Grad Srebrenik ima čime da se pohvali, od autentičnih objekata poput kule na Starom gradu do planine Majevice.Uskoro će ovaj turistički biser biti bogatiji za još jedan impozantan objekt. Turistička zajednica (TZ) Srebrenika, zajedno s Upravom Grada, u proteklih nekoliko mjeseci započela je s izgradnjom sportsko-rekreativnog centra na Majevici.

Zapušteni prostor nekadašnjih vojnih objekata na Okresanici zamišljen je kao centralna tačka, poveznica svih turističkih mikro lokacija na prostoru planine Majevice.

– Srebrenik je pionir kada je u pitanju osnivanje gradske turističke zajednice na području Tuzlanskog kantona. Odmah po osnivanju Turističke zajednice krenulo se s konkretnim planovima i projektima kako bismo na najbolji način iskoristili bogate prirodne resurse Srebrenika. Ovih dana počela je druga faza radova na projektu sportsko-rekreacionog kompleksa. Uz sve ostalo vrijedno posjete, od naše kule Gradine, planinarskog doma, Etno-bašte Bešić, pješačkih i biciklističkih staza. Izgradnjom ovoga centra zaokružit ćemo turističku ponudu planine Majevice i Srebrenik pozicionirati kao nezaobilaznu turističku destinaciju – rekao je gradonačelnik Nihad Omerović.

U TZ su prepoznali Majevicu kao izuzetno vrijednu turističku destinaciju. Od grada su na raspolaganje dobili zemljište na Majevici na kojem je planirana izgradnja sportsko-rekreacionog centra.

&nbsp;Ovo je bila jedna ogromna deponija smeća koju smo očistili i krenuli u urbanizaciju prostora. Prvo smo riješili obilaznicu, zatim izgradnju kanalizacije, električnu energiju, rasvjetu i sad pristupamo izgradnji objekata. Pri kraju je izgradnja igraonice za djecu, već su urađeni ivičnjaci, kružni tok. Čekamo jesen i malo kiše kako bismo mogli pristupiti sadnji bilja i drvoreda koje smo planirali, ističe Jurić - kazao je Mato Jurić, predsjednik TZ.

Izgradnjom ovog centra zaokružit ćemo turističku ponudu planine Majevice i Srebrenik pozicionirati kao nezaobilaznu turističku destinaciju, rekao je Omerović

Gradnja sportsko-rekreativnog centra

Udruženje pčelara Tuzlanskog kantona organizira 15. tradicionalni Sajam meda „Medena“ u Tuzli. Sajam se održava na Trgu slobode, a izlagači su iz Tuzanskog kantona i Brčko Distrikta. - Imamo 1.500 registrovanih pčelara sa oko oko 30.000 košnica. I ova godina je veoma loša za njih. Bagremovog i lipovog meda skoro da i nema, tek manji prinosi imaju od livadskog meda – kaže Suad Selimović, sekretar Udruženja poljoprivrednih i prehrambenih proizvođača Kantonalne privredne komore TK. Pčelari ističu da je prošla godina bila katastrofalna, ali da je ova još gora. Nije to, kažu, posljedica pandemije koronavirusa.

- Jednostavno stalne kiše, promjene vremena i niz drugih faktora su doprinijeli katastrofalnoj godini. Ljudski faktor je najvažniji. Ako se ljudi budu odnosi prema prirodi na ovakav način onda ćemo ostati i bez meda i bez pčela – kaže Dženana Pirić, pčelarka iz Tuzle. Pčelari s područja TK ističu da su ranije imali šest KM po košnici, a da je nakon pregovora sa Mustafom Šakićem, ministrom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, taj iznos povećan na 15 maraka. Ipak, nezadovoljni su poticajima sa federalnog nivoa vlasti koji su, kako kažu, minimalni, a odnos prema njima neprihvatljiv. - Oni daju poticaj za pčelare koji imaju više od 20 košnica. U TK se poticaj dobija ako posjedujete 15 košnica – navodi Selimović. Najbolja situacija sa poticajima je u Brčko distriktu BiH. Tamošnja vlast pčelarima pomaže sa 30 KM poticaja po košnici.

Bagremovog i lipovog meda skoro da i nema

Izlagači iz Tuzlanskog kantona i Brčko Distrikta

Još jedna katastrofalna godina za pčelare

U prigradskoj mjesnoj zajednici Husino kod Tuzle nedavno su počeli radovi na gradnji kružnog toka koji se nalazi na magistralnoj cesti Sarajevo – Tuzla – Orašje. Niz godina je ova lokacija bila saobraćajna rak-rana Tuzle, a nakon okončanih administrativnih procedura investitor JP “Ceste FBiH” krenule su u realizaciju važnog infrastrukturnog problema. Izrada kružne raskrsnice je dio projekta JP “Ceste FBH” u sklopu modernizacije cestovnog sektora FBiH, konkretno rekonstrukcije devet raskrsnica koje su klasificirane kao „crne tačke“ na magistralnim cestama.Prema projektu, nova raskrsnica predstavlja modificiranu jednotraku kružnu raskrsnicu sastavljenu od dva kružna dijela vanjskog prečnika 33 metra s kolovoznom trakom širine šest metara i provoznim dijelom širine 1,5 metar koji su međusobno povezani kontinualnom saobraćajnicom širine šest metara.Za potrebe izgradnje nove netipične raskrsnice urađena je eksproprijacija manjih dijelova 10 privatnih i 12 javnih površina.Nakon izgradnje moderne kružne raskrsnice, brojni učesnici u saobraćaju će imati bolji protok saobraćaja, smanjenje vremena putovanja i troškova, poboljšanje stanja ceste i sigurnosti saobraćaja te poboljšanje sigurnosti pješaka gradnjom pješačkih staza.Izvođač&nbsp; je „Jata Group“ iz Srebrenika, a trenutno se izvode radovi koji ne ugrožavaju saobraćaj magistralnom cestom koja prolazi kroz gradilište.

Nova raskrsnica predstavlja modificiranu jednotraku kružnu raskrsnicu

Urađena eksproprijacija privatnih i javnih površina

Izgradnja kružnog toka

Deseta je godina otkako se u Bosni i Hercegovini odvija najljepša sportska priča, Plazma Sportske igre mladih. U prethodnih devet godina u 10 sportskih disciplina se takmičilo 320.000 dječaka i djevojčica manjeg uzrasta. - Cilja igara je&nbsp; da kroz sport djeca upoznaju sebe i druge, da se sprijatelje. Do sada su manifestaciji najveću pomoć pružili vrhunski bh. regionalni i svjetski sportisti. Sa 10 gradova u 2011. godini stigli smo do 42 grada u državi. Ove godine, s obzirom na epidemiološku situaciju, igre organiziramo uz saglasnost nadležnih zdravstvenih institucija - kazala je u Gračanici u ime organizatora Igara Naida Abdulahović.U dvorani „Luke“ takmičile su se mlade koraškašice i rukometaši, a na umjetnoj travi Gradskog stadiona „Luke“ šest ekipa igrali su mali nogomet. To su dvije ekipe pionira i dvije ekipe kadeta NK „Bratstvo“, „Doborovci“ i „Kaskada“. Prvo mjesto osvojila je ekipa&nbsp; „Doborovci“.&nbsp;&nbsp; &nbsp;- Radosni smo što je Gračanica dio ove sportske priče, jer ova djeca su u svakom pogledu naša budućnosti. Mi smo sportske igre mladih BiH planirali održati 2. juna, za Dan grada Gračanice, ali smo ih odgodili zbog pandemije. Lijepo je biti među djecom i uvijek ih treba podržati. I jedna dječija suza radosnica vrijedna je ovih igara - rekao je gradonačenik Nusret Helić.

Igre se organiziraju uz saglasnost nadležnih zdravstvenih institucija

Šest ekipa se takmičilo u malom nogometu

Prilika da se djeca druže i upoznaju

Načelnik općine Kalesija Sead Džafić, predstavnici koordinacije boračkih udruženja, članovi Vijeća MZ Hrasno Donje te predstavnici političkih partija položili su cvijećena lokalitetu Karovine i proučili Fatihu za šehide koji su živote dali u odbrani te kote od agresora.Na tom lokalitetu 27 boraca Armije RBiH poginulo je braneći temelje države. Odbrana Karovina spriječila je spajanje agresorskih jedinica s onima na Visu i Dubravama, čime je odbranjen veći dio teritorije Kalesije, ali je spriječeno i napredovanje prema Tuzli.- Naše šehide i naše borce ne smijemo zaboraviti, jer da nije bilo njih sasvim sigurno danas ne bi bilo ni nas - kazao je Džafić.Istaknuo je da je ove godine veći broj osoba došao na obilježavanje godišnjice bitke na Karovinama, iz razloga što je izborna godina i što su pojedini na listama za vijeće.- Sa ovog mjesta prošle godine sam kazao da će 2020. godine doći, svi oni koji su prethodne tri godine zaboravili za ovo spomen-obilježje, da se fotografišu jer je izborna godina i žele da budu viđeni. Naših šehida se treba prisjećati svakoga sata, dana i mjeseca u godini, jer su oni dali nešto najvrednije za temelje ove države - zaključio je Džafić.O dešavanjima na Karovinama 1992. godine govorio je direktni učesnik bitke, Hasan Ćorsulić-Soha. On se, sa dosta emocija, prisjetio saboraca sa kojima je branio tu kotu čime je spriječeno prodiranje četnika i drugih paravojnih formacija prema Kalesiji.

Na lokalitetu Karovine u Kalesiji prije 28 godina poginulo 27 boraca Armije RBiH

Zbog izborne godine više onih koji su sjetili heroja

Šteta kad godina izda, problemi kad prerodi. Tako je to kod nas. Najsvježiji primjer su šljive, voće po kome je <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Grada%C4%8Dac&amp;sortiranje=najnovije&amp;">gradačački</a>, gračanički i kraj oko Srebrenika poznat u Evropi. Da bi se prva klasa šljive po prihvatljivoj otkupnoj cijeni našla na stolovima Njemačke, Austrije, Italije, ona se mora ručno ubrati i tu nema priče.&nbsp; Ovo voće ove godine je rodilo, kod nekih proizvođača i preorodilo. Nije baš kao rekordne 2013. godine, koja će se pamtiti, kada su se od roda grane lomile, ali rodio je. Vlasnici šljivika, međutim, sada imaju problem sa branjem šljive. Omladina je mahom otišla, ovo što je ostalo se snalazi i zapošljava, pa rodne šljive i prazne gajbe čekaju berače.
Ipak, šljiva će biti obrana. Vlasnici šljivika nude 15 feninga po kilogramu ubrane šljive. Ako se uzme u obzir da jedan učenik 7, 8 i 9 zazreda ili radnik, muškarac ili žena, za osam sati mogu ubrati 400 kilograma šljive, zaradit će 60 maraka.
-	Nama se obratio vlasnik većeg šljivika u Gornjoj Lohinji i nudi pomenutu cijenu. Javilo nam se pet berača i prihvatilo ponuđenu cijenu branja šljive. Učenik osnovne škole znači za tri-četiri dana branja šljive sebi može obezbijediti udžbenike, školski pribor, ruksak, a ako više dana bude brao, i patike. Ovdje više nije ni riječ o zaradi, već o radnim navikama kod mladih. Neka se roditelji pitaju, je li bolje da im djeca cijeli dan tipkaju po mobitetlu ili da se potrude, pa sebi obezbijede sve što je potrebno za polazak u školu, kaže Aledina Hasić, radnica Agencije za posredovanje u zapošljavanju Jops u Gračanici.
Kod vlasnika 12 hiljada stabala šljive, Raifa Čolića u Gradačcu, dnevno se znalo naći i 30 berača šljive iz gradačačkih sela. Imali su besplatan prijevoz i dnevnicu od 40 maraka i kaže da sa branjem šljive, koja je u njegovim šljivicima završena, problema nije imao.

U Agenciji za posredovanje u zapošljavanju Jops kažu da se na oglas za branje šljiva sutra u Lohinji Gornjoj javilo dovoljno berača

Rodne šljive i prazne korpe čekaju berače: Učenici mogu zaraditi 50 KM

Korisnici kolektivnog centra Mihatovići danas su primili ključeve novoizgrađenih stanova socijalnog stanovanja u tuzlanskom naselju Miladije. Ključeve stanova preuzelo je 90 porodica.Radi se o projektu CEB II "Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja", čiji je implementator Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Ukupna vrijednost podprojekta Miladije iznosila&nbsp; je 5,9 miliona KM.- Uručenju ključeva korisnicima prisustvovao je federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Miloš Lučić i gradonačelnik Tuzle&nbsp; Jasmin Imamović - saopćeno je iz Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica.

Stanovi se nalaze u naselju Miladije

Korisnici kolektivnog centra dobili stanove

Devedeset porodica u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Tuzli&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Tuzli</a> koje su dosad boravile u kolektivnom smještaju danas će dobiti ključeve novoizgrađenih stanova u naselju Miladije.&nbsp;Stanovi za njih su izgrađeni u okviru projekta CEB II „Zatvaranje kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem javnih stambenih rješenja.&nbsp;- Useljavanjem u nove stambene jedinice u dva stambeno-poslovna objekta u Gradu Tuzla, osigurana su stambena rješenja po sistemu neprofitnog socijalnog stanovanja za 90 porodica, odnosno 247 korisnika koji su do danas živjeli u kolektivnom centru Mihatovići.
 
Kroz projekat CEB II osigurana su kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope za zatvaranje 121 kolektivnog centra u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Za tu namjenu bit će osigurano 2.600 stambenih jedinica u 82 zgrade i objekta u 45 općina i gradova u BiH. Na taj način će biti zatvoreni svi kolektivni centri u RS i više od 76 posto na području Federacije Bosne i Hercegovine - saopćeno je.&nbsp;Ukupna vrijednost podprojekta Miladije iznosila je 5.900.350 KM (od čega je iznos 3.978.434 KM kreditnih sredstava CEB-a, a ostatak je osiguran iz budžeta Grada Tuzla).
 
Na području Federacije BiH, u toku je izvođenje radova na izgradnji stambenih objekta za devet podprojekata koji se realiziraju na području Grada Tuzle, Grada Zenice, Općine Srebrenik (dva podprojekta), Sapna, Tešanj, Donji Vakuf, Jablanica i Konjic, s ukupno 282 stambene jedinice.&nbsp;Do kraja ove godine planiran je početak izgradnje novih i sanacija postojećih objekata za još osam podprojekata na području Grada Goražde (dva podprojekta) i na području općina Velika Kladuša, Čelić, Pale - Prača, Gradačac i Banovići (tri podprojekta).

Useljavanjem u nove stambene jedinice u dva stambeno-poslovna objekta u Gradu Tuzla, osigurana su stambena rješenja po sistemu neprofitnog socijalnog stanovanja za 90 porodica, odnosno 247 korisnika koji su do danas živjeli u kolektivnom centru Mihat

Uručivanje ključeva u Miladijama: Devedeset porodica dobiva krov nad glavom

Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrambene industrije - Sajam šljive, 47. po redu, danas je svečano otvoren u Gradačcu. Stiglo je 150 izlagača iz Srbije i BiH. Direktor Sajma Hašim Šabanović je ovom prilikom kazao kako je i tužan i radostan. Tužan je što je, kako je istakao, zlo koje je zaustavilo svijet onemogućilo da se Sajam organizira kako je zamišljeno, a radostan što će u ovako teškim uvjetima trajati četiri dana. - Rekli smo sebi, kad smo mogli Sajam organizirati te 1996. godine, na potpuno u ratu devastiranom sajmištu, možemo i sada, ali se mjere zaštite od koronavirusa moraju poštovati. Mi ćemo četiri dana, osim s izlagačima, družiti se i na vansajamskim manifestacijama, na Destileriji u susjednom Skugriću - kazao je Šabanović.

&nbsp;Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK Mustafa Šakić istakao je da je Vlada lani za poticaje poljoprivredi izdvojila 3,6 miliona, a ove godine sedam miliona maraka. Najviše poticaja povukao je Gradačac sa svojim kapacitetima iz oblasti poljoprivrede. Ovaj kraj poznat je u Evropi po šljivi, ali i voću uopće.Sajam je otvorio premijer TK Denijal Tulumović. On je istakao značaj poljoprivrede, značaj poticaja u ovoj oblasti, značaj domaće proizvodnje, u čemu Gradačac može poslužiti za primjer.- Gračanička firma „Kovan“ na ulazu u sajmište postavila je specijalni tunel koji na licu mjesta svim osobama mjeri temperaturu i vrši dezinfekciju, čime su epidemiološke mjere u organizaciji Sajma odlično urađene - kazao je, između ostalog, Tulumović.

Tokom četiri dana planirane i vansajamske manifestacije

S otvaranja: Tradiciju nije prekinula ni korona

Učestvuje 150 izlagača iz BiH i Srbije

Mada zbog mjera sprječavanja širenja koronavirusa, dosta skromnije nego proteklih godina,&nbsp;tradicija je ipak nastavljena. Srebrenik je i ove godine otvorio vrata umjetnicima i ljubiteljima umjetnosti. Manifestaciju je otvorio gradonačelnik Srebrenika Nihad Omerović.

- Ceremoniju svečanog otvaranja OGUS-a nastojimo, kad god to vremenske prilike dozvole, upriličiti na Gradini da bi sadržaj ove manifestacije približili najljepšem dragulju našeg grada kojem, iz godine u godinu, nastojimo vratiti stari sjaj. S tim u vezi, svake godine imamo po jedan infrastrukturni objekt kojim se uređuju, kako sadržaj tako i pristupne komunikacije kompleksa Starog grada - rekao je Omerović.Otvaranju OGUS-a prisustvovala je i delegacija Vlade TK, predvođena ministrom trgovine, turizma i saobraćaja Edinom Buševcem. On je pozdravio nastojanja Srebreničana da, i u ovim teškim vremenima, nastoje održati tradiciju te značajne kulturne manifestacije.

U muzičko-dramskom programu učestvovali su srebrenički glumac Siniša Kahvić i sazlija Ahmet Hogić. U likovnoj koloniji ovogodišnje manifestacije boravit će sedam likovnih umjetnika iz BiH i Hrvatske, koji će svojim djelima obogatiti fundus likovne galerije srebreničkog OGUS-a.Program svečanog otvaranja manifestacije odvijao se uz poštivanje epidemioloških mjera i preporuke Kriznog štaba FBiH. Manifestacija traje do sutra.

Dosta skromnije nego proteklih godina, tradicija je ipak nastavljena

Otvaranju prisustvovala i delegacija Vlade TK

Srebrenik otvoreni grad umjetnosti

Poslije dugogodišnje borbe Udruženja roditelja djece i osoba s autizmom (URDOSA), s neumornim Mehom Zahirovićem na čelu, gradnja prijeko potrebnog Centra za autizam bit će okončana do kraja godine, a otvaranje je planirano 2. aprila 2021. godine, kada se obilježava Dan svjesnosti o autizmu. Nedavno su ugovor o realizaciji posljednje faze izgradnje Centra potpisali predstavnici Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK i URDOSA, a za ovu namjenu je osigurano oko 500.000 KM.

- Borba traje dvije decenije, ali će se na kraju isplatiti. Konkretni koraci su napravljeni, a mi očekujemo da će prve štićenike Centar dobiti početkom 2021. godine. Trenutno brigu o djeci autističnog spektra vode roditelji – ističe Meho Zahirović, predsjednik URDOSA. Premijer TK Denijal Tulumović je, također, izjavio kako očekuje do kraja godine završetak građevinskog dijela radova na Centru za autizam, a početkom 2021. godine morat će se formirati nova javna ustanova u kojoj će biti zaposleno stručno osoblje Centra i koja će biti budžetska kategorija. Prema podacima URDOSA, na području TK ima oko stotinjak djece s autizmom. S formiranjem JU „Centar za autizam“ zaposlenje bi trebalo dobiti četrdesetak visokoobrazovanih osoba.

Trenutno brigu o djeci autističnog spektra vode roditelji

Otvaranje je planirano 2. aprila 2021. godine

Otvaranje na proljeće naredne godine

Za razlike od prošle godine, rod je nešto slabiji, posebno na području Gradačca, područja koje je najbogatije šljivicima u Evropi. Razlog je nevrijeme praćeno gradom, vjetrom i neviđenom olujom, koja je u dva navrata poharala gradačačke šljivike. Zato je rod za 30 do 40 posto slabiji.Uvjerili smo se u to i u šljiviku Raifa Čolića, koji ima oko 12.000 sadnica. Tokom 2019. godine proizveo je 330 tona „plavog zlata“, a ove će biti oko 150. Sva ubrana šljiva ide za izvoz u&nbsp; zemlje EU, najviše u Njemačku.

- Da nije bilo leda, priča o šljivarima ove godine bila bi puno veselija. Mi smo se poslije katastrofe borili da šljivike „izliječimo“ prskanjem i donekle smo uspjeli - kaže Čolić.U Privrednoj komori TK tvrde da će ove godine na zapadnoevropsko tržište biti plasirano oko 10.000 tona stone šljive. O proizvodnji šljive će se govoriti i na predstojećem Sajmu šljive koji će biti održan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu.

Zbog nevremena rod manji za 30 do 40 posto

U šljiviku Raifa Čolića koji ima oko 12.000 sadnica

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih i najočuvanijih srednjevjekovnih bosanskih gradova koji godinama privlači, kako domaće tako i strane turiste. Sada će put do ovog najočuvanijeg primjerka arhitekture toga vremena biti znatno lakši i sigurniji.

Naime, prije nekoliko dana počeli su radovi na rekonstrukciji puta na potezu od gradskih semafora prema naselju Gornji Srebrenik, ukupne dužine od oko tri kilometra. Radovi se odvijaju u okviru realizacije ovogodišnjeg programa izgradnje infrastrukturnih objekata na području Srebrenika, a izvođač radova je srebrenička firma „Jata group“. Važnost rekonstrukcije i uređenja putnog pravca prema Gornjem Srebreniku osim zbog Starog grada Gradine je i u tome što se upravo na ovom lokalitetu nalazi i planinarski dom Lipici kao i budući sportsko-rekreativni kompleks tzv. Barake na planini Majevici čija izgradnja uskoro počinje.

Lakše i brže će se stizati i do planinarskog doma

Planirano asfaltiranje tri kilometra puta

Rekonstrukcija puta do Gradine

Peta je godina otkako porodica Mirsada Durmića iz Doboj-Istoka korisnicima Prihvatnog centra “Duje” u ovoj općini, u kome je novi dom našlo više od 400 ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, daruje znatne količine šljive iz svog voćnjaka.Naime, kada šljiva sazri, korisnicima Prihvatnog centra se daruje jedan cijeli dan za berbu. Dio ovog voća se ostavi u hladnjaču, a ostatak pojedu svježe. I ove godine su nabrali desetine gajbi šljive.

Obradovali ih petu godinu zaredom

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

Tradicionalni 47. međunarodni Sajam šljive bit će podržan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu. Direktor Sajma Hašim Šabanović kazao je kako su od Federalnog i štaba Tuzlanskog kantona civilne zaštite dobijene saglasnosti te će se poštivati sve neophodne mjere zaštite. - Osim manjeg broja štandova na sajmištu u hali, bit će postavljen i veliki šator za izlagače,&nbsp; ljude koji imaju manju proizvodnju iz oblasti poljoprivrede, a bit će otvoren na tri strane. Nije nam u vrijeme pandemije cilj dovesti stotine izlagača,&nbsp; nego da se održi tradicija najstarijeg sajma po kojem je ovo područje postalo poznato u Evropi. Nastojat ćemo organizirati i nekoliko vansajamskih aktivnosti, stručna predavanja, prezentacije novih tehnologija u poljoprivredi&nbsp; - kaže Šabanović.

Primjena neophodnih mjera zaštite

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Hemodijaliznom centru u Gračanici danas je predata donacija od pet aparata koju je osigurala Vlada Norveške uz podršku UNDP-ija. - Ovi aparati&nbsp; nama bubrežnim bolesnicima život znače. U kratkom vremenu naš Regionalni hemodijalizni centar u kome se liječi 50 bubrežnih bolesnika iz pet općina, dobio je deset novih, najsavremenijih aparata za dijalizu i po tome smo najopremljeniji u Federaciji BiH- rekao je Hasib ibrahimović, predsjednik Udruženja bubrežnih bolesnika, koji čeka novu transplantaciju.

Opća bolnica je u znak pažnje i zahvalnosti za donaciju vrijednu 100.000 maraka zahvalnice uručila šefu kancelarije UNDP u Doboju Siniši Ubiparipoviću, kao i Gradu Gračanici i gradonačeniku Nusretu Heliću.Dr. Armin Begović, specijalista hirurg, je istakao da se u četiri smjene dijalizira 50 bubrežnih bolesnika. - Dugogodišnja saradnja sa organizacijom UNDP je rezultirala sa nekoliko važnih projekata. Ovo je najvažniji, jer će se ovim aparatima poboljšati zdravstvene usluge kod desetina bubrežnih bolesnika, koji osim iz Gračanice, na dijalizu dolaze i iz Gradačca, Srebrenika, Doboj Istoka i Lukavca - rekao je Helić.

Pomoć Vlade Norveške

Priznanja Heliću, Gradu Gračanici i UNDP-iju

Gradnja sportsko-rekreativnog centra

Još jedna katastrofalna godina za pčelare

Izgradnja kružnog toka

Prilika da se djeca druže i upoznaju

Zbog izborne godine više onih koji su sjetili heroja

Rodne šljive i prazne korpe čekaju berače: Učenici mogu zaraditi 50 KM

Korisnici kolektivnog centra dobili stanove

Uručivanje ključeva u Miladijama: Devedeset porodica dobiva krov nad glavom

Učestvuje 150 izlagača iz BiH i Srbije

Srebrenik otvoreni grad umjetnosti

Otvaranje na proljeće naredne godine

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Rekonstrukcija puta do Gradine

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Pet aparata Hemodijaliznom centru u Gračanici

Tuzlanski kanton

Gradnja sportsko-rekreativnog centra

Još jedna katastrofalna godina za pčelare

Izgradnja kružnog toka

Prilika da se djeca druže i upoznaju

Zbog izborne godine više onih koji su sjetili heroja

Rodne šljive i prazne korpe čekaju berače: Učenici mogu zaraditi 50 KM

Korisnici kolektivnog centra dobili stanove

Uručivanje ključeva u Miladijama: Devedeset porodica dobiva krov nad glavom

Učestvuje 150 izlagača iz BiH i Srbije

Srebrenik otvoreni grad umjetnosti

Otvaranje na proljeće naredne godine

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Rekonstrukcija puta do Gradine

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Pet aparata Hemodijaliznom centru u Gračanici