Nakon hapšenja trojice kalesijskih policajaca krajem prošle sedmice na vidjelo polako isplivavaju sve načasne radnje koje su godinama provodili na terenu.&nbsp;Zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili više krivičnih djela, podsjećanja radi, određen je jednomjesečni pritvor za Vahidina Omerbegovića (51), aktuelnog načelnika Operativnog centra MUP-a TK, a koji je ranije obavljao funkciju zamjenika načelnika ovog centra i komandira Policijske stanice Kalesija, te za službenika u PS Kalesija Nezira Omerbegovića (54) i policajca u PS Kalesija Mirsada Hadžića (51).&nbsp;Vahidin Omerbegović je osumnjičen za produženo krivično djelo zloupotreba položaja i ovlaštenja te za odavanje službene tajne, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, primanje dara ili drugog oblika koristi i zlostavljanje u obavljanju službe.&nbsp;Nezir Omerbegović i Mirsad Hadžić osumnjičeni su za krivično djelo primanje dara ili drugih oblika koristi i krivotvorenje službene isprave.&nbsp;- Postoji osnovana sumnja da je Vahidin Omerbegović, obavljajući spomenute poslove, u periodu od 2014. do 2019. godine u Kalesiji i Tuzli uzimao novac od nekoliko osoba ili su oni za njega morali obavljati određene poslove kako bi im napravio pogodnosti radi prekršaja u saobraćaju. Također, da je u nekoliko navrata odavao službene tajne iz evidencija policije radi pribavljanja koristi agenciji za zastupanje u naplatama šteta u vlasništvu njegovog srodnika, te je zastrašivao jednu osobu i uzimao novac od nje pod prijetnjama da će ga policija stalno zaustavljati u saobraćaju i naplaćivati mu kazne - navodi se u saopćenju Tužilaštva TK.&nbsp;Nezir Omerbegović je osumnjičen da je kao službenik u PS Kalesija, zadužen za vođenje kaznenih evidencija i krivičnog upisnika, od četiri osobe uzeo novac kako bi u kaznene evidencije unosio neistinite podatke i tako ovim osobama pribavio različite vidove koristi.&nbsp;Mirsad Hadžić je osumnjičen da je od dvije osobe uzeo novac kako bi unosio neistinite podatke u prekršajne naloge te da je u jednom slučaju uzeo novac od osobe kako prilikom kontrole u saobraćaju ne bi učinio službenu radnju koju je morao učiniti.&nbsp;Nad njima je izvršena kriminalistička obrada te su, uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu, predati u nadležnost Tužilaštva.&nbsp;Postupajući tužilac je donio naredbu o provođenju istrage i ispitao osumnjičene.

Komandir Vahidin Omerbegović osumnjičen i za zlostavljanje u službi

Zbog nečasnih radnji koje su godinama provodili, kalesijski policajci u pritvoru KPZ-a Tuzla

Nakon duge i teške bolesti u ponedjeljak je na bolji svijet preselio Husejn Gusjenac Capin, heroj odbrane Gradačca i Bosne i Hercegovine, koji je zbog svog doprinosa u odbrani domovine nagrađen najvišim priznanjem Armije RBiH&nbsp; "Zlatnim ljiljanom".Capin, kako su ga poznavali saborci i Gradačačani, rođen je 31. oktobra 1956. godine u Zelinji Donjoj kod Gradačca.&nbsp;Penzionisani natporučnik Armije Republike Bosne i Hercegovine za izuzetan patriotizam, zasluge i hrabrost odlikovan je najvećim ratnim priznanjem „Zlatni ljiljan“ 7. aprila 1994. godine.&nbsp;Dženaza heroju odbrambeno-oslobodilačkog rata Husejnu Gusjencu kreće ispred kuće žalosti 19. februara 2019. godine (utorak) u 12 sati, a ukop je na mezarju Hrvatovići u Zeljinji Donjoj – općina Gradačac.&nbsp;

Penzionisani natporučnik Armije Republike Bosne i Hercegovine za izuzetan patriotizam, zasluge i hrabrost, odlikovan je najvećim ratnim priznanjem

Gradačačani se opraštaju od "zlatnog ljiljana" Husejna Gusjenca Capina

FOTO: A.&nbsp;Bajrić BlickoPoslije nekoliko izuzetno hladnih dana, nedjelja je donijela sunčano i poprilično toplo vrijeme za ovo doba godine. Lijepo vrijeme građani Tuzle iskoristili su za šetnju i uživanje sa porodicom i prijateljima.&nbsp;
Je li vas uhvatio objektiv našeg fotoreportera, pogledajte u galeriji.

Je li vas uhvatila kamera našeg fotoreportera, pogledajte u galeriji

Sunčana nedjelja u Tuzli: Građani iskoristili vrijeme za druženje

Službenici Ministarstva unutarnjih poslova Tuzlanskog kantona u 2018. godini kontrolirali su 332 pješaka i izdali 103 prekršajna naloga.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Odredbe Zakona
- Shodno odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, propisane sankcije za pješake koji ne poštuju saobraćajne propise su novčane kazne od 30 do 50 KM, a ukoliko je prekršajem izazvana saobraćajna nezgoda, propisane su novčane kazne od 50 do 200 KM – navode u Upravi policije MUP-a TK.

Planom i programom rada Uprave policije MUP-a TK za 2019. godinu, te mjesečnim planovima izvođenja akcija u oblasti sigurnosti saobraćaja, između ostalog, predviđene su i aktivnosti koje se odnose na kontrolu kretanja pješaka u saobraćaju, kao i obavezu vozača prema pješacima.

I početkom 2019. godine na frekventnim raskrsnicama prisutni su službenici MUP-a TK koji u određenim razdobljima dana kontroliraju prelaze li pješaci ulice na dozvoljenim mjestima. Nekada su upozorenja preventivne prirode, ali se i nekada pristupa pisanju prekršajnih naloga ako se ocijeni da ima potrebe za tim. 
Utvrđivanje identiteta 
- U slučajevima kontrole pješaka kao učesnika u saobraćaju, ukoliko policijskim službenicima odbiju dati ili ne posjeduju identifikacione dokumente, primjenjuju se odredbe Zakona o policijskim službenicima TK koje se odnose na provjeru i utvrđivanje identiteta lica – navode u Upravi policije MUP-a TK.

Ako pješak nepažnjom izazove saobraćajnu nezgodu, iznos kazne se penje do 200 maraka

Nekada prekršioce samo upozore, a kažnjavaju ako se ocijeni da ima potrebe za tim

Izdata 103 prekršajna naloga, kazne od 30 do 50 KM

Prostornim planom Tuzlanskog kantona koji je u parlamentarnu proceduru uputila skupštinska komisija predviđeno je da se 200 metara od jezera Kop u naselju Šićki Brod izgradi novo šljačište za Termoelektranu Tuzla.&nbsp;&nbsp;
Velik značaj 

Senad Isaković Roko, predsjednik Udruženja „Eko-sport“ iz Šićkog Broda kod Tuzle, uputio je apel zastupnicima u Skupštini TK da ne usvajaju dokument u kojem je definirano uništenje jezera. 

- Niko nema ništa protiv Termoelektrane ili države, ali smatramo kako se u ovom slučaju mora naći novo, svima prihvatljivo rješenje. Ovdje imamo oko tri miliona kubika pitke vode bez koje ćemo ostati ako se iznad jezera izgradi šljačište. Pa nemamo nijedno njihovo šljačište da nije procurilo ili da nije pukla brana. Ako se dozvoli šljačište na koti 200 metara iznad jezera, to će, sasvim sigurno, značiti i uništenje ovog ekološkog bisera – smatra Senad Isaković.

Jezero je nastalo na površinskom kopu na kojem je od 1971. do 1987. godine eksploatiran ugalj. Isaković tvrdi kako ima fotografije kada i kako je jezero nastajalo te da priče koje kruže o velikom broju utapanje nemaju nikakvo utemeljenje. 


Jeftina investicija 


- Jezero je nastalo na izvoru pitke vode i umjesto da ovdje pravimo vodozahvatno područje, oni žele uraditi suprotno. Ako je ovo, kako kažu, jeftina investicija, neka probaju na drugom kraju grada da otkopaju 65 miliona kubika zemlje i vide koliko je para potrebno za to. Mi znamo da je potrebno šljačište, Blok 7, sistem za odsumporavanje, ali sam mišljenja kako ne trebamo uništavati ono što je vrijedno– kaže Isaković. 


&nbsp;Voda se može piti 



Isaković ističe da se u blizini ovog jezera nalaze još četiri manja koje nadležni u svojim javnim raspravama skrivaju. 


- Iz ovog jezera se višak vode prelijeva u Mramorski potok, a voda je tako čista da je pijem. No, uzalud je govoriti neke stvari kada ih neko neće ili ne želi čuti. Stoga apeliram na zastupnike u Skupštini TK da razmisle prilikom usvajanja novog prostornog plana TK – kaže Isaković.


&nbsp;Postoje lokacije 


U Udruženju „Eko-sport“ smatraju kako na području TK, odnosno na razdaljinama skoro identičnim kao onoj od Termoelektrane do jezera Kop, postoje lokacije gdje se može odlagati šljaka. Potrebna je, ističu, dobra volja onih koji odlučuju da se donese ispravna odluka i da se zarad generacija koje dolaze sačuva izvorište pitke vode.

Ono je nastalo na izvoru i u njemu imamo oko tri miliona kubika pitke vode bez koje ćemo ostati ako se iznad jezera izgradi odlagalište za Termoelektranu.Treba naći novo, svima prihvatljivo rješenje, kaže Isaković

Jezero Kop nastalo na površinskom kopu na kojem je od 1971. do 1987. godine eksploatirao ugalj

Jezero Kop je ekološki biser i ne smije ga ugroziti šljačište

Međunarodni dan djece oboljele od raka obilježen je nizom manifestacija u Tuzli.&nbsp;&nbsp;Na Trgu slobode Udruženje “Pipol“ u saradnji sa Udruženjem studenata medicine “Medicus“ kao i sa srednjim školama na području grada Tuzle, upriličilo je prigodnu manifestaciju povodom Međunarodnog dana djece oboljele i izliječene od raka.
Napravili su performans u okviru kojeg je formirana živa ljudska zlatna vrpca. Zlatna vrpca je međunarodno priznat simbol borbe protiv raka u dječijem dobu. 
- Pustili smo šarene leteće balone u zrak i na taj način pružili podršku svim mališanima koji se bore za ozdravljenje i iskazali divljenje onim mališanima koji su uspjeli preživjeti opaku bolest zvanu rak. Željeli smo i da se sjetimo mališana koji su nažalost prerano preminuli - kazala je za Amra Saračević, predsjednica Udruženja "Pipol".

Napravili performans u okviru kojeg je formirana živa ljudska zlatna vrpca

Tuzlaci pustili balone u zrak kao znak podrške djeci oboljeloj od raka

Klinika za dječije bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženje "Srce za djecu oboljelu od raka" povodom 15. februara, Međunarodnog dana djece oboljele od raka, organizirali su veliki broj događaja u cilju podizanja svijesti javnosti o pedijatrijskom kanceru, ali i problemima s kojim se suočavaju djeca oboljela od raka. Prim. dr. Amila Latifagić napominje da su najčešće maligne bolesti dječije dobi akutne leukemije, tumori centralnog nervnog sistema i tumori limfnih žlijezda. Uglavnom se javljaju u dobi od pete godine i u periodu oko puberteta. 
- U protekle dvije godine liječili smo 26 novootkrivenih malignih oboljenja. Broj oboljele djece je između dvanaest i petnaest, što čini trećinu oboljele djece u BIH - kaže Latifagić.
Vlada TK i resorno ministarstvo pokrenuli su niz aktivnosti kada je u pitanju ova problematika. 
- U proceduru prema Skupštini TK, kao osnivaču UKC-a Tuzla, uputili smo zahtjev za uknjižavanje određenog dijela zemljišta na kojem bi trebala biti izgrađena Roditeljska kuća. Procedura je u toku i ne sumnjam da će ovo biti jednoglasno izglasano - kazao je Bahrudin Hadžiefendić, ministar zdravstva TK.
Roditeljska kuća bi trebala biti izgrađena u krugu Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, u blizini Klinike za dječije bolesti, a prema riječima predsjednika Udruženja “Srce za djecu oboljelu od raka FBiH” Fikreta Kubata, vrijednost objekta veličine 400 metara kvadratnih iznosi oko 700.000 KM, a prema idejnom rješenju, objekt će raspolagati dnevnim boravkom i pet soba.
- Prema podacima Svjetske zdravstene organizacije, u svijetu se godišnje otkrije 300.000 djece sa malignim oboljenjima, gdje je procenat izliječenja 80-90 posto. Rezultati našeg liječenja su približni svjetskim statistikama, ali potrudit ćemo se da i dalje radimo na tom polju - kazao je dr.med. sc. Edin Husarić, načelnik Klinike za dječije bolesti.
Atifa Bešić majka je petogodišnje djevojčice kojoj je dijagnosticirano maligno oboljenje. Ona kaže da bez pravovremene dijagnoze danas ne bi vidjela osmijeh svog djeteta. 
- U Roditeljskoj kući boravili smo 7 punih mjeseci, sve vrijeme smo bili zajedno i naša kćerka se osjetila uz nas sigurno. Bili smo udaljeni od kuće 160 kilometara, ali smatram da je jedan takav objekt od neprocjenjive važnosti za djecu oboljelih i njihove porodice.

Organizirali veliki broj događaja u cilju podizanja svijesti javnosti o pedijatrijskom kanceru

Uskoro realizacija projekta "Roditeljska kuća" u Tuzli

Kad kupujemo hranu, uvijek se plašimo je li sigurna, higijenski ispravna i je li hemijski dorađena. Potrošači vrlo malo znaju o hrani i proizvodima koje konzumiraju, a to neznanje korijene ima u dječijem dobu.&nbsp;&nbsp;Malo znanja 
Članovi Udruženja za zaštitu potrošača Tuzlanskog kantona, radeći na projektima sigurnosti hrane, kao jednog od prava potrošača, došli su do zaključka da učenici u osnovnim i srednjim školama vrlo malo dobivaju znanja iz te oblasti, iako u nastavnim programima obrađuju određene teme u okviru predmeta kultura življenja. 

- Budući da djeca često biraju hranu koju konzumiraju, bitno je usaditi im zdrave navike od najranijeg djetinjstva. Već od šest, sedam godina djeca su u stanju da odaberu sendvič ili lizalo – kazala je Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača TK.

Dodaje da dobivaju sve manje pritužbi za hranu od građana. Ističe da zakonodavstvo uveliko doprinosi tome da je hrana u našoj državi dosta sigurna i kvalitetna. 

- Ti pravilnici su usaglašeni i poboljšani u skladu s pravilnicima Evropske unije. Postoje određeni rezultati ovoga što mi kao Udruženje potrošača radimo, ali i druge, prije svega državne institucije. Na svu sreću, nemamo većih problema kao što su masovna trovanja - kazala je Bulić.
Dodaje da i potrošači trebaju biti pažljivi i truditi se da se više educiraju o proizvodima. 
Ona napominje da nemamo nikakve značajnije probleme u poređenju s razvijenijim zemljama, a podsjeća na posljednji slučaj s opasnim mesom proizvedenim u Poljskoj. 
&nbsp;Mogući propusti 
- Oni koji sumnjaju da su konzumirali to meso trebaju se obratiti institucijama koje se brinu za to, prije svega Agenciji za sigurnost hrane, ali i inspekcijskim službama. Postoji uvijek rizik da je meso dospjelo u našu zemlju i vjerovatno se nekad naprave neki propusti - kaže Bulić.

Bez poskupljenja&nbsp;&nbsp;Iako je u posljednje vrijeme došlo do rasta cijena naftnih derivata, iz Udruženja za zaštitu potrošača TK smatraju da ne bi trebalo doći do značajnijeg rasta cijena. 
Oko Nove godine najavljivano je i povećanje cijena brašna, međutim, radilo se o netačnim informacijama.
&nbsp;– Cijene pšenice padaju do maja, dok se silozi ne isprazne, tako da cijene brašna mogu da se povećaju od maja do septembra - pocrtava Bulić.

Šaraf u hljebu 

U Udruženje za zaštitu potrošača građanima su, kaže, uvijek na raspolaganju, a bude i neobičnih slučajeva.
- Nedavno nam je jedna gospođa prijavila da je našla metalni šaraf u hljebu koji je kupila u lokalnoj pekari. Bude sličnih situacija, i odmah pozovemo inspekciju kako bi ispitala o čemu se radi - kaže Bulić.

Naši pravilnici su usaglašeni i poboljšani u skladu s pravilnicima Evropske unije, što doprinosi tome da nam je hrana dosta kvalitetna i sigurna, kaže Bulić

Bulić: Usaditi zdrave navike od najranijeg djetinjstva

Građani se sve manje žale na hranu

Čitalac našeg portala poslao nam je interesantnu fotografiju iz Tuzle.&nbsp;Kako nam je opisao, fotografija podsjeća na borbu sunca i oblaka u ovim februarskim danima.&nbsp;Upravo takav prizor "uhvatio" je naš čitalac na olovnom nebu iznad Tuzle.Sudeći po ovoj fotografiji, proljeće nam uskoro stiže.&nbsp;

Olovno nebo iznad Tuzle

Tuzlanski kanton je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, peti prema broju ostvarenih noćenja u Bosni i Hercegovini.&nbsp; 
Veliki problem 

Na prvom mjestu je uvjerljivo Kantona Sarajevo, a zatim slijede Hercegovačko-neretvanski, Unsko-sanski, Srednjobosanski i tek se na petom mjestu nalazi Tuzlanski kanton. Čak 50 posto od ukupnog broja turista posjeti Kanton Sarajevo.U Tuzlanskom kantonu u 2017. godini prijavljeno je 46.000 turista. “Panonska jezera” u istoj godini zabilježila su posjetu od 400.000 građana, što jasno pokazuje da su na jezera orijentirani samo Tuzlaci, a da mali broj turista dolazi zbog “Panonike”.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe da je loše temeljiti ekonomiju na dvije stvari, a to su turizam i poljoprivreda, jer treba uzeti u obzir i da postoji sezonski utjecaj. 

- Ako je zemlja previše ovisna u turizmu, onda je to veliki problem, jer ako se slučajno desi loša ljetna sezona ili napad na neko turističko središte, onda to rezultira krahom čitave ekonomije - kazao je za “Dnevni avaz“ Čavalić.

Najmjerodavnija stvar za mjerenje uspješnosti turističke sezone je broj registriranih noćenja, a Čavalić ističe da je potrebno napraviti autentičnu osnovu za razvoj turizma.

- Možda je budućnost Tuzlanskog kantona u zdravstvenom turizmu u kontekstu slane vode, lječilišta, dobrog Kliničkog centra. Ta priča ima smisla, ali to tržište treba da pokaže - ističe Čavalić.

Sličnog mišljenja je i doc. dr. Damir Bećirović, ekonomski analitičar, koji kaže da se trebamo fokusirati na određenu turističku granu, a ne da pokušamo zadovoljiti sve segmente u turizmu.
 
Dodatni sektori 

- Generalno me ne iznenađuje činjenica da je Tuzlanski kantona na petom mjestu. Turizam i poljoprivreda su dodatni sektori s obzirom na to da Tuzla nema prirodne pretpostavke za razvoj turizma - kazao je Bećirović.

Dodaje da je Tuzlanski kanton industrijski centar Federacije BiH, a nigdje u svijetu to nije spojivo s turizmom. 

&nbsp;Nema hotela sa pet zvjezdica&nbsp;&nbsp;
Na ulicama Tuzle u ljetnim mjesecima često se mogu čuti ljudi koji govore stranim jezicima, ali je to uglavnom naša dijaspora, koja se ne može svrstati u turiste.

Ako uzmemo u obzir da Tuzla nema nijedan hotel sa pet zvjezdica, onda vrlo jasno možemo kazati na kojem se nivou grad soli nalazi.

&nbsp;46.000

turista posjetilo je Tuzlanski kanton u 2017. godini

400.000

građana posjetilo je “Panonska jezera” u istom periodu

Treba to gledati u kontekstu slane vode, lječilišta, dobrog Kliničkog centra, ta priča ima smisla, ali to tržište treba da pokaže, kaže Čavalić

Tuzla: Nema prirodne pretpostavke za razvoj turizma

Budućnost Tuzle možda je u zdravstvenom turizmu

Elektrotehnička škola u Tuzli može se pohvaliti brojnim inovativnim postignućima, ali sad oni idu korak naprijed i uskoro će sami proizvoditi električnu energiju.&nbsp; &nbsp;Druga faza 
Ovaj projekt zapravo je druga faza projekta koji je započet prije nekoliko mjeseci i u okviru kojeg je urađeno utopljavanje škole, odnosno izmjena stolarije i nova fasada. 

- Naša škola mjesečno dobiva račun za struju 1.800 KM, to je potrošnja nekih 55 kilovata dnevno. Izgradnjom solarne elektrane od 100 kilovata svaki mjesec imat ćemo značajne uštede i moći ćemo sami plaćati električnu energiju. To znači da je projekt samoisplativ - kazao je Selmir Dadanović, direktor Elektrotehničke škole u Tuzli.

Dodaje da je ideju o solarnoj elektrani dobio prošle godine.


&nbsp;- Kada sam bio u Italiji, primijetio sam da svaka treća kuća ima svoju elektranu i panele i došao sam na ideju da i naša škola ima tako nešto - kaže Dadanović.

Na godišnjem nivou škola će imati uštedu od nekih 20.000 KM. Ta sredstva omogućit će nabavljanje novih učila za školu i osigurati učenicima bolju opremu za rad. Planirano je da se sredinom juna počne s rekonstrukcijom krova, a nakon što škola dobije dozvolu od „Elektroprivrede“ krenut će se s izgradnjom solarne elektrane.


Dadanović ističe da je primarni cilj izgradnje solarne elektrane edukacija i obrazovanje učenika. 

Kompletnu elektranu učenici i profesori će sami pospajati i na taj način će ostvariti uštede od oko 50.000 KM, koliko bi koštalo kad bismo unajmili radnike.


Izgradnja solarne elektrane koštat će više od 100.000 KM, a osim vlastitog učešća škole, projekt će finansirati i Vlada Tuzlanskog kantona.

Dadanović smatra da će u budućnosti, kako se tehnologija bude razvijala, ova solarna elektrana biti dostupna svakom domaćinstvu.


Razvoj tehnologije 


- Za naše standarde sada je ovaj projekt skup jer elektrana od 100 kW košta 100.00 KM, ali kako se tehnologija bude razvijala, solarne elektrane postat će dostupne svakom domaćinstvu - pocrtava on.
&nbsp;Novo zanimanje&nbsp;&nbsp;

Dadanović ističe da u narednom periodu planiraju i da uvedu novo zanimanje tehničar za obnovljive izvore energije. Planirano je da u potkrovlju škole budu radionice, gdje će biti smještene instalacije solarne elektrane, i tu će učenici moći da obavljaju kompletnu praktičnu nastavu za onaj segment koji se bavi obnovljivim izvorima energije.

Solarna elektrana imat će 100 kilovata, a mi trošimo oko 55 kW struje dnevno, što znači da je projekt samoisplativ, ističe Dadanović. Na godišnjem nivou uštede od 20.000 KM

Elektrotehnička škola u Tuzli: Edukacija učenika i korist za ustanovu

Elektrotehnička škola će sama sebi proizvoditi struju

U Tuzli je stanogradnja u ekspanziji, a trenutno je u izgradnji deset stambenih objekata na nekoliko lokacija. U naselju Stupine trenutno se grade tri zgrade, u Mosniku dvije, također gradi se na Zlokovcu, Slatini i Slavinovićima.&nbsp;&nbsp; Zadovoljni prodajom 
Zapadni dio grada koji je oduvijek važio za neatraktivnu lokaciju konačno je počeo da dobiva novi, ljepši izgled, prvenstveno zbog novoizgrađenog „Bingovog“ centra. Interes za taj dio grada je povećan, a uglavnom se traže dvosobni stanovi od 32 do 40 kvadrata te trosobni od 50 do 66 kvadrata.
Prekoputa „Bingo City Centra“ firma „Tehnograd Company“ pravi zgradu u kojoj se prodaju dvosobni i trosobni stanovi. Cijene idu već od 1.649 KM po kvadratu.
U naselju Stupine u Tuzli užurbanim tempom gradi se stambeno-poslovni kompleks „Ušće“, a tuzlanska firma „Tim gradnja“ gradi ovaj objekt u kojem će biti oko 132 stana. 
- Zadovoljni smo prodajom, do sada je prodato 90 posto stanova. Kupci uglavnom traže manje stanove, ali s više soba, što je ponekad teško spojiti. Cijene se kreću od 1.750 KM pa do 2.150 KM po kvadratu s PDV-om - ističe Edin Dedić, direktor „Tim gradnje“.
Kompleks je podijeljen u dvije lamele, jedna će imati 15, a druga osam spratova. U planu je da budući moderni objekt u tuzlanskom naselju Stupine bude završen krajem juna 2019. godine.

Agent za nekretnine Emir Rehić ističe da građani najviše traže manje dvosobne ili prostranije dvosobne stanove koji se mogu pretvoriti u trosobne.
– Traže se i garsonijere i veoma je aktuelno iznajmljivanje stanova na dan. Stanove novije gradnje uglavnom uzima dijaspora jer su u njima ugrađeni kalorimetri kako bi stanari imali kontrolu nad potrošnjom toplotne energije, a to je posebno značajno za one koji dolaze nekoliko puta godišnje – kaže on.
Povećanje cijene 
Dodaje da je u posljednje vrijeme u Tuzli veoma teško pronaći stan, čak i nema potrebe za oglašavanjem, pa tako dolazi i do povećanja cijene. Ističe da pravila nema te stanove kupuju i mladi bračni parovi, ali i samci i stariji ljudi. 
Od garsonijera do penthausa 
U naselju Zlokovac gradi se moderni stambeni kompleks jedinstvenog izgleda sa oko 60 stanova razne strukture, od garsonijera pa do penthausa površine oko 140 kvadrata, a investitor je „Deling Invest“. 
- Predviđena su parking mjesta i garaže u suterenu, kao i parkirališta u sklopu vanjskog uređenja. Ostalo je svega desetak slobodnih stanova, a cijena se kreće od 2.550 do 2.750 KM po kvadratu s PDV-om. Planirano je da objekt bude završen u avgustu 2019. godine - kaže Edin Delalić, izvršni direktor za razvoj poslovanja u ovoj firmi.

U naselju Stupine trenutno se grade tri zgrade, u Mosniku dvije, a novi objekti niču i u Zlokovcu, Slatini i Slavinovićima

U naselju Stupine gradi se stambeno-poslovni kompleks

Dijaspora voli novogradnju zbog ugrađenih kalorimetara

Službenici Jedinice granične policije Aerodrom Tuzla otkrili su u utorak na letu za Frankfurt dvije krivotvorene lične karte Italije.&nbsp; Navedene lične karte prilikom kontrole na uvid su dala dvojica stranih državljana koji su izjavili da dolaze iz Irana, saopćili su danas iz Granične policije BiH.
Kako dalje stoji u saopćenju, strani državljani predati su pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH na daljnje postupanje, dok su krivotvoreni dokumenti privremeno oduzeti.

Krivotvoreni dokumenti privremeno oduzeti

Tuzlanski aerodrom: Policija otkrila krivotvorene lične karte

Na Tuzlanskom aerodromu otkrivene krivotvorene lične karte Italije

Službenici Odjeljenja kriminalističke policije MUP-a TK intenzivno tragaju za osobom koja je u proteklom periodu izvršila krađu dokaznog materijala u Općinskom sudu Tuzla. Obijanje sefa primijećeno je prošlog petka, ali se pouzdano ne može utvrditi je li i tog dana izvršena krađa dvije koverte u kojima se nalazilo 570 KM.&nbsp;&nbsp; 
- Riječ je o zaplijenjenom novcu koji služi kao dokazni materijal u daljnjem postupku. Istraga je pod našim nadzorom, a vrše je pripadnici OKP PU Tuzla – kaže za „Avaz“ Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK. 

U zgradi Općinskog suda Tuzla u toku su rekonstrukcioni radovi, a mjesto gdje se nalazio sef upravo zbog toga nije bilo pokriveno videonadzorom. Naime, radnici koji su angažirani na izvođenju radova mijenjaju kompletne elektro i vodovodne instalacije tako da je prostorija gdje se nalazio sef bila bez napajanja električnom energijom, a samim tim i bez videonadzora. 

- Saslušat će se i radnici Općinskog suda na ove okolnosti – kaže Arnautović.

Obijanje sefa primijećeno prošlog petka, ali se pouzdano ne može utvrditi je li i tog dana izvršena krađa dvije koverte u kojima se nalazilo 570 KM

Općinski sud Tuzla: Ukraden dokazni materijal iz sefa

U neka davna vremena, kad nije bilo televizije i savremenih društvenih mreža, muškarci na selima kratili su duge zimske noći igrajući prstena.&nbsp; 
&nbsp;Deset kapa 

Tradiciju ove drvene igre, koja je u mnogim sredinama skoro potpuno zaboravljena, brižljivo čuvaju u srebreničkom prigradskom naselju Kiseljak, o čemu svjedoče i turniri koji znaju potrajati dokasno navečer. 

Hasan Delić, jedan od starijih mještana Kiseljaka, s nostalgijom se prisjeća nekih davnih vremena, kad se u igri prsten takmičio u Uroži, Rapatnici, Dedićima, Ljenobudu, Seoni, Bjelavama i drugim srebreničkim naseljima.

- Igra se sastoji od deset specijalnih kapa i jednog prstena. Nekad su to bile i vunene čarape ili bi se od deke skrojile kape. Suština ove zabavne igre je da se ispod kapa vješto krije prsten, a protivnička ekipa ga traži. Najčešće se igra do 201 ili 301 boda. Bodovi se u ovoj igri nazivaju konji, a često se još koriste i nazivi kuja, fal, izvlačak, loga, potkonj, cura i drugi tradicionalni izrazi - ističe Delić objašnjavajući pravila. 

Prisjeća se da je sada već davne 1988. godine platio 100 njemačkih maraka za deset novih fesova kako bi od njih napravio kape za igru prsten, koje se i dan-danas koriste. Nekada su njegovu ekipu sačinjavali prijatelji i braća, a sada njihovu tradiciju nastavljaju njihovi sinovi i bratići. 

U razgovoru s Hasanovim sinom Nedimom, koji radi kao nastavnik informatike u jednoj osnovnoj školi u Srebreniku, saznali smo da u njihovoj familiji imaju dovoljno igrača tako da ne moraju ići u druga mjesta da bi se nadmetali.

– Ima nas dovoljno da napravimo četiri ekipe od po četiri člana. U vrijeme globalizacije i informatizacije, društvenih mreža, kad se sve više otuđujemo, mi pokušavamo da kroz igru prsten na trenutak usporimo naš tempo života, da održimo tradiciju. To je prilika da se familijarno više družimo, razmjenjujemo iskustva, ideje, a često se afirmiraju i neki projekti koji se naknadno realiziraju, a koji su na dobrobit šire društvene zajednice i nas samih - ističe Nedim. 


Prijelazni pehar 


Da bi osnažili takmičarski duh, ali i skrenuli pažnju na ovu tradicionalnu igru, ove zime su uveli i novinu u vidu prijelaznog pehara, koji će na kraju duge zimske sezone dobiti najuspješnija ekipa. 


Kako većina ljubitelja ove drevne igre sa svojim porodicama živi u dijelu srebreničke Mjesne zajednice Kiseljak koje se zove Brestovac, zimsko takmičenje u igri prstena nazvali su “Brestovačka prstenijada”&nbsp;

Hasan Delić prisjeća se da je sada već davne 1988. godine platio 100 njemačkih maraka za deset novih fesova kako bi od njih napravio kape za igru prsten, koje se i dan-danas koriste

Turniri u Kiseljaku znaju potrajati dokasno

Duge zimske noći krate igrajući prstena

Danas je na klizalištu "Panonika" u Tuzli zvanično završena ovogodišnja sezona klizanja.&nbsp;Veliki broj mališana tokom ova 72 dana uživali su u klizanju i bogatom zabavnom programu.&nbsp; Visoki troškovi održavanja ledene plohe, ostalih infrastrukturnih objekata klizališta, i znatno smanjeni prihodi, opredijelili su Upravu JKP "Panonica" d.o.o. Tuzla da završe zimsku sezonu klizanja.
Protekla zimska sezona je bila uspješna s posjetom od 18.500 klizačica i klizača, a 100 najmlađih je uspješno završilo Školu osnova klizanja organiziranu tokom zimskog raspusta. Od početka rada klizališta 2006. godine pa do sada obučeno je više od 3.500 klizačica i klizača, što je doprinijelo popularizaciji klizačkog sporta.

Od početka rada klizališta 2006. godine pa do sada obučeno je više od 3.500 klizačica i klizača

Veliki broj mališana tokom ova 72 dana uživali su u klizanju i bogatom zabavnom programu

Zbog nečasnih radnji koje su godinama provodili, kalesijski policajci u pritvoru KPZ-a Tuzla

Gradačačani se opraštaju od "zlatnog ljiljana" Husejna Gusjenca Capina

Sunčana nedjelja u Tuzli: Građani iskoristili vrijeme za druženje

Izdata 103 prekršajna naloga, kazne od 30 do 50 KM

Jezero Kop je ekološki biser i ne smije ga ugroziti šljačište

Tuzlaci pustili balone u zrak kao znak podrške djeci oboljeloj od raka

Uskoro realizacija projekta "Roditeljska kuća" u Tuzli

Građani se sve manje žale na hranu

Olovno nebo iznad Tuzle

Budućnost Tuzle možda je u zdravstvenom turizmu

Elektrotehnička škola će sama sebi proizvoditi struju

Dijaspora voli novogradnju zbog ugrađenih kalorimetara

Na Tuzlanskom aerodromu otkrivene krivotvorene lične karte Italije

Općinski sud Tuzla: Ukraden dokazni materijal iz sefa

Duge zimske noći krate igrajući prstena

Završena sezona klizanja u Tuzli

Tuzlanski kanton

Zbog nečasnih radnji koje su godinama provodili, kalesijski policajci u pritvoru KPZ-a Tuzla

Gradačačani se opraštaju od "zlatnog ljiljana" Husejna Gusjenca Capina

Sunčana nedjelja u Tuzli: Građani iskoristili vrijeme za druženje

Izdata 103 prekršajna naloga, kazne od 30 do 50 KM

Jezero Kop je ekološki biser i ne smije ga ugroziti šljačište

Tuzlaci pustili balone u zrak kao znak podrške djeci oboljeloj od raka

Uskoro realizacija projekta "Roditeljska kuća" u Tuzli

Građani se sve manje žale na hranu

Olovno nebo iznad Tuzle

Budućnost Tuzle možda je u zdravstvenom turizmu

Elektrotehnička škola će sama sebi proizvoditi struju

Dijaspora voli novogradnju zbog ugrađenih kalorimetara

Na Tuzlanskom aerodromu otkrivene krivotvorene lične karte Italije

Općinski sud Tuzla: Ukraden dokazni materijal iz sefa

Duge zimske noći krate igrajući prstena

Završena sezona klizanja u Tuzli