja regiona, što stvara potrebe za otvaranjem novih linija. Mislim da Aerodrom Tuzla ima dobru perspektivu, a što je najvažnije, građanima je olakšano povezivanje sa svijetom - navodi Jukanović. 
 
&nbsp;

Prema podacima Međunarodnog aerodroma

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Nevladina organizacija "Bike tour Lukavac" osmu godinu zaredom organizira biciklistički kamp-maraton "Stazama bosanskih kraljeva". Osnovni cilj maratona je promocija turističkih potencijala, prirodnih ljepota te kulturno-historijskih spomenika BiH kroz razvoj rekreativnog brdskog biciklizma.&nbsp;

Prema riječima predsjednika NVO "Bike tour Lukavac" Nedima Zejnilovića, biciklisti i rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara u nekoliko etapa, a ove godine učešće je uzelo 17 biciklista, uz organizacionu podršku tri općine Lukavac, Olovo i Vareš.&nbsp;

- Maraton se vozi šest dana u šest etapa, gdje će biti smješteni i kampovi. U svakom gradu imamo podršku 15 biciklista koji će voziti etapne vožnje i tri biciklistička kluba - ističe Zejnilović.

Zahvaljujući grupi entuzijasta, ovaj kamp-maraton u bosanskim planinama pretvoren je u festival istraživanja, prijateljstva i zabave, a iz godine u godinu interesiranje je sve veće. Biciklisti kreću iz Lukavca 23. jula u jutarnjim satima, a proći će sljedeće etape: Lukavac - Olovo, Olovo - Pale, Pale - Trnovo, Trnovo - Umoljani, Babin DO - Vareš, Vareš - Lukavac.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

Biciklistički maraton u Lukavcu

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

Prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) TK, u prošloj godini za lijekove u TK potrošeno je 38.802.895 maraka, od čega na teret ovog zavoda čak 37.910.709 maraka.&nbsp;

Ukupna izdvajanja

Sudeći po vrsti potrošenih lijekova, građani TK trenutno najviše boluju i liječe se od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa...&nbsp;

Prema podacima ZZO TK u 2015. godini, za lijekove namijenjene liječenju bolesti kardiovaskularnog sistema izdvojeno je više od 15 miliona maraka, što iznosi oko 40 posto ukupnih izdvajanja za lijekove koji se nalaze na utvrđenoj esencijalnoj listi lijekova TK.&nbsp;

<img alt="bahrudin-hadziefendic-pan" src="/media/old/5790b572-01ec-4f55-b8fb-4a950a0a0a64-bahrudin-hadziefendic-pan.JPG" title="bahrudin-hadziefendic-pan">

Hadžiefendić: Nema pravila

- Na našoj esencijalnoj listi prisutna je kompletna paleta lijekova za kardiovaskularne bolesti, i to od više proizvođača. U ovoj grupi su svakako i lijekovi za hipertenziju, od čega svakodnevno obolijeva sve veći broj građana. Nema više pravila kad su u pitanju oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, tako da je, prema informacijama kojima raspolažemo, sve više mlađih osoba koje uzimaju lijekove protiv visokog krvnog pritiska, poremećaja ritma srca - kaže za naš list dr. Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva u Vladi TK.&nbsp;

Ulkusne bolesti

Drugi po količini potrošnje su lijekovi namijenjeni liječenju unutrašnjih organa, posebno ulkusnih bolesti, kao i dijabetesa, zašto je u prošloj godini izdvojeno 9.360.000 maraka.&nbsp;

Podaci govore da je više od 5,5 miliona maraka izdvojeno za lijekove koji djeluju na nervni sistem, a oko dva miliona manje za lijekove namijenjene liječenju respiratornog sistema.&nbsp;

<h2>Šta kaže statistika</h2>

- Statistički gledano, potrošnja lijekova jeste velika, ali, ako se uporedi s prethodnom godinom, ipak je u 9 grupa lijekova došlo do smanjenja potrošnje. Gledajući po broju izdatih recepata, u odnosu na 2014., taj broj je u 2015. godini smanjen za više od 10 posto, što je posljedica i racionalizacije, ali smanjenja broja oboljelih od određenih bolesti - navodi ministar Hadžiefendić.&nbsp;

Podaci o potrošnji lijekova

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

U delegaciji bratskog francuskog grada Flori Lezobre (Fleury les Aubrais) koja je nedavno boravila u Gračanici, bila je i gradonačelnica Mari Anjes Langet (Marie Agnes Linguet), a boravak je iskorišen za priznanje i medalju koju je Langet uručila Gračanliji Dini Čoliću, za 40 godina uspješne saradnje Gračanice i Flori Lezobrea i 19 godina od bratimljenja dva grada. Svečanosti je prisustvovala i ambasadorica Francuske u BiH Kler Bodoni( Claire Bodony) i načelnik Gračanice Nusret Helić.

Dino Čolić je dugo vremena boravio u Flori Lezobreu u Francuskoj, gdje je igrao i trenirao rukomet, pa je uspostavio saradnju Gračanice i ovog francuskog grada. Godinama su ekipe iz dva grada imale svoje susrete, a u ratu u BiH, Čolić i njegova supruga Lilian su primili desetine izbjeglica iz BiH i pomogli im. Danas je Čolić podpredsjednik Evropskog pokreta u BiH.

Kada je 2000. godine Čolić otišao u penziju, on sa sa Lilian i troje djece vratio u rodni grad i svoju domovinu BiH. No, veze sa Florijem nikada nisu prestale. Naprotiv, on je svojim vezama pomogao svome gradu, pet specijalnih vozila je dovozeno JP „Komus“, pet vatrogasnoj jedinici. Pomogao je i općoj bolnici i domu zdravlja, spojio je nekoliko gračaničkih i francuskih kompanija, koje danas uspješno sarađuju.

<img alt="colic-u-rodnoj-gracanici" src="/media/old/57887fb9-ba00-4a02-b8b5-756c0a0a0a64-colic-u-rodnoj-gracanici.jpg" style="height: 470px; width: 718px;" title="">

Čolić u rodnoj Gračanici

- Sve ovo što radim, radim za dobrobit oba grada, obje zemlje, sve ovo sam napisao u svojoj knjizi „Moje dvije domovine“. Hiljade Gračanlije je, zahvaljujući saradnji dva grada, boravilo u Francuskoj, u Parizu, Floriju, a veze su danas i čvršće - kaže Čolić.

Njega je u maju&nbsp;2012. godine&nbsp;tadašnji predsjednik Francuske Nikolas Sarkozi&nbsp;odlikovao Ordenom nacionalnog reda.

- Mi smo pomogli, a pomagat ćemo naš bratski grad Gračanicu i dalje. Za gradnju „Mosta mira“ lani smo uložili 35 hiljada eura, recite što vam je sada najpotrebnije da vidimo- kazala je, predajući medalju Čoliću, gradonačelnica Florija Mari Langet.

Gradonačelnica Mari Langet uručila medalju Dini Čoliću

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

Živiničani su rashlađenje od tropskih vrućina pronašli na lokalnim bazenima, „Erna“ u Priluku i „Križaljka“. Proteklih dana mladi i stari napunili su komplekse bazena tražeći osvježenje.&nbsp;

Na bazenima „Erna“, na oko 700 kvadratnih metara vodnih površina, dnevno se okupi oko 800 ljudi s područja Kantona. Bazen je samo nekoliko metara udaljen od jezera Modrac, što je poseban ugođaj za posjetioce.

- Kompleks od 20 dunuma ima veliki bazen za odrasle i djecu. Svi koji dođu imaju na raspolaganju suncobrane i ležaljke. Kvalitet vode se kontrolira svaki dan - kazao je vlasnik Muhamed Sarajlić.

<img alt="krizaljka4" src="/media/old/578783a5-58ac-44c1-91cb-3aa20a0a0a64-krizaljka4.jpg" title="">

Što se tiče „Križaljke“, nadomak grada, u ponudi su veliki i mini bazen za djecu.&nbsp;

Cijene su prihvatljive za svačiji džep, a kupači ističu da je najvažnije što se obavlja kontrola čistoće vode. Ulaz je 2 marke za odrasle, a za djecu je besplatan. Osiguran je i besplatan parking.

Građani osvježenje traže na bazenima

ŽIVINICE "Erna" i "Križaljka" prepune posjetilaca

Lovačko društvo “Mustafa Husić Čektalo“ jedino je lovačko društvo koje egzistira na području općine Sapna. Osnovano je 1993. godine, a danas se proteže na oko 11.000 hektara. U svom sastavu ima 12 grupa i 340 članova. Ono što ga izdvaja od drugih jeste i to što u svom sastavu ima 30 maloljetnih članova, koji zbog godina nemaju status lovca, ali svojim radom i zalaganjem pomažu starijim članovima u hranjenju i uzgoju životinja. Osim njih, društvo još ima i 30 pripravnika.&nbsp;

Bogato lovište

Kako nam je rekao Ismet Memić, predsjednik LD, ono čime se posebno ponose jesu uzgoj i zaštita divljači, a lov je, kako kaže, nešto posljednje.&nbsp;

- Prvi segment u našem radu jeste zaštita i uzgoj životinja i tome pridajemo najviše pažnje. Zbog toga i jesmo jedno od najbogatijih lovišta ne samo na području Tuzlanskog kantona već i cijele države. Sve to radimo s puno truda i ljubavi, jer samo tako se i može biti lovac. Time ćemo našim mladim i budućim članovima ostavili očuvano i jako lovište, ali i pokazati na koji način trebaju da se odnose prema prirodi i životinjama - govori nam Memić.&nbsp;

Za nešto više od 20 godina, koliko postoji, društvo je, priča Memić, u izgradnju postojeće infrastrukture uložilo oko pola miliona KM.

<img alt="sjetva-hrane" src="/media/old/5787848b-8158-4204-bcfb-3b510a0a0a64-sjetva-hrane.jpg" style="height: 372px; width: 718px;" title="">

Zasijali kukuruz, pšenicu

Osigurati hranu

- Imamo 12 lovačkih kuća i jedan centralni lovački dom. Uz to imamo veliki broj hranilica i čeka. Stalno radimo na tome da divljači osiguramo hranu, pa smo stoga i ove godine zasijali kukuruz, krompir, pšenicu. Ovaj prostor Majevice, na koji se mi naslanjamo, obiluje fazanima, zečevima, srndaćima, divljim svinjama... - ističe Memić.&nbsp;

Prema njegovim riječima, najstariji lovac je Sabit Memić (78), a lovom se bavi više od 50 godina.

<img alt="izgradnja-ceka" src="/media/old/57878489-125c-4a26-8d86-3b520a0a0a64-izgradnja-ceka.jpg" style="height: 404px; width: 718px;" title="">

Izgradnja čeka

<h2>Dovode i djecu</h2>

Memić nam pojašnjava da se ljubav prema lovu uči od malih nogu te da je zbog toga među članovima njihovog društva dosta onih koji sa sobom na lovačka druženja dovode svoju djecu.&nbsp;

- Biti lovac ne znači nužno ubijanje divljači. To je mnogo više od toga. Kroz druženja i akcije prepričavamo doživljaje, bolje se upoznajemo, ali i izlaskom u prirodu dodatno se odmorimo. To je ono što lovu daje jednu drugu dimenziju - kaže on.

Lovačko društvo "Mustafa Husić Čektalo"

SAPNA Ponosni na uzgoj i zaštitu divljači

Simbolično, bacanjem kapa u zrak, 820 diplomanata i magistara Univerziteta u Tuzli obilježilo je kraj školovanja na svečanosti koja je upriličena danas&nbsp;u SPKC "Mejdan" u Tuzli. Univerzitet u Tuzli je ovim činom promovisanja 664 diplomanta i 156 magistara dobio još jednu generaciju mladih i obrazovanih ljudi.

U svom obraćanju, vršilac dužnosti rektora Aida Crnkić poručila je da je Univerzitet u Tuzli dom svih studenata, i izrazila nadu da će se mnogi ponovo vratiti baš tu, upisujući drugi i treći ciklus studija.

- Pred vama je period kada preuzimate kormilo u svoje ruke i odlučujete u kojem pravcu ćete nastaviti dalje. Bez obzira na to kuda vas život bude odveo, zapamtite da je obrazovanje najmoćnije oružje koje možete koristiti da promijenite svijet - poručila je Crnkić.

Ilda Džafić je od danas i zvanično bečelor žurnalistike. Kako kaže, presretna je, jer je ovaj dan kruna svih njenih ulaganja.

- Ovo je za mene nada u svjetliju budućnost, jer ima budućnosti i perspetkive, ako se čovjek trudi i želi da uspije -&nbsp;kaže Džafić.

Današnjoj svečanosti je osim sada već bivših studenata prisustvovao i veliki broj njihovih roditelja, prijatelja, ali i profesora fakulteta i akademija Univerziteta u Tuzli.

Svečanost upriličena u SPKC "Mejdan"

Promovisano 820 diplomanata i magistara Univerziteta u Tuzli

Cirkus na sjednicama Gradskog vijeća Tuzla nastavljen je i danas. Zbog uvreda Mirnesa Ajanovića, izrečenih s govornice, vijećnici SDA, SBB-a, HDZ-a BiH, Tuzlanske alternative i NS Radom za boljitak nakratko su napustili sjednicu.

- Dajte mu šta ste mu obećali, a ne ovako da nas sve maltretira – kazao je vijećnik Ekrem Topić predsjedavajućem Jozi Nišandžiću.

Posljednjih nekoliko sjednica Gradskog vijeća, u službi predizborne propagande, Mirnes Ajanović zloupotrebljava govornicu. Takve zloupotrebe predsjedavajući Nišandžić uopće ne sankcioniše, a predsjednik BOSS-a beskurpulozno vrijeđa svoje neistomišljenike.

&nbsp;

I danas nastavljen cirkus

GRADSKO VIJEĆE TUZLA Zbog uvreda Mirnesa Ajanovića opozicija napustila sjednicu

Poslije višegodišnje kontinuirane borbe, radnici i rukovodstvo preduzeća “Tuzla-kvarc” napokon mogu odahnuti. Jutros su službenici Porezne uprave otpečatili radne mašine, a prije tih aktivnosti deblokirani su računi i isplaćene dvije bruto plaće za uposlenike.

<img alt="radnici-tuzla-kvarca" src="/media/old/57874c44-dbfc-479c-9fb0-0bd80a0a0a64-radnici-tuzla-kvarca.JPG" title="radnici-tuzla-kvarca">

- Danas je praznik za sve uposlenike "Tuzla-kvarca", ali i trenutak radosti za sve potpisnike Protokola, odnosno za našeg strateškog partnera "Tehnograd company", Vladu TK, resorno ministarstvo i Grad Tuzla. Uspjeli smo deblokirati račune, a u kompletnoj toj aktivnosti nadležne institucije su inkasirale oko pola miliona KM. Idemo pravcem finansijske revitalizacije,ovo je usitinu jedna pozitivna priča, jer smo sve prepreke otklonili, prvenstveno pitanje solventnosti. Zbog toga očekujemo pomoć Vlade TK i resornog ministarstva u smislu dobivanja koncesione dozvole. Trebamo nastaviti tamo gdje smo stali - kazao je za "Avaz" Zlatan Velagić, zamjenik direktora "Tuzla-kvarca".

<img alt="otpedacivanje-masina" src="/media/old/57874c3e-13a8-46d1-b12a-0bd80a0a0a64-otpedacivanje-masina.JPG" title="otpedacivanje-masina">

Radnici "Tuzla-kvarca" nisu krili zadovoljstvo zbog pozitivnih vijesti. Očekuju da će uskoro raditi u punom kapacitetu.

Poslije višegodišnje kontinuirane borbe

Deblokirani računi, otpečaćene mašine, radnicima "Tuzla-kvarca" isplaćene plaće

Prema podacima Porezne uprave FBiH i Službe za zapošljavanje TK, zaključno s junom 2016. godine, Tuzlanski kanton prvi put nakon agresije na BiH napokon ima veći broj zaposlenih nego nezaposlenih građana.&nbsp;

Plaća iz budžeta

Naime, na području TK trenutno je zaposleno 94.126 osoba, a 91.989 je nezaposlenih. Poređenja radi, u februaru 2015. godine broje nezaposlenih je iznosio gotovo 100.000.&nbsp;

Od ukupnog broja zaposlenih na području TK njih 15.079 ili 16 posto dobiva plaću iz budžeta TK ili budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja.&nbsp;

Najviše zaposlenih koji dobivaju plaću iz budžeta TK shodno mjestu prebivališta je iz Tuzle 6.691 (46,2 posto), a potom slijede Živinice 1.500 (9,9 posto), Lukavac 1.256 (8,8 posto), Gračanica 1.158 (7,7 posto), Gradačac 898 (6 posto), Srebrenik 539 (5,6 posto), Kalesija 773 (5,1 posto), Banovići 539 (3,6 posto), Kladanj 305 (2 posto), Doboj-Istok 231 (1,5 posto), Sapna 189 (1,3 posto), Čelić 177 (1,2 posto) i Teočak 136 (0,9 posto).&nbsp;

U zdravstvenom sektoru, odnosno Zavodu zdravstvenog osiguranja TK, Zavodu za javno zdravstvo TK, Općoj bolnici “Dr. Mustafa Begabović” u Gračanici, Banji Ilidži u Gradačcu i u domovima zdravlja u 13 lokalnih zajednica ukupno radi 5.467 građana TK.&nbsp;

Na području TK u javnim ustanovama i institucijama zaposlene su i osobe koje su stanovnici općina van Kantona, uglavnom iz sjeveroistočne BiH i entiteta RS. Plaću iz budžeta TK dobiva 39 stanovnika Distrikta Brčko, 17 iz Doboja, 11 Zvornika, 9 Bijeljine, 7 Olova, 5 Petrovčana i Zeničana te četvero Sarajlija i Modričana.&nbsp;

Snažna koalicija

Premijer Bego Gutić, ocjenjujući pozitivna kretanja na području TK, istakao je snažnu koaliciju koju u Skupštini TK sačinjavaju SDA, SBB, SBiH i BPS SH.&nbsp;

<h2>Optimistične prognoze</h2>

Do kraja 2016., ali i u 2017. godini očekuju se nova zapošljavanja, a u prilog takvim optimističnim prognozama idu statistički podaci Privredne komore TK, koji govore da je u prvom kvartalu 2016. ostvaren rast obima industrijske proizvodnje u iznosu od 6 posto u odnosu na isti period 2015. godine.

Struktura zaposlenih u javnim ustanovama

TUZLANSKI KANTON Najviše budžetskih korisnika iz Tuzle, a najmanje u Teočaku

Zbog velikih vrućina Turistički kompleks "Orion" u Ormanici u Srebreniku prepun je kupača. Ovo atraktivno kupalište ovogodišnju sezonu dočekalo je u novom ruhu.&nbsp;

U kompleksu je otvoren novi bazen s najsavremenijim pročistačima vode, masažerima i gejzirima, a kupači se mogu osvježiti i u obnovljenom vještačkom jezeru i bazenu za djecu i neplivače. Spas od nesnosnih vrućina posjetioci mogu pronaći i u hladovini velike ljetne bašte, a na raspolaganju su im i brojni sportski tereni i drugi prateći sadržaji.

Osim ovog kompleksa, velike gužve vladaju i na gradskim bazenima u Srebreniku.

Gužve na kupalištu

SREBRENIK "Orion" ove sezone u novom ruhu

Renovirani i obnovljeni Biro za zapošljavanje u Gradačcu danas je&nbsp;svečano pušten u rad. Za to je najzaslužnija donacija Vlade Švicarske koja je u sklopu projekta za zapošljavanje YEP&nbsp;predvidjela još šest općina,&nbsp;u kojima će se biroi napraviti funkcionalnijim.

U sklopu renoviranja težilo se da se naprave šalter sale koje će učiniti biroe puno funkcionalnijim i omogućiti brži rad sa strankama i izjegavanje onih gužvi i redova koji su svakodnevno prisutni na biroima. Povećan je i broj radnika na šalterima, a u sklopu evropskih standarda svi uposlenici su poslati na šestodnevnu obuku i dobili su certifikate za stručnost na tim radnim mjestima.

<img alt="dsc05043" src="/media/old/57863b46-1288-42e7-afa4-4ac80a0a0a64-dsc05043.JPG" style="height: 500px; width: 718px;" title="">

Ovom svečanom činu prisustvovao je i veliki broj uglednika sa TK, sa premijerom Gutićem na čelu, kao i predstavnik švicarske ambasade u BiH. Svi su u svojim obraćanjima istakli da evropski put od nas traži regulisanje mnogih administrativnih problema, njihovo rješavanje u što kraćem roku a ovakvi savremeni biroi za zapošljavanje, kao i obučen kadar su pravi primjeri&nbsp;kako prevazići dosadašnje neučinkovitosti i okrenuti se ka pravoj pomoći pri zapošljavanju.

U okviru projekta za zapošljavanje YEP

GRADAČAC Pušten u rad funkcionalniji Biro za zapošljavanje

U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik, a u okviru manifestacije „Dani Kur'ana" u Mjesnoj džamiji u Kiseljaku održan je prigodan vjersko-kulturni program. Ova tradicionalna manifestacija i ovog puta pobudila je veliku pažnju vjernika iz svih džemata s područja srebreničkog medžlisa, tako da je mjesna džamija u Kiseljaku bila pretijesna da primi sve one koji su željeli uživati u bogatom vjersko-kulturnom programu.

Okupljenim vjernicima obratili su se imam u džematu Kiseljak Ismet ef. Odobašić i glavni imam Medžlisa Refik ef. Hodžić, naglasivši da svi trebaju biti ponosni i radosni što su uspješno ispostili još jedan ramazan.

Pred velikim brojem vjernika grupa učača Kur'ana iz Irana upriličila je bogat vjersko-kulturni program. Vjernici su skoro dva sata imali priliku uživati u horskom učenju odlomaka iz Kur'ana te ilahijama i kasidama na perzijskom, arapskom i bosanskom jeziku. Članovi grupe „Iman" iz iranskog glavnog grada Teherana svojim nastupom oduševili su brojne vjernike, vjerno dočaravši svu ljepotu kulture i tradicije Irana.

Tradicionalna manifestacija u Srebreniku

Učači Kur'ana iz Irana oduševili brojne vjernike

Od ukupnog broja uposlenih u Tuzlanskom kantonu (94.126) njih 15.079 ili 16 posto platu prima iz budžeta TK i Zavoda zdravstvenog osiguranja.

Analiza pokazuje da je po mjestu prebivališta najviše uposlenika u kantonalnim institucijama (osnovno, srednje i visoko obrazovanje, policija, pravosuđe i uprava), uključujući i zdravstveni sektor koji objedinjava Zavod zdravstvenog osiguranja TK, Zavod za javno zdravstvo TK, UKC Tuzla, Opću bolnicu "Dr Mustafa Beganović" Gračanica, domove zdravlja u općinama i Banju Ilidžu u Gradačcu, je iz Tuzle, njih 6961 ili 46,2 posto.

Slijede uposlenici iz Živinica kojih ima 9,9 posto, Lukavca 8,8, Gračanice 7,7, Gradačca 6, Srebrenika i Kalesije sa 5,6 i 5,1, Banovića 3,6, Kladnja 2, Doboj Istoka 1,5, Sapne 1,3, Čelića 1,2 i Teočaka 0,9 posto.

Od ukupnog broja 9.612 osoba je zaposleno u javnim institucijama i ustanovama koje se finansiraju iz budžeta TK, a 5.467 u javnim zdravstvenim ustanovama koje se finansiraju iz budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja TK.

Ova analiza prezentuje strukturu zaposlenika u kantonalnim institucijama (obrazovanje, policija, pravosuđe, uprava i zdravstvo), a s ciljem povećanja transparentnosti rada kantonalnih institucija, saopćeno je iz Ureda za zajedničke poslove Kantonalnih organa TK.

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

ŽIVINICE "Erna" i "Križaljka" prepune posjetilaca

SAPNA Ponosni na uzgoj i zaštitu divljači

Promovisano 820 diplomanata i magistara Univerziteta u Tuzli

GRADSKO VIJEĆE TUZLA Zbog uvreda Mirnesa Ajanovića opozicija napustila sjednicu

Deblokirani računi, otpečaćene mašine, radnicima "Tuzla-kvarca" isplaćene plaće

TUZLANSKI KANTON Najviše budžetskih korisnika iz Tuzle, a najmanje u Teočaku

SREBRENIK "Orion" ove sezone u novom ruhu

GRADAČAC Pušten u rad funkcionalniji Biro za zapošljavanje

Učači Kur'ana iz Irana oduševili brojne vjernike

TK Oko 50 posto uposlenika u kantonalnom javnom sektoru su iz Tuzle

Tuzlanski kanton

TUZLA Ilegalne fabrike za tržište proizvode patvoreni med

TUZLA Kada će grad dobiti biciklističku stazu

TUZLA: I kargo i turistički letovi za Tursku idu bez problema

Rekreativci će proći stazu dugu 388 kilometara

TUZLANSKI KANTON: Najviše novca ide za liječenje bolesti kardiovaskularnog sistema

GRAČANICA Priznanje za 40. godina saradnje sa francuskim gradom Fleury les Aubrais

ŽIVINICE "Erna" i "Križaljka" prepune posjetilaca

SAPNA Ponosni na uzgoj i zaštitu divljači

Promovisano 820 diplomanata i magistara Univerziteta u Tuzli

GRADSKO VIJEĆE TUZLA Zbog uvreda Mirnesa Ajanovića opozicija napustila sjednicu

Deblokirani računi, otpečaćene mašine, radnicima "Tuzla-kvarca" isplaćene plaće

TUZLANSKI KANTON Najviše budžetskih korisnika iz Tuzle, a najmanje u Teočaku

SREBRENIK "Orion" ove sezone u novom ruhu

GRADAČAC Pušten u rad funkcionalniji Biro za zapošljavanje

Učači Kur'ana iz Irana oduševili brojne vjernike

TK Oko 50 posto uposlenika u kantonalnom javnom sektoru su iz Tuzle