Predugo vremena deponija Grabovac je rak rana Gračanice.&nbsp;Nalazi se na samom ulazu u grad. Osim ružnog prizora, veliki problem za mještane je često i nesnosan smrad, a strahuju i od zaraze.&nbsp;Redakciji portala Avaz.ba javila se čitateljica koja nam je rekla da se smrad ne može opisati, ali i da sve više mještana obolijeva.&nbsp;- Deponija je tu oko 30 godina. Zbog svog tog užasa brat mi javlja da su mu sve pčele uništene. Desio se pomor pčela ne samo kod njega nego kod svih komšija koji se nalaze u blizini te deponije. Ova deponija se nalazi pored samog puta Doboj-Tuzla. Ne mogu vam opisati koji se smrad širi u toj ulici. Već je četvero oboljelih od karcinoma, a jedna je osoba preminula. Sprečanska polja ispod ove deponije su sva uništena otpadne vode idu. Kada je vrijeme kurbana sav otpad od životinja se tu baca. Budu par dana onako otvorena, ne zatrpavaju se. Ima dosta i medicinskog otpada - napisala nam je čitateljica.&nbsp;

- Ovako nesto nema ni u horor filmovima. Vjerujte zaprepaštena sam kada se prica o Gračanici kao ekonomskom gigantu, a samo dva kilometra nalazi se ovakva deponija koja se može vidjeti sa glavnog puta. Deponija je viša od 10 metara - napisala nam je čitateljica.

Već je četvero oboljeli od karcinoma, a jedna je osoba preminula, kaže čitateljica

Deponija Grabovac je rak rana Gračanice, širi se nesnosan smrad, građani sve više obolijevaju

Službenici Uprave policije MUP-a TK realizirali su akciju pojačane planske aktivnosti kroz opću kontrolu svih učesnika u saobraćaju.&nbsp; Navedene aktivnosti su bile usmjerene na kontrolu sumnjivih i kriminalno aktivnih lica, alkoholiziranost učesnika u saobraćaju, kao i utvrđivanje drugih društveno opasnih prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Na 15 lokacija kontolisano je 369 vozila i vozača i kod njih 33 je utvrđeno prisustvo alkohola, te su isti isključeni iz saobraćaja.- Pet vozača je zadržano u službenim prostorijama do otrežnjenja, shodno odredbama Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, a zadokumentovano je 88 drugih prekršaja. Privremeno je oduzeto 35 predmeta, od čega 27 vozačkih dozvola, 4 manja pakovanja sa sadržajem materije koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu, kao i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa prekršajima ili krivičnim djelima. Zadokumentovana su i tri krivična djela saopćeno je iz Uprave policije MUP-a TK. 
Uprava policije MUP-a TK će i u narednom periodu preduzimati planske aktivnosti usmjerene na podizanje stepena opće sigurnosti svih građana Tuzlanskog kantona.

Navedene aktivnosti su bile usmjerene na kontrolu sumnjivih i kriminalno aktivnih lica, alkoholiziranost učesnika u saobraćaju...

Od 369 kontrolisanih vozača 33 su bila pod utjecajem alkohola

Lovci lovačke sekcije (LS) iz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=lovci&amp;">Babića</a>, u subotu su na lokaciji Sjajtovac u lovištu Šemunica, odstrijelili vepra-kapitalca teškog oko 200 kiograma.&nbsp;&nbsp; Njega je odstrijelio lovac Sabahudin Spahić. Prilikom lova, opasna zvijer je u lovištu Šemunica na lokalitetu Sjajtovac, dugim kljovama u borbi „prsa u prsa“ teško ozlijedila hrabru kerušu Brnja, vlasnika Ibrahima Halilovića. Ranu su sanirali veterinari u Gračanici i ona nije u životnoj opasnosti.

Iskusni i aktivni lovac LS Babići Sadmir Avdić je kazao da su se ove godine veprovi u napuštenim naseljima Gornji i Donji Skipovac namnožili do te mjere da su proljetos u selima Džakule i Doborovci iz zemlje vadilio zasijano sjeme kukuruza, pa su vlasnici parcele presijavali i tri puta. 
Na niovu LD „Srndać“ planirano je da se odstrijeli 21 štetočina, ali je vjerovatno da će se odstrijeiti desetak komada više, jer to od lovaca traže vlasnici njiva u selima jeverno od Gračaice.

U prvom izlasku odstrijelili vepra teškog oko 200 kilograma

Sa kapitalcem odstrijljenim prošlog vikenda

Drama u Šemunici, opasni vepar dugim kljovama nanio povredu keruši Brnji

Gračaničko naselje Stjepan Polje poznato je po brojnim fabrikama i uspješnim poduzetnicima, ali i po Omladinskom kulturnom centru „Bosna art“ koje uspješno radi 13 godina. Pri ovom centru prije šest godina formirana je i Sekcija žena u kojoj se nalazi trideset aktivnih članica. I pored stalnih kućnih poslova, ove žene, kako kaže predsjednica Hafiza Mehanović, nađu vremena za rad u Udruženju.

Ove jeseni žene Stjepan Polja proizvele su više od 30 kilograma tarhane, više od 35 kilograma pekmeza od domaćih jabuka, desetine tegli džema, svega za zimnicu. Same beru jabuke, kruške i ostalo povrće pa u posebno uređenoj prostoriji u Domu kulture organiziraju proizvodnju svega što će moći prodati.- U svom selu sami ubiremo plodove, a sve je ove godine rodilo, pa proizvodimo domaću hranu. Kupimo tegle, na njih nalijepimo etikete, neka sve bude kao da je izašlo iz fabrike, a sve je zdravo i domaće. To ćemo prodati pa sebi osigurati sredstva za ekskurziju. Nas 34 putujemo 21. oktobra u Istanbul, hoćemo na ovaj način da obilježimo uspješnu godinu - kaže Mehanović.

Sekcija žena okuplja trideset aktivnih članica

Prodaju domaće proizvode da bi zaradile za odlazak u Istanbul

Držeći jastučiće sa izvezenim imenima ubijenih muškaraca u genocidu u Srebrenici, majke Srebrenice i drugi građani Tuzle još jednom su, kao i svakog 11. u mjesecu, podsjetili međunarodnu i domaću javnost da su zločinci još uvijek na slobodi.&nbsp; 
-&nbsp;Okupljamo se upravo zbog toga. Zločinci su na slobodi, a mi još nismo pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih - rekla je Hajra Ćatić, predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice", koja godinama traži za posmrtnim ostacima svog sina Nine, piše Anadolija.&nbsp;Približavaju se lokalni izbori, a majke koje su se vratile na područje Opštine Srebrenica strahuju da ponovo neće pobijediti negatori genocida.&nbsp;
-&nbsp;Strahujemo, vjerujte nam. Čitam da ima i Bošnjaka koji rade u interesu negatora genocida. Ukoliko se to dogodi, da pobijede negatori, plašim se da u Srebrenici od Bošnjaka neće više niko ostati, a i ovako nas ima malo - kazala je Hajra Ćatić.&nbsp;Majke Srebrenice okupile su se na Trgu slobode u Tuzli, a potom su fotografije svojih najmilijih i izvezena imena nosile do Trga žrtava genocida gdje su proučile Fatihu.

Majke fotografije svojih najmilijih nosile do Trga žrtava genocida gdje su proučile Fatihu

Okupljanje majki Srebrenice: Strahujemo da ponovo ne pobijede negatori genocida

Naselje Orahovica Gornja kod <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danice&amp;">Gračanice</a> broji oko tri hiljade stanovnika i dva džemata. Mezarje „Mehtefište“ u džematu 1. u kome je ukopan i Ibrahim-beg Gazibegović, vojskovođa Husein-kapetana Gradaščevića, odavno je popunjeno, pa se, kako ističe mjesnim imam Muhamed ef. Sinanović, ukazala potreba za osnivanje novog mezarja.&nbsp; Taj posao i nije bilo tako teško uraditi kada imate vrijedne i složne džematlije, ali i vakifa Sejdaliju Mujića, izdašnu pomoć gradske uprave Gračanica i naravno vrijednog imama.
-	Naš džematlija Sejdalija Mujić na Islamsku zajednicu prije četiri godine uvakufio je više od četiri dunuma zemljišta, za osnivanje novog mezarja na lokaciji „Cerik“, kilometar od naselja. Osim toga, ovaj vrijedni džematlija je donirao i 10 hiljada maraka za novo mezarje, a pomoć je stizala i od drugih džematlija iz drugih džemata, kao i iz općine Gračanice i svima smo zahvalni, što smo sagradili mezarje za 21.vijek - kaže ef.Sinanović.

U mezarju „Cerik“ već se obavljaju dženaze. Kaburi su postavljeni pod konac, nišani svi iste veličine i oblika, između su betonske staze. Izbetoniran je i plato za klanjanje dženaze, a na početku mezarja sagrađen je šadrvan u koga je dovedena pitka voda za uzimanje abdesta i odmor. Do mezarja je dovedena struja i javna rasvjeta. Mezarje je ograđeno pletenom žicom dugačkom 370 metara. Ovdje ljudi iz drugih, susjednih džemata dolaze da vide kako izgleda bošnjačko mezarje „Cerik“, osnovano za četiri godine.
Kada je saznao za mezarje „Cerik“, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzanskog kantona prof. Kemal Nurkić, kazao je da je ono dobar primjer skromnog i savremenog mezarja. 
Inače, uposlenici ovog Zavoda su do sada istražili i dokumentovali 35 starih grobalja na području ovog kantona. Ove godine zbog pandemije se ne ide na terensko istraživanje, već se dovršavaju ranije započeti poslovi iz ove oblasti.
&nbsp;

U mezarju je sagrađen šadrvan sa pitkom vodom. Dovedena struja i razvedena javna rasvjeta. Nišani svi iste veličine, istog oblika, sve pod konac

Novosagrađeno mezarje „Cerik“: Primjer skromnog i savremenog bošnjačkog mezarja

Gornja Orahovica dobila mezarje za 21. vijek

Na području Gračanice u toku su radovi na premoštavanju rijeke Spreče na dvije lokacije. Do 5. novembra trebalo bi da se završe radovi na rekonstrukciji mosta Orahovica- Petrovo, koji je oštećen u ratu. Na ovim poslovima angažirana je kompanija „Plosko beton“ iz Doboja. Radi se na učvršćenju nosivosti mosta, ali i njegovom proširenju, pa će, kako ističe načelnik Petrova Ozren Petković, korito rijeke Spreče biti šire za deset metara, čime će se ublažiti poplave na ovom dijelu Sprečkog polja.

- Za ove radove trebat će 87.516 maraka. Kompanija „Širbegović“ iz Gračanice donirala je nosive armirano-betonske grede - kaže Petković.&nbsp;Saobraćaj na ovoj dionici je potpuno obustavljen. Desetak metara uzvorno, na Spreči se gradi novi most, koji će spojiti Miričinu u FBiH i Porječinu u RS. Na radovima je angažirana firma „Beton“ iz Bosanske Gradiške. Gradnja mosta će koštati oko 250.000 KM, a 15 posto sredstava osigurat će Grad Gračanica.

Korito rijeke Spreče bit će šire za deset metara

Uskoro most između Miričine i Porječine

Jedan most saniraju, drugi grade

Od izbijanja pandemije koronavirusa uposlenici Klinike za dječije bolesti, s načelnicom prof. dr. Lejlom Ahmetbegović-Osmančević na čelu, uspjeli su sačuvati živote najugroženijih pacijenata smještenih na Odjeljenju hematologije i onkologije.Lijekovi koji se koriste u postupku liječenja djece od svega nekoliko mjeseci do 15 godina uništavaju bolesne, ali i zdrave stanice u organizmu. Zbog toga dolazi do pada imuniteta i na takve pacijente i bezazlene infekcije ostavljaju dubok trag.

- Važno je istaći da smo uspješno obavili sve cikluse hemoterapija, sve dijagnostike i da niko nije trpio zbog situacije u kojoj smo se svi zajedno našli. Naše odjeljenje je specifično jer imamo imunokompromitirane pacijente, neonatuse (prijevremeno rođenu djecu) i pacijente s hroničnim oboljenjima... Riječ je o najosjetljivijoj populaciji - kazala je prim. dr. Amila Latifagić, šef Odjeljenja hematologije i onkologije na Klinici za dječije bolesti UKC-a Tuzla.

Prije petnaestak godina djeca kod kojih je bila otkrivena leukemija ili neko od malignih oboljenja su otpisivana. Medicina je, u međuvremenu, napredovala i djeca s najtežim oboljenjima imaju šansu za ozdravljenje. - Kod djece s akutnom leukemijom procent izlječenja se kreće od 85 do 90 posto. Imamo najviše djece s tim oboljenjem, zatim s tumorima centralnog nervnog sistema, limfoma... Hemoterapije radimo od 2016. godine i zbog toga je važno da sačuvamo naše pacijente od koronavirusa. Za sada smo uspješno odolijevali izazovima i nismo imali nijednog zaraženog pacijenta ili njegovog roditelja na našem odjeljenju - rekla je dr. Latifagić.

Na području TK godišnje od najtežih bolesti oboli između 15 do 20 pacijenata, a samo u prošlom mjesecu je registrirano pet novih oboljenja. - S ovakvom vrstom bolesti obolijeva i cijela porodica. Roditelji su izvan sebe, imaju djecu koja im ostaju u bolnici i kod kuće. Mi im moramo pružiti svaku vrstu podrške, moramo voditi računa i o psihosocijalnim aspektima njihove porodice. Ipak, ponavljam, djeca s najtežim bolestima nisu otpisana i postoji velika šansa za njihovo ozdravljenje - istakla je dr. Latifagić.

Još je liječenje izuzetno skupo. Transplantacija koštane srži u nekoj od inozemnih klinika iznosi oko 500.000 KM. - Mi moramo ulagati u ljude. Uskoro će početi gradnja Roditeljske kuće, ali džaba nam sva oprema i prostori ako ne budemo imali stručnjake koji će liječiti našu djecu. Ustanova u kojoj radim shvata značaj ovog problema i odobrena nam je subspecijalizacija, odnosno za dvije godine ćemo na odjeljenju imati još jednog subspecijalistu. Naša edukacija je specifična jer je i naš pristup pacijentu interdisciplinaran - zaključuje dr. Latifagić.

Za sada smo uspješno odolijevali izazovima i nismo imali nijednog zaraženog pacijenta ili njegovog roditelja na našem odjeljenju, rekla dr. Latifagić

Uposleni nastoje sačuvati živote najugroženijih pacijenata

Djeca s najtežim oboljenjima imaju šansu za ozdravljenje

Jedna priča o dvije stoljetne lipe u dvije susjedne općine, Gradu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danici&amp;">Gračanici</a> i općini Doboj Istok, ovih jesenjih dana je tema broj jedan.&nbsp; Legenda kaže da su još Stari Slaveni imali veliko poštovanje za drvo lipa, pa su ga sadili u parkovima i pored puteva. Vjerovali su da je lipa zaštinica bračne ljubavi i sloge. Vjerovali su da grom nikada ne udara u lipovo drvo. Lipa je, zna se i bez legende, izuzetno bogato medonosno drvo, a čaj od cvata lipe liječi mnoge bolesti
Gračanica je grad u BiH, koji je možda najbogatiji lipama. Po ovom drvetu, jedna cijela mahala je dobila ime - Lipa. Smatra se da je najstarija lipa, ona pored bijele džamije, stara 140. jedan od simbola ovog grada. Ovo stablo koje je bilo poraslo do visine munare Bijele džamije, zbog svoje starosti, unatoč pokušajima vezanjem sajlama da se spasi, predstavljalo je opasnost i za džamiju, okolne zgrade, a posebno za ljude koji se kreću glavnom ulicom, pa je pozvana struka da vidi šta uraditi sa starom lipom.
Stručnjaci sa Šumarskog fakuteta iz Sarajeva su rekli da se lipa mora posjeći, a onda se došlo do solucije da se stablo ne siječe do panja, već da se grane sasijeku, pa šta bude. Ovih dana, lipa se omladila, počele su da rastu nove grane, što je Gračanlije, koji su rasli sa starom lipom, obradovalo. Ne da se stara lipa, najčešći je komentar prolaznika.

Sličan primjer primjer, a vezan za stoljetnu lipu, ovih dana zabilježili smo u naselju Brijesnica Mala u susjednoj općini Doboj Istok. Po naredbi menadžmenta osnovne škole, posječena je stara lipa, koja se nalazila krajem trotoara uz školsku zgradu. Kako ističe direktor škole Edin Mrkanović, staro stablo je postalo prijetnja učenicima i nastavnicima, pa su, bez konsultacija struke, ili općinskih organa, lipu posjekli.
-	Slike govore sve. Unutrašnjost stare lipe je bila truhla. Pitam se šta bi bilo, da se suha grana obrušila pa nekoga ozlijedila, ko bi bio kriv. To je bio osnovni razlog sječe ovog stabla - kaže Mrkanović i naglašava da će se novo stablo lipe odmah zasaditi do mjesta gdje je bila stara lipa.
Mnogi mještani Brijesnice Male su ogorčeni na postupak direktora škole, jer nije konsultovao struku u slučaju sječe ovog stabla. Možda je bilo izlaza da se stoljetno stablo koje je krasilo ovaj dio naselja Brijesnica Mala spasi i da nikoga ne ugrožava.

Legenda kaže da su još Stari Slaveni imali veliko poštovanje za drvo lipa, pa su ga sadili u parkovima i pored puteva

Ne da se stara lipa u Gračanici: Sasječene grane se omladile

U Gračanici se omladila stara lipa, u Doboj Istoku posječeno stoljetno stablo

U povodu 5. oktobra, Svjetskog dana učitelja, danas je u Bosanskom kulturnom centru u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzli&amp;">Tuzli</a> upriličena Svečana akademija, na kojoj su uručene nagrade i priznanja za životno djelo nastavnicima osnovnih i srednjih škola, predškolskih ustanova kao i uposlenicima Pedagoškog zavoda.&nbsp;&nbsp; Premijer Denijal Tulumović i ministrica obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Fahreta Brašnjić ovom prilikom su svim prosvjetnim radnicima čestitali Dan učitelja, a najzaslužnijim ustanovama, nastavnicima i drugim zaslužnim pojedincima uručili nagrade i priznanja.
U svom obraćanju premijer Kantona Denijal Tulumović je naglasio izazove s kojima se nastavnici susreću, kao i važnost stalnog obrazovanja samih nastavnika. 
-	Upravo ove dvije stvari demonstrirali ste u prethodnom periodu, tokom pojave korona virusa. Vaša spremnost na ponovno učenje, ali i praktičnu primjenu ranije stečenih saznanja i njenu modifikaciju spram zahtjeva ali i mogućnosti kojima smo raspolagali, pokazatelj je vašeg kvaliteta kojim raspolažemo, a kojeg nažalost nekada nismo ni svjesni niti ga adekvatno cijenimo - rekao je premijer Tulumović te kazao da Svjetski dan nastavnika pruža mogućnost da se istakne da su kvalitetni nastavnici fundament kvalitetnog obrazovanja.
U tom svjetlu premijer Tulumović i ministrica Brašnjić su svim laureatima čestitali na dobivenim priznanjima, te se još jednom svim učiteljima, nastavnicima, ali i svim uposlenicima u obrazovnim ustanovama zahvalili na svemu što čine kako bi nove generacije dobile što kvalitetnije obrazovanje.
Vlada Tuzlanskog kantona je dodijelila javno priznanje "Zahvalnica" organizaciji UNICEF Bosna i Hercegovina, JU Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla, JU Osnovna škola „Sjenjak“ Tuzla, Radio-televizija Tuzlanskog kantona, te urednici dokumentarno-obrazovnog programa RTV TK Edini Fazlić.

Premijer Denijal Tulumović i ministrica obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona Fahreta Brašnjić ovom prilikom su svim prosvjetnim radnicima čestitali Dan učitelja

U Tuzli dodijeljene nagrade za životno djelo

Iz preduzeća Centralno grijanje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla&amp;">Tuzla</a> obavijestili su korisnike da su u završnim pripremama za sezonu grijanja 2020/2021.&nbsp;&nbsp; Tehnološka proba će početi u ponedjeljak i toplina će se osjetiti u prvim objektima u poslijepodnevnim satima. Dijelovi grada Tuzla će se zagrijavati po proceduri tehnološke probe sistema daljinskog grijanja. Bit će pokrenuta cirkulacija mrežne vode kroz magistralni vrelovod i dio vrelovodne i toplovodne mreže te toplinske podstanice.
U narednih nekoliko dana vršiti će se provjera režima u toplom stanju i svi objekti u kojima su ispravne instalacije centralnog grijanja će biti testirani u toplom stanju. U saradnji sa upraviteljima u gradu Tuzla instalacije centralnog grijanja u objektima kolektivnog stanovanja u tehnološkoj probi bit će definitivno ispitane i u toplom stanju.
Korisnici, vlasnici vrelovodnih toplinskih podstanica i mjerno regulacionih stanica kada uoče cirkulaciju u primarnom dijelu podstanice mogu pozvati svoje servisere da adekvatno izvrše puštanje podstanice.

Dijelovi grada Tuzla će se zagrijavati po proceduri tehnološke probe sistema daljinskog grijanja

Počinje tehnološka proba sistema

Operativni tim Klinike za ortopediju i traumatologiju Univerzitetskog kliničkog centra <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Tuzla</a> uradio je složen operativni zahvat prilikom kojeg je odstranjen pogrešno razvijen pršljen i izvršena korekcija deformiteta kičme.&nbsp; Prema riječima v. d. načelnika Klinike za ortopediju i traumatologiju UKC Tuzla, doc. dr. Aleksandra Vujadinovića, kod šesnaestogodišnjeg pacijenta iz Konjica urađena je ekscizija hemivertebrae prilikom koje je uklonjen abnormalano oblikovani pršljen kičmenog stuba.
Istaknuto je da se radi o operaciji kongenitalne skolioze, odnosno urođene skolioze koja nastaje zbog poremećaja u razvoju određenog dijela kičmenog stuba, konkretno pršljena. Poremećaj se javlja u periodu od 4. do 6. nedjelje intrauteriog razvoja, ne može se predvidjeti, niti spriječiti.
-	Ova operacija je bila visokog rizika zbog mogućih neuroloških ispada, pa i oduzetosti donjih ekstremiteta, te smo prije operacije pacijenta i njegove roditelje upoznali sa mogućim rizicima. Operacija i postoperativni tok su protekli uredno i zadovoljni smo ishodom - rekao je doc. dr. Vujadinović.
Operativni tim Klinike za ortopediju i traumatologiju koji je učestvovao u izvođenju ovog operativnog zahvata činili su: operatori doc. dr. med. sci. Aleksandar Vujadinović i mr. med. Mahir dr. Jašarević, instrumentarke Ankica Vareškić i Amira Fišeković, anestezolozi dr. Amir Slipičević i dr. Jasmina Jakubović, anestetičari Indira Okanović i Samir Kunosić i inžinjer radiologije Damir Pejić.

Istaknuto je da se radi o operaciji kongenitalne skolioze, odnosno urođene skolioze koja nastaje zbog poremećaja u razvoju određenog dijela kičmenog stuba

Operacija i postoperativni tok su protekli uredno

Urađen složen operativni zahvat skolioze kičme

Najstarija bonitetna agencija u BiH LRC BiH uručila je priznanje „Kruna razvoja privrdede“ za 2019. godinu načelniku Općine <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Banovi%C4%87i&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Banovići</a> Midhatu Husiću. Priznanje je uručeno nakon obrade i analize zavšnih finansijskih izvještaja koji su pokazali da je u Banovićima ostvaren rasT prihoda i zaposlenosti.&nbsp;&nbsp; Kao kriteriji za dodjelu nagrade uzeti su rast firmi, rast prihoda, rast uposlenih i rast izvoza, na osnovu kojih je vidljivo da je opština Banovići ostvarila porast po dva osnova u kategoriji srednjih opština po broju stanovništva.
-	Na osnovu podataka nadležnih institucija uradili smo presjek privrede, kako ostalih, tako i opštine Banovići i pored dobrih pokazatelja rasta i zaposlenosti, Banovići imaju jako dobre parametre što se tiče poslovanja kompanija na području opštine. Čak 27 kompanija nalazi se u kategoriji “bonitetno pouzdanih”, jedna je svrstana u kategoriju “100 najvećih” i 7 kompanija je svrstano u kategoriju “brzorastućih komapanija - kazala je Enisa Šljuka iz kompanije LRC BIS.
Rudnik mrkog uglja “Banovići” je jedina kompanija sa područja općine Banovići koja je svrstana u kategoriju 100 najvećih, dok se u kategoriji brzorastućih kompanija nalaze Plantrans dijabaz d.o.o., Klimainvest d.o.o., Elektroremont d.d., JP Komunalno, Đerzić auto d.o.o., Medex Pharm d.o.o i JZU Dom zdravlja Banovići. 
Među vodećim firmama u kategoriji bonitetno pouzdanih nalaze se firme Plantrans Dijabaz d.o.o., Fotex d.o.o., Konitex d.o.o., Erax-Invest d.o.o., Koneksija d.o.o., Imus d.o.o., JP Vodovod i kanalizacija, JP Komunalno, GPP Banovići d.o.o. za građevinarstvo i promet, AIK-Inžinjering d.o.o., Tanović d.o.o., Đerzić Auto d.o.o., Renix d.o.o., Elektro respekt d.o.o., Redex d.o.o., Novalis d.o.o. i druge firme sa područja Banovića.
-	Za opštinu Banovići ovo priznanje znači mnogo s obzirom da su ovo pokazatelji neovisnih institucija. Jako važno je da je ono što smo radili svih ovih godina dalo rezultate i u 2019. godini a i u ovoj tekućoj godini. Imamo porast broja uposlenih za 5,6 posto, prvi puta smo premašili cifru od šest hiljada uposlenih naših građana. Pored toga, trenutno se nalazimo na 19. mjestu od ukupno 79 opština u Federaciji BiH i druga smo opština po razvoju u Tuzlanskom kantonu, govore podaci Porezne uprave Federacije BiH i svih drugih institucija koje se bave analizom - naveo je načelnik Midhat Husić i naglasio da ovo priznanje pripada svima onima koji su uspješno poslovali na području opštine Banovići i da će im biti dobar podstrek za budući rad.

Kao kriteriji za dodjelu nagrade uzeti su rast firmi, rast prihoda, rast uposlenih i rast izvoza

Priznanje "Kruna razvoja privrede" dodijeljena načelniku Midhatu Husiću

Virtuelne prezentacije nisu novost u svijetu već dvije decenije, ali u našoj zemlji jesu. 
Tuzla je prva u Bosni i Hercegovini napravila iskorak. Osim virtuelnog prikaza cijelog grada, od danas građani mogu virtuelno posjetiti i Međunarodnu galeriju portreta i pogledati stalne postavke umjetničkih djela iz kolekcija ove kulturne ustanove.
Preko računara ili mobitele možete ući u galeriju, razgledati prostor pod uglom od 360˚ koji vam daje utisak da se nalazite u stvarnom prostoru i vremenu te pogledati oko 200 umjetničkih slika i skulptura.
-	Sliku možete pogledati, ko je autor, koje su dimenzije, godinu nastanka. Možete je snimiti u visokoj rezoluciji i podijeliti na društveni mrežama - kaže Mirza Korlatović, Centar za kulturu <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzla&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Tuzla</a>.
Galerija je osnovana je 1964. godine i u fundusu ima blizu 5.000 umjetničkih djela i više od 3.000 bibliotečkih jedinica. To je kulturno naslijeđe BiH i bitno ga je prezentirati.
-	Nacionalno blago su djela Ismeta Mujazinovića, Hajima Pinte, Adele Behr. Imamo najveću galeriju portreta na Balkanu i dobro je da tu galeriju vide ljudi iz cijelog svijeta", ističe Jasmin Imamović - gradonačelnik Tuzle.
A svijet je odavno ušao u eru digitalizacije i virtualne stvarnost koja je neminovna budućnost.
-	Prošle godine smo krenuli sa digitalizacijom dvije kolekcije. Radi se o Titovim djelima likovnih umjetnika Jugoslavije i Zbirci Ismet Mujezinović i to ujedno i nacionalni spomenici BiH - navodi Korlatović.
Do sada je urađen i virtualni prikaz Memorijalnog centra Kapija, a uskoro slijedi Muzej književnosti i Dom Husinska Buna što pokazuje da grad soli i virtuelno i stvarno korača naprijed.

Preko računara ili mobitele možete ući u galeriju, razgledati prostor pod uglom od 360˚ koji vam daje utisak da se nalazite u stvarnom prostoru i vremenu te pogledati oko 200 umjetničkih slika i skulptura

Virtuelna prezentacija Tuzle, grad soli napravio prvi iskorak u BiH

Današnji, 15. septembarski dan, sa temperaturom i višom od 30 stepeni, liči na pravo <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ljeto&amp;sortiranje=najnovije&amp;">ljeto</a>.&nbsp;&nbsp; Ljudi, koji su stigli sa svih strana, osvježenje su potražili i na „Termama“ u Gračanici. Jedan natkriveni, jedan manji i veliki olimpijski bazeni, omogućavaju poštovanje socijalne distance, ali i dobro kupanje i osvježenje.
-	Prošao sam mnoge banje u bivšoj Jugoslaviji, ali vjerujte ova termo-mineralna voda u Gračanici, stalne temperature od 36 stepeni, mi gode. Imam lijepih godina, pa me i liječi. Nemam riječi, ovo blago treba korisiti, kad god se pruži prilika - kaže gost iz Sanskog Mosta.

Nakon kupanja, slijedi odmor u debeloj hladovini, a posebna atrakcija je besplatna „masaža“ pod visokim slapovima termo-mineralne vode. 
Metereolozi od četvrtka najavljuju zahlađenje, pa je i to jedan od razloga, što se koristi lijepo vrijeme za rekreaciju, odmor, liječenje i uživanje na u prirodnom okruženju Sprečkog polja.

Metereolozi od četvrtka najavljuju zahlađenje, pa je i to jedan od razloga, što se koristi lijepo vrijeme za rekreaciju, odmor, liječenje i uživanje

Kupači u Gračanicu stigli sa svih strana

Kupači stigi sa svih strana, atrakcija besplatna "masaža"

Već 13 godina izdvajaju se sredstva iz gradskog budžeta <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gra%C4%8Danice&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Gračanice</a> na početku školske godine za nabavku udžbenika i školskog pribora za učenike osnovne i srednje škole, koji dolaze iz nekoliko romskih naselja, Škahovice, Gračanice, Donje Orahovice, Šenika, obezbijede besplatni udžbenici i školski pribor.&nbsp;&nbsp; Za siromašne roditelje Rome, koji preživljavaju od sakupljanja sekundarnsih sirovina, to je velika pomoć. Za osnocne po kompletu treba izdovjiti 180 maraka, a za srednjoškolce i više.
Gradonačelnik Gračanice Nusret Helić danas je podijelio 45 kompleta besplatnih udžbenika i školskog pribora za isto toliko osnovaca romske nacionalnosti. Na početku su djeca na pitanje gradonačelnika „jesu i poželjeli školu“, uglas odgovorila, „Jesmo“.

-	Drago mi je to čuti. Drago mi je što vas vidim ovoliko. Hoću, svi da idete u školu, da poslije osnovne, završite i srednju školu, da postanete svoji ljudi, korisni svojim porodicama i državi. Mi ćemo se i dalje truditi da imate besplatne udžbenike. Vaše je samo da učite - rekao je Helić.
Za nekoliko dana besplatne udžbenike i školski pribor dobit će i romska djeca koja pohađaju srednju školu. 
- Drago mi je da će moj sin, koji je završio 9. razred osnovne škole i upisao Školu za za KV vozača, dobiti besplatne knjige, jer ja sam samohrana majka i da bi preživjela, rovim po kontejnerima i nije me toga stid, samo da na pravi put izvedem svoje dijete - kaze Raza Imširović.

Podijeljeni besplatni udžebinici i školski pribror

Helić podijelio besplatne udžbenike osnovcima

Deponija Grabovac je rak rana Gračanice, širi se nesnosan smrad, građani sve više obolijevaju

Od 369 kontrolisanih vozača 33 su bila pod utjecajem alkohola

Drama u Šemunici, opasni vepar dugim kljovama nanio povredu keruši Brnji

Prodaju domaće proizvode da bi zaradile za odlazak u Istanbul

Okupljanje majki Srebrenice: Strahujemo da ponovo ne pobijede negatori genocida

Gornja Orahovica dobila mezarje za 21. vijek

Jedan most saniraju, drugi grade

Djeca s najtežim oboljenjima imaju šansu za ozdravljenje

U Gračanici se omladila stara lipa, u Doboj Istoku posječeno stoljetno stablo

U Tuzli dodijeljene nagrade za životno djelo

Počinje tehnološka proba sistema

Urađen složen operativni zahvat skolioze kičme

Priznanje "Kruna razvoja privrede" dodijeljena načelniku Midhatu Husiću

Virtuelna prezentacija Tuzle, grad soli napravio prvi iskorak u BiH

Kupači stigi sa svih strana, atrakcija besplatna "masaža"

Stigla radost za osnovce i srednjoškolce iz romskih naselja

Tuzlanski kanton

Deponija Grabovac je rak rana Gračanice, širi se nesnosan smrad, građani sve više obolijevaju

Od 369 kontrolisanih vozača 33 su bila pod utjecajem alkohola

Drama u Šemunici, opasni vepar dugim kljovama nanio povredu keruši Brnji

Prodaju domaće proizvode da bi zaradile za odlazak u Istanbul

Okupljanje majki Srebrenice: Strahujemo da ponovo ne pobijede negatori genocida

Gornja Orahovica dobila mezarje za 21. vijek

Jedan most saniraju, drugi grade

Djeca s najtežim oboljenjima imaju šansu za ozdravljenje

U Gračanici se omladila stara lipa, u Doboj Istoku posječeno stoljetno stablo

U Tuzli dodijeljene nagrade za životno djelo

Počinje tehnološka proba sistema

Urađen složen operativni zahvat skolioze kičme

Priznanje "Kruna razvoja privrede" dodijeljena načelniku Midhatu Husiću

Virtuelna prezentacija Tuzle, grad soli napravio prvi iskorak u BiH

Kupači stigi sa svih strana, atrakcija besplatna "masaža"

Stigla radost za osnovce i srednjoškolce iz romskih naselja