Dobojski župnik Juro Babić sa saradnicima i gostima iz Doboja, Makljenovca i drugih mjesta boravio je u <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">gračaničkoj</a>katoličkoj crkvi (Filijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije), a domaćin mu je bio Tomislav Toman (80), koji godinama održava objekt crkve.

Na ovaj način počelo je obilježavanje 100. godišnjice katoličke crkve u Gračanici, čija je gradnja započela davne 1921. godine. Nakon što su obišli objekt crkve, župnik Babić pohvalio je Gračanliju Tomana, koji od 1998. godine održava i brine se za crkvu i okolinu. - Moram vam priznati da me, s obzirom na to da ova crkva pripada Župi Doboj, fascinirao gospodin Tomislav Toman, koji s toliko ljubavi i posvećenosti održava crkvu. Znamo da je malo Hrvata u Gračanici, pa je sav posao pao na njegova leđa. Čuo sam da je crkva oštećena u ratu pa je 1998. godine obnovljena, ali će trebati još većih zahvata, jer su zidovi crkve popucali na više mjesta i ovdje će statičari morati dati posljednju riječ kako bi se ovaj objekt sačuvao - rekao je župnik Babić.
Toman je ovom prilikom zahvalio Gračanlijama, posebno Bošnjacima koji su 1998. godine dali veliki doprinos u obnovi u ratu oštećene crkve, ali i Gradskoj upravi Gračanice. Te godine prvi put je od početka gradnje u objekt uvedena električna energija.

Inače, Tomana Gračanlije pamte po velikoj pomoći, koju je putem Karitasa dovezao i dijelio tokom rata i u prvim poratnim godinama onima kojima je ona bila potrebna. Pomoć se sastojala od prehrambenih proizvoda, odjeće, obuće, ortopedskih pomagala i desetine hiljada dječijih paketića. Inače, centralno obilježavanje 100. godišnjice crkve bit će organizirano 2023. godine na datum kada je crkva blagoslovljena, odnosno otvorena.

Počelo obilježavanje 100. godišnjice katoličke crkve

Filijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije: Gradnja započela 1921.

Bošnjaci su 1998. godine dali veliki doprinos u obnovi oštećene crkve

Izgradnja budućeg centra za autizam u <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">Tuzli</a>&nbsp;ulazi u završnu fazu.&nbsp;U toku su radovi na vanjskom uređenju objekta, koje izvode radnici preduzeća „Tehnograd-company“, a čija je vrijednost iznosi 76.000 KM.
- Nakon vanjskog uređenja objekta preostaje nam da centar za autizam, tako da kažem, smjestimo u zakonski okvir, odnosno da formiramo javnu ustanovu i na taj način otvorimo vrata budućim korisnicima - izjavio je Esad Džidić, ministar za rad, socijalnu politiku i povratak TK.

Do sada je u ovaj centar uloženo gotovo milion KM. Dvije decenije borbu za gradnju centra vodilo je Udruženje roditelja djece i osoba s autizmom (URDOSA), s neumornim Mehom Sadikovićem na čelu. - Radimo na zakonu kako bi centar za autizam što prije profunkcionirao i kako bi kvalitetno radio. Želimo zakonom zaštititi djecu i ako u tome uspijemo, vjerujemo da jednim kvalitetnim zakonskim okvirom možemo imati najbolji centar u Evropi - kazao je Sadiković.
Dok vrijedni radnici preduzeća „Tehnograd-company“ uređuju prilaze objektu, URDOSA je već poduzela aktivnosti s ciljem nabavke neophodne opreme.
- Nama je, naravno, neophodna savremena oprema. Procjene govore da nam je potrebno oko 200.000 KM. Pozivam sve općine i gradove u TK da se uključe u ovu aktivnost kako bismo dobili neophodna sredstva za rad - apelirao je Sadiković na svijest lokalnih zvaničnika iz čijih će sredina djeca i osobe s autizmom boraviti u centru.

Centar za autizam u Tuzli neće biti namijenjen samo za djecu s područja Tuzlanskog kantona. Svoj „krov nad glavom“ mogu pronaći djeca i osobe iz drugih kantona, ali će oni plaćati smještaj. - Imamo planove da ostvarimo saradnju s centrima iz regije i Evrope - zaključuje Sadiković, koji je sretan što se izgradnja prvog centra za autizam u FBiH privodi kraju.

Do sada je uloženo gotovo milion KM

Počelo vanjsko uređenje centra za autizam: Zakonom zaštititi prava djece

Nezapamćena <a href="https://avaz.ba/tag/78143/susa">suša</a> s tropskim temperaturama uništila je u velikoj mjeri ovogodišnje poljoprivredne usjeve. Na njivama širom BiH ostala je samo pustoš. Voće, iako nezrelo, otpada, a i šume su se počele sušiti. Poljoprivrednici su se našli u najtežoj situaciji u posljednjih pola stoljeća. Zbog svega i cijene skaču, pa najviše na svojim džepovima osjete kupci.

Za kukuruz, najvažniju poljoprivrednu kulturu za stočnu hranu, poljoprivrednici kažu da se gubitak mjeri i do 80 posto. Mnogi su zabrinuti da će ove godine biti prinuđeni rasprodati stoku u bescjenje i zatvoriti svoje farme. - Na terenu sam svaki dan. Žalosno je gledati ovu pustoš koju je poljoprivrednicima donijela suša. Ljudi su za sjetvu dali sve od sebe, za sjeme, gnojivo, obradu i sada gledaju pustoš. Voćari nijemo posmatraju voće koje, u nedostatku vlage, nezrelo otpada. Posljedice ovog stanja su visoke cijene pa i nedostatak određenih poljoprivrednih proizvoda. Svi se pitaju gdje je izlaz, šta raditi u narednom periodu, da se posljedice suše koliko-toliko ublaže. Bez velikih sistema za navodnjavanje, bez navodnjavanja po sistemu „kap po kap“, postaje besmisleno sijati. A vode u BiH ima, naša država je po prirodnim bogatstvima šesta u Evropi. Sve je do ljudi i politike - kaže diplomirani inžinjer poljoprivrede u ZZ „Gračanka“ Sabahudin Avdić.
Da je ovaj iskusni inžinjer u pravu, uvjerili smo se na primjeru Hanife Bećarević i njenom plasteniku površine 100 kvadrata. Hanifa je konkurirala na projekt Grada Gračanice i „Muslim Eida“ te je, na ime pokretanja malog biznisa, instaliranja plastenika u dvorištu svoje kuće u Pribavi kod <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanice</a>, dobila 2.000 KM i uložila još 500 maraka svojih sredstava. Proljetos je u plasteniku zasadila 70 strukova paradajza i 150 paprike.

- Iz vlastitog bunara sam u plastenik uvela zalijevanje po sistemu „kap po kap“. Kako vidite, sve je rodilo, kvalitet je iznad očekivanja. Kilogram paradajza prodam za 2 KM, isto toliko i papriku. Jedan struk paradajza dat će prinos od 15 kilograma, a paprike nešto manje. Zadovoljna sam, računam zaraditi oko 3.000 maraka. Ali ništa ne bi bilo da nemam svoj bunar, svoju vodu. Oko plastenika sam zasadila cvijeće, ali i bananu. Zahvalna sam Gradu Gračanici i „Muslim Eidu“ na ovom značajnom projektu i sredstvima - istakla je Bećarević.

Iz vlastitog bunara sam u plastenik uvela zalijevanje po sistemu „kap po kap“, kaže Bećarević

Kako je Gračanka s 2.500 KM spasila ovogodišnji urod

Volonteri Udruženja „Ajnur Mujić“ organizirali su akcije prikupljanja pomoći za spas dva mlada života u <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">gračaničkom</a> naselju Orahovica Gornja. - Za petogodišnju djevojčicu <a href="https://avaz.ba/tag/121792/zerina-mujic">Zerinu Mujić</a> bilo je neophodno prikupiti 40.000 eura kako bi joj se operacijom u Turskoj zaustavilo razdvajanje očiju koje je prijetilo sljepilom, a onda će uslijediti operacija spajanja nepca. Za 23 dana mi smo na računu već imali 92.500 KM i mala, pametna, vesela djevojčica će uskoro u Tursku na operaciju glave, a nakon oporavka i na drugi operativni zahvat - kaže predsjednik ovog udruženja i imam u džematu Orahovica Gornja 1 Muhamed ef. Sinanović.
U isto vrijeme pokrenuta je akcija prikupljanja sredstava i za 16-godišnjeg mladića iz ovog sela Fikreta Mujića, kojem je dijagnosticiran karcinom kičme. 
Operacija u UKC-u Tuzla nije dala rezultate pa je neophodno bili sakupiti 104.000 eura za operaciju u Turskoj. I ovdje su dobri ljudi pokazali humanost te su vrlo brzo sakupili 95.000 KM. Ostatak će platiti Federalni fond.
- Zahvalan sam Bogu i ovim ljudima. Gdje god smo otvorili vrata, pomoć nije izostala. Gdje ne može sistem odgovoriti, može narod. S nestrpljenjem čekamo da nam se, ako Boga da, iz Turske zdravi i veseli vrate Zerina i Fikret. Za nas bolje nagrade ne bi bilo - ističe ef. Muhamed Sinanović.

Brza reakcija Udruženja "Ajnur Mujić"

Humanitarne akcije za spas dva mlada života: Petogodišnja Zerina i 16-godišnji Fikret idu u Tursku

U <a href="https://avaz.ba/tag/1974/gradacac">Gradačcu</a>, gradu Zmaja od Bosne, završena je manifestacija „Ljeto u Starom gradu“, koju je uspješno organizirala Javna ustanova Centar za kulturu „Ahmed Muratbegović“. Ova manifestacija ponudila je mnoštvo interesantnih skupova, predavanja, koncerata, izložbi.

Posjetioci su 5. avgusta na otvorenju manifestacije u Zavičajnoj muzejskoj zbirci imali priliku pogledati postavku eksponata pod nazivom „Od kamena do baruta“ autora Zorana Matkića, novinara i publiciste. Mogli su se vidjeti predmeti pronađeni na ovim prostorima od najstarijih vremena do danas. Ova postavka bit će otvorena sve do 22. oktobra - Dana grada Gradačca. Potom je u kompleksu Kule Husein-kapetana održano interaktivno predavanje na temu „Stari grad Gradačac, historijat i zaštita“, gdje su govorili dr. Nedim Rabić i mr. Kemal Nurkić. Gosti su imali priliku postavljati i pitanja, koja su se uglavnom odnosila na trenutne aktivnosti u vezi sa zaštitom Starog grada Gradačca.
- Ispred nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, graditeljske cjeline Husejnije džamije, u kompleksu Kule i kuće Gradaščevića postavili smo informacione table s fotografijama, a 9. avgusta promovirana je knjiga Sanje Hajdukov „Pohvala mudrosti“. „Ljeto u Starom gradu“ završili smo koncertom i plesom pod nazivom „Muzika vaše mladosti - Zvižduk u osam“ hitovima 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća - kazala je v. d. direktora JU Centar za kulturu „Ahmed Muradbegović“ Azra Okanović.

Kemal Nurkić, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, rekao je da Gradačac ima dugu urbanu i kulturnu tradiciju. - U srednjem vijeku imao je utvrdu (grad) i predgrađe (varoš) s trgom i bio je centar župe Nenavište ili Gradačac. Od početka 16. stoljeća postaje osmansko naselje s kalom (utvrdom) i mahalama. Centar je i nahije Gradačac, a od početka 18. stoljeća i kapetanije Gradačac, kao oblika vojnog utvrđenja - istakao je na predavanju o „Starom gradu Gradačcu“ Nurkić.

„Ljeto na Starom gradu“ privuklo brojne posjetioce

Stari grad proglašen nacionalnim spomenikom u BiH

Bogata historija Gradačca predstavljena kroz zanimljive sadržaje

Zavod zdravstvenog osiguranja <a href="https://avaz.ba/kantoni/tuzlanski-kanton">Tuzlanskog kantona</a> (ZZOTK) osigurao je milion konvertibilnih maraka za zdravstvene ustanove primarnog tipa s ciljem omasovljenja <a href="https://avaz.ba/tag/88207/imunizacija">imunizacije</a>&nbsp;građana.&nbsp;Domovi zdravlja koji budu aplicirali za ova bespovratna novčana sredstva dodijeljene iznose morat će opravdati do 31. januara 2022. godine.

- Do tog datuma domovi zdravlja koji dobiju novac moraju proslijediti tačan broj vakcinisanih građana, broj zaposlenika koji su bili angažirani u procesu imunizacije i utrošak materijalno-tehničkih sredstava - pojašnjava Denis Husić, direktor ZZOTK. Prema preliminarnim podacima Kriznog štaba Ministarstva zdravstva TK, u ovom kantonu do sada je vakcinisano 85.000 građana, od čega 25.000 u Tuzli. Proces imunizacije i dalje teče, vakcina ima dovoljno, ali je potrebno ubrzati kompletan proces kako bi što više građana prije zimskih mjeseci primilo vakcinu.
- Imamo određenih problema u kompletnom procesu, a upravo ovim bespovratnim novčanim sredstvima želimo pomoći zdravstvenim radnicima i ustanovama da iznesu teret imunizacije - smatra Husić.

Uzimajući u obzir trenutna epidemiološka kretanja i primjetno povećanje broja pacijenata pozitivnih na koronavirus sa srednjom i težom kliničkom slikom, postoji strah da su ovo podaci koji ukazuju na novi val zaraze COVID-19.&nbsp;S ciljem intenziviranja procesa vakcinacije stanovništva na području Tuzlanskog kantona, Vlada TK usvojila je program dodjele bespovratnih sredstava.

Ovim bespovratnim novčanim sredstvima želimo pomoći  zdravstvenim radnicima i ustanovama da iznesu teret, kaže Husić

Husić: Usvojen program dodjele bespovratnih sredstava

Za masovnu imunizaciju osiguran milion KM

Do narednog ramazana trebala bi biti završena <a href="https://avaz.ba/tag/3560/rekonstrukcija">rekonstrukcija</a>&nbsp;stoljećima stare <a href="https://avaz.ba/tag/16091/dzamija">džamije</a>&nbsp;u staroj gračaničkoj mahali Čiriš - Čiriške džamije.Inicijativa za ovaj poduhvat potekla je od građana pa je na sjednici Inicijativnog odbora prihvaćeno idejno rješenje rekonstrukcije, koje je uradio arhitekta Jusuf Žunić. Sve što se bude radilo na obnovi džamije, jedine s drvenom munarom u ovom gradu, neće narušiti njen autentični izgled.

- Posljednja obnova Čiriške džamije desila se 1980. godine. Zub vremena čini svoje pa su entuzijasti, ali i svi mještani mahale Čiriš podržali inicijativu za njenu temeljitu obnovu. Hoćemo da sačuvamo džamiju u njenom izvornom obliku, s drvenom munarom i zatvorenim šerefetom, mihrabom, gasulhanom, s prostorom za vjersku pouku. Ništa nećemo prejudicirati. Sarađivat ćemo s Medžlisom Islamske zajednice. Hoćemo da džamija bude u funkciji. Sredstva neće doći u pitanje, nadamo se da ćemo ono što smo naumili završiti do početka ramazana 2022. godine - kaže predsjednik Građevinskog odbora Nešad Šabić.

Prema usmenom narodnom predanju, Čirišku džamiju iz temelja je obnovio i nanovo sagradio jedan od predaka Šabića. - Iz ove porodice potekli su brojni imami, mujezini, mutevelije. Trojica Šabića, hadži-Ibrahim, Rešid Šab i Salihaga Šabić, kao i Fatima Hadžić-Sulejmanović, ostavili su značajne vakufe ovoj džamiji. Džamija je obnavljana u 19. i 20. stoljeću. U blizini je bila i zgrada mekteba, koji je obnovio Ibrahim ef. Šabić - kaže mr. Edin Šaković, istraživač i publicista.

Osim predsjednika Nešeta Šabića, u Građevinskom odboru nalaze se i Jakub Šabić, Halid Husanović, Jusuf Žunić i Nedžad Patak.&nbsp;Za rekonstrukciju džamije izdata je i urbanistička saglasnost, a ubrzo će dobiti i građevinsku dozvolu, a onda će se krenuti u prikupljanje sredstava za rekonstrukciju džamije.

Zub vremena čini svoje pa su entuzijasti, ali i svi mještani mahale Čiriš podržali inicijativu za njenu temeljitu obnovu

Rekonstrukcija stare džamije u mahali Čiriš: Idejno rješenje neće narušiti autentičnost

Vlada Tuzlanskog kantona donijela je <a href="https://avaz.ba/tag/49717/odluka">odluku</a>&nbsp;o utvrđivanju uvjeta i kriterija na osnovu kojih će vršiti podjelu finansijske pomoći privrednim subjektima u oblasti javnog, odnosno linijskog, vanlinijskog i taksi prijevoza.&nbsp;Riječ je o pomoći za oko 1.500 uposlenika u ovim oblastima na području TK.
- Radi se o iznosu od 800.000 KM s ciljem saniranja ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 – izjavio je ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi Tuzlanskog kantona Hamza Bešić.
U okviru ove odluke, koja je rađena zajedno s privrednicima i s Privrednom komorom TK, iznos od 800.000 KM je podijeljen na 610.000 KM koje će biti usmjerene za pomoć privrednim subjektima iz oblasti linijskog i vanlinijskog prijevoza i usluga autobusnih stanica, a 190.000 KM bit će usmjereno na pomoć privrednicima iz oblasti taksi prijevoza.
- Vlada ovim sredstvima namjerava refundirati dio bruto plaće koju oni svojim zaposlenicima daju za april i maj, i to na način da privrednim subjektima iz oblasti linijskog i vanlinijskog prijevoza osiguravamo sredstva u iznosu od 380 KM po jednom uposleniku za dva mjeseca, a privrednim subjektima iz oblasti taksi prijevoza 135 maraka za dva mjeseca pomoći u smislu plaćanja njihovih poreza i obaveza koje imaju - izjavio je Bešić.

Radi se o iznosu od 800.000 KM

Finansijska podrška za javni prijevoz u TK

Izgradnjom tribina i instaliranjem rasvjete, te asfaltiranjem puta ka pomoćnom stadionu „Luke“ na kome je već postavljena umjetna trava, uz savremeni Gradski stadion, Sportski poligon kod Druge osnovne škole i sportsku dvoranu, <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanica</a>&nbsp;dobiva jedan od najljepših sportskih centara, koji će koristiti mladi, ali i klubovi, nogometaši, rukometaši, košarkaši, odbojkaši.
U vezi s tim, jučer je gradonačelnik Nusret Helić s predstavnikom CRS-a Semirom Macićem i predstavnikom gračaničke građevinske kompanije „Roading“, inženjerom Farisom Buljubašićem, potpisao ugovor o gradnji tribina i instalaciji rasvjete na pomoćnom stadionu „Luke“ vrijedan 78.000 maraka.
Projekt se realizira putem „Pro-Budućnost“, finansira ga USAID putem CRS-a. Trećinu od ovih sredstava osigurava Gradska uprava Gračanica.

Projekt finansira USAID

Macić, Helić i Buljubašić  potpisali ugovor

Bolji uvjeti za sportiste: Tribine i rasvjeta na stadionu "Luke"

<a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanlije</a>&nbsp;15 godina nisu znale šta je <a href="https://avaz.ba/tag/5707/redukcije-vode">redukcija pitke vode</a>.&nbsp;No, sadašnji dugi sušni period s ekstremno visokim temperaturama, nivo bunara u Sklopu doveo je skoro do kritične tačke, a izvorišta u Škahovici i Vrela u Sokolu skoro da su presušila. Zbog pojedinaca i nekontrolirane potrošnje iz JP „Vodovod i kanalizacija“ uputili su novi apel za racionalnu potrošnju vode. U protivnom, redukcije će biti neminovne.

- Zalijevaju bašte, peru pločnike, pune bazene. To će, nastave li se ovakve temperature i neodgovoran odnos građana, za posljedicu imati redukcije vode, na koje ćemo se nerado morati odlučiti, kako bismo koliko-toliko sačuvali nivo vode u bunarima. Hidrološka situacija je izuzetno nepovoljna - kaže direktor ViK-a Senad Hamidović

Pojedinci zalijevaju bašte, peru pločnike, pune bazene

Glavni distribucioni bazen Gaj: Sve manje pitke vode

Zbog neodgovornih građana moguće redukcije vode

Zahvaljujući velikom entuzijasti Rasimu Hamidoviću, dugogodišnjem predsjedniku Udruženja starih zanata u Tuzlanskom kantonu, porodična kuća koja se nalazi na obroncima mahale Džafići u Vukovijama Gornjim kod <a href="https://avaz.ba/tag/5718/kalesija">Kalesije</a>, stara više od 300 godina, postat će zavičajni muzej.

U ovoj kući su se rodili njegov pradjed, djed, otac, a u njoj je donedavno i Rasim živio. Iako načeta zubom vremena, ostat će u izvornom obliku. Rasim je, kao veliki zaljubljenik u starine, kuću obnovio, u potkrovlju je sagradio bosansku sobu, uredio je podrum, prozore, sve u izvornom obliku.
&nbsp;Nedavno je na ovom lokalitetu organizirana velika likovna kolonija i tada se došlo na ideju da se u zaštitu Hamidovića kuće uključe stručnjaci Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, kao i izdavačka kuća „Bosanska medijska grupa“ (BMG), koju vodi publicista Mehmed Pargan.

- Vrijedi se angažirati na ovom lokalitetu. Već smo na sastanku u Zavodu u Tuzli dogovorili pravce djelovanja na Hamidovića kući. Zaključili smo da se ona pretvori u zavičajni muzej, gdje će se sakupljati predmeti koji govore o tradiciji i životu bosanske porodice. Kuća je prostrana i pogodna za organizaciju raznih manifestacija, kao što su promocije knjiga, likovne kolonije, seminari i drugi sadržaji - istakao je direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK Kemal Urkić.
Hamidović je obećao pomoć kako bi najstarija kuća u ovom kraju nastavila da „živi i priča priče duge stoljećima“.

Prvi domaćin u ovoj kući bio je Aljo Hamidović i on je živio na čardaku ove kuće. Prema podacima, na kući je devet puta mijenjan krov, dok magaza nikada nije mijenjana. To je ostalo originalno, na kamenju, od bosanskog hrasta, vrlo čvrstog, postojanog.
U kući su od njenog nastanka uvijek živjele najmanje dvije porodice, osim u periodu od 80-ih do 90-ih godina prošlog stoljeća.

Sakupljat će se predmeti koji govore o tradiciji i životu bosanske porodice

Kuća Hamidovića: Atrakcija u Vukovijama Gornjim

Kuća Hamidovića postat će zavičajni muzej

Iako je cijeli kompleks <a href="https://avaz.ba/tag/64416/kula-husein-kapetana-gradascevica">Kule Husein-kapetana Gradaščevića</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/1974/gradacac">Gradačcu</a> tvrdo građen, opasan kanalima, vrijeme čini svoje, pa nakon što je završena gradnja gradskog trga, na red za sanaciju došli su i bedemi poznate kule.

Na trgu je sagrađeno i turbe, u koje bi se trebale prenijeti kosti borca za autonomiju Bosne Husein-kapetana. Gradačačka kula, poznata po nekoliko imena, kao Gradina, Kula Husein-kapetana Gradaščevića ili Kula Zmaja od Bosne, glavno je obilježje ovog prelijepog gradića. Starogradska ljepotica dominira krajolikom Gradačca, na najvišoj tački na ovom prostoru. Ova kula je 2003. godine proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
- Mi smo do sada priveli kraju pripremne radove za sanaciju prve faze rekonstrukcije Kule Zmaja od Bosne, odnosno obnove bedema koji drže kulu. To je prva i najvažnija faza radova u zaštiti kompleksa. Završeni su istražni radovi na cijelom kompleksu, projektantska kuća „Ambijent“ iz Tuzle uradila je glavni projekt za ove poslove i mi od Ministarstva prostornog uređenja čekamo građevinsku dozvolu, nakon čega ćemo raspisati tender i odabrati izvođača radova. To su procedure koje se moraju ispoštovati - kaže Adnan Begović, koji je zadužen za projekt sanacije i rekonstrukcije dijelova bedema na kuli.
Ističe da se radi o prvoj fazi radova, a kasnije na red dolazi i obnova krovova na Sahat-kuli, na ulaznim kapijama. Cijeli projekt obnove ove kule koštat će oko 3,5 miliona KM.

Iza Husein-kapetana Gradaščevića u amanet budućim generacijama ostao je cijeli kompleks koji uključuje kulu s podzemnim tunelima i kapi-kulama (ulazima), sahat-kulu, rodnu kuću kapetana i Husejniju džamiju, ali kula je ipak najprepoznatljiviji i najveći objekt unutar ovog kompleksa. Izgradnju gradačačke kule započeo je brat najpoznatijeg gradačačkog kapetana Gradaščevića Murat-kapetan. Bilo je to 1765., a gradnja je trajala gotovo stotinu godina.
U historijskim dokumentima je zapisano da je Kula Husein-kapetana Gradaščevića sjedište kapetanije s koje je Husein-kapetan branio Bosnu, boreći se za njenu nezavisnost. Počela se obnavljati 1765. godine. Bijela kula je podzidana 1818. i 1819. godine.

Ovo je prva i najvažnija faza u zaštiti kompleksa radova

Kula 2003. proglašena nacionalnim spomenikom BiH

Uskoro obnova bedema starogradske ljepotice

<a href="https://avaz.ba/tag/22370/domovi-zdravlja">Domovi zdravlja</a> s područja Tuzlanskog kantona (TK) krenuli su s procesom masovne vakcinacije nakon što je u posljednjih nekoliko dana na područje ovog kantona stiglo 26.940 doza vakcina protiv koronavirusa.
Ministar zdravstva Božo Jurić kazao je da je ovo jedna od preporuka Koordinacionog tima za vakcinaciju FBiH kako bi se ubrzala imunizacija.
- Data je preporuka da se, u skladu s raspoloživim brojem vakcina, krene i s masovnijom vakcinacijom cjelokupnog stanovništva, odnosno svih osoba starijih od 18 godina - kazao je Jurić.
Održan je radni sastanak s direktorima domova zdravlja s područja TK, gdje je zaključeno da je Kanton u fazi i mogućnosti da krene s vakcinacijom svih osoba starijih od 18 godina, uz činjenicu da i dalje prednost imaju starije i ranjivije grupacije. 
Zbog male zainteresiranosti građanstva za vakcinaciju, ministar Jurić je još jednom naglasio da su sve vakcine protiv COVID-19 koje su registrirane i koje se koriste kod nas i u svijetu podjednako djelotvorne i sigurne.

Domovi zdravlja u TK počeli s masovnom imunizacijom, ministar Jurić naglasio

Sve vakcine su djelotvorne i sigurne

Napokon je s poboljšanjem epidemiološke situacije došlo vrijeme da brojna udruženja i kulturno-umjetnička društva počnu s organiziranjem smotri <a href="https://avaz.ba/lifestyle/kultura">kulturnog stvaralaštva</a>.Iz Babića, koje je 2. juna za Dan grada <a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanice</a>&nbsp;za desetogodišnji rad nagrađeno najvećim priznanjem Zlatnom plaketom, na izletištu Vis-Sijedi krš, organizirali su 11 smotru „Dani Babića“.
Na tradicionalnu manifestaciju su stigli članovi udruženja iz Malešića, Pribave, Lukavice, Škahovice i Piskavice. Oni su uz mlade Babića zabavili nekoliko stotina ljudi koji su pristigli iz okolnih mjesta.
Manifestaciju „Dani Babića“ otvorio je gradonačelnik Gračanice Nusret Helić te je naglasio da je dobro što se mladi organiziraju u udruženja i što uče naše tradicionalne bosanske igre i pjesme i na taj način čuvaju tradiciju.
Predsjednik MZ Aziz Bešić, predsjedniku UM „Sijedi krš“ Muharemu Šehiću uručio je zahvalnicu za dosadašnji rad. 
Slične smotre nakon Visa bit će održane u Miričini i Doborovcima, a onda se sele u susjednu općinu Doboj-Istok. Na ovim manifestacijama realizira se i humanitarna akcija, na kojoj se prikupljaju sredstva za transplantaciju bubrega mladiću Admiru Salkiću iz Gračanice.

Manifestacija imala i humanitarni karakter jer se prikupljala  pomoć za mladića Admira Salkića

Na izletištu se okupilo nekoliko stotina ljudi

Organizirani „Dani Babića“: S Visa se ponovo orila pjesma

U&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/513/gracanica">Gračanicu</a>&nbsp;je stiglo najavljeno osvježenje, temperature zraka su dosta niže nego prethodnih nekoliko dana kada su bile tropske vrućine.&nbsp; Kiša je najviše pogodovala kukuruzu, za proizvodnju stočne hrane- silaže strateška biljka, koja je fazi svilanja.&nbsp;Ovom kišom bit će spašena, pa su poljoprivrednici odahnuli. Mislili su da od kukuruza neće biti ništa, pa su se zabrinuli, a mnogi su najavljivali zatvaranje svojih farmi. Spas je stigao u posjednji čas.&nbsp;

Kada je riječ o povću koje bi u ovo vrijeme da je u zemlji bilo koliko-toliko vlage bilo u jeku branja, stanje je puno teže. Kiša je za krompir, mrkvu, boraniju zakasnila i prinosi su ispod očekivanja, pa je i cijena povrća na pijacama paprena. Kilogram buranije košta 5 KM, bijelog luka 8, plavog patlidžana 2,5- 3 marke.

Za neko povrće, padavine su stigle prekasno

Kiša spasila kukuruzna polja kod Gračanice

Nakon postavljanja vizuelne prezentacije na istočnom dijelu stadiona <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tu%C5%A1anj&amp;">Tušanj</a>, u protekloj noći došlo je do vandalizma i dijelovi prezentacije su oštećeni. Slučaj je prijavljen nadležnim organima, a u toku dana će se u saradnji sa JU “Gradski stadion” Tušanj uraditi i postavljanje video nadzora u cilju zaštite imovine.
Tim povodom su se oglasili i iz FK Sloboda.
-	Treba istaći da je ovo samo još jedna od mnogobrojnih opstrukcija i napada koji doživljavamo u prethodnom periodu, a sve u cilju sistemskog urušavanja institucije FK Sloboda. Da stvar bude gora, ti napadi i opstrukcije najviše dolaze od ljudi koji su na neki način bili vezani za FK Sloboda, a sada su izvan nje. Također, treba napomenuti da je poslana prijava/upit na adrese NFS BIH vezano za pomenutu vizuelnu prezentaciju u toku jučerašnjih prijepodnevnih sati, a sve u cilju diskreditovanja historije FK Sloboda.
Ovim putem objavljujemo da ćemo se još više truditi da na svakom koraku Grada Tuzle bude prisutna FK Sloboda i na tom putu nećemo odustajati jer niko ne može da poništi 100 godina tradicije i ogroman broj ličnosti koji su svojim radom i zalaganjem stvarali nešto što se zove FK Sloboda – istakli su iz ovog kluba.

Da stvar bude gora, ti napadi i opstrukcije najviše dolaze od ljudi koji su na neki način bili vezani za FK Sloboda, a sada su izvan njel, kažu iz tuzlanskog kluba

Bošnjaci su 1998. godine dali veliki doprinos u obnovi oštećene crkve

Počelo vanjsko uređenje centra za autizam: Zakonom zaštititi prava djece

Kako je Gračanka s 2.500 KM spasila ovogodišnji urod

Humanitarne akcije za spas dva mlada života: Petogodišnja Zerina i 16-godišnji Fikret idu u Tursku

Bogata historija Gradačca predstavljena kroz zanimljive sadržaje

Za masovnu imunizaciju osiguran milion KM

Rekonstrukcija stare džamije u mahali Čiriš: Idejno rješenje neće narušiti autentičnost

Finansijska podrška za javni prijevoz u TK

Bolji uvjeti za sportiste: Tribine i rasvjeta na stadionu "Luke"

Zbog neodgovornih građana moguće redukcije vode

Kuća Hamidovića postat će zavičajni muzej

Uskoro obnova bedema starogradske ljepotice

Sve vakcine su djelotvorne i sigurne

Organizirani „Dani Babića“: S Visa se ponovo orila pjesma

Kiša spasila kukuruzna polja kod Gračanice

Oštećeni vizuali na stadionu Tušanj u Tuzli

Tuzlanski kanton

Bošnjaci su 1998. godine dali veliki doprinos u obnovi oštećene crkve

Počelo vanjsko uređenje centra za autizam: Zakonom zaštititi prava djece

Kako je Gračanka s 2.500 KM spasila ovogodišnji urod

Humanitarne akcije za spas dva mlada života: Petogodišnja Zerina i 16-godišnji Fikret idu u Tursku

Bogata historija Gradačca predstavljena kroz zanimljive sadržaje

Za masovnu imunizaciju osiguran milion KM

Rekonstrukcija stare džamije u mahali Čiriš: Idejno rješenje neće narušiti autentičnost

Finansijska podrška za javni prijevoz u TK

Bolji uvjeti za sportiste: Tribine i rasvjeta na stadionu "Luke"

Zbog neodgovornih građana moguće redukcije vode

Kuća Hamidovića postat će zavičajni muzej

Uskoro obnova bedema starogradske ljepotice

Sve vakcine su djelotvorne i sigurne

Organizirani „Dani Babića“: S Visa se ponovo orila pjesma

Kiša spasila kukuruzna polja kod Gračanice

Oštećeni vizuali na stadionu Tušanj u Tuzli