Ibrahim Ćidić iz Srebrenika, iako je po profesiji državni namještenik, već godinama se, zajedno sa svojom suprugom, uspješno bavi i plasteničkom proizvodnjom povrća. U plastenicima u naselju Gornji Srebrenik, na samim obroncima planine Majevice, uspješno uzgaja paradajz, papriku i ostalo povrće, čijom prodajom dopunjuje kućni budžet.Krupni plodoviUz proizvodnju povrća uobičajenog za naše podneblje, ove je godine u svom vrtu uspio uzgojiti i neobičnu penjačicu krupnih plodova koja je skoro nepoznata u ovom kraju. Riječ je o čajotu ili meksičkom krastavcu, biljci porijeklom iz Srednje Amerike, koja se u tropskim krajevima uzgaja od davnina zbog ukusnih plodova namijenjenih ljudskoj prehrani. – Sjeme ove, u našim krajevima potpuno nepoznate biljke dobio sam proljetos od svog brata Ishaka, koji živi i radi u Sloveniji. Iako se moj vrt nalazi na samim obroncima planine Majevice, zbog čiste radoznalosti odlučio sam se na ovaj svojevrsni eksperiment uzgoja prave tropske biljke. Zahvaljujući savjetima brata, ali i prelistavanju brojne literature, uspio sam uzgojiti nekoliko biljaka, koje su ovih dana donijele i prve plodove – kaže nam Ćidić, vrijedni uzgajivač povrća.Ističe da je ukus plodova ove biljke neobičan i teško ga je uporediti s povrćem uobičajenim u ovim krajevima, a može se konzumirati na razne načine. – Od plodova okruglog oblika može se pripremiti ukusna svježa salata, a može se kao dodatak ubacivati i u razne kisele salate kojima daje posebnu aromu. Plodovi ovog niskokaloričnog povrća pogodni su i za pripremu raznih kuhanih jela, a njegovi listovi mogu se pripremiti poput špinata ili koristiti za čaj. Poznata su i njegova ljekovita svojstva kod liječenja arterioskleroze, povišenog krvnog pritiska i otapanja bubrežnih kamenaca - naglašava Ćidić.&nbsp;Nije zahtjevnaPrema njegovim riječima, ova biljka nije posebno zahtjevna za uzgoj. Sjeme se u zemlju stavlja u proljeće, a već nakon 50 dana donosi prve plodove koji dospijevaju sve do kasne jeseni. Ovu neobičnu biljku odlikuje razgranata stabljika čije loze tokom ljeta dostignu dužinu veću od 30 metara, tako da u vrelim ljetnim danima, uz sočne plodove, stvara i ugodnu hladovinu. Podijelio komšijama&nbsp;Ovogodišnji urod, ističe Ćidić, podijelio je komšijama i poznanicima. Već od naredne godine planira se početi ozbiljnije baviti uzgojem ovog egzotičnog povrća.

Sjeme ove, u našim krajevima potpuno nepoznate biljke dobio sam proljetos od svog brata Ishaka, koji živi i radi u Sloveniji, kaže Ćidić

Ćidić: Planira se ozbiljnije baviti uzgojem čajota

Na obroncima planine Majevice uzgaja čak i meksičke krastavce

U pojedinim tuzlanskim naseljima već danima primjetan je slabiji pritisak vode. Razlog tome je loša hidrološka situacija, tačnije, sušan period tokom jeseni koja je iza nas.
Povodom toga, apelom za štednju vode oglasila se i uprava Javnog komunalnog preduzeća ''Vodovod i kanalizacija'' Tuzla u kojem priznaju da se snabdijevanje vodom grada Tuzle odvija u vrlo složenim uvjetima.&nbsp;- Evidentno teška hidrološka situacija na području grada uzrokovana je dugim sušnim periodima bez padavina - saopćavaju iz tuzlanskog vodovoda te apeliraju na građane da vodu koriste racionalno, odnosno samo za osnovne potrebe.
''Samo uz racionalno korištenje vode do povoljnih hidroloških uvjeta možemo održati sistem vodosnabdijevanja'', poručio je direktor JKP ''Vodovod i kanalizacija'' Tuzla Aid Berbić.
Stanje s vodosnabdijevanjem u općini Živinice još je gore. Nestašica vode i učestale redukcije bile su povod za traženje rješenja načelnika općine Samira Kamenjakovića s predstavnicima tuzlanskog i živiničkog vodovoda i kanalizacije.&nbsp;Posljednji potpisan ugovor Općine Živinice s tuzlanskim ''Vodovodom i kanalizacijom'' osiguravao je dotok 47 litara vode u sekundi. Ali tada su Živinice imale oko 40.000 stanovnika, a sada oko 80.000.
Ukoliko se vremenske prilike ne promijene, očigledno je da će u vodosnabdijevanju Tuzle i Živinica biti još više problema. Zbog toga ovaj apel itekako ima smisla.

Građani pozvani da vodu koriste racionalno

Otežano vodosnabdijevanje u Tuzli i Živinicama

Grupa od osmorice bajkera iz Sarajeva, Srebrenice, Tuzle, Goražda i Gračanice jutros je krenula put Vukovara u 11. karavani Prevlaka - Vukovar, odnosno BiH - Vukovar. Oni će večeras prenoćiti u Osijeku, a sutra će se pokloniti žrtvama Vukovara.
Prema riječima vođe ove karavane Fadila Osmičevića, njima će svečani doček biti priređen u Slavonskom Brodu, Đakovu i Osijeku. Bajkeri će u tim gradovima odati počast žrtvama agresije.
Na put su, osim Fadila Osmičevića, krenuli: Dino Ramesović, Azir Bukva, Admir Kušljugić, Muris Osmanović, Mehmed Alić, Anes Sarajlić i Semir Kurtović, noseći bh. zastave.

Oni će večeras prenoćiti u Osijeku, a sutra će se pokloniti žrtvama

Karavana bajkera krenula za Vukovar

Učesnici Petog memorijalnog supermaratona Tuzla – Vukovar na put dugačak 150 kilometara krenut će u subotu ujutro s tuzlanske Kapije. Planirano je da se na cilj ispred vukovarske bolnice stigne u subotu u 18 sati.&nbsp;&nbsp; 
- Ovo je naš dug prema maratoncima koji trče 11. jula u čast žrtva genocida u Srebrenici i 25. maja u čast ubijenoj tuzlanskoj mladosti. Želimo na ovaj način da očuvamo kulturu sjećanja na žrtve Vukovara – kaže Dževad Malkić, učesnik i organizator supermaratona Tuzla – Vukovar.&nbsp; 
Na ovogodišnji supermaraton prijavilo se oko 30 takmičara koji će do cilja trčati štafetno, odnosno po grupama će trčati dionice od po 5 i 10 kilometara.

Prijavilo se oko 30 takmičara koji će do cilja trčati štafetno

Planirano je da se na cilj ispred vukovarske bolnice stigne u subotu u 18 sati

U čast žrtava Vukovara peti supermaraton kreće iz Tuzle

Nakon što je Tužilaštvo Tuzlanskog kantona u četvrtak obavilo uviđaj u ''Global Ispat koksnoj industriji Lukavac'' (GIKIL), u petak je konstatirano kako se situacija u lukavačkoj kompaniji i dalje usložnjava jer se pojavljuju i novi uzroci onečišćenja okoliša.
- Amonijačna voda se i dalje taloži i rasipa po samom kombinatu. Stanje je i dalje izrazito loše. Obavili smo i novo uzorkovanje vode. U napuštene kanale i podrumske prostorije ugašenih koksnih baterija, koje zauzimaju značajan dio površine kompleksa, i dalje se taloži značajna količina amonijačne vode, a i dalje se dio te vode ispušta u Spreču. Tužilaštvo TK, u okviru istrage koja je ranije otvorena, nastavlja s dokumentiranjem svih relevantnih informacija u ovom predmetu – navodi Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK. 
Generalni direktor Debašiš Ganguli (Debashis Ganguly) ističe kako je GIKIL predao 2. oktobra 2018. godine zahtjev za dobivanje nove okolišne dozvole. 
- Također smo poduzeli nekoliko koraka i inicirali smo mnoge okolišne projekte. Ukupno 47 projekata u vrijednosti od 6 miliona KM. Smatramo da će bilo koja aktivnost o zatvaranju GIKIL-a imati katastrofalne ekonomske posljedice – kaže Ganguli. 
Suad Imamović, jedan od izvršnih direktora u GIKIL-u, uputio je apel Federalnom ministarstvu okoliša da GIKIL-u izda novu okolišnu dozvolu. 
- Nijedan uposlenik ove kompanije ne želi da GIKIL bude zatvoren. Za obustavljanje rada prema rješenju inspekcije je potrebno tri do četiri mjeseca. To je proces postepenog smanjenja temperatura. Samo obustavljanje bi ostavilo velike posljedice na koksnim pećima i ponovno pokretanje bilo bi izuzetno teško. Očekujemo da će federalne institucije pronaći barem privremeno rješenje da se rad fabrika ne zaustavi – kaže Imamović. 
Nadzor nadležnih inspekcijskih organa traje od ponedjeljka i još nije poznato kada će se donijeti konačna odluka o sudbini GIKIL-a.

Nijedan uposlenik ove kompanije ne želi biti zatvoren

Otrovna voda se i dalje ispušta u rijeku Spreču

Mješovita srednja škola “Doboj-Istok” ove godine obilježava vrijedan jubilej, 25 godina uspješnog rada. I dok se u većini srednjih škola broj učenika smanjuje, u ovoj školi se on konstantno povećava.Šest generacija Škola ima 350 učenika svrstanih u 19 odjeljenja i 47 profesora. Završilo ju je šest generacija učenika gimnazije i tehničkih stručnih škola.Škola je formirana tokom rata, 1993. godine, kako ne bi došlo do zastoja u obrazovanju srednjoškolaca iz pet naselja koja čine općinu Doboj-Istok: Velike i Male Brijesnice, Klokotnice, Stanić Rijeke i Lukavica Rijeke. Također, pohađao ju je i veliki broja djece izbjeglica iz okolice Doboja. Ove godine u odjeljenje gimnazije i u 5 odjeljenja stručnih tehničkih škola upisana su 104 učenika.&nbsp;&nbsp; &nbsp;- Od 2014. do ove godine broj učenika povećan je za 80. Osim iz ovih naselja naše općine, školu pohađa oko 60 učenika iz RS, iz naselja Suho Polje, Svjetliča, Doboj, Grapska, Kotorsko, Sjenina Rijeka i Sjenina, te iz rubnih dijelova općine Gračanica. Kvalitetnom promocijom zanimanja i zvanja učenika te dobrom saradnjom s privrednicima postigli smo da za našu školu postoji interes. Tako smo upisali dva odjeljenja vozača, jer na području općine imamo veliku prijevozničku firmu “DMDE”. Upisano je i odjeljenje tekstilnih tehničara, jer imamo dvije firme za preradu tekstila, “Kismet” i “Benifex” - kaže direktor škole mr. Admir Dautović, ovogodišnji dobitnik Zlatne značke za društveno-obrazovni i kulturni razvoj općine.&nbsp;&nbsp; &nbsp; Kako ističe pedagog škole Vesna Imširović, profesori su formirali Fond za prijeke potrebe iz koga učenicima lošijeg imovnog stanja s rubnih područja Doboj-Istoka, Doboja i Gračanice finansiraju autobuske karte.Različiti odgovori &nbsp;&nbsp; &nbsp;Učenici IV-3 razreda, smjer tehničar-elektroenergetičar, na naše pitanje o njihovim planovima kada završe srednju školu različito odgovaraju. Neki se nadaju da će dobiti posao u Doboj, Istoku, drugi bi u Njemačku.Taj razred pohađa i Armin Krantić, koji se nakon završetka škole vraća u SAD.&nbsp;&nbsp; &nbsp;- Rođen sam u Americi. Poslije školovanja iz Doboj-Istoka idem u Atlantu da upišem kinematografiju. To mi je želja oduvijek - rekao je Krantić.Obnova fasade Općina i poduzetnici udružili su sredstva pa su zajedničkim snagama obnovili školsku zgradu, kabinete, mokre čvorove, plato ispred škole. Naredne sedmice u planu je postavljanje termofasade i za ove potrebe je izdvojeno 150 hiljada maraka.

Formirana je tokom rata, 1993. godine, kako ne bi došlo do zastoja u obrazovanju srednjoškolaca iz pet naselja koja čine općinu te brojnih izbjeglica iz Doboja

Učenici IV-3 elektroenergetičari: Različite želje i planovi

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

Nakon što su federalni inspektori obavili inspekcijski nadzor u GIKIL-u, kako je ranije i najavljeno, a u kojem su učestvovali inspektori iz različitih oblasti, u saradnji s tužiocima Tužilaštva Tuzlanskog kantona i drugim organima, iz GIKIL-a tvrde da je u posljednja tri mjeseca kompanija uložila sve moguće napore da u kratkim rokovima pokaže aposlutnu opredijeljenost da želi raditi i investirati, u cilju poboljšanja cjelokupne ekološke i sigurnosne slike.&nbsp;Podsjećaju da su Ministarstvu okoliša i turizma FBiH 2. oktobra predali zahtjev za izdavanje nove okolinske dozvole. Ovim putem su ponovo apelirali da Ministarstvo okoliša izda GIKIL-u okolinsku dozvolu koja bi im omogućila da nastave s radom, uz očekivanja pozitivnog ishoda u sporu koji se vodi na Kantonalnom sudu u Sarajevu.&nbsp;&nbsp;Nadalje navode kako niti jedan uposlenik ove kompanije, kao ni Uprava, ne želi da GIKIL bude zatvoren i radi se nadljudskim naporima da se to pokaže. Ostaju uvjereni da će njihovi napori biti prepoznati i da će se izbjeći ekonomska katastrofa.&nbsp;Kako kažu, ako se definitivno odluči da pet fabrika u GIKIL-u mora zaustaviti svoj rad, najveće posljedice osjetit će njihovih hiljadu radnika i njihove porodice, kao i oni čiji rad uveliko ovisi o radu&nbsp; kompanije, kao što su "Željeznice" i mnoge druge firme. 
Uprava i radnici Global Ispat Koksne Industrije Lukavac, zbog svega navedenog, očekuju da će federalne institucije pronaći barem i privremeno rješenje da se rad fabrika do pribavljanja novih dozvola ne zaustavi, te se apelira podrška lokalnoj zajednici, kao i kantonalnim i federalnim vlastima.&nbsp; &nbsp;

Nadaju se da će federalne institucije pronaći rješenje

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Tridesetak učesnika "Marša mira Srebrenica – Vukovar" prošli su danas kroz Gradačac, gdje su položili cvijeće na centralno spomen-obilježje i spomenik gradačačkih "Zlatnih ljiljana" te odali počast poginulim braniteljima Gradačca. Predsjednik Organizacionog odbora "Marša mira" Zulfo Salihović kazao je za „Avaz“ da je ovogodišnji, drugi po redu, "Marš mira" zvanično uvršten u program obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.
- Krenuli smo 11. novembra iz Memorijalnog centra Potočari, a u Vukovar planiramo stići 18. novembra, gdje ćemo se pridružiti "Koloni sjećanja" - kazao je Salihović.
Dodao je da je ove godine za "Marš mira Srebrenica - Vukovar" bilo prijavljeno dosta više učesnika, ali zbog logističke podrške nisu bili u mogućnosti ispuniti svima želju. 
Salihović je zahvalio općinskim vlastima i boračkim udruženjima Gradačca na prijemu i ukazanom gostoprimstvu za učesnike "Marša mira".

Ove godine se prijavio veći broj učesnika, ali zbog logističkih problema nisu mogli primiti sve zainteresirane, kažu organizatori

Gradačac: Učesnici "Marša mira" odali počast braniteljima

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Pred konstituirajuću sjednicu Skupštine TK predsjednici kantonalnih odbora SDP-a, SBB-a, Naše stranke, DF-a i Stranke za BiH potpisali su okvirni sporazum o principima djelovanja koji je uvod u najavljeno potpisivanje koalicionog sporazuma. 
- Ovih pet političkih subjekata ide u formiranje većine u Skupštini TK, što implicira da će ova većina i formirati Vladu TK. Ovaj okvirni sporazum ćemo razraditi te uz uzajamnu saradnju napraviti plan rada po principu načela koja smo iznosili u predizbornoj kampanji, a sve s ciljem pravljenja bolje, efikasnije i pravednije vlasti u TK – kaže Enver Bijedić, predsjednik KO SDP-a, koji je govorio u ime svih stranaka potpisnica. 
U Skupštini TK po broju zastupnika prvoplasirani je SDP sa deset, slijedi SDA sa devet te PDA sa sedam, Demokratska fronta (DF) s tri, a po dva poslanika imaju Savez za bolju budućnost (SBB), Naša stranka i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
Nakon intoniranja himne BiH, položene zakletve i potpisane svečane izjave te izbora privremene Komisije za izbor i imenovanja i Administrativne komisije, konstituirajuća sjednica Skupštine TK je prekinuta, a njen nastavak je najavljen za narednu sedmicu.
- Nastavak sjednice će biti zakazan u narednom periodu jer ćemo iduće sedmice dobiti i predstavnike klubova političkih stranaka, a tada ćemo konstituirati kolegij Skupštine TK koji će moći zakazati nastavak sjednice na kojoj će biti predloženo rukovodstvo ovog zakonodavnog tijela – kaže Senad Alić, koji je predsjedavao konstituirajućom sjednicom Skupštine TK.

Nakon intoniranja himne BiH, položene zakletve i potpisane svečane izjave

U Skupštini TK po broju zastupnika prvoplasirani SDP

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Učenici tuzlanske Osnovne škole “Mejdan” u ponedjeljak su, umjesto u školskim klupama, proveli dan kod kuće, a škola nije radila. Kako nam je potvrđeno iz škole, razlog zatvaranja je sezonska viroza kod nekih đaka. 

Slična situacija

Nekoliko djece još u petak nije bilo na nastavi zbog stomačnih smetnji. Iako su dezinfekcija i deratizacija u školi već rađene, direktorica OŠ “Mejdan” Sanela Jaganjac kazala nam je da su, zbog preventivnih razloga, odlučili ponovo obaviti dezinfekciju kako se virus ne bi dalje širio. 

Razloga za paniku, kako navodi Jaganjac, nema, jer je u pitanju sezonski virus.

Osnovci su se žalili na povišenu temperaturu, povraćanje i dijareju.&nbsp;
- Učenici su na nastavi bili prva tri časa, nakon toga smo odlučili da uradimo dezinfekciju. Prema informacijama koje smo dobili iz Doma zdravlja Tuzla, kod 14 djece je evidentiran virus, ali su svi pušteni na kućno liječenje - kazala je Jaganjac. 


Prema njenim riječima, i u ostalim školama je slična situacija, učenici se žale na stomačne tegobe.&nbsp;

Nje alarmantno


Ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Bahrudin Hadžiefendića kazao nam je da situacija nije alarmantna. 


- U pitanju je obična sezonska viroza. Isključena je mogućnost trovanja hranom, jer u neposrednoj blizini škole ne postoji objekt za prodaju hrane – rekao je Hadžiefendić. 


Jučer ponovo na nastavi&nbsp;&nbsp; 

U Osnovnoj školi “Mejdan” sve su učionice dezinficirane, klupe su očišćene, a prostorije provjetrene. Jučer su učenici ponovo sjesti u školske klupe, a nastava će se odvijati po redovnom rasporedu.

Razloga za paniku nema, jer je u pitanju sezonski virus, kaže direktorica Jaganjac

Osnovna škola “Mejdan”: Jučer je urađena dezinfekcija

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata, u Gradskoj biblioteci Kalesija promoviran je roman "Tragovi" doc. dr. Redže Butkovića, književnika iz Živinica. Osim autora, o knjizi su govorili i književnici Zlatko Dukić i Fahrudin Sinanović. Moderator je bio dr. sci. Sead Noćajević. Odlomke iz romana "Tragovi" čitale su učenice MSŠ "Kalesija" Erna Bektić i Amila Jusufović.&nbsp; Bošnjačka kultura sjećanjaZlatko Dukić je kazao da je Butkovićev roman umjetnički doprinos bošnjačkoj kulturi sjećanja.
– Čitav roman "Tragovi" je u znaku iskrene, otvorene, ničim opterećene – čak ni odnosom prema Monarhiji i tragičnosti rata – Ademove riješenosti da se u borbama iskaže, ali, istovremeno, i da svakako preživi. I zato je Ademova (glavni junak romana) ratna ispovijest mnogo više od suhoparnog i bezbojnog kazivanja o tragediji rata i ratnom stradanju. Ona je svojevrstan spomenik svima koji su, u ime otadžbine i krune, u ime Monarhije i tuđina – morali pristati da budu žrtve besmisla, bez obzira na to da li su završili u bezimenim grobovima ili u koloni onih koji su se iz rata vratili prazni, ranjeni, potrošeni i isluženi. Na vrlo plastičan način, Redžo Butković nam priča klasičnu ratnu priču. Priča je efektno, fotografski iz prve ruke. Djeluje autentično, neposredno, kao da je stvarno u rovovima s junacima romana. Kao da nas uspijeva postaviti u njihovu blizinu, da vidimo i čujemo ono što im se zbiva. Da se postavimo u njihovu poziciju. Da i mi, na čas bar, odigramo ulogu "topovskog mesa" u koje su po pravilu, tradicionalno pretvarani i bošnjački momci od pamtivijeka do, eto, ove priče o Prvom svjetskom ratu. Redžo Butković je, i na taj način, ponudio vrlo pitak i vrlo čitak, a to znači privlačan i, čak, inspirativan miks svog akademskog i profesionalnog znanja i poznavanja gradiva i spisateljske nadarenosti u koju se opet osvjedočavamo, kazao je, između ostalog, Zlatko Dukić.
Narod koji malo čita&nbsp;Autor romana Redžo Butković je kazao da su Bošnjaci narod koji malo čita, još manje piše, a puno priča, te da valjda zato Bošnjaci imaju odličnu usmenu književnost.
– Ovaj moj roman je dug našim ljudima koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu, u takozvanom Velikom ratu. Dosta je ljudi iz doline Spreče koji su nastradali, među njima i moj pradjed Muharem. Niko nije saznao kako i gdje je poginuo i gdje mu je mezar. Samo se zna da je 1916. godine porodici došlo pismo, komad papira, na kojem je bila kap krvi i bilo je napisano da je Muharem poginuo. Ni krivi ni dužni, bili su mobilirani u vojsku i morali su ratovati za tuđe interese. Uprkos tome, bili su hrabri borci. Pisao sam o apsurdnosti rata sa apekta humaniteta. U ratu svi ginu i u ratu nema pobjednika. Ove godine, kada se slavi 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata, htio sam da ostavim pisani trag o Bošnjacima koji su bili najhrabriji borci, kazao je Redžo Butković.
Roman "Tragovi" je 14. knjiga Redže Butkovića. Između ostalih, objavio je i zbirke priča "Koloplet života" i "Kuća na kraju grada", romane "Baksuz", "Kad lipe zamirišu", "Čovjek iz prikrajka" …

Autor  Redžo Butković kazao je da su Bošnjaci narod koji malo čita, još manje piše, a puno priča

Roman "Tragovi" je 14. knjiga Redže Butkovića

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

S početkom sezone grijanja vlasnici kuća sjete se da je održavanje dimnjaka zakonska obaveza, no problem je što malo preostalih dimnjačara u Tuzli ne mogu odgovoriti na sve pozive.&nbsp;
Velika podrška 

Adil Mehmedović, vlasnik obrtničke radnje „Dimnjačar“ koja ima četiri radnika, kaže kako posla ima, ali problem je nedostatak kvalificiranih radnika.

- Veliki broj dimnjačara otišao je u inozemstvo ili penziju. Posljednja generacija profesionalnih dimnjačara odškolovana je davne 1974. godine u Tuzli. Zato u nedostatku radne snage ponekad moram angažirati radnike koji su u penziji – kaže on.

Fuad Topić počeo je da radi 1994. godine kao dimnjačar.


- Mi smo kao jedna porodica, tako funkcioniramo od početka. Naš direktor Adil nam je velika podrška, vrlo često i sam obuče odjelo i s nama ode na teren tamo gdje je kritično - kaže nam Topić. 


Prisjeća se jedne teške situacije kada je tokom obavljanja posla propao kroz krov.


- Bili smo na jednoj intervenciji i ja sam propao kroz krov, ali imao sam sreću i prošao sam samo sa ogrebotinama - kazao je Topić. 


Savo Gostić radi od 1984. godine, kada se prijavio na konkurs za dimnjačara i odmah je znao da je to posao koji uistinu želi raditi. Smatra da mlai ljudi ne žele da rade ovaj posao jer se plaše prljavštine i boje se da kažu djevojkama koji posao rade.


Bez povreda 


- Za mene je posebna draž ovog posla je što možemo pomoći nekome. Od opasnih situacija izdvojio bih onu kad smo kolega i ja išli smo na intervenciju u jednu pivaru, kotlovnica je bila pod zemljom i duga 90 metara. Bez razmišljanja ušao sam u kotao gdje je temperatura 100 stepeni, ali na sreću prošao sam bez velikih povreda - govori nam Gostić. 


&nbsp;Nestručni čistači&nbsp; 

Problem predstavlja i to što u privatnim kućama dimnjačarski poslovi obavljaju uz pomoć susjeda i prijetelja koji znaju i imaju alat za čišćenje dimnjaka. Zbog nestručnosti takvih čistača uvijek postoji opasnost da laički očišćeni dimnjak postane uzrok požara ili neke druge nezgode, zato je neophodno angažirati stručno lice.


Deficitarno zanimanje


Nedostatak dimnjačara u Tuzli i okolini – problem je koji traži urgentno rjeešeenje. Jedno od njih moglo bi biti i prekvalifikacije dimnjačara. Na isti način kako se nude stipendije za deficitarna zanimanja kao što su krojač, zidar, stolar, mogle bi se obezbijediti stipendije ili poticaje za mlade ljude koji žele postati dimnjačari.

Tuzlanski dimnjačari Savo Gostić i Fuad Topić

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata BiH, predvođena predsjednikom Selmedinom Šatorovićem, posjetila je danas preduzeća IMK "Kula" i CIMOS TMD AI Gradačac, gdje je razgovarala sa sindikalnim aktivistima i upravama u ovim preduzećima.&nbsp; Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Šatorović kazao je za „Avaz“ da je ova posjeta Gradačcu proizašla iz programskih ciljeva i zadataka koji su postavljeni na posljednjem kongresu sindikata.
- Ovdje smo se upoznali s problemima radnika i problemima s kojima se susreću uprave ovih preduzeća da bismo u narednom periodu poboljšali status radnika, ali ujedno utvrdili koji su to zakonski okviri na kojima treba raditi da bi se rasteretila privreda. Sve ovo se radi u cilju da bi se vrlo težak položaj radnika u tekstilnoj i metalnoj industriji poboljšao - kazao je Šatorović.

Predstavnici su se upoznali s problemima radnika i Uprave

Delegacija SSSBiH u posjeti Gradačcu: Poboljšati uvjete

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

U Medžlisu Islamske zajednice Tuzla u ponedjeljak je organizirana pres-konferencija povodom nastupanja mjeseca rođenja Allahovog poslanika Muhammeda, a. s. Tuzlanski medžlis tradicionalno priređuje manifestaciju pod nazivom "Stazama Poslanika islama".&nbsp; 
- Širom svijeta mjesec rebiu-l-evvel, kao mjesec rođenja Muahmmeda, a.s., dočekuje se i obilježava na različite načine. U početku su to bila recitiranja spjevova napisanih o njemu - mevluda, a onda su se oni pretvorili u svečanosti na kojima su učeni mevludi pa su i te svečanosti nazvane mevludima. Danas imamo manifestacije vezane za dane mevluda koje traju danima, a negdje i mjesecima. Radost je to zbog rođenja Božijeg Miljenika preko kojega je objavljena posljednja Božija Knjiga, Kur’an-i Kerim, kao milost i uputa svim svjetovima, preko kojega je upotpunjena i okončana misija Božijih poslanika i do krajnosti definiran sadržaj Vjerozakona ili Božanskog Programa za uređenje ovosvjetskog života - kazao je dr. Sead Seljubac, pomoćnik muftije tuzlanskog.&nbsp;

Radost je to zbog rođenja Božijeg Miljenika preko kojega je objavljena posljednja Božija Knjiga - kazao je dr. Sead Seljubac, pomoćnik muftije tuzlanskog

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Učenici Osnovne škole "Mejdan", umjesto u školskim klupama, jučer su proveli dan u svojim kućama. Kako saznajemo, razlog zatvaranja škole je sezonska viroza kod većeg broja učenika. U petak nekolicina učenika zbog stomačnih tegoba nije došla u školu.&nbsp;Iako je dezinfekcija objekta već obavljena, direktorica Osnovne škole "Mejdan" Sanela Jaganjac kazala nam je da su iz preventivnih razloga odlučili ponovo uraditi dezinfekciju kako se virus ne bi dalje širio. Razloga za paniku nema jer je u pitanju sezonski virus.&nbsp;- Učenici su jučer na nastavi bili prva tri časa, nakon toga smo odlučili uraditi dezinfekciju objekta. Prema informacijama koje smo dobili iz Doma zdravlja Tuzla, 14 djece je evidentirano zbog virusa, ali svi su pušteni na kućno liječenje - kazala je Jaganjac. Prema riječima direktorice, i u ostalim školama situacija je slična, učenici se žale na virusne probleme.&nbsp; Ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Bahrudin Hadžiefendić kazao nam je da situacija nije alarmantna.- U pitanju je obična sezonska viroza, isključena je mogućnost trovanja hrane jer u neposrednoj blizini ne postoji objekt za prodaju hrane - kazao je za "Avaz" Bahrudin Hadžiefendić. 
U Osnovnoj školi "Mejdan" sve učionice su dezinfikovane, očišćene klupe, a prostorije su provjetrene. Sutra će učenici ponovo u školske klupe, a nastava će biti realizirana prema redovnom rasporedu.

Razloga za paniku nema

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Tradicionalni gračanički vašar posljednji je u kalendarskoj godini u našoj zemlji. Na vašar su stigle desetine hiljada ljudi iz svih dijelova BiH, jedni došli nešto da prodaju, drugi da kupe, treći da se susretnu sa prijateljma, vide i popiju kahvu. Mladi su došli zbog zabavnih igara, hali-galija, ringišpila, autića i štandova s drangulijama. Bilo je i onih, koji su na vašar došli, tek onako da pričaju da su bili na vašaru i da kući ponesu komad gračaničke nadaleko poznate halve. Izvorni pjevači&nbsp;Posebna atrakcija bila je grupa izvornih pjevača i Donje Maoče kod Brčkog. Omer, Hasan i Hamza Bikić i Bego Čolić uz zurle i bubnjeve pjevali su stare dobre izvorne narodne pjesme.Gračanički istraživači Rusmir Djedović i Edin Šaković tvrde kako je vašar u Gračanici, najstariji u Bosni i Hercegovini. 
&nbsp;- Pisani dokumenti govore da se još s početka osmanske vlasti, 1604. godine, u Gračanici pominje plaćanje tržne takse od vašara u skladu sa carskom zapovijedi. Govorilo se da su u prvo vrijeme u Gračanici bila dva vašara godišnje, jedan u aprilu, drugi u novembru. Održao se ovaj, 8. novembra, u vrijeme kada se pozavršavaju poslovi u poljoprivredi, pa ljudi dođu da se opušteno provesele, kako mogu i znaju - kaže Djedović.
Šaković dodaje da vašar posuđena riječ mađarskog jezika.- Doslovno znači sajam, tržnica, prodaja, raspordaja. U Gračanici se vašar u lokalističko smislu zove i vašer, ali sve je to manje-više nebitno naspram onoga šta vašar donese ljudima i da ga nema, nedostajao bi, kao viševjekovna tradicija, pa i atrakcija - ističe Šaković.
U okviru tradicionalnog gračaničkog vašara, na sajmištu Poslovne zone “Fering” u Gračanici održan je sajam stoke koji je, prema procjenama organizatora, posjetilo skoro 3.000 ljudi.
Posjetioci su stigli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine kako bi pogledali konje, telad, ovce i ponešto pazarili. Drugi su došli da ponude i nešto što je vezano i potrebno i stočarima, ali i poljoprivredi u cjelini.&nbsp; Stočari su počeli uzgajati konje, kažu da je to najisplativije, jer par dobrih životinja košta i do pet hiljada eura.
Iz Kakanja je u specijalno izrađenoj prikolici Mustafa Ganibegović dovezao konja križanca posavca i lipicanera. Crn kao gavran, na kome se dlaka presijavala, plijenio je pažnju posjetilaca. Inače, crni lipicaneri su rijetki jer se tek svaki stoti primjerak ove vrste rađa tamne boje. Mustafa kaže da je njegova cijena hiljadu eura. Kod kuće ima još četiri konja i oni su njegova velika ljubav.
&nbsp;- Danas se konji manje koriste za rad, stigli su traktori i priključci, konji više služe kao hobi. Evo i ja sam došao na gračanički sajam, više da se družim, da pokažem ovog ljepotana Rubija - kaže Ganibegović. 
Do Mustafe se okupio narod pa kupuje bičeve ili kandžije, koje za konje izrađuje majstor Mirsad Šehić iz Živinica. Jedan ukrašeni primjerak košta 10 maraka…
&nbsp;- Nešto mislim, ovi bičevi dobro bi došli našim nesposobnim i korumpiranim političarima, pa da ih izbičujem za sve ovo što su pokrali, a ništa uradili nisu – kaže Šehić. 
A iz Topčić Polja kod Zenice ponovo je na sajam stigao Salim Klobodanović i prodaje svoje nadaleko poznate kose kovanice. Izrađuje ih od specijalnog čelika i prodaje po 25 maraka. Tu su i belegije, brusevi od kamena vidija. Na sajmu je svoje proizvode ponudio i Dadiul Kantić iz Jelaha, abadžija, sarač i remenar.
&nbsp;Završetak radova 
&nbsp;Sajam ne može proći bez pečenja i muzike. Kilogram janjetine koštao je 20 maraka. Pod šatorom mnoštvo ljudi uživalo je uz pjesme pjevačice Raze. Posjetioci kažu da se ovim sajmom na neki način završavaju svi radovi u poljoprivredi pred zimu pa su ljudi došli i da se malo odmore, opuste, ali i pazare.

Posebna atrakcija bila je izvorna grupa iz Donje Maoče kod Brčkog

Na obroncima planine Majevice uzgaja čak i meksičke krastavce

Otežano vodosnabdijevanje u Tuzli i Živinicama

Karavana bajkera krenula za Vukovar

U čast žrtava Vukovara peti supermaraton kreće iz Tuzle

Otrovna voda se i dalje ispušta u rijeku Spreču

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi

Tuzlanski kanton

Na obroncima planine Majevice uzgaja čak i meksičke krastavce

Otežano vodosnabdijevanje u Tuzli i Živinicama

Karavana bajkera krenula za Vukovar

U čast žrtava Vukovara peti supermaraton kreće iz Tuzle

Otrovna voda se i dalje ispušta u rijeku Spreču

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi