Za razlike od prošle godine, rod je nešto slabiji, posebno na području Gradačca, područja koje je najbogatije šljivicima u Evropi. Razlog je nevrijeme praćeno gradom, vjetrom i neviđenom olujom, koja je u dva navrata poharala gradačačke šljivike. Zato je rod za 30 do 40 posto slabiji.Uvjerili smo se u to i u šljiviku Raifa Čolića, koji ima oko 12.000 sadnica. Tokom 2019. godine proizveo je 330 tona „plavog zlata“, a ove će biti oko 150. Sva ubrana šljiva ide za izvoz u&nbsp; zemlje EU, najviše u Njemačku.

- Da nije bilo leda, priča o šljivarima ove godine bila bi puno veselija. Mi smo se poslije katastrofe borili da šljivike „izliječimo“ prskanjem i donekle smo uspjeli - kaže Čolić.U Privrednoj komori TK tvrde da će ove godine na zapadnoevropsko tržište biti plasirano oko 10.000 tona stone šljive. O proizvodnji šljive će se govoriti i na predstojećem Sajmu šljive koji će biti održan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu.

Zbog nevremena rod manji za 30 do 40 posto

U šljiviku Raifa Čolića koji ima oko 12.000 sadnica

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Stari grad Srebrenik, mjesto čiji su ostaci vezani za tvrđavu Gradina, jedan je od najstarijih i najočuvanijih srednjevjekovnih bosanskih gradova koji godinama privlači, kako domaće tako i strane turiste. Sada će put do ovog najočuvanijeg primjerka arhitekture toga vremena biti znatno lakši i sigurniji.

Naime, prije nekoliko dana počeli su radovi na rekonstrukciji puta na potezu od gradskih semafora prema naselju Gornji Srebrenik, ukupne dužine od oko tri kilometra. Radovi se odvijaju u okviru realizacije ovogodišnjeg programa izgradnje infrastrukturnih objekata na području Srebrenika, a izvođač radova je srebrenička firma „Jata group“. Važnost rekonstrukcije i uređenja putnog pravca prema Gornjem Srebreniku osim zbog Starog grada Gradine je i u tome što se upravo na ovom lokalitetu nalazi i planinarski dom Lipici kao i budući sportsko-rekreativni kompleks tzv. Barake na planini Majevici čija izgradnja uskoro počinje.

Lakše i brže će se stizati i do planinarskog doma

Planirano asfaltiranje tri kilometra puta

Rekonstrukcija puta do Gradine

Peta je godina otkako porodica Mirsada Durmića iz Doboj-Istoka korisnicima Prihvatnog centra “Duje” u ovoj općini, u kome je novi dom našlo više od 400 ljudi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, daruje znatne količine šljive iz svog voćnjaka.Naime, kada šljiva sazri, korisnicima Prihvatnog centra se daruje jedan cijeli dan za berbu. Dio ovog voća se ostavi u hladnjaču, a ostatak pojedu svježe. I ove godine su nabrali desetine gajbi šljive.

Obradovali ih petu godinu zaredom

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

Tradicionalni 47. međunarodni Sajam šljive bit će podržan od 25. do 28. avgusta u Gradačcu. Direktor Sajma Hašim Šabanović kazao je kako su od Federalnog i štaba Tuzlanskog kantona civilne zaštite dobijene saglasnosti te će se poštivati sve neophodne mjere zaštite. - Osim manjeg broja štandova na sajmištu u hali, bit će postavljen i veliki šator za izlagače,&nbsp; ljude koji imaju manju proizvodnju iz oblasti poljoprivrede, a bit će otvoren na tri strane. Nije nam u vrijeme pandemije cilj dovesti stotine izlagača,&nbsp; nego da se održi tradicija najstarijeg sajma po kojem je ovo područje postalo poznato u Evropi. Nastojat ćemo organizirati i nekoliko vansajamskih aktivnosti, stručna predavanja, prezentacije novih tehnologija u poljoprivredi&nbsp; - kaže Šabanović.

Primjena neophodnih mjera zaštite

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Hemodijaliznom centru u Gračanici danas je predata donacija od pet aparata koju je osigurala Vlada Norveške uz podršku UNDP-ija. - Ovi aparati&nbsp; nama bubrežnim bolesnicima život znače. U kratkom vremenu naš Regionalni hemodijalizni centar u kome se liječi 50 bubrežnih bolesnika iz pet općina, dobio je deset novih, najsavremenijih aparata za dijalizu i po tome smo najopremljeniji u Federaciji BiH- rekao je Hasib ibrahimović, predsjednik Udruženja bubrežnih bolesnika, koji čeka novu transplantaciju.

Opća bolnica je u znak pažnje i zahvalnosti za donaciju vrijednu 100.000 maraka zahvalnice uručila šefu kancelarije UNDP u Doboju Siniši Ubiparipoviću, kao i Gradu Gračanici i gradonačeniku Nusretu Heliću.Dr. Armin Begović, specijalista hirurg, je istakao da se u četiri smjene dijalizira 50 bubrežnih bolesnika. - Dugogodišnja saradnja sa organizacijom UNDP je rezultirala sa nekoliko važnih projekata. Ovo je najvažniji, jer će se ovim aparatima poboljšati zdravstvene usluge kod desetina bubrežnih bolesnika, koji osim iz Gračanice, na dijalizu dolaze i iz Gradačca, Srebrenika, Doboj Istoka i Lukavca - rekao je Helić.

Pomoć Vlade Norveške

Priznanja Heliću, Gradu Gračanici i UNDP-iju

Pet aparata Hemodijaliznom centru u Gračanici

Mladi fudbaleri Sportskog kluba "Bambi“ žele pomoći najvećem tuzlanskom sportskom centru „Mejdan“ u sanaciji šteta od nedavnih poplava te će u nedjelju, 16. avgusta organizirati humanitarnu utakmicu na koju će pozvati svoje roditelje i sve građane Tuzle.Akcija je nazvana "I Bambi je uz Mejdan“, a dječaci će sav prikupljeni novac sami uručiti menadžmentu „Mejdana“.- Gdje ćemo igrati kada krene jesen i zima, pitali su me. Meni je to bio povod da naši treninzi u nedjelju budu humanitarnog karaktera. Sretan sam što naša djeca u „Bambiju“ tako razmišljaju. Oduvijek smo igrali u Mejdanu i želimo pomoći ovom najvažnijem sportskom centru u Tuzli - rekao je direktor Sportskog kluba "Bambi" Enes Mešanović.Akcija će biti realizirana na način da će svi posjetitelji svoju donaciju moći staviti u kutiju koja će biti postavljena na ulazu. Novac će tokom sljedeće sedmice biti predat Sportskom centru „Mejdan“.- Prilika je ovo i za jedno lijepo druženje. Mi želimo poslati sportsku poruku da svi naši roditelji i naši dječaci pokazuju kako se živi za svoj grad. Svi koji ovako razmišljaju neka nam se pridruže - rekao je Mešanović.

Akcija je nazvana "I Bambi je uz Mejdan“

Novac od humanitarne utakmice doniraju „Mejdanu“

Potpisivanjem Ugovora o zajmu u iznosu od pet miliona eura za izgradnju regionalne&nbsp;<a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/580237/divlja-deponija-gusi-zaglavicu-mjestani-u-strahu-od-zaraze">deponije</a> “Eko-Sep” sa Evropskom bankom i njegova ratifikacija od strane Predsjedništva Bosne i Hercegovine stekli su se uslovi da se sa izvođačem radova potpiše ugovor za izgradnju ove regionalne deponije, piše Biznis Info.&nbsp; Zvanični izvođač radova je austrijska firma "Strabag" sa kojim će se potpisati ugovor polovinom ovog mjeseca, a rok za završetak radova je 13 mjeseci.
&nbsp;Naime, radi se o izgradnji regionalne deponije “Eko-Sep” Grada Živinice, Općine Banovići i Općine Kladanj.&nbsp;Posebnu važnost ovom projektu izgradnje navedene deponije daje mogćnost naknadne obrade otpada gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža.
Gradonačelnik Živinica Samir Kamenjaković, kao i načelnici susjednih Općina Kladnja i Banovića već nekoliko godina aktivno rade na rješavanju ovog problema, koji će biti značajan cjelokupnoj regiji Tuzlanskog kantona.&nbsp;

Izgradnja centra za prikupljanje otpada ukupno će koštati 7,5 miliona eura, a za realizaciju navedenog projekta osigurana su sredstva u iznosu od 5 miliona eura kao zajam od Evropske banke, i oko 2,5 miliona eura grant sredstava koje je Evropska banka osigurala od svojih partnera čime će se omogućiti realizacija obje faze izgradnje deponije “Eko-Sep”. 
Projekat izgradnje sanitarne <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/575964/divlja-deponija-uz-rijeku-bosnu-kod-vogoscanske-petlje">deponije</a> odnosi se 60 posto na Grad Živinice, 30 posto na Općinu Banoviće i 10 posto na Općinu Kladanj. Lokacija planirane regionalne sanitarne deponije („RSD“), nazvane „Separacija 1“, se nalazi na području Grada Živinice. Realizacijom ovog mega projekta u vrijednosti 15 miliona KM, riješit će se problem otpada u Gradu Živinice, Općinama Kladanj i Banovići ali i okolnim gradovima i općinama u Tuzlanskom kantonu. 
Kamenjaković ističe da će ova deponija biti jedna od najsavremenijih deponija koja ima sve potrebne dozvole za rad i koja će imati mogućnost za naknadnu obradu otpada, gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža.

Posebnu važnost ovom projektu izgradnje navedene deponije daje mogćnost naknadne obrade otpada gdje bi se mogla vršiti dodatna reciklaža

Firma "Strabag" u BiH će graditi deponiju vrijednu 15 miliona KM

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije i povećanja broja zaraženih na koronvirus u Gračanici je održana sjednica Gradskog štaba Civilne zaštite.-&nbsp; Stanje je ozbiljno, imamo 21 pozitivnu osobu, 97 u izolaciji i dva novozaražena. Higijeno-epidemiološka situacja je nepovoljna. Ona je rezultat nepoštivanja mjera, porodičnih druženja. Imamo slučajeva gdje ljudi odbijaju da se testiraju, a na rezultate testiranja čekamo i po tri dana. U pogonu obuće „Prođeti“ u Lukavci imamo dvije zaražene radnice, a čekamo rezultate testiraja za još četiri - kazao je epidemiolog Doma zdravlja u Gračanici dr. Mubidin Mujić.

Komandant GŠ CZ Nusret Helić pohvalio je brojne promotivne akcije koje se vode u cilju bolje zaštite od koronavirusa.Zamjenik direktora Opće bolnice „Dr Mustafa Beganović“ dr.Armin Begović je pokrenuo inicijativu da se uz saglasnost i pomoć Zavoda zdravstvenog osiguranja TK u gračaničkim zdravstvenim ustanovama krene sa PCR testiranjima, po uzoru na bolnicu Tešanj. Time se ne bi dugo čekalo na rezultate testiranja. Sulejman Kljunić, direktor pogona „Prođeti“, koje zapošljava 40 radnica,&nbsp; kaže da stanje nije alarmantno, kako ga neko želi prikazati. Više od polovine radnica je na svojim radni mjestima, apozitivne su u izolaciji.- Poduzimamo sve epidemiološke mjere, kako bi prije sačuvali zdravlje radnika. Pogon se svaki dezinficira, tokom rada se nose zaštitne maske i poštuju distanca&nbsp; - rekao je Kljunić.

Zaražene dvije radnice pogona „Prođeti“

Pogoršana epidemiološka situacija

Nove <a href="https://avaz.ba/tag/4211/poplave">poplave</a> u <a href="https://avaz.ba/tag/432/tuzla">Tuzli</a> donijelo je olujno nevrijeme koje je pogodilo grad sat prije ponoći. Jak pljusak je stvorio vodene bujice na magistralnoj cesti, a ponovo je najkritičnije bilo na potezu glavna autobuska stanica – SKPC Mejdan. Poplavljene su podrumske prostorije susjednih zgrada, a građani su imali još jednu besanu noć. Zbog učestalih i višegodišnjih poplava njihovi stambeni objekti su ugroženi, a kod nekih je došlo do pucanja temelja. Nekoliko automobila je poplavljeno, ponovo su oborena stabla, a tek će se sabrati visina materijalne štete. Posljednja procjena štete od katastrofalnog nevremena prije desetak dana iznosi četiri miliona KM, a samo je u SKPC Mejdan šteta procijenjena na milion maraka.

Posljednja procjena štete od katastrofalnog nevremena prije desetak dana iznosi četiri miliona KM

Nove poplave u Tuzli: Građani imali besanu noć

Katastrofalno nevrijeme koje je pogodilo Tuzli prije desetak dana nanijelo je milionske štete privatnim i privrednim objektima. Hram sporta, Sportsko privredno kulturni centar Mejdan, pretrpio je najveću štetu, a preliminarne procjene govore kako se radi o sumi oko milion KM. - Čekamo procjenu nadležnih komisija, ali je šteta ogromna. Mi smo pristupili sanaciji štete, najprije u velikoj dvorani. Počeli smo skidati parket, a nakon toga je potrebno isušivanje betonske podloge – kaže Jasenko Elezović, direktor SKPC „Mejdan“.

Nakon velike dvorane demontirat će se kuglana i drugi potopljeni prostori. Mejdan je obišla i delegacija UNDP-a BiH, koja je obećala pomoć, kao i mnogi drugi. Otvoren je i humanitarni broj telefona, ali i poseban podračun za akciju pod sloganom „Mejdan za buduće generacije“. - Što je bilo bilo je. Sada moramo dići glavu i učiniti sve da Mejdan bude još reprezentativniji. Imamo razgovore, tražimo najbolja i najoptimalnija rješenja. Problem će nam biti organizacija trenažnih procesa jer u Mejdanu treniraju 32 selekcije. Ipak nadam se da ćemo iz ovoga izaći još jači i još bolji – kaže Elezović.

Čekamo procjenu nadležnih komisija, kaže Elezović

„Mejdanu“ potrebno milion KM za obnovu

Na koti Ratiš, nadmorske visine oko 500 metara, na tromeđi općina Srebrenik, Gračanica i Lukavac, u prisustvu manjeg broja vjernika, održana je tradicionalna završna dova na dovištu starom više od sedam stoljeća. Vjerskom obredu prisustvovali su glavni imami iz pomenutih općina Smajo ef. Mustafić, Zijad ef. Vehabović i Refik ef. Hodžić.Hadži Mustafa Avdić (78) iz Babunovića kaže da na dovište dolazi redovno od 1996. godine. Dođe da mu, kako kaže bude lijepo i srcu drago. Agan Ibrahimović iz Šahmera kod Srebrenika stigao je sa suprugom Hazemom.

- Najviše volim ljudima koji dođu iz bunara koji je dubok 13 metara nasuti hladne vode, da se osvježe. Niko ne zna kako je na ovom brdu iskopan bunar i da nikada nije presušio. Ovdje, na ovom brdu, u ovoj prirodi, u ovoj bistroj i hladnoj vodi nema korone. Ovdje se mi nahranimo vjerom - kaže Abdulah Ahmetljić iz Gornje Orahovice.Legenda kaže da su se nekada na dovištu Ratiš, u vrijeme velikih suša učile „kišne dove“, pa bi sutradan kiša počela da pada i spasi usjeve, napuni bunare i izvore vode.Historičari tvrde da je Ratiš jedno od najstarijih dovišta u ovom dijelu BiH.

Ovdje na ovom brdu, u ovoj prirodi nema korone, kaže Ahmetljić

Dovište na koti Ratiš staro više od 700 godina

Tradicionalna završna dova

U vrijeme kada nam je more postalo daleko, a zbog pandemije koronavirusa ništa se planirati ne može ni danas ni sutra, vrijedi doći u grad Srebrenik, posebno Stari grad Srebrenik, pa se uvjeriti kako se čuva Gradina iz 1333. godine, koja je nacionalnim spomenikom BiH proglašena prije 16 godina. Uvjeriti se kako se pisala naša historija. Još kada do Starog grada Srebrenika put bude bolji, a to bi, prema najavi Nusreta Šerifovića iz Gradske uprave, moglo biti još ove godine, eto razloga za posjetu ovom srednjovjekovnom zdanju.

Još kada do Starog grada Srebrenika put bude bolji, a to bi, prema najavi Nusreta Šerifovića iz Gradske uprave, moglo biti još ove godine, eto razloga za posjetu ovom srednjovjekovnom zdanju.- Naša je želja da grad Srebrenik bude kraljevski grad, jer ne treba zaboraviti da se ovdje, pod ovim bedemima, 15. februara davne 1333. godine pisala Povelja bosanskog bana Stjepana Kotromanića Dubrovčanima. Kako se vidi, Gradina je sagrađena na visokoj, veoma strmoj i nepristupačnoj stijeni. Osmanlije su Stari grad Srebrenik osvojile 1462. godine, a temeljita konzervacija je urađena sedamdesetih godina prošlog stoljeća - kaže Adnan Bijelić, član Vijeća Turističke zajednice grada Srebrenika.Bedemi Gradine su izuzetno očuvani. Do nje vode novi most te veoma kvalitetne pješačke staze u dužini od 500 metara. Dževad Gergić, koji se brine o Gradini, kaže da je Stari grad Srebrenik lani posjetilo više od 40.000 ljudi. Ove godine zbog pandemije zanemariv je broj. Ispred i u odajama Gradine godinama se održava tradicionalna kulturna manifestacija „Srebrenik, otvoreni grad umjetnosti“.

Bijelić kaže da su do sada ovdje rado dolazili likovni umjetnici, glumci, pjevači, građani. Kako će biti ove godine krajem avgusta, niko ne zna, sve zavisi od epidemiološkog stanja. Ono što se zna, da je u odajama Gradine sniman dobar dio drame „Hasanaginica“, u kojoj su glumili Josip Pejaković, Nada Đurevska, Miralem Zupčević, Rejhan Demirdžić....

I dok pandemija hara svijetom, Srebrenčani ne gube vrijeme. Urađen je projekt i već se vide konture budućeg Sportsko-rekreacionog centra „Majevica“ na 700 metara nadmorske visine. Na temeljima nekadašnje kasarne niču novi objekti, dječije igralište, šadrvani, sportski poligon za male sportove. SRC će se prostirati na 7.000 kvadrata, a koštat će pola miliona maraka. Malo dalje je srebrenički „Beverly Hills“, elitno vikend-naselje, a ispod srednjovjekovne utvrde obnovljena je Čojluk džamija iz 1666. godine. Majevica pruža neslućene mogućnosti razvoja turizma i one se u dobroj mjeri koriste. Ovdje se udruženja takmiče ko će napraviti bolje djelo, planinari, članovi Gorske službe spašavanja, lovci, a članovi Udruženja „Eko mreža“ hvale se kako su u bedemima Starog grada Srebrenika pronašli endemsku biljku bosanska zvončika.&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Nacionalnim spomenikom BiH proglašena prije 16 godina

Šerifović i Bijelić ispred Starog grada Srebrenika

Pod bedemima stare Gradine pisala se Povelja Dubrovčanima

U Regionalnom odboru „Merhamet“ MDD Tuzla vrše se intezivne pripreme za prijem kurbanskog mesa građana, namijenjenog Narodnoj kuhinji „Imaret“.Zbog činjenice da je Kurban-bajram ušao u najtoplije ljetno vrijeme, još prošle godine došlo je&nbsp; do promjene ranijeg pojedinačnog načina prikupljanja kurbanskog mesa po medžlisima i džematima koje se organiziralo u saradnji sa Tuzlanskim muftijstvom, a sve iz razloga što donirane količine mesa, na izrazito visokim temperaturama, zahtijevaju što brže primanje i adekvatno uskladištenje.

- Na osnovu tih razloga i ograničenja uzrokovanih pandemijom COVID-19 i potrebe pridržavanja propisanih mjera, namjeravamo da za nastupajući Kurban-bajram, otvorimo dva punkta za prijem kurbanskog mesa. Jedan punkt je u Express restoranu u Tuzli, odnosno u prostorijama Narodne kuhinje-Imaret, a drugi&nbsp; u Gornjim Dubravama – mjestu nekadašnje vojne barake - u kojoj je bila smještena kasarna „Nesib Malkić“, a u kojoj se nalaze&nbsp; i „Merhametove“ hladnjače. Svi donatori moraju posjedovati potvrdu o zdravstvenoj ispravnosti mesa i veterinarski nalaz, a prilikom samog dolaska, i u kontaktu s našim osobljem, obavezni su se pridržavati propisanih mjera zaštite – kazala nam je Mensura Husanović, direktorica „Merhamet“ MDD Regionalni odbor Tuzla.

Inače, „Merhamet“ Tuzla, kroz projekt „Ishrana socijalno ugroženih građana putem narodne kuhinje“ još od 1999. godine upravlja najvećom javnom kuhinjom u BiH koja dnevno distribuira&nbsp; 2.450 obroka socijalno ugroženim građanima. Za većinu korisnika, obrok dobijen u tuzlanskoj narodnoj kuhinji je jedini način preživljavanja. - Kurbansko meso je jedna od najznačajnijih namirnica u pripremi obroka za naše korisnike i uopće za funkcioniranje Narodne kuhinje „Imaret“. Godinama, zahvaljujući donacijama u vrijeme Kurban-bajrama uspijevamo osigurati količine mesa dovoljne za jednu godinu – navodi Hasanović.

<h2>Bolesnima obrok na kućnu adresu </h2>

Obroci&nbsp; Narodne kuhinje „Imaret“ pripremaju se u glavnoj kuhinji u Tuzli, te se&nbsp; svakodnevno distribuiraju na područje četiri općine. Osim Tuzle dijele se u Kalesiji, Gračanici i Lukavcu gdje se dijele na ukupno 17 punktova. Mnogim teško bolesnim i nepokretnim osobama hrana se dostavlja u njihove domove, a među korisnicima je oko 500 onih iz kategorije izbjeglih i raseljenih lica.

Zbog izrazito visokih temperatura potrebno adekvatno skladištenje

Prošle godine donirane zanatne količine mesa

Predaja kurbanskog mesa na dva punkta

U Tuzli je, u organizaciji Udruženja građana „Radničke sportske igre“, održan 6. memorijalni turnir „Srđan Aleksić“. Zbog pandemije COVID-19, tradicionalni turnir prvi put nema međunarodni karakter, ali su se organizatori pobrinuli da okupe osam klubova iz Bosne i Hercegovine.Učestvovali su FK Sloboda Tuzla, ŠF Rudanka Omorika Pet Doboj, FK Budućnost Banovići, OFK Tuzla, SF Respekt Kalesija, NK Orahovica, FK Proleter Tuzla i SF FK Beta Club Tango Lukavac. Pravo učešća imali su mladi fudbaleri rođeni 2009. i 2011. godine.- Nećemo dozvoliti da sjećanje na lik i djelo Srđana Aleksića izblijedi. Odabrali smo da priču o njemu širimo među najmlađim naraštajima - kazao je Mirsad Gavranović, jedan od organizatora turnira „Srđan Aleksić“.

Nećemo dozvoliti da sjećanje na lik i djelo Srđana Aleksića izblijedi, kazao je Gavranović

Memorijalni turnir „Srđan Aleksić“ u Tuzli

Sinoćnje nevrijeme koje je oko 21 sat zadesilo Tuzlu, osim&nbsp; izlijevanja lokalnih potoka i bujica&nbsp;koji su poplavili dvorišta i podrume mnogih stambenih objekata, veliku štetu nanijelo je i kompleksu Slana banja. Vjetar je polomio mnoga stabla&nbsp; koja su, osim presijecanja&nbsp; šetališne staze, posebnu štetu nanijela i na spomen-mezarju&nbsp; Slana banja&nbsp; na kome su sahranjeni Tuzlaci ubijeni na Kapiji 25. maja 1995. godine. Radnici komunalnog preduzeća od sinoć&nbsp; ulažu maksimalne napore kako bi&nbsp; štete bile što prije sanirane.

Velika šteta nanesena i na kompleksu Slanja banja

Komunalci ulažu napore da saniraju štete

Apokaliptične scene u Tuzli: Poplavljeni objekti, vjetar čupao stabla iz korijena

Vlada Tuzlanskog kantona je putem Ministarstva za boračka pitanja osigurala milion KM za projekte zapošljavanja i samozapošljavanja osoba iz reda boračke populacije i članova njihovih porodica.Povodom toga, upriličeno je potpisivanje ugovora za realizaciju sredstava. Za podršku u zapošljavanju pripadnika braniteljske populacije planirano je 600.000 KM, a 400.000 maraka za projekte samozapošljavanja.- Pružit ćemo priliku za 85 članova da se zaposle u nekom od privrednih subjekata ili da pokrenu vlastiti biznis. Proveli smo javni konkurs u kojem je 29 privrednih subjekata ispunilo sve potrebne uvjete. Oni će u ovoj godini zaposliti oko 50 pripadnika boračke populacije i članova njihovih porodica. Njih 35 započet će svoj vlastiti biznis – rekao je ministar za boračka pitanja Amir Kulaglić.Dodao je da će, prema ovom programu, ostati neiskorištenih oko 170.000 KM te da će uskoro biti raspisan novi konkurs kako bi privredni subjekti mogli uposliti nove osobe iz reda boračke populacije ili da borci i članovi njihovih obitelji realiziraju svoje privredne ideje.- Mi smo kroz naš ugovor definirali da svakom poslodavcu po svakom uposlenom dodjeljujemo po 10 hiljada maraka - kaže Kulaglić.Prošle godine za isti ovakav program Vlada TK izdvojila je 750.000 KM.

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Rekonstrukcija puta do Gradine

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Pet aparata Hemodijaliznom centru u Gračanici

Novac od humanitarne utakmice doniraju „Mejdanu“

Firma "Strabag" u BiH će graditi deponiju vrijednu 15 miliona KM

Pogoršana epidemiološka situacija

Nove poplave u Tuzli: Građani imali besanu noć

„Mejdanu“ potrebno milion KM za obnovu

Tradicionalna završna dova

Pod bedemima stare Gradine pisala se Povelja Dubrovčanima

Predaja kurbanskog mesa na dva punkta

Memorijalni turnir „Srđan Aleksić“ u Tuzli

Apokaliptične scene u Tuzli: Poplavljeni objekti, vjetar čupao stabla iz korijena

Milion KM za zapošljavanje bivših boraca

Tuzlanski kanton

Deset hiljada tona ide na tržište EU

Rekonstrukcija puta do Gradine

Dali korisnicima Prihvatnog centra “Duje” da cijeli dan sebi beru šljive

U Gradačcu Sajam šljive od 25. do 28. avgusta

Pet aparata Hemodijaliznom centru u Gračanici

Novac od humanitarne utakmice doniraju „Mejdanu“

Firma "Strabag" u BiH će graditi deponiju vrijednu 15 miliona KM

Pogoršana epidemiološka situacija

Nove poplave u Tuzli: Građani imali besanu noć

„Mejdanu“ potrebno milion KM za obnovu

Tradicionalna završna dova

Pod bedemima stare Gradine pisala se Povelja Dubrovčanima

Predaja kurbanskog mesa na dva punkta

Memorijalni turnir „Srđan Aleksić“ u Tuzli

Apokaliptične scene u Tuzli: Poplavljeni objekti, vjetar čupao stabla iz korijena

Milion KM za zapošljavanje bivših boraca