Tim stručnjaka, koje je imenovala <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vlada%20Tuzlanskog%20kantona&amp;">Vlada Tuzlanskog kantona</a>, potvrdio je prisustvo velikih količina opasnog otpada koji je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin prezentovao je danas rezultate geološkog istraživanja ispitivanja tla u svrhu lociranja deponije opasnog kruksa u industrijskoj zoni Tuzle.

Tim stručnjaka ustanovio je tačnu lokaciju na kojoj se nalazi deponija površine od 800 do 1.000 metara kvadratnih, navedeno je na portalu Vlade Tuzlanskog kantona. - Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih - rekao je Karadžin.
On je dodao da je nakon laboratorijskih analiza utvrđena zapreminska masa kruksa koja se razlikuje u nasutom stanju i sabijenom u bačvama, a prosječna je 1.135 kilograma po metru kubnom.
Ističući da ukupna količina ove opasne materije iznosi između 1.370 i 1.750 tona, Karadžin je rekao da se nadao da će to biti manje.
Uzorci prvih pronađenih materija poslani su na analizu u zagrebačku laboratoriju "Eurofins", a shodno broju pod kojim je zaveden kruks, riječ je o otpadu koji je nastao iz organskih i hemijskih procesa ili ostatku od reakcija i destilacija.
Karadžin navodi da su hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici Fabrike cementa u Lukavcu.

- Prilikom spaljivanja u cementarama granične količine hlora mogu biti između 0,7 i 0,8 odsto. Mi ćemo lokalnoj firmi dati da ispita sastav nekih drugih uzoraka, što nam je bitno kako bismo utvrdili u kojoj mjeri je opasan hlor za koji znamo da je toksičan, korozivan i kancerogen - istakao je Karadžin.

On je naveo da su uz hlor na deponiji pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.
Kruks i ostali hemijski spojevi koji su pronađeni predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, posebno zbog činjenice jer su zakopani u zemlji, tik uz rijeku Jalu, a nalaze se i u buradima koje je voda dovela do stanja raspadanja.

Karadžin je naveo da su posebni rizični trenuci kod podizanja podzemnih voda koje mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom. Ističući da se pred resornim kantonalnim ministarstvom sada nalaze aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija, Karadžin je rekao da je, nakon početnog izvještaja, u planu izrada studije na osnovu koje će se utvrditi recepture za sanaciju.
Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inostranstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati nešto više od 4,5 miliona KM.
Za ovu namjenu bilo bi moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoline, Češke razvojne agencije i UNDP-a, navedeno je na portalu kantonalne Vlade.

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin prezentovao je danas rezultate geološkog istraživanja ispitivanja tla

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli je obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije. Tom prilikom položeni su vijenci na spomeniku u ulici Armije R BiH i kompleksu Slana Banja te odata počast palim borcima. Petnaestog maja 1992. godine pripadnici Centra javne bezbjednosti Tuzla i Teritorijalne odbrane osujetili su napad agresorskih jedinica na Tuzle i odbranili grad na raskrsnici Brčanska Malta.&nbsp;

U kontekstu tog datuma mora se obratiti pažnja na 28. april 1992. godine kada je stvorena Savezna republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) i da je već tada ustavom SR Jugoslavije fomirana nova Jugoslovenska vojska. Također, 12. maja 1992. godine u Banja Luci je formirana Vojske Srpske republike BiH koja je bila stavljena pod kontrolu Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Upravo pripadnici tih nelegitimnih vojnih sila na području Tuzle i BiH bili su u koloni, a 15. maja su rezervisti iz kolone osuli paljbu na branioce Tuzle. Na vatru je odgovoreno vatrom, a pošto je Mile Dubajić, tadašnji komandant kasarne, postavio ljude na minsko-eksplozivna sredstva, gorivo i drugi MTS, došlo je do lančanih eksplozija i stradanja vojnika, policajca i civila.
Godinama nakon 15. maja 1992. godine propaganda iz RS-a i Srbije je okrivljavala policijsko-politički vrh Tuzle za stradanja ljudi. No, čak i Apelacioni sud Srbije je odbacio sve te kvalifikacije i donio oslobađajuću presudu za Iliju Jurišića koji je platio i najvišu cijenu jer je bio uhapšen i procesuiran u Beogradu. Ipak, 29. godina poslije predmet Brčanska Malta ne treba zaključiti jer postoje očiti dokazi da je krivac za stradanja ljudi Mile Dubajić, potpukovnik JNA, koji je tog 15. maja prvo pobjegao u Ugljevik, a onda se vratio i mimo svih pravila i zakona o evakuaciji vojnika postavio ljude u kamione i krenuo put Bijeljine.

- Odgovoran je Mile Dubajić, komandant kasarne. Dakle, on je odgovoran. Ovdje se radilo o napadu na Tuzlu, napadu na policajce, pripadnike MUP-a BiH koji su postupili u nužnoj odbrani i uzvratili na vatru, o tome se radi. Na žalost poginulo je mnogo ljudi, opet je odgovoran Mile Dubajić protiv koga je podnesena krivična prijava. On je izvršio krivično djelo izazivanje opće opasnosti, on je vojnike kojima je komandovao stavio, natovario gorivo, granate, mine, municiju i na to postavio ljude - kazao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Nekadašnji gradonačelnik Tuzle, Selim Bešlagić bio je na INTERPOL-ovoj potjernici koja je raspisana u Srbiji. Posljednji je, zajedno sa Mehom Bajrićem, načelnik CJB Tuzla, skinut sa potjernice i poslije dvodecenijskog proganjanja napokon je postao slobodan čovjek.

- Analizirajući čitavu situaciju moram da kažem da je 15. maj značajan datum za Tuzlu kada su građani odbranili i svoje dostojanstvo i BiH, odbranili i grad Tuzlu i građane Tuzle od toga da Tuzla bude raspoređena, podijeljena prema onim šemama koje su bile zacrtane, negdje do Krivaje Republika Srspka, a u donjem dijelu da bude Federacija – kaže Bešlagić.

Meho Bajrić je napisao knjigu „Tuzla i regija u odbrani BiH 1992.-1995.“ Napominje kako se 15. maj 1992. godine mora sagledati iz konteksta da su već bili počinjeni monstruozni zločini u Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Vlasenici…

- U Tuzli imamo prognane ljude, čuli smo njihova strašna svjedočenja. Tog 15. maja vojnici u kasarni su krenuli u pljačku magacina Teritorijalne odbrane Tuzle, Srebrenika i Lukavca. Mi smo to spriječili i to naoružanje je bilo kasnije ključno za formiranje Drugog korpusa Armije R BiH – kaže Meho Meša Bajrić i zaključuje:
- Sve u svemu policija je tog dana vršila svoj zakonski i ustavni zadatak, branila je pravo na život i imovinu građana, svih građana ovog prostora, pa i onih izbjeglih koji su našli spas u ovom gradu, a što je najvažnije, vidite kada smo tu noć 15. na 16. maj prikupili te razbjegle vojnike, dali pomoć ranjenim i prevezli ih u Klinički centar da se pruži prva pomoć, mi smo sutradan 200 vojnika sa naoružanjem, ličnim, pustili da idu svojim putem.

Mile Dubajić je kriv za stradanja vojnika, policajaca i civila

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Vlada Tuzlanskog kantona je prihvatila izvještaj o radu i poslovanju JU Univerzitet u Tuzli za 2020.godinu. Kako stoji u izvještaju, tokom prošle godine Univerzitet u Tuzli se susreo sa posebnim izazovom prilagođavanja rada i organizacije naučno – nastavnog procesa i drugih radnih procesa pandemiji koronavirusa.

Suočavanje s izazovom premještanja nastavnog procesa iz realnog u digitalnu sferu pokazalo je da je digitalizacija Univerziteta u Tuzli jedan od glavnih strateških ciljeva u narednom periodu. Kao oblik pripreme za odgovor na situacije koje može izazvati pandemija univerzitet je pripremio i Krizni plan pripravnosti i odgovora na pojavu koronavirusa. Istovremeno sa ovim aktivnostima univerzitet je uspješno proveo brojne aktivnosti na pripremi za reakreditaciju ove visokoškolske ustanove. - Kao rezultat tih aktivnosti Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH je dala Preporuku o akreditaciji Univerziteta u Tuzli na period od narednih 5 godina. Od ukupno 10 kriterija za akreditaciju Univerzitet u Tuzli je potpuno ispunio njih sedam, što je veliki napredak imajući u vidu da su na prethodnoj akreditaciji u potpunosti bila ispunjena tek dva kriterija – ističu u Vladi TK. Uz navedeno Univerzitet u Tuzli je pozitivan pomak ostvario i u pogledu broja upisanih studenata. Na sva tri ciklusa studija, u akademskoj 2020/21.godini upisano je 2.270 studenata, što je za njih 469 više nego prethodne godine. Usvojena je Strategija razvoja Univerziteta u Tuzli za period 2021-2027.godina, koja kao jedan od strateških ciljeva predviđa izgradnju Kampusa Univerziteta.

- Tokom 2020. formiran je i Tim za izradu strateškog plana Kampusa, te su izvršena i određena ulaganja u Kampus. Prije svega to se odnosi na sportske terene i laboratorijski kompleks Mašinskog fakulteta, za što su sredstva iznađena kroz različite projekte i sredstva dobivena naučno – istraživačkim radom. U oblasti naučno-istraživačkog rada na Univerzitetu, i pored brojnih poteškoća izazvanih pandemijom tokom prošle godine formiran je Centar za istraživanje u sportu, te su odobrena i tri Erasmus+ projekta, te je potpisano 8 sporazuma o saradnji u okviru Errasmus+ programa i niz bilateralnih i Mevlana programa – ističu u Vladi TK.

Tokom 2020. formiran je i Tim za izradu strateškog plana Kampusa, te su izvršena i određena ulaganja u Kampus, ističu u Vladi TK

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Gračanica je ove godine dobila još jednu javnu ustanovu u obrazovno-odgojnom procesu.&nbsp;Riječ je o JU Osnovnoj muzičkoj školi, koja se, nakon provedenih pravnih procedura izdvojila iz sastava OŠ „Hasan Kikić“. Škola broji 114 učenika koji se školuju na tri odsjeka, klavir, harmonika i gitara i 13 stručnih nastavnika.

Kako bi rasteretio veliku osnovnu školu, direktor OŠ „Hasan Kikić“, profesor muzike Miralem Mejremić je 2019. godine pokrenuo inicijativu za izdvajanje Osnovne muzičke škole u zasebnu javnu ustanovu. Taj proces je okončan ove godine, Osnovna muzička škola je dobila i v.d. direktoricu Amru Selimović.

- Sve ove godine, svi smo bili ponosni na rezultate muzičke škole. Zahvalni smo dobrim ljudima, uposlenicima, roditeljima UG „Polifonija“ i osobno Miloški Lejdi Not, koji su 2003. godine sagradili zgradu muzičke škole, koja jedina u Tuzlanskom kantonu ima koncertnu salu. Ponosan sam na brojne nagrade koje su učenici muzičke škole osvojili na domaćim i inozemnim takmičenjima – kazao je Mejremić koji je obećao da će, nakon što se smiri situacija s pandemijom, dovesti Sarajevsku filharmoniju koja će izvesti njegovo djelo „Fantazija“.V.d. direktorica JU Osnovna muzička škola Amra Selimović kaže da je već raspisan konkurs za prijem novih učenika, i to 15 učenika na odsjek klavir, sedam na odsjek harmonika i dvoje na odsjek gitara.

Osnovna muzička škola izdvojila se iz OŠ „Hasan Kikić“

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

U čak 18 od 22 mjesne zajednice u <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanici</a> nije ispoštovan Zakon o ravnopravnosti spolova.

Osim u Gračanici, Gornjoj Lohinji, Lendićima i Miričinu, u 18 drugih mjesnih zajednica ne nalazi se zakonom propisanih 40 posto žena ili ukupno 94 žene od 233 člana u vijećima MZ.

Na ovu anomaliju ukazala je i Danica Martić, članica Etičke komisije Gradskog vijeća. Ona je prije usvajanja ove tačke dnevnog reda na sjednici gradskim vijećnicima sugerirala da se greška ispravi.
Zanimljivo je da u vijećima mjesnih zajednica Trnovci, Prijeko Brdo, Džakule i Buk nema nijedne žene, a u vijećima MZ Vranovići, Škahovica, Gornji Doborovci, Donja Lohinja, Doborovci i Babići je samo po jedna žena.

Vijećnik Ibrahim Hasić u više navrata s govornice je poručio da je i on za provođenje Zakona o ravnopravnosti spolova, ali mu nije bilo jasno kako zakon provesti na terenu. Vijećnik Edin Šehić je istakao da Gradsko vijeće na ovome ne smije stati pa je za 18 mjesnih zajednica dat rok da se ove greške u vijećima mjesnih zajednica isprave.

Nije ispoštovan Zakon o ravnopravnosti spolova

U vijećima četiri mjesne zajednice nema nijedne žene

U <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanici</a>je nedavno realiziran vrijedan ekološki projekt pod nazivom „Proširenje mreže daljinskog grijanja za 200 korisnika“.

Zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH, koji je sufinansirao ovaj projekt putem javnog poziva, stigla je lijepa vijest.

Na daljinsko grijanje „Eko-toplane“ Gračanica priključeno je 200 novih korisnika, a projekt je vrijedan 225.227 KM. Federalni fond za zaštitu okoliša učestvovao je sa 100.000 maraka, a ostatak je izdvojila „Eko-toplana“.

- Mi smo na ovaj način na daljinsko grijanje spojili nekoliko novosagrađenih stambenih zgrada, kao što su „Radius“ lamele, „Mirna Luka“, „Sagra Korića Han“, „Alhos“, Vatrogasni dom, te još nekoliko stambenih zgrada koje su u izgradnji.

Ovim smo iz upotrebe izbacili 200 individualnih ložišta i smanjili količinu emisije CO2 u zrak, što je i bio glavni cilj projekta - kaže Ajdin Topčagić, rukovodilac za opće i pravne poslove u „Eko-toplani“ u Gračanici.

Za smanjenje zagađenja zraka na ovaj način izdvojeno 225.227 KM

„Eko-toplana“: Spojeno nekoliko zgrada

Vrijedan ekološki projekt: Na daljinsko grijanje spojeno 200 korisnika

Skromno, na ručku u jednoj maloj kafani, uz domaće specijalitete, Bosanac Dino Čolić i njegova životna saputnica, Francuskinja Lilijan (Lilian), s dvoje (od troje) djece, kćerkom Nadin i sinom Denijem, obilježili su 50 godina skladnog i dinamičnog braka. Mogli su otići u Tursku i neki luksuzni hotel, ali Čolići su naučili živjeti skromno, bez „visina“.

Dino je u Francusku otišao još 1971. godine da igra rukomet, kasnije da trenira nekoliko klubova i upoznao Lilijan u njenom rodnom gradu Flori Lezobreu. Iz ljubavi su dobili troje djece. Kada je u BiH buknuo rat, Čolići su znali šta je raditi, primiti brojne izbjeglice iz BiH, posebno Gračanice, poslati pomoć, lijekove, hranu, vozila, medicinsku opremu.

Ipak, 2000. godine zajednički su odlučili - idemo u BiH. Samo dvije godine kasnije tadašnji francuski ambasador u BiH Rolan Žil (Roland Gil) Dini Čoliću je, zato što je spojio dvije općine Gračanicu i Flori Lezobre, dva naroda, dvije države, dodijelio visoko priznanje „Orden viteza nacionalnog reda Francuske“. Dino je počasni građanin Flori Lezobrea, Lilijan Gračanice i sva ta priznanja Čolići ljubomorno čuvaju. Obilježavajući pet decenija braka, ponosno se prisjećaju mnogih životnih detalja, sretni što su dokazali kako ljubav nema granica ni predrasuda.

- Ne, nisam se pokajala što sam ostavila Pariz, pa došla sa svojim suprugom i svojom djecom u BiH. Naučila sam se ovdašnjim običajima i živi se. Više se brine Dino. On se nadao da će, kada se vrati poslije toliko godina provedenih u Francuskoj, zemlji kulture, sporta, jake privrede, turizma, u svojoj BiH imati bolje političare, koji će od ove male, ali lijepe zemlje napraviti malu Švajcarsku.Trebaju nam bolji, sposobniji, iskreniji i pošteni političari. O tome Dino često priča - ističe Lilijan.&nbsp;

Tokom rata pomagali brojne izbjeglice

Čuvaju brojna priznanja iz dvije države

Dino iz Gračanice 50 godina ujutro gleda Francuskinju Lilijan

Vakcinacija stanovništva starosne dobi preko 75 godina u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla%20vakcina&amp;">Domu zdravlja Tuzla</a> je u toku, a počela je u srijedu. Riječ je o vakcinaciji koja je planirana ranije vakcinama AstraZeneca koje su donirane BiH od Republike Srbije, izjavio je za Fenu portparol Doma zdravlja Tuzla Adis Nišić.
Kazao je da je vakcinacija započeta sa kategorijom starijeg stanovništva. Odziv stanovništva je odličan, navodi Nišić, ističući da drugi dan već nije bilo problema s nuspojavama. Kaže i da je stanovništvo izrazilo zadovoljstvo organizacijom vakcinacije u Domu zdravlja u Tuzli.
Dom zdravlja organizirao je vakcinaciju na više punktova u zasebnim ambulantama uz sve mjere predstrožnosti. Danas se vakcinacija izvodi na tri punkta.

Upitan kako je stanovništvo obaviješteno o vakcinaciji, kazao je da su osobe informisane putem svojih ljekara porodične medicine, a da je još uvijek otvoren poziv za vakcinaciju, dodavši da se građani prvo trebaju javiti ljekaru porodične medicine.

Prema njegovim riječima, vakcinacija će se nastaviti dok se ne potroše postojeći broj vakcina.
- Nadamo se da će kontigenti vakcina dolaziti u narednom periodu, da možemo vakcinisati što više stanovništva - poručio je Nišić.

Nadamo se da će kontigenti vakcina dolaziti u narednom periodu, da možemo vakcinisati što više stanovništva, poručio je Nišić

U Tuzli u toku vakcinacija građana starosne dobi preko 75 godina

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=preminuo%20ljekar&amp;">Prim. dr. Ahmed Alečković</a> preminuo je u petak 9. apila u Tuzli, u 70. godini života. Kao dugogodišnji šef ORL odjela, svoj život posvetio je razvoju i unapređenju, Klinike za bolesti uha, grla i nosa, JZU UKC Tuzla. 
-	Nažalost, na bolji svijet je preselio prim.dr. Ahmed Alečković. Tužni smo zbog odlaska našeg prijatelja i ponosni što smo ga poznavali i sarađivali sa njim. Bio je personifikacija stručnosti, čovjek koji je mnogim pacijentima promjenio život na bolje. I kao što kaže veliki francuski pisac i političar Andre Malraux: “Kad hrastove obaraju, šume ječe”, tako je i smrt našeg primarijusa, potresla sve one koji su ga poznavali. A njih je veoma mnogo. Dragi Leća, neka ti je laka zemlja bosanska a porodici iskreno saučešće - ovim riječima se od primarijusa Alečkovića oprostio doc. dr. sc. Almir Salkić specijalista otorinolaringologije.

Ispraćaj će se obaviti u danas, 12. aprila, ispred Komemorativnog centra Tuzla od 12 do 12.30 sati. Dženaza će se klanjati poslije podne namaza ispred Džindijske džamije, a ukop će biti obavljen na Gradskom groblju Trnovac u Tuzli.

Dženaza će se klanjati poslije podne namaza ispred Džindijske džamije

Preminuo prim. dr. Ahmed Alečković

Početkom izgradnje stambenog objekta s 20 stanova, u općini <a href="https://avaz.ba/tag/5718/kalesija">Kalesija</a>&nbsp;započinje izgradnja trećeg <a href="https://avaz.ba/tag/65559/stambeni-i-poslovni-objekti">stambenog objekta</a> na području Tuzlanskog kantona, a u okviru realizacije projekta „Regionalni stambeni program“, javlja Fena.

Federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić navodi da je u pitanju zgrada koja se gradi u okviru programa koji se implementira širom Bosne i Hercegovine, a projekte ovog tipa Ministarstvo realizira u Sapni, Kladnju i Kalesiji.

- U različitim smo fazama izvođenja radova. Vrijednost ukupne investicije je 1.150.000 KM, a sva ta sredstva osigurala je mreža donatora s EU i SAD na čelu i drugim prijateljskim zemljama. Raduje me što je projekt u završnoj fazi i što će biti završen u planiranih 400 radnih dana - kazao je Ramić.&nbsp;&nbsp;

Dodaje da će u narednim mjesecima biti potpisan i ugovor za izgradnju još 79 stambenih jedinica u okviru projekta CEB 2, a tiče se zatvaranja kolektivnih centara na području Kalesije, za šta će biti izdvojeno oko četiri miliona KM.

- Na području Tuzlanskog kantona, samo u Gradačcu nismo počeli aktivnosti na implementaciji projekta CEB 2, dok u svim ostalim uključenim općinama jesmo. Nadam se da ćemo u okviru ovog projekta do kraja 2022. godine zatvoriti sve kolektivne centre - navodi Ramić.&nbsp;

Načelnik općine Kalesija Sead Džafić ističe da je obaveza Općine u ovom projektu bila da osigura zemljište te svu potrebnu dokumentaciju. Za realizaciju ovog projekta Općina je izdvojila oko 400.000 KM.

Cilj je zatvaranje kolektivnih centara na području općine

U Kalesiji se gradi zgrada za povratnike

U Gračanici je okončan zajednički projekt UNDP-a i Grada Gračanice pod nazivom „Žene liderke u akciji“, koji su realizirale žene iz Udruženja „Tragom tradicije“ iz Pribave, s predsjednicom Hanom Kapetanović na čelu.

Projekt je vrijedan 13.000 KM, a novac je utrošen na 7.000 komada zaštitnih maski i 85 zaštitnih odijela. Od toga, 70 posto sredstava osigurao je UNDP, a ostatak Grad Gračanica.

- U ovo vrijeme, koje je za nas pa i cijeli svijet veoma teško, kada pandemija uzima ljudske živote, zaštitna sredstva su nam izuzetno potrebna i jedini su spas. Ovim projektom pokazali smo da žene svojim radom i inovativnošću mogu i hoće uraditi puno. Zahvalan sam UNDP-u i ženama iz Udruženja „Tragom tradicije“ iz Pribave i svima koji učestvuju u humanom projektu - rekao je načelnik Nusret Helić.

Predstavnica ovog udruženja Hana Kapetanović kazala je da su ponosne na ovaj projekt.

- Mi smo nedavno prikupile materijal i sašile 150 vreća za spavanje migrantima, koji su se smrzavali na ulici. Ovaj projekt smo simbolično nazvale „Učinimo naš grad sigurnijom sredinom“ i uspjele smo. Ponosna sam na svoje članice, našu Gračanicu, na UNDP i predstavnicu Lejlu Ramić-Mesihović. Ovo je naš najdraži projekt - poručila je Kapetanović.

Žene liderke u akciji

Žene iz Udruženja „Tragom tradicije“ s načelnikom Helićem

U Gračanici sašiveno 7.000 maski i 85 zaštitnih odijela

Kantonalni odbor Stranke demokratske akcije (SDA) Tuzlanskog kantona zahtijeva sazivanje hitne sjednice kantonalne skupštine za koju su uputili zahtjev vladajućoj većini, rukovođeni, kako navode, pogoršanom epidemiološkom situacijom. Predsjednik KO SDA i zastupnik u Skupštini TK Fahrudin Skopljak kazao je na današnjoj konferenciji za medije da aktuelna Vlada TK nije dovoljno uključena u sprečavanje širenja novog vala koronavirusa, ocijenivši da su se u proteklih 60 dana bavili kadrovskim pitanjima, a ne zdravljem građana. - Jedine konkretne mjere koje je aktuelna Vlada TK donijela s ciljem sprečavanje zaraze je ograničavanje rada ugostiteljskih objekata i izmjena Zakona o javnom redu i miru, u dijelu koji se odnosi na kazne za nenošenje maski - navodi Skopljak, ocijenivši da je aktuelni saziv kantonalne vlade bez programa i jasnog cilja.

Pozvao je kantonalnu vladu da novčana sredstva koja je prethodna Vlada ostavila, odnosno 19 miliona KM sredstava MMF-a koja su dodijeljena u prošloj godini, a koje prethodna Vlada nije oprihodovala, stave u funkciju, ističući da su ta sredstva za borbu protiv pandemije, za pomoć zdravstvenim ustanovama, privredi i za socijalnu pomoć. Govoreći o vakcinama, kazao je da ne žele nikoga amnestirati, navodeći da je ministar zdravstva TK iz HDZ-a, kao i resorni ministar u Federalnoj vladi te da bi trebali da koordiniraju. Predsjednik Kluba poslanika SDA u Skupštini TK Šekib Umihanić kazao je da je od 27. marta prošle godine, kada je potvrđen prvi slučaj na COVID-19, pa do 31. decembra prošle godine, na području TK ukupno registrovano 11.109 slučajeva zaraze novim SARS-CoV-19. Na odjeljenju za COVID UKC-a Tuzla u navedenom periodu je hospitalizirano 1.509 bolesnika sa COVID-19 infekcijom. Kako navodi Umihanić, svakodnevni porast broja zaraženih, kao i broja hospitaliziranih pacijenata u UKC Tuzla govori u prilog evidentnog pogoršanja epidemiološke situacije na području TK. Od Vlade TK, kako je istakao, zahtijeva se puna podrška u odgovoru na pandemiju COVID 19 svim zdravstvenim ustanovama TK, na čelu sa UKC Tuzla. Od Ministarstva zdravstva TK, Klub poslanika SDA u Skupštini TK zahtijeva koordinaciju rada svih COVID ambulanti u TK, uniformnost u radnom vremenu - rad u dvije smjene, jasno definisan stav o neophodnom osoblju, opremi i prostoru, kao i izradu smjernica za “put pacijenta oboljelog od COVID 19”. Od Vlade TK zahtijevaju pomoć u funkcionisanju COVID ambulanti, domova zdravlja i COVID odjeljenja Opće bolnice Gračanica u pogledu nabavke opreme, upošljavanje i edukaciju osoblja. - Zahtijevamo od Vlade TK da se obezbijede finansijska sredstva za besplatnu podjelu niskomelekularnog heparina (Enoxaparin, Reviparin) pacijentima oboljelim od Covid-19 u svim slučajevima kada je indicirano od nadležnog specijaliste - kazao je Umihanić. Također, od Vlade TK zahtijevaju pomoć u obezbjeđenu zaštitne opreme i lijekova te snabdijevanje kiseonikom zdravstvenih ustanova. Od premijera, Ministarstva zdravstva TK i Ministarstva obrazovanja traži se, kako je rečeno, da prezentuju informacije o spremnosti na adekvatan odgovor u pogoršanoj epidemiološkoj situaciji.

To bi se trebalo ogledati u spremnosti javnih i privatnih zdravstvenih ustanova TK za tretman srednje teških i teških bolesnika, zdravstveno stanje medicinskog osoblja i ostalih uposlenika u navedenim zdravstvenim ustanovama, organizaciju rada zdravstvenih ustanova u uslovima pandemije COVID 19, snabdjevenost zaštitnom opremom, procjena stanja PCR testova za COVID 19 (trajanje zaliha), izvještaj o radu Covid ambulanti u svim zdravstvenim ustanovama, kao i izvještaj o aktivnostima na provođenju vakcinacije. Također, zahtijeva se i prezentacija informacije o spremnost obrazovnih ustanova TK na online nastavu, kao i spremnosti Vlade TK kada je u pitanju ublažavanje ekonomskih posljedica koje mogu nastati u slučaju potpune ili djelimične obustave rada privrednih subjekata u TK.

Skopljak kaže da je aktuelni saziv kantonalne vlade bez programa i jasnog cilja

Iz SDA kažu da aktuelna Vlada TK nije dovoljno uključena u sprečavanje širenja novog vala koronavirusa

KO SDA TK traži hitnu sjednicu Skupštine TK zbog epidemiološke situacije

Tokom proteklog vikenda pojačan je rad na terenu službenika Kantonalne uprave za inspekcijske poslove i Policijske uprave <a href="https://avaz.ba/tag/613/mup-tk">MUP-a TK</a> koji su izvršili kontrolu u 18 ugostiteljskih objekata i tom prilikom privremeno zatvorili deset objekata do otklanjanja uočenih nedostataka. Istovremeno su inspektori Službe za inspekcijske poslove Grada Tuzle izvršili šest inspekcijskih nadzora, a rezultat ovih kontrola je da su u tri objekta zatečene pepravilnosti. Uporedo sa provođenjem aktivnosti inspekcijskih organa, službenici policije su u saradnji sa Kantonalnom i gradskim/općinskim službama civilne zaštite provodili preventivne mjere i upozoravali građane na neophodnost pridržavanja preventivnih epidemioloških mjera.Tokom akcije provedene u 36 tržnih centara službenici policije su građanima podijelili 1.153 zaštitne maske za lice. Zbog toga što nisu nosili zaštitne maske upozoreno je 686 građana, a za nedržanje distance 212 građana. Osim navedenog službenicima policije je uručeno ukupno 1.700 zaštitnih maski, te je dodatno definisan niz radnji i postupanja tokom vršenja službenih aktivnosti.S obzirom na situaciju tokom proteklog vikenda poseban fokus u narednom periodu stavit će se i na nadzor na pijačnim prostorima, apotekama, javnom saobraćaju, tržnim centrima i šalter salama institucija u TK.

S obzirom na situaciju tokom proteklog vikenda poseban fokus u narednom periodu stavit će se i na nadzor na pijačnim prostorima, apotekama, javnom saobraćaju, tržnim centrima i šalter salama

Krizni štab TK: Službenici policije su građanima podijelili 1.153 zaštitne maske za lice

Privremeno zatvoreno deset ugostiteljskih objekata u TK

Izgradnjom atrijuma u kompleksu Međunarodnog aerodroma Tuzla bit će rasterećen prostor u glavnom holu terminala za dolazne putnike, a stvaraju se i uvjeti za povećanje prihoda Aerodroma, objavila je Radio-televizija Tuzlanskog kantona. U novom objektu će biti sve rent-a-car agencije, suvenirnice, turističke agencije, kafeterija. Rok za završetak radova je 16 mjeseci, novac je obezbijeđen, tako da kašnjenja ne bi trebalo da bude. - Jedan od razloga za ovako dugo prolongiranje ovog projekta je što je trebalo pribaviti svu dokumetaciju za izvođenje radova i imali smo čak i određenih problema u 2020. godini oko organizovanja stručnog nadzora - izjavio je direktor Aerodroma Esed Mujačić. Vlada Tuzlanskog kantona podržava i planove menadžmenta Aerodroma koji se odnose na ostale infrastrukturne projekte koji bi trebalo da budu realizovani u ovoj godini - izgradnju parking prostora te uređenje vanjskih površina Aerodroma. Kantonalni ministar trgovine, turizma i saobraćaja Hamza Mešić navodi da je u budžetu Tuzlanskog kantona za 2021. godinu predviđeno 330.000 KM koje će Vlada doznačiti Međunarodnom aerodromu. - S naše strane, u ovom trenutku možemo toliko obećati. Naravno da ćemo pratiti situaciju izazvanu pandemijom, tako da ćemo sagledavati druge mogućnosti podrške menadžmentu u cilju jačanja pozicije i uloge Međunarodnog aerodroma Tuzla - kazao je Mešić. Pomoćnik kantonalnog ministra za saobraćaj Nenad Lukanović ističe da Vlada i menadžment imaju ambiciozne planove da ovaj aerodrom bude u rangu aerodroma srednjeg kvaliteta prema nivou usluge, s ciljem da kapacitet dostigne otpremanje oko milion putnika. Aerodrom je u ovoj godini realizirao nekoliko važnih projekata - otvoren je centar za izdavanje antigenih testova za putnike u evropske zemlje i potpisan ugovor za otvaranje centra za izdavanje PCR testova, a u planu su i priprema za gradnju trećeg, odlaznog gejta te aktivnosti koje se odnose na mjerenje nosivosti piste. Direktor Mujačić kaže da je za tu aktivnost raspisan javni tender čiji se završetak očekuje u naredna tri mjeseca kao jedan od preduvjeta za otvaranje nekih prekookeanskih linija budući da su neophodni tačni rezultati nosivosti piste za veće avione. Međunarodni aerodrom Tuzla je u ovoj godini zabilježio veći broj putnika nego u istom periodu 2020. U januaru i februaru je s ovog aerodroma putovalo više od 20.000 putnika. Rezultati bi mogli biti bolji nastupanjem ljetnjeg reda letenja. Očekuje se i vraćanje letova ka svih 16 destinacija u šest evropskih zemalja.

Pomoćnik kantonalnog ministra za saobraćaj Nenad Lukanović ističe da Vlada i menadžment imaju ambiciozne planove da ovaj aerodrom bude u rangu aerodroma srednjeg kvaliteta prema nivou usluge, s ciljem da kapacitet dostigne otpremanje oko milion putnika. Aerodrom je u ovoj godini realizirao nekoliko važnih projekata - otvoren je centar za izdavanje antigenih testova za putnike u evropske zemlje i potpisan ugovor za otvaranje centra za izdavanje PCR testova, a u planu su i priprema za gradnju trećeg, odlaznog gejta te aktivnosti koje se odnose na mjerenje nosivosti piste. Direktor Mujačić kaže da je za tu aktivnost raspisan javni tender čiji se završetak očekuje u naredna tri mjeseca kao jedan od preduvjeta za otvaranje nekih prekookeanskih linija budući da su neophodni tačni rezultati nosivosti piste za veće avione. Međunarodni aerodrom Tuzla je u ovoj godini zabilježio veći broj putnika nego u istom periodu 2020. U januaru i februaru je s ovog aerodroma putovalo više od 20.000 putnika. Rezultati bi mogli biti bolji nastupanjem ljetnjeg reda letenja. Očekuje se i vraćanje letova ka svih 16 destinacija u šest evropskih zemalja.

Bit će rasterećen prostor u glavnom holu terminala za dolazne putnike, a stvaraju se i uvjeti za povećanje prihoda Aerodroma

Na Međunarodnom aerodromu Tuzla počela izgradnja atrijuma

Odluka o ograničenom radnom vremenu ugostiteljskih objekata u Tuzlasnkom kantonu ostaje na snazi do 9. marta.&nbsp;

Dogovor je postignut na sastanku predstavnika ugostitelja i Kriznog štaba TK koji je održan u zgradi Vlade TK. 

Podjećamo, ugostitelji su danas u 12 sati pred zgradom kantonalne Vlade održali mirne proteste nezadovoljni Odlukom Kriznog štaba TK kojom je rad ugostiteljskih objekata ograničen do 20 sati.

Ugostitelji ovakav potez nadležnih smatraju diskriminatornim, s obzirom na to da se mjera odnosi samo na njihovu oblast.

Naglašavaju da je opstanak njihovih kafića i restorana i radnih mjesta u potpunosti ugrožen, zbog čega traže ukidanje ove mjere.

Rad objekata ograničen do 20 sati

Ugostitelji protestirali u Tuzli, odluka ostaje na snazi do 9. marta

U noći sa subote na nedjelju izbio je <a href="https://avaz.ba/tag/916/pozar">veliki požar</a> na fabrici "Tursun-prom". Prvi u gašenje vatre u pogonu porizvodnje oplatnih ploča, u kome je bilo oko 15 tona ljepila, bili su radnici, koji su se nadljudskim naporima borili da se ne desi neviđena katastrofa, da vatra ne zahvati i ostale pogone rezane građe i gotovih proizvoda, oplatnih ploča. Ubrzo su stigla dva vozila i pet vatrogasaca Profesionalne vatrogasne jadinice Gračanica i zajedničkim snagama su obuzdali vatrenu stihiju.

&nbsp;- Zahvalan sam svojim radnicima koji su se borili da hidrantima spase fabriku i svoja radna mjesta, ali i gračaničkim vatrogascima. Mislim da su električne innstalacije uzrokovale požar. Pričinjena je velika materijalna šteta, posebno u pogonu za proizvodnju oplatnih ploča. Izgorjela je skupa presa, ali mi se borimo da pogon proradi za desetak dana. Ništa od izgoreog nije bilo osigurano. Zahvalan sam kolegama, poduzetnicima iz Stjepan Polja i Gračanice, koji kad su čuli za ovaj slučaj ponudili pomoć. Važno je da niko nije, ne daj Bože stradao, ili da je povrijeđen - kazao je vlasnik Esad Tursunović.

Inače, kada je prije nekoliko godina u Škahovici kod Gračanice buknuo požar na velikoj kući, Esad Tursunović, vlasnik pilane i pogona za proizvodnju oplatnih ploča iz Stjepan Polja i ganut onih što je vidio, vlasniku kuće rekao je: 
- Uzmite mjere krova, sutra dođite u moju firmu i vozite krov. To je moja hedija, jer vidim da ste se našli u nevolji.

Inače, kada je prije nekoliko godina u Škahovici kod Gračanice buknuo požar na velikoj kući, Esad Tursunović, vlasnik pilane i pogona za proizvodnju oplatnih ploča iz Stjepan Polja i ganut onih što je vidio, vlasniku kuće rekao je:

- Uzmite mjere krova, sutra dođite u moju firmu i vozite krov. To je moja hedija, jer vidim da ste se našli u nevolji.

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

U vijećima četiri mjesne zajednice nema nijedne žene

Vrijedan ekološki projekt: Na daljinsko grijanje spojeno 200 korisnika

Dino iz Gračanice 50 godina ujutro gleda Francuskinju Lilijan

U Tuzli u toku vakcinacija građana starosne dobi preko 75 godina

Preminuo prim. dr. Ahmed Alečković

U Kalesiji se gradi zgrada za povratnike

U Gračanici sašiveno 7.000 maski i 85 zaštitnih odijela

KO SDA TK traži hitnu sjednicu Skupštine TK zbog epidemiološke situacije

Privremeno zatvoreno deset ugostiteljskih objekata u TK

Na Međunarodnom aerodromu Tuzla počela izgradnja atrijuma

Ugostitelji protestirali u Tuzli, odluka ostaje na snazi do 9. marta

Probudili su ih usred noći i rekli da gori fabrika: Radnici i vatrogasci zaustavili vatrenu stihiju

Tuzlanski kanton

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

U vijećima četiri mjesne zajednice nema nijedne žene

Vrijedan ekološki projekt: Na daljinsko grijanje spojeno 200 korisnika

Dino iz Gračanice 50 godina ujutro gleda Francuskinju Lilijan

U Tuzli u toku vakcinacija građana starosne dobi preko 75 godina

Preminuo prim. dr. Ahmed Alečković

U Kalesiji se gradi zgrada za povratnike

U Gračanici sašiveno 7.000 maski i 85 zaštitnih odijela

KO SDA TK traži hitnu sjednicu Skupštine TK zbog epidemiološke situacije

Privremeno zatvoreno deset ugostiteljskih objekata u TK

Na Međunarodnom aerodromu Tuzla počela izgradnja atrijuma

Ugostitelji protestirali u Tuzli, odluka ostaje na snazi do 9. marta

Probudili su ih usred noći i rekli da gori fabrika: Radnici i vatrogasci zaustavili vatrenu stihiju