<a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica" style="">Gračaničke</a>&nbsp;raskošne parkove održava JP „Komus“. Redovno se na njima kosi trava i održava ukrasno parkovsko bilje i <a href="https://avaz.ba/tag/2952/cvijece" style="">cvijeće</a>.
Do sada se cvijeće u centralnoj gračaničkoj ulici u ljetne dane zalijevalo vodom iz kanistera, a od sada je taj posao olakšan nabavkom nove specijalne cisterne za zalijevanje i prihranjivanje cvijeća.
- Uložili smo 9.000 KM i nabavili specijalnu cisternu za zalijevanje cvijeća u centralnoj ulici, našim parkovima i na četiri mosta preko rijeke Sokoluše.&nbsp;Time smo našim uposlenicima olakšali posao, a cvijeće, osim što ga zalijevamo, i prihranjujemo. Želimo da naš grad bude sav u cvijeću i zelenilu - kaže direktor „Komusa“ Senad Memić.

Gračanlije nabavile specijalnu cisternu

Radnici spašavaju cvijeće od vrućina

U Gradskoj biblioteci u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kalesiji&amp;">Kalesiji</a>, u organizaciji Udruženja “Snaga nezavisne žene”, promovirana je knjiga „Hatidža“ autorice Esnefe Smajlović-Muhić.Knjiga posvećena majci Srebrenice Hatidži Mehmedović govori o njenom životu, povratku u Srebrenicu nakon genocida, ali i borbi da genocid bude priznat u svijetu.- Shvativši da je ostala sama, bez ikoga, od tog trenutka odlučuje da svoj život posveti istini i pravdi, da se u svakom djeliću svijeta sazna istina o genocidu u Srebrenici. U knjizi su prikazana dešavanja vezana za Srebrenicu, od osnivanja udruženja majki, gradnje Memorijalnog centra u Potočarima, do traganja za posmrtnim ostacima civilnih žrtava u masovnim grobnicama - rekla je Smajlović-Muhić.O knjizi „Hatidža“ govorila je i profesorica Univerziteta u Tuzli Amira Turbić-Hadžagić, naglasivši tokom promocije da je majka Hatidža junakinja našeg doba.- Narod koji ne zna svoju prošlost ne može imati svoju budućnost, a rahmetli Hatidža Mehmedović je bila hanuma koja je živjela časno i pošteno. Bez obzira na strahove i prijetnje kad se među prvima vratila u Srebrenicu, nije posustala. U amanet nam je ostavila da budemo časni i pošteni. To nije samo ime i prezime već žena koja je podnijela najveću tugu. Ona je jedna od hiljada majki koje su izgubile porodicu - izjavila je Turbić-Hadžagić.Ono što je karakteristično za majku Hatidžu jeste da nikada u svojim izjavama, nastupima nije pozivala na mržnju i osvetu. Uvijek je govorila jezikom ljubavi, zagovarala pravdu i istinu.

Bez obzira na strahove i prijetnje kad se među prvima vratila u Srebrenicu, nije posustala

S promocije u Gradskoj biblioteci u Kalesiji

Sjećanje na hrabru majku Hatidžu Mehmedović

Visoke temperature odražavaju se i na <a href="https://avaz.ba/tag/23644/vodosnabdijevanje" style="">vodosnabdijevanje</a>&nbsp;na području <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica" style="">Gračanice</a>&nbsp;i okoline.
Direktor JP „Vodovod i kanalizacija“ Senad Hamidović apelira na potrošače da vodu troše racionalno, kako ne bi došlo do redukcije, koje u Gračanici nema već 15 godina.

Mnogo je teža situacija u pojedinim mjesnim zajednicama, posebno u 20 kilometara udaljenoj Lukavici te u Džakulama. Reagirali su i vijećnici Almedin Devedžić i Reuf Buljubašić, koji su na sjednici Gradskog vijeća (GV) zatražili pomoć za mještane ova dva naselja.
- Godinama mještani Lukavice nemaju dovoljno vode, redukcije su svakodnevne, a ljudi se snalaze na sve moguće načine. Vodu kupuju u susjednim selima Klokotnici i Sjenini te u kanisterima i buradima dovoze do kuće. U krizi je i stoka, koju Lukavičani zbog nedostatka vode rasprodaju. Ljudi ove herojske mjesne zajednice, koja se u agresiji na BiH znala odbraniti, imaju pravo na život, na vodu. Pitam se šta je s 90.000 KM planiranih u budžetu za vodosnabdijevanje Lukavice - upitao je Devedžić.

Stanje je zabrinjavajuće i u Džakulama. Vijećnik Reuf Buljubašić je na sjednici GV iznio podatak o tome da pola sela nema vodu te da je presušio i veliki izvor Bukovac. - Pitam Gradsku upravu zbog čega se ne radi bušotina za pitku vodu u Džakulama koja se obećava godinama. Ljudi više ne znaju šta da rade, teško je u kućama održavati higijenu, posebno po ovim velikim vrućinama i visokim temperaturama - apelirao je Buljubašić.

U krizi je i stoka, koju Lukavičani zbog nedostatka vode rasprodaju, kaže Devedžić

Otežano vodosnabdijevanje u Lukavici i Džakulama: Mještani imaju pravo na život i vodu, gdje je nestalo 90.000 KM

Komemorativnom sjednicom u Narodnom pozorištu Tuzla poštovaoci lika i djela brigadnog generala Armije R BiH Hazima Šadića, koji je 27. juna preminuo u 78 godini, još jednom su se prisjetili njegove briljantne vojničke karijere i ljudskih osobina. Rođen je 1943. godine u Čeliću gdje će i pronaći svoj vječni smiraj kao deseto dijete svojih roditelje te je kao takav bio kumče Josipa Broza Tita.

Kroz karijeru je bio posvećen svom poslu, a hrabrost i odlučnost je iskazao na početku agresije na R BiH kada je imenovan je za načelnika Okružnog štaba Teritorijalne odbrane Tuzla, a u oktobru 1992. godine i za načelnika štaba Drugog korpusa Armije R BiH. Predsjedništvo BiH ga je u februaru najteže ratne 1993. godine postavilo za komandanta Drugog korpusa Armije R BiH.
Čin brigadnog generala dobio je 14. decembra 1993. godine, a odlikovan je i najvišim ratnim prizanjem „Zlatnim ljiljanom“ 1993. godine.
- U periodu rata bili smo i svjedoci zadivljujuće sposobnosti i hrabrosti kada je teške odluke donosio odlučno. Teške i saposnosne i za BiH i za sjeveroistočnu Bosnu i za Tuzlu. Građani mu duguju veliku zahvalnost jer je dao veliki doprinos u odbrani Tuzle kao sjedišta regije. Bio je komandant vojne formacije koja je čuvala najveću slobodnu teritoriju. General Šadić je volio svoju državu, svoj Čelić i svoju Tuzlu - rekao je na komemoraciji Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.
Ramo Pleh u ime Udruženja generala Armija R BiH govorio je o ljudskim osobinama generala Šadića, o njegovom doprinosu izgradnji BiH nakon završetka agresije.
- Sjedili smo nedavno na Kovačima i mi, generali, dotaknemo se rata. Pitao sam ga za narodnog heroja Nesiba Malkića. Ne mogu vam opisati s kakvim je emocijama govorio o njemu, ali i o svakom svom borcu. U ratu morate biti komandant, lider, ali je on bio i ostao veliki čovjek – kaže general Pleh.
Isto je to ponovio i premijer TK Kadrija Hodžić.

- Nije bilo davno kada smo sjedili za istim stolom i obilježavali 15. april kada je formirana Armija R BiH. Čovjek koji je stvarao ovu armiju, bio je obradovan činjenicom da se obilježava Dan armije. Poručio je tada da ovaj mir koji baštinimo nije nikakva donacija i da su taj mir donijeli hrabri bosanski branioci Armije R BiH žrtvujući svoje živote i svoje porodice te da na tim temeljima i zajedništva, građanskog društva i antifašizma odgajamo buduća društva - kazao je Kadrija Hodžić. Dženaza – namaz generalu Šadiću bit će klanjana danas u 17 sati ispred Čaršijske džamije u njegovom rodnom Čeliću.

Bio je na čelu korpusa koji je odbrani Tuzlu, sjeveroistočnu Bosnu i BiH, kaže Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle

Komemoracija brigadnom generalu Hazimu Šadiću

Za razliku od dosadašnjih raskošnih običaja, kada su maturanti defilirali u skupim odijelima i haljinama, za koje su roditelji izdvajali značajna sredstva, u Mješovitoj srednjoj školi „Doboj-Istok“ su se dosjetili pa su ispraćaj 29. generacije <a href="https://avaz.ba/tag/29087/matura">maturanata</a>&nbsp;obilježili na svoj, skroman, ali simpatičan način. Sa svojim roditeljima i nastavnicima okupili su se ispred škole u majicama živih boja. Organiziran je bogat kulturno-zabavni program uz učešće KUD-a „2. juli“ iz Stanić Rijeke. Direktorica Senada Džanić je zamolila maturante da se u svom daljem obrazovanju ne zadovolje s „malo“, jer im njihovo znanje niko ne može oduzeti.
- Prije svega, budite dobri ljudi - poručila je Džanić.Za učenika generacije proglašen je Amar Kahrimanović. Svi maturanti su se počastili specijalitetima, koje su za njih pripremili učenici škole s kuharskog smjera. U zrak su pušteni i bijeli baloni za mir u svijetu.

Organizirana zabava ispred škole

Umjesto skupih odijela i haljina, maturanti u majicama proslavili kraj škole

Zahvaljujući donaciji države Kuvajt u iznosu od 800.000 KM zatvorena je finansijska konstrukcija neophodna za gradnju Roditeljske kuće koja je počela jučer u krugu Univerzitetsko – kliničkog centra u <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">Tuzli</a> i koja će biti gotova do kraja godine. Još 50.000 KM je obezbijedila Vlada TK i 30.000 KM tuzlansko muftijstvo, ali su ta novčana sredstva utrošena u projektnu dokumentaciju.

<h2>U svakom trenutku će moći primiti pet porodica</h2>

- Roditeljska kuća će se prostirati na 400 kvadratnih metara i u svakom trenutku će moći primiti pet porodica. To je veoma bitno jer rak nije bolest pojedinca već cijele porodice – kazao je Fikret Kubat, predsjednik Udruženja „Srce za djecu“.

Svoju radost zbog početka gradnje Roditeljske kuće nije krila ni načelnica Klinike za dječije bolesti UKC-a Tuzla doc.dr. Lejla Osmančević koja je najavila kako će ta klinika uskoro postati veliko gradilište.
Šefica Odjeljenja za hematologije i onkologije prim.dr Amila Latifagić ističe kako se u Klinici za dječije bolesti trenutno liječi 11 mališana, a da na godišnjem nivou u TK ima 15-ak mališana sa najtežim oboljenjima.
- Od 2016. godine, dakle od kada postoji odjeljenje, imali smo oko 50-ak pacijenata – kazala je Latifagić.
Roditeljska kuća postoji u Sarajevu i njena izgradnja je dala velike rezultate. Oko 200 porodica je tu našlo privremeni smještaj. Samo roditelji, odnosno majke, znaju kako je biti zatvoren sa djetetom u četiri zida, a da pri tom imaju na umu da je riječ o najtežoj bolesti.

<h2>Ovo je projekt koji će pomoći svim roditeljima i djeci</h2>

- Budemo po 75 dana u četiri zida. Gubimo svoju rutinu. Budimo se u 6 sati, ali sve zbog svoje djece jer djeca znaju kakav je ručak kada im mama skuha ili kada ga dobiju od nekog drugog. Ovo je projekt koji će pomoći svim roditeljima i djeci – kaže Dajana Kenjić, majka čije se dijete bori sa opakom bolešću.

Kuvajtska donacija je realizovana uz podršku Vakufske direkcije Islamske zajednice BiH, a direktor direkcije dr. Senaid Zaimović je istakao kako se još 15-ak sličnih projekata realizuje širom BiH.
Podrška projektu Roditeljske kuće, ali i drugim sličnim projektima neće izostati ni u budućnosti. Obećali su to premijer TK Kadrija Hodžić i direkor UKC-a Tuzla dr. Alen Kamerić. Također i svi drugi ljudi dobre volje su spremni podržati projekte poput Roditeljske kuće.

Zahvaljujući donaciji države Kuvajt u iznosu od 800.000 KM zatvorena je finansijska konstrukcija

Počela izgradnja Roditeljske kuće u Tuzli

Ko god bio na vlasti, očigledno, neke uvriježene loše prakse ostaju iste u Tuzlanskom kantonu.Primjera je mnogo, a najslikovitiji dolazi iz <a href="https://avaz.ba/tag/68695/zavod-zdravstvenog-osiguranja-tk">Zavoda zdravstvenog osiguranja TK</a> u kome se dvije godine zaredom krši Zakon o javnim nabavkama i Zakon o konkurenciji. Uzaludna je i potvrda Ureda za razmatranje žalbi BiH, koji je poništio javne konkurse za 2020. i 2021. godinu i ugovore sklopljene između ZZOTK i javnih zdravstvenih ustanova kada se u praksi to ne primjenjuje, odnosno kada se novac i dalje nezakonito transferira.

Ured za razmatranje žalbi BiH u svojim rješenjima je konstatirao da „ZZOTK grupiranjem različitih vidova zdravstvene zaštite pogoduje javnim zdravstvenim ustanovama i time onemogućava konkurenciju i stvara monopolističko postupanje“ te je javne pozive poništio. Kontaktirali smo Denisa Husića, direktora ZZOTK, koji je potpisao javne pozive za 2020. i 2021. godinu, ali on nije odgovarao na naše pozive.

Međutim, Vahid Čamdžić, predsjednik Udruženja za zaštitu prava pacijenata iz Tuzle, ističe kako je zakon jasan i da niko nema pravo na monopolističko ponašanje.

- Raspisanim javnim pozivima se drsko i bahato eliminira pravo pacijenta na izbor ljekara i izbor ustanove u kojoj će se liječiti. Znam da je žalba uvažena i javni pozivi će se morati ponoviti – kaže za „Avaz“ Vahid Čamdžić.
I pandemija koronavirusa pokazala je da javne zdravstvene ustanove u TK ne mogu u potpunosti odgovoriti zahtjevima pacijenata. U cijeloj priči ispaštaju građani jer oni u privatnim zdravstvenim ustanovama moraju plaćati usluge ljekara jer ZZOTK nije omogućio kroz javni poziv da i te usluge budu plaćene iz zdravstvenog fonda.

Pacijenti s pravom negoduju jer se nalaze na listama čekanja zbog, recimo, pokvarenih aparata u javnim zdravstvenim ustanovama, a u isto vrijeme u privatnim zdravstvenim ustanovama raspolažu s visokosofisticiranom opremom, ali ne i s ugovorom sa ZZOTK. Kršenje Zakona o javnim nabavkama i Zakona o konkurenciji je preduvjet za nekvalitetnu uslugu, ali i korupciju. Uključivanjem privatnih zdravstvenih ustanova u sistem, kao u zemljama regije, pacijenti bi mogli dobiti kvalitetne zdravstvene usluge bez plaćanja, odnosno uz ovjerenu knjižicu.
Pravnici s kojima smo razgovarali tvrde kako su novčana sredstva Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2020. godinu nezakonito dodijeljena, a da je ista praksa u toku i u 2021. godini te da sve zajedno ima obrise krivičnog djela.

Ured za razmatranje žalbi BiH poništio javne konkurse i ugovore sklopljene između ZZOTK i javnih zdravstvenih ustanova zbog monopolističkog pristupa

Dvije godine zaredom se krši Zakon o javnim nabavkama i Zakon o konkurenciji

ZZOTK krši zakon: Drsko i bahato se eliminira pravo građana na izbor ljekara i ustanove

Kompleks „Termo-mineralnih voda“ u prirodnom okruženju Sprečkog polja u <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanici</a> od jutros je pun posjetitelja.&nbsp; U vrijeme posjete ekipe "Avaza", sva tri bazena, mali, olimpijski i natrkiveni su bili puni kupača, svih uzrasta. Oni stariji su uživali pod slapovima vode stalne temperature 37 stepeni Celzijusa, koja odmara, relaksira, liječi. Drugi su spas od tropskih vrućina potražili u debeloj hladovini, a u natkrivenom bazenu, organizovana je i Škola plivanja za djecu.

<blockquote class="instagram-media" data-instgrm-captioned data-instgrm-permalink="https://www.instagram.com/p/CQTJRFeAxXH/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" data-instgrm-version="13" style=" background:#FFF; border:0; border-radius:3px; box-shadow:0 0 1px 0 rgba(0,0,0,0.5),0 1px 10px 0 rgba(0,0,0,0.15); margin: 1px; max-width:540px; min-width:326px; padding:0; width:99.375%; width:-webkit-calc(100% - 2px); width:calc(100% - 2px);"><div style="padding:16px;"> <a href="https://www.instagram.com/p/CQTJRFeAxXH/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" background:#FFFFFF; line-height:0; padding:0 0; text-align:center; text-decoration:none; width:100%;" target="_blank"> <div style=" display: flex; flex-direction: row; align-items: center;"> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 40px; margin-right: 14px; width: 40px;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 100px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 60px;"></div></div></div><div style="padding: 19% 0;"></div> <div style="display:block; height:50px; margin:0 auto 12px; width:50px;"><svg width="50px" height="50px" viewBox="0 0 60 60" version="1.1" xmlns="https://www.w3.org/2000/svg" xmlns:xlink="https://www.w3.org/1999/xlink"><g stroke="none" stroke-width="1" fill="none" fill-rule="evenodd"><g transform="translate(-511.000000, -20.000000)" fill="#000000"><g><path d="M556.869,30.41 C554.814,30.41 553.148,32.076 553.148,34.131 C553.148,36.186 554.814,37.852 556.869,37.852 C558.924,37.852 560.59,36.186 560.59,34.131 C560.59,32.076 558.924,30.41 556.869,30.41 M541,60.657 C535.114,60.657 530.342,55.887 530.342,50 C530.342,44.114 535.114,39.342 541,39.342 C546.887,39.342 551.658,44.114 551.658,50 C551.658,55.887 546.887,60.657 541,60.657 M541,33.886 C532.1,33.886 524.886,41.1 524.886,50 C524.886,58.899 532.1,66.113 541,66.113 C549.9,66.113 557.115,58.899 557.115,50 C557.115,41.1 549.9,33.886 541,33.886 M565.378,62.101 C565.244,65.022 564.756,66.606 564.346,67.663 C563.803,69.06 563.154,70.057 562.106,71.106 C561.058,72.155 560.06,72.803 558.662,73.347 C557.607,73.757 556.021,74.244 553.102,74.378 C549.944,74.521 548.997,74.552 541,74.552 C533.003,74.552 532.056,74.521 528.898,74.378 C525.979,74.244 524.393,73.757 523.338,73.347 C521.94,72.803 520.942,72.155 519.894,71.106 C518.846,70.057 518.197,69.06 517.654,67.663 C517.244,66.606 516.755,65.022 516.623,62.101 C516.479,58.943 516.448,57.996 516.448,50 C516.448,42.003 516.479,41.056 516.623,37.899 C516.755,34.978 517.244,33.391 517.654,32.338 C518.197,30.938 518.846,29.942 519.894,28.894 C520.942,27.846 521.94,27.196 523.338,26.654 C524.393,26.244 525.979,25.756 528.898,25.623 C532.057,25.479 533.004,25.448 541,25.448 C548.997,25.448 549.943,25.479 553.102,25.623 C556.021,25.756 557.607,26.244 558.662,26.654 C560.06,27.196 561.058,27.846 562.106,28.894 C563.154,29.942 563.803,30.938 564.346,32.338 C564.756,33.391 565.244,34.978 565.378,37.899 C565.522,41.056 565.552,42.003 565.552,50 C565.552,57.996 565.522,58.943 565.378,62.101 M570.82,37.631 C570.674,34.438 570.167,32.258 569.425,30.349 C568.659,28.377 567.633,26.702 565.965,25.035 C564.297,23.368 562.623,22.342 560.652,21.575 C558.743,20.834 556.562,20.326 553.369,20.18 C550.169,20.033 549.148,20 541,20 C532.853,20 531.831,20.033 528.631,20.18 C525.438,20.326 523.257,20.834 521.349,21.575 C519.376,22.342 517.703,23.368 516.035,25.035 C514.368,26.702 513.342,28.377 512.574,30.349 C511.834,32.258 511.326,34.438 511.181,37.631 C511.035,40.831 511,41.851 511,50 C511,58.147 511.035,59.17 511.181,62.369 C511.326,65.562 511.834,67.743 512.574,69.651 C513.342,71.625 514.368,73.296 516.035,74.965 C517.703,76.634 519.376,77.658 521.349,78.425 C523.257,79.167 525.438,79.673 528.631,79.82 C531.831,79.965 532.853,80.001 541,80.001 C549.148,80.001 550.169,79.965 553.369,79.82 C556.562,79.673 558.743,79.167 560.652,78.425 C562.623,77.658 564.297,76.634 565.965,74.965 C567.633,73.296 568.659,71.625 569.425,69.651 C570.167,67.743 570.674,65.562 570.82,62.369 C570.966,59.17 571,58.147 571,50 C571,41.851 570.966,40.831 570.82,37.631"></path></g></g></g></svg></div><div style="padding-top: 8px;"> <div style=" color:#3897f0; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:550; line-height:18px;"> View this post on Instagram</div></div><div style="padding: 12.5% 0;"></div> <div style="display: flex; flex-direction: row; margin-bottom: 14px; align-items: center;"><div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(0px) translateY(7px);"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; height: 12.5px; transform: rotate(-45deg) translateX(3px) translateY(1px); width: 12.5px; flex-grow: 0; margin-right: 14px; margin-left: 2px;"></div> <div style="background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; height: 12.5px; width: 12.5px; transform: translateX(9px) translateY(-18px);"></div></div><div style="margin-left: 8px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 50%; flex-grow: 0; height: 20px; width: 20px;"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 2px solid transparent; border-left: 6px solid #f4f4f4; border-bottom: 2px solid transparent; transform: translateX(16px) translateY(-4px) rotate(30deg)"></div></div><div style="margin-left: auto;"> <div style=" width: 0px; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-right: 8px solid transparent; transform: translateY(16px);"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; flex-grow: 0; height: 12px; width: 16px; transform: translateY(-4px);"></div> <div style=" width: 0; height: 0; border-top: 8px solid #F4F4F4; border-left: 8px solid transparent; transform: translateY(-4px) translateX(8px);"></div></div></div> <div style="display: flex; flex-direction: column; flex-grow: 1; justify-content: center; margin-bottom: 24px;"> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; margin-bottom: 6px; width: 224px;"></div> <div style=" background-color: #F4F4F4; border-radius: 4px; flex-grow: 0; height: 14px; width: 144px;"></div></div></a><p style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; line-height:17px; margin-bottom:0; margin-top:8px; overflow:hidden; padding:8px 0 7px; text-align:center; text-overflow:ellipsis; white-space:nowrap;"><a href="https://www.instagram.com/p/CQTJRFeAxXH/?utm_source=ig_embed&utm_campaign=loading" style=" color:#c9c8cd; font-family:Arial,sans-serif; font-size:14px; font-style:normal; font-weight:normal; line-height:17px; text-decoration:none;" target="_blank">A post shared by Dnevni avaz (@dnevniavaz)</a></div></blockquote> <script async src="//www.instagram.com/embed.js"></script>

Cijena cjelodnevnog kupanja od 8-20 sati ostala je 6 KM, s tim što je parking besplatan. Očekuje se oko hiljadu posjetilaca iz Tuzle, Doboja, Doboj Istoka, Maglaja, Srebrenika, Gradačca, Brčko Distrikta, Orašja, Lukavca i Gračanice. Stigli su mnogi ljudi iz dijaspore.Menadžment Termi ove godine uložio je znatna sredstva u rekonstrukciji bunara dubokog 380 metara. Muharem Osmanović iz Brčkog kaže da ovo bogatstvo svako treba doći i probati ga, uživati cijeli dan, uz ljubazno osoblje.&nbsp;

Kompleks „Termo-mineralnih voda“ u prirodnom okruženju Sprečkog polja

Tropske vrućine u Gračanici, bazeni puni kupača

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=tuzla&amp;">Ekipa Hitne pomoći Doma zdravlja u Tuzli</a> sinoć je bila na nivou zadatka, jer je u posljednji trenutak spasila majku heroja rahmetli Senada Mehdina Hodžića, zvanog Crni labud. -	Lijep je osjećaj znati da postoje takvi profesionalci, a prije svega ljudi.

Za nepunih desetak minuta, nakon poziva, stvorili su se na vratima stana majke heroja oslobodilačkog rata Senada Mehdina Hodžića kako bi je, ubrzo, nakon pregleda, prevezli na Univerzitetsko klinički centar Tuzla. I opet jedno nezaboravno ljudsko iskustvo.
Hvala dr. Bahrudinu Hadžiefendiću, dežurnim ljekarima i medicinarima Neurološke klinike na profesionalnosti, ekspeditivnosti.
Hvala im jer su, osim što su pokazali svoju stručnost i znanje, i oni, kao i njihove kolege iz Hitne pomoći, pokazali nemjerljivu ljudskost.
Ponavljam, lijep je osjećaj znati da u našim domovima zdravnja, kliničkim centrima, bolnicama rade profesionalnci-insani.
Hvala vam dobri ljudi! – napisala je na Facebooku Almasa Hadžić, dugogodišnja novinarka „Avaza“.

Tragom ove informacije kontaktirali smo doktora Bahrudina Hadžiefendića. -	Sa pozicije medicinskog direktora Kliničkog centra mogu samo reći da je to najmanje što smo mogli učiniti za majku narodnog heroja kakav je bio Crni labud. Uvijek će imati prioritete porodice, naročito majke, poginulih boraca i šehida. U Kliničkom centru ratni vojni invalidi i porodice poginulih boraca i šehida uvijek imaju prednost kada je u pitanju bilo kakav pregled, procedura ili operacija – kazao je za portal „Avaza“ Hadžiefendić.

To je najmanje što smo mogli učiniti za majku narodnog heroja kakav je bio Crni labud, kaže dr. Bahrudin Hadžifendić

Kad sistem funkcionira: U posljednji trenutak spašena majka heroja rahmetli Senada Mehdina Hodžića

<a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica" style="">Gračanica</a>&nbsp;će dobiti i sedmu <a href="https://avaz.ba/tag/16091/dzamija" style="">džamiju</a>. U prisustvu velikog broja vjernika na Korića Hanu u džematu Lipa u Gračanici, uz učenje Dove, postavljen je kamen temeljac za novu džamiju.
Graditeljima i džematlijama zahvalio je imam lipljanske džamije Miralem ef. Golać, a o značaju izgradnje nove džamije, govorio je ef. Mustafić.
- Ova džamija će okupljati ljude, u njoj će se prakticirati naša vjera, širiti dobro. Najvažnije je da će u njoj na mektepsku nastavu dolaziti djeca. Dok sam bio dijete, spoznao sam šta znači mekteb, u njemu se udaraju temelji naše vjere, iz mekteba izlaze dobri ljudi. Zato sam sada neobično sretan što i ovaj dio Gračanice dobiva džamiju, u kojoj će se ako Bog da u aprilu narednog ramazana klanjati teravih-namaz - kazao je glavni imam Medžlisa IZ Gračanica Smajo ef. Mustafić.

Gradonačelnik Gračanice Nusret Helić istakao je kako se u Gračanici, uprkos pandemiji gradi.

- Gradska uprava uvijek je podržavala gradnju i održavanje vjerskih objekata, podržat će i gradnju džamije na Korića Hanu - riječi su Helića.
Gradnja džamije na Korića Hanu, za koju je plac površine od 500 metara kvadratnih uvakufio Sabahudin Avdić iz Stjepan Polja, koštat će oko 350.000 KM, a osim džematlija, najveći dio sredstava osigurat će poduzetnici. Nakon što je učena dova, kamen temeljac za novu džamiju su postavili Sabahudin Avdić i hadži Muharem Salihbašić.

Plac površine od 500 metara kvadratnih uvakufio Sabahudin Avdić iz Stjepan Polja

U džematu Lipa postavljen kamen temeljac za novu džamiju: Sljedećeg ramazana u Korića Hanu klanjat će se teravih -namaz

Nakon formiranja Turističke zajednice u <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanici</a>je s radom počeo Turistički ured, na čijem je čelu Edin Ibrišević. Cilj je snažniji zamah turizma, odnosno obnavljanje i prezentacija turističkih potencijala kojima raspolaže Gračanica.

- Cilj nam je valorizirati sve ono čime raspolažemo i to pokazati ljudima uz slogan „Osjeti duh bosanske čaršije - dođi u Gračanicu“. Sami niti hoćemo niti možemo, pa u projekte uključujemo udruženja, škole, BKC, turističke volontere, planinare, izviđače. Ostvarili smo saradnju s Mješovitom srednjom školom, čiji su učenici tokom praktične nastave „umili“ jedan od simbola grada, našeg Ćiru. Oni će izraditi i postaviti zaštitnu ogradu na prilazu Gradini, u srednjovjekovnom gradu Soko, u kome je već obnovljena stara džamija - naveo je Ibrišević.

Sahat-kula, Osman-kapetanova medresa, bosanska kuća, izletište Vis-Sijedi krš, zemunice, Dabrova jezera, termomineralne vode, kota Monj, dovište Ratiš, nekoliko nacionalnih spomenika, samo su neki od turističkih potencijala Gračanice.
Jedno od omiljenih izletišta Gračanlija svakako je Vis-Sijedi krš. Tu su izgrađeni sportski poligoni za mali nogomet, odbojku na pijesku, košarku, biciklistička staza, a krase ga i prirodna Dabrova jezera. U debeloj hladovini su klupe za odmor, dječije igralište, a posebna atrakcija su zemunice.

Kako bi uspostavio što bolju saradnju, direktor Turističkog ureda Edin Ibrišević je na Visu i Sijedom kršu upriličio druženje novinara Gračanice. S njima je bio i predsjednik MZ Babići Aziz Bešić, na čijem području se nalazi ova nadaleko poznata turistička destinacija. Na mjestu gdje se uspješno organiziraju kulturno-zabavne smotre, motorijade, traktorijade, kampovanje mladih, takmičenje lovaca u gađanju glinenih golubova, novinari su se upoznali s planom rada Turističkog ureda u ovoj godini te su se uspeli na Sijedi krš, koji se nalazi na visini od 664 metra nadmorske visine, a smatra se da je bio otok nekadašnjeg Panonskog mora.

Cilj nam je valorizirati sve ono čime raspolaže naša sredina, ističe Ibrišević

Brojni turistički potencijali: Osjeti duh bosanske čaršije

Tim stručnjaka, koje je imenovala <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Vlada%20Tuzlanskog%20kantona&amp;">Vlada Tuzlanskog kantona</a>, potvrdio je prisustvo velikih količina opasnog otpada koji je godinama stvarala hemijska industrija u Tuzli, a koji nije propisno odlagan. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin prezentovao je danas rezultate geološkog istraživanja ispitivanja tla u svrhu lociranja deponije opasnog kruksa u industrijskoj zoni Tuzle.

Tim stručnjaka ustanovio je tačnu lokaciju na kojoj se nalazi deponija površine od 800 do 1.000 metara kvadratnih, navedeno je na portalu Vlade Tuzlanskog kantona. - Istraživanjem je utvrđeno da se kruks nalazi na dubinu od pola do tri i po metra, a ukupna zapremina je od 1.200 do 1.500 metara kubnih - rekao je Karadžin.
On je dodao da je nakon laboratorijskih analiza utvrđena zapreminska masa kruksa koja se razlikuje u nasutom stanju i sabijenom u bačvama, a prosječna je 1.135 kilograma po metru kubnom.
Ističući da ukupna količina ove opasne materije iznosi između 1.370 i 1.750 tona, Karadžin je rekao da se nadao da će to biti manje.
Uzorci prvih pronađenih materija poslani su na analizu u zagrebačku laboratoriju "Eurofins", a shodno broju pod kojim je zaveden kruks, riječ je o otpadu koji je nastao iz organskih i hemijskih procesa ili ostatku od reakcija i destilacija.
Karadžin navodi da su hemijskom analizom uz kruks utvrđene i povećane količine hlora u iznosu od tri posto, zbog čega spaljivanje opasnog otpada neće moći biti izvršeno u spalionici Fabrike cementa u Lukavcu.

- Prilikom spaljivanja u cementarama granične količine hlora mogu biti između 0,7 i 0,8 odsto. Mi ćemo lokalnoj firmi dati da ispita sastav nekih drugih uzoraka, što nam je bitno kako bismo utvrdili u kojoj mjeri je opasan hlor za koji znamo da je toksičan, korozivan i kancerogen - istakao je Karadžin.

On je naveo da su uz hlor na deponiji pronađeni još i teški metali u povećanom sadržaju, kao što su hrom, olovo i nikl, a označeni su kao otrovni i kancerogeni.
Kruks i ostali hemijski spojevi koji su pronađeni predstavljaju opasnost po zdravlje stanovništva, posebno zbog činjenice jer su zakopani u zemlji, tik uz rijeku Jalu, a nalaze se i u buradima koje je voda dovela do stanja raspadanja.

Karadžin je naveo da su posebni rizični trenuci kod podizanja podzemnih voda koje mogu dovesti do ispiranja materijala i njegovog daljeg širenja vodotokom. Ističući da se pred resornim kantonalnim ministarstvom sada nalaze aktivnosti koje će voditi u smjeru neutralizacije opasnih materija, Karadžin je rekao da je, nakon početnog izvještaja, u planu izrada studije na osnovu koje će se utvrditi recepture za sanaciju.
Jedna od realnih opcija je izvoz otpada u inostranstvo gdje će biti spaljen u spalionicama, a što bi okvirno moglo koštati nešto više od 4,5 miliona KM.
Za ovu namjenu bilo bi moguće osigurati sredstva kroz projekte Federalnog fonda za zaštitu okoline, Češke razvojne agencije i UNDP-a, navedeno je na portalu kantonalne Vlade.

Ministar prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona Zvjezdan Karadžin prezentovao je danas rezultate geološkog istraživanja ispitivanja tla

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli je obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije. Tom prilikom položeni su vijenci na spomeniku u ulici Armije R BiH i kompleksu Slana Banja te odata počast palim borcima. Petnaestog maja 1992. godine pripadnici Centra javne bezbjednosti Tuzla i Teritorijalne odbrane osujetili su napad agresorskih jedinica na Tuzle i odbranili grad na raskrsnici Brčanska Malta.&nbsp;

U kontekstu tog datuma mora se obratiti pažnja na 28. april 1992. godine kada je stvorena Savezna republika Jugoslavija (Srbija i Crna Gora) i da je već tada ustavom SR Jugoslavije fomirana nova Jugoslovenska vojska. Također, 12. maja 1992. godine u Banja Luci je formirana Vojske Srpske republike BiH koja je bila stavljena pod kontrolu Ratka Mladića i Radovana Karadžića.

Upravo pripadnici tih nelegitimnih vojnih sila na području Tuzle i BiH bili su u koloni, a 15. maja su rezervisti iz kolone osuli paljbu na branioce Tuzle. Na vatru je odgovoreno vatrom, a pošto je Mile Dubajić, tadašnji komandant kasarne, postavio ljude na minsko-eksplozivna sredstva, gorivo i drugi MTS, došlo je do lančanih eksplozija i stradanja vojnika, policajca i civila.
Godinama nakon 15. maja 1992. godine propaganda iz RS-a i Srbije je okrivljavala policijsko-politički vrh Tuzle za stradanja ljudi. No, čak i Apelacioni sud Srbije je odbacio sve te kvalifikacije i donio oslobađajuću presudu za Iliju Jurišića koji je platio i najvišu cijenu jer je bio uhapšen i procesuiran u Beogradu. Ipak, 29. godina poslije predmet Brčanska Malta ne treba zaključiti jer postoje očiti dokazi da je krivac za stradanja ljudi Mile Dubajić, potpukovnik JNA, koji je tog 15. maja prvo pobjegao u Ugljevik, a onda se vratio i mimo svih pravila i zakona o evakuaciji vojnika postavio ljude u kamione i krenuo put Bijeljine.

- Odgovoran je Mile Dubajić, komandant kasarne. Dakle, on je odgovoran. Ovdje se radilo o napadu na Tuzlu, napadu na policajce, pripadnike MUP-a BiH koji su postupili u nužnoj odbrani i uzvratili na vatru, o tome se radi. Na žalost poginulo je mnogo ljudi, opet je odgovoran Mile Dubajić protiv koga je podnesena krivična prijava. On je izvršio krivično djelo izazivanje opće opasnosti, on je vojnike kojima je komandovao stavio, natovario gorivo, granate, mine, municiju i na to postavio ljude - kazao je Jasmin Imamović, gradonačelnik Tuzle.

Nekadašnji gradonačelnik Tuzle, Selim Bešlagić bio je na INTERPOL-ovoj potjernici koja je raspisana u Srbiji. Posljednji je, zajedno sa Mehom Bajrićem, načelnik CJB Tuzla, skinut sa potjernice i poslije dvodecenijskog proganjanja napokon je postao slobodan čovjek.

- Analizirajući čitavu situaciju moram da kažem da je 15. maj značajan datum za Tuzlu kada su građani odbranili i svoje dostojanstvo i BiH, odbranili i grad Tuzlu i građane Tuzle od toga da Tuzla bude raspoređena, podijeljena prema onim šemama koje su bile zacrtane, negdje do Krivaje Republika Srspka, a u donjem dijelu da bude Federacija – kaže Bešlagić.

Meho Bajrić je napisao knjigu „Tuzla i regija u odbrani BiH 1992.-1995.“ Napominje kako se 15. maj 1992. godine mora sagledati iz konteksta da su već bili počinjeni monstruozni zločini u Bijeljini, Zvorniku, Bratuncu, Vlasenici…

- U Tuzli imamo prognane ljude, čuli smo njihova strašna svjedočenja. Tog 15. maja vojnici u kasarni su krenuli u pljačku magacina Teritorijalne odbrane Tuzle, Srebrenika i Lukavca. Mi smo to spriječili i to naoružanje je bilo kasnije ključno za formiranje Drugog korpusa Armije R BiH – kaže Meho Meša Bajrić i zaključuje:
- Sve u svemu policija je tog dana vršila svoj zakonski i ustavni zadatak, branila je pravo na život i imovinu građana, svih građana ovog prostora, pa i onih izbjeglih koji su našli spas u ovom gradu, a što je najvažnije, vidite kada smo tu noć 15. na 16. maj prikupili te razbjegle vojnike, dali pomoć ranjenim i prevezli ih u Klinički centar da se pruži prva pomoć, mi smo sutradan 200 vojnika sa naoružanjem, ličnim, pustili da idu svojim putem.

Mile Dubajić je kriv za stradanja vojnika, policajaca i civila

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Vlada Tuzlanskog kantona je prihvatila izvještaj o radu i poslovanju JU Univerzitet u Tuzli za 2020.godinu. Kako stoji u izvještaju, tokom prošle godine Univerzitet u Tuzli se susreo sa posebnim izazovom prilagođavanja rada i organizacije naučno – nastavnog procesa i drugih radnih procesa pandemiji koronavirusa.

Suočavanje s izazovom premještanja nastavnog procesa iz realnog u digitalnu sferu pokazalo je da je digitalizacija Univerziteta u Tuzli jedan od glavnih strateških ciljeva u narednom periodu. Kao oblik pripreme za odgovor na situacije koje može izazvati pandemija univerzitet je pripremio i Krizni plan pripravnosti i odgovora na pojavu koronavirusa. Istovremeno sa ovim aktivnostima univerzitet je uspješno proveo brojne aktivnosti na pripremi za reakreditaciju ove visokoškolske ustanove. - Kao rezultat tih aktivnosti Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH je dala Preporuku o akreditaciji Univerziteta u Tuzli na period od narednih 5 godina. Od ukupno 10 kriterija za akreditaciju Univerzitet u Tuzli je potpuno ispunio njih sedam, što je veliki napredak imajući u vidu da su na prethodnoj akreditaciji u potpunosti bila ispunjena tek dva kriterija – ističu u Vladi TK. Uz navedeno Univerzitet u Tuzli je pozitivan pomak ostvario i u pogledu broja upisanih studenata. Na sva tri ciklusa studija, u akademskoj 2020/21.godini upisano je 2.270 studenata, što je za njih 469 više nego prethodne godine. Usvojena je Strategija razvoja Univerziteta u Tuzli za period 2021-2027.godina, koja kao jedan od strateških ciljeva predviđa izgradnju Kampusa Univerziteta.

- Tokom 2020. formiran je i Tim za izradu strateškog plana Kampusa, te su izvršena i određena ulaganja u Kampus. Prije svega to se odnosi na sportske terene i laboratorijski kompleks Mašinskog fakulteta, za što su sredstva iznađena kroz različite projekte i sredstva dobivena naučno – istraživačkim radom. U oblasti naučno-istraživačkog rada na Univerzitetu, i pored brojnih poteškoća izazvanih pandemijom tokom prošle godine formiran je Centar za istraživanje u sportu, te su odobrena i tri Erasmus+ projekta, te je potpisano 8 sporazuma o saradnji u okviru Errasmus+ programa i niz bilateralnih i Mevlana programa – ističu u Vladi TK.

Tokom 2020. formiran je i Tim za izradu strateškog plana Kampusa, te su izvršena i određena ulaganja u Kampus, ističu u Vladi TK

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Gračanica je ove godine dobila još jednu javnu ustanovu u obrazovno-odgojnom procesu.&nbsp;Riječ je o JU Osnovnoj muzičkoj školi, koja se, nakon provedenih pravnih procedura izdvojila iz sastava OŠ „Hasan Kikić“. Škola broji 114 učenika koji se školuju na tri odsjeka, klavir, harmonika i gitara i 13 stručnih nastavnika.

Kako bi rasteretio veliku osnovnu školu, direktor OŠ „Hasan Kikić“, profesor muzike Miralem Mejremić je 2019. godine pokrenuo inicijativu za izdvajanje Osnovne muzičke škole u zasebnu javnu ustanovu. Taj proces je okončan ove godine, Osnovna muzička škola je dobila i v.d. direktoricu Amru Selimović.

- Sve ove godine, svi smo bili ponosni na rezultate muzičke škole. Zahvalni smo dobrim ljudima, uposlenicima, roditeljima UG „Polifonija“ i osobno Miloški Lejdi Not, koji su 2003. godine sagradili zgradu muzičke škole, koja jedina u Tuzlanskom kantonu ima koncertnu salu. Ponosan sam na brojne nagrade koje su učenici muzičke škole osvojili na domaćim i inozemnim takmičenjima – kazao je Mejremić koji je obećao da će, nakon što se smiri situacija s pandemijom, dovesti Sarajevsku filharmoniju koja će izvesti njegovo djelo „Fantazija“.V.d. direktorica JU Osnovna muzička škola Amra Selimović kaže da je već raspisan konkurs za prijem novih učenika, i to 15 učenika na odsjek klavir, sedam na odsjek harmonika i dvoje na odsjek gitara.

Osnovna muzička škola izdvojila se iz OŠ „Hasan Kikić“

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

U <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanici</a>je nedavno realiziran vrijedan ekološki projekt pod nazivom „Proširenje mreže daljinskog grijanja za 200 korisnika“.

Zahvaljujući Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH, koji je sufinansirao ovaj projekt putem javnog poziva, stigla je lijepa vijest.

Na daljinsko grijanje „Eko-toplane“ Gračanica priključeno je 200 novih korisnika, a projekt je vrijedan 225.227 KM. Federalni fond za zaštitu okoliša učestvovao je sa 100.000 maraka, a ostatak je izdvojila „Eko-toplana“.

- Mi smo na ovaj način na daljinsko grijanje spojili nekoliko novosagrađenih stambenih zgrada, kao što su „Radius“ lamele, „Mirna Luka“, „Sagra Korića Han“, „Alhos“, Vatrogasni dom, te još nekoliko stambenih zgrada koje su u izgradnji.

Ovim smo iz upotrebe izbacili 200 individualnih ložišta i smanjili količinu emisije CO2 u zrak, što je i bio glavni cilj projekta - kaže Ajdin Topčagić, rukovodilac za opće i pravne poslove u „Eko-toplani“ u Gračanici.

Za smanjenje zagađenja zraka na ovaj način izdvojeno 225.227 KM

„Eko-toplana“: Spojeno nekoliko zgrada

Radnici spašavaju cvijeće od vrućina

Sjećanje na hrabru majku Hatidžu Mehmedović

Otežano vodosnabdijevanje u Lukavici i Džakulama: Mještani imaju pravo na život i vodu, gdje je nestalo 90.000 KM

Komemoracija brigadnom generalu Hazimu Šadiću

Umjesto skupih odijela i haljina, maturanti u majicama proslavili kraj škole

Počela izgradnja Roditeljske kuće u Tuzli

ZZOTK krši zakon: Drsko i bahato se eliminira pravo građana na izbor ljekara i ustanove

Tropske vrućine u Gračanici, bazeni puni kupača

Kad sistem funkcionira: U posljednji trenutak spašena majka heroja rahmetli Senada Mehdina Hodžića

U džematu Lipa postavljen kamen temeljac za novu džamiju: Sljedećeg ramazana u Korića Hanu klanjat će se teravih -namaz

Brojni turistički potencijali: Osjeti duh bosanske čaršije

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

Vrijedan ekološki projekt: Na daljinsko grijanje spojeno 200 korisnika

Tuzlanski kanton

Radnici spašavaju cvijeće od vrućina

Sjećanje na hrabru majku Hatidžu Mehmedović

Otežano vodosnabdijevanje u Lukavici i Džakulama: Mještani imaju pravo na život i vodu, gdje je nestalo 90.000 KM

Komemoracija brigadnom generalu Hazimu Šadiću

Umjesto skupih odijela i haljina, maturanti u majicama proslavili kraj škole

Počela izgradnja Roditeljske kuće u Tuzli

ZZOTK krši zakon: Drsko i bahato se eliminira pravo građana na izbor ljekara i ustanove

Tropske vrućine u Gračanici, bazeni puni kupača

Kad sistem funkcionira: U posljednji trenutak spašena majka heroja rahmetli Senada Mehdina Hodžića

U džematu Lipa postavljen kamen temeljac za novu džamiju: Sljedećeg ramazana u Korića Hanu klanjat će se teravih -namaz

Brojni turistički potencijali: Osjeti duh bosanske čaršije

Vlada TK potvrdila da građani žive uz kancerogenu deponiju

U Tuzli obilježen dan odbrane grada od velikosrpske agresije

Započet proces reakreditacije Univerziteta u Tuzli

Dovest ćemo Sarajevsku filharmoniju u Gračanicu

Vrijedan ekološki projekt: Na daljinsko grijanje spojeno 200 korisnika