Mješovita srednja škola “Doboj-Istok” ove godine obilježava vrijedan jubilej, 25 godina uspješnog rada. I dok se u većini srednjih škola broj učenika smanjuje, u ovoj školi se on konstantno povećava.Šest generacija Škola ima 350 učenika svrstanih u 19 odjeljenja i 47 profesora. Završilo ju je šest generacija učenika gimnazije i tehničkih stručnih škola.Škola je formirana tokom rata, 1993. godine, kako ne bi došlo do zastoja u obrazovanju srednjoškolaca iz pet naselja koja čine općinu Doboj-Istok: Velike i Male Brijesnice, Klokotnice, Stanić Rijeke i Lukavica Rijeke. Također, pohađao ju je i veliki broja djece izbjeglica iz okolice Doboja. Ove godine u odjeljenje gimnazije i u 5 odjeljenja stručnih tehničkih škola upisana su 104 učenika.&nbsp;&nbsp; &nbsp;- Od 2014. do ove godine broj učenika povećan je za 80. Osim iz ovih naselja naše općine, školu pohađa oko 60 učenika iz RS, iz naselja Suho Polje, Svjetliča, Doboj, Grapska, Kotorsko, Sjenina Rijeka i Sjenina, te iz rubnih dijelova općine Gračanica. Kvalitetnom promocijom zanimanja i zvanja učenika te dobrom saradnjom s privrednicima postigli smo da za našu školu postoji interes. Tako smo upisali dva odjeljenja vozača, jer na području općine imamo veliku prijevozničku firmu “DMDE”. Upisano je i odjeljenje tekstilnih tehničara, jer imamo dvije firme za preradu tekstila, “Kismet” i “Benifex” - kaže direktor škole mr. Admir Dautović, ovogodišnji dobitnik Zlatne značke za društveno-obrazovni i kulturni razvoj općine.&nbsp;&nbsp; &nbsp; Kako ističe pedagog škole Vesna Imširović, profesori su formirali Fond za prijeke potrebe iz koga učenicima lošijeg imovnog stanja s rubnih područja Doboj-Istoka, Doboja i Gračanice finansiraju autobuske karte.Različiti odgovori &nbsp;&nbsp; &nbsp;Učenici IV-3 razreda, smjer tehničar-elektroenergetičar, na naše pitanje o njihovim planovima kada završe srednju školu različito odgovaraju. Neki se nadaju da će dobiti posao u Doboj, Istoku, drugi bi u Njemačku.Taj razred pohađa i Armin Krantić, koji se nakon završetka škole vraća u SAD.&nbsp;&nbsp; &nbsp;- Rođen sam u Americi. Poslije školovanja iz Doboj-Istoka idem u Atlantu da upišem kinematografiju. To mi je želja oduvijek - rekao je Krantić.Obnova fasade Općina i poduzetnici udružili su sredstva pa su zajedničkim snagama obnovili školsku zgradu, kabinete, mokre čvorove, plato ispred škole. Naredne sedmice u planu je postavljanje termofasade i za ove potrebe je izdvojeno 150 hiljada maraka.

Formirana je tokom rata, 1993. godine, kako ne bi došlo do zastoja u obrazovanju srednjoškolaca iz pet naselja koja čine općinu te brojnih izbjeglica iz Doboja

Učenici IV-3 elektroenergetičari: Različite želje i planovi

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

Nakon što su federalni inspektori obavili inspekcijski nadzor u GIKIL-u, kako je ranije i najavljeno, a u kojem su učestvovali inspektori iz različitih oblasti, u saradnji s tužiocima Tužilaštva Tuzlanskog kantona i drugim organima, iz GIKIL-a tvrde da je u posljednja tri mjeseca kompanija uložila sve moguće napore da u kratkim rokovima pokaže aposlutnu opredijeljenost da želi raditi i investirati, u cilju poboljšanja cjelokupne ekološke i sigurnosne slike.&nbsp;Podsjećaju da su Ministarstvu okoliša i turizma FBiH 2. oktobra predali zahtjev za izdavanje nove okolinske dozvole. Ovim putem su ponovo apelirali da Ministarstvo okoliša izda GIKIL-u okolinsku dozvolu koja bi im omogućila da nastave s radom, uz očekivanja pozitivnog ishoda u sporu koji se vodi na Kantonalnom sudu u Sarajevu.&nbsp;&nbsp;Nadalje navode kako niti jedan uposlenik ove kompanije, kao ni Uprava, ne želi da GIKIL bude zatvoren i radi se nadljudskim naporima da se to pokaže. Ostaju uvjereni da će njihovi napori biti prepoznati i da će se izbjeći ekonomska katastrofa.&nbsp;Kako kažu, ako se definitivno odluči da pet fabrika u GIKIL-u mora zaustaviti svoj rad, najveće posljedice osjetit će njihovih hiljadu radnika i njihove porodice, kao i oni čiji rad uveliko ovisi o radu&nbsp; kompanije, kao što su "Željeznice" i mnoge druge firme. 
Uprava i radnici Global Ispat Koksne Industrije Lukavac, zbog svega navedenog, očekuju da će federalne institucije pronaći barem i privremeno rješenje da se rad fabrika do pribavljanja novih dozvola ne zaustavi, te se apelira podrška lokalnoj zajednici, kao i kantonalnim i federalnim vlastima.&nbsp; &nbsp;

Nadaju se da će federalne institucije pronaći rješenje

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Tridesetak učesnika "Marša mira Srebrenica – Vukovar" prošli su danas kroz Gradačac, gdje su položili cvijeće na centralno spomen-obilježje i spomenik gradačačkih "Zlatnih ljiljana" te odali počast poginulim braniteljima Gradačca. Predsjednik Organizacionog odbora "Marša mira" Zulfo Salihović kazao je za „Avaz“ da je ovogodišnji, drugi po redu, "Marš mira" zvanično uvršten u program obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice.
- Krenuli smo 11. novembra iz Memorijalnog centra Potočari, a u Vukovar planiramo stići 18. novembra, gdje ćemo se pridružiti "Koloni sjećanja" - kazao je Salihović.
Dodao je da je ove godine za "Marš mira Srebrenica - Vukovar" bilo prijavljeno dosta više učesnika, ali zbog logističke podrške nisu bili u mogućnosti ispuniti svima želju. 
Salihović je zahvalio općinskim vlastima i boračkim udruženjima Gradačca na prijemu i ukazanom gostoprimstvu za učesnike "Marša mira".

Ove godine se prijavio veći broj učesnika, ali zbog logističkih problema nisu mogli primiti sve zainteresirane, kažu organizatori

Gradačac: Učesnici "Marša mira" odali počast braniteljima

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Pred konstituirajuću sjednicu Skupštine TK predsjednici kantonalnih odbora SDP-a, SBB-a, Naše stranke, DF-a i Stranke za BiH potpisali su okvirni sporazum o principima djelovanja koji je uvod u najavljeno potpisivanje koalicionog sporazuma. 
- Ovih pet političkih subjekata ide u formiranje većine u Skupštini TK, što implicira da će ova većina i formirati Vladu TK. Ovaj okvirni sporazum ćemo razraditi te uz uzajamnu saradnju napraviti plan rada po principu načela koja smo iznosili u predizbornoj kampanji, a sve s ciljem pravljenja bolje, efikasnije i pravednije vlasti u TK – kaže Enver Bijedić, predsjednik KO SDP-a, koji je govorio u ime svih stranaka potpisnica. 
U Skupštini TK po broju zastupnika prvoplasirani je SDP sa deset, slijedi SDA sa devet te PDA sa sedam, Demokratska fronta (DF) s tri, a po dva poslanika imaju Savez za bolju budućnost (SBB), Naša stranka i Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH).
Nakon intoniranja himne BiH, položene zakletve i potpisane svečane izjave te izbora privremene Komisije za izbor i imenovanja i Administrativne komisije, konstituirajuća sjednica Skupštine TK je prekinuta, a njen nastavak je najavljen za narednu sedmicu.
- Nastavak sjednice će biti zakazan u narednom periodu jer ćemo iduće sedmice dobiti i predstavnike klubova političkih stranaka, a tada ćemo konstituirati kolegij Skupštine TK koji će moći zakazati nastavak sjednice na kojoj će biti predloženo rukovodstvo ovog zakonodavnog tijela – kaže Senad Alić, koji je predsjedavao konstituirajućom sjednicom Skupštine TK.

Nakon intoniranja himne BiH, položene zakletve i potpisane svečane izjave

U Skupštini TK po broju zastupnika prvoplasirani SDP

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Učenici tuzlanske Osnovne škole “Mejdan” u ponedjeljak su, umjesto u školskim klupama, proveli dan kod kuće, a škola nije radila. Kako nam je potvrđeno iz škole, razlog zatvaranja je sezonska viroza kod nekih đaka. 

Slična situacija

Nekoliko djece još u petak nije bilo na nastavi zbog stomačnih smetnji. Iako su dezinfekcija i deratizacija u školi već rađene, direktorica OŠ “Mejdan” Sanela Jaganjac kazala nam je da su, zbog preventivnih razloga, odlučili ponovo obaviti dezinfekciju kako se virus ne bi dalje širio. 

Razloga za paniku, kako navodi Jaganjac, nema, jer je u pitanju sezonski virus.

Osnovci su se žalili na povišenu temperaturu, povraćanje i dijareju.&nbsp;
- Učenici su na nastavi bili prva tri časa, nakon toga smo odlučili da uradimo dezinfekciju. Prema informacijama koje smo dobili iz Doma zdravlja Tuzla, kod 14 djece je evidentiran virus, ali su svi pušteni na kućno liječenje - kazala je Jaganjac. 


Prema njenim riječima, i u ostalim školama je slična situacija, učenici se žale na stomačne tegobe.&nbsp;

Nje alarmantno


Ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Bahrudin Hadžiefendića kazao nam je da situacija nije alarmantna. 


- U pitanju je obična sezonska viroza. Isključena je mogućnost trovanja hranom, jer u neposrednoj blizini škole ne postoji objekt za prodaju hrane – rekao je Hadžiefendić. 


Jučer ponovo na nastavi&nbsp;&nbsp; 

U Osnovnoj školi “Mejdan” sve su učionice dezinficirane, klupe su očišćene, a prostorije provjetrene. Jučer su učenici ponovo sjesti u školske klupe, a nastava će se odvijati po redovnom rasporedu.

Razloga za paniku nema, jer je u pitanju sezonski virus, kaže direktorica Jaganjac

Osnovna škola “Mejdan”: Jučer je urađena dezinfekcija

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Povodom obilježavanja 100. godišnjice završetka Prvog svjetskog rata, u Gradskoj biblioteci Kalesija promoviran je roman "Tragovi" doc. dr. Redže Butkovića, književnika iz Živinica. Osim autora, o knjizi su govorili i književnici Zlatko Dukić i Fahrudin Sinanović. Moderator je bio dr. sci. Sead Noćajević. Odlomke iz romana "Tragovi" čitale su učenice MSŠ "Kalesija" Erna Bektić i Amila Jusufović.&nbsp; Bošnjačka kultura sjećanjaZlatko Dukić je kazao da je Butkovićev roman umjetnički doprinos bošnjačkoj kulturi sjećanja.
– Čitav roman "Tragovi" je u znaku iskrene, otvorene, ničim opterećene – čak ni odnosom prema Monarhiji i tragičnosti rata – Ademove riješenosti da se u borbama iskaže, ali, istovremeno, i da svakako preživi. I zato je Ademova (glavni junak romana) ratna ispovijest mnogo više od suhoparnog i bezbojnog kazivanja o tragediji rata i ratnom stradanju. Ona je svojevrstan spomenik svima koji su, u ime otadžbine i krune, u ime Monarhije i tuđina – morali pristati da budu žrtve besmisla, bez obzira na to da li su završili u bezimenim grobovima ili u koloni onih koji su se iz rata vratili prazni, ranjeni, potrošeni i isluženi. Na vrlo plastičan način, Redžo Butković nam priča klasičnu ratnu priču. Priča je efektno, fotografski iz prve ruke. Djeluje autentično, neposredno, kao da je stvarno u rovovima s junacima romana. Kao da nas uspijeva postaviti u njihovu blizinu, da vidimo i čujemo ono što im se zbiva. Da se postavimo u njihovu poziciju. Da i mi, na čas bar, odigramo ulogu "topovskog mesa" u koje su po pravilu, tradicionalno pretvarani i bošnjački momci od pamtivijeka do, eto, ove priče o Prvom svjetskom ratu. Redžo Butković je, i na taj način, ponudio vrlo pitak i vrlo čitak, a to znači privlačan i, čak, inspirativan miks svog akademskog i profesionalnog znanja i poznavanja gradiva i spisateljske nadarenosti u koju se opet osvjedočavamo, kazao je, između ostalog, Zlatko Dukić.
Narod koji malo čita&nbsp;Autor romana Redžo Butković je kazao da su Bošnjaci narod koji malo čita, još manje piše, a puno priča, te da valjda zato Bošnjaci imaju odličnu usmenu književnost.
– Ovaj moj roman je dug našim ljudima koji su poginuli u Prvom svjetskom ratu, u takozvanom Velikom ratu. Dosta je ljudi iz doline Spreče koji su nastradali, među njima i moj pradjed Muharem. Niko nije saznao kako i gdje je poginuo i gdje mu je mezar. Samo se zna da je 1916. godine porodici došlo pismo, komad papira, na kojem je bila kap krvi i bilo je napisano da je Muharem poginuo. Ni krivi ni dužni, bili su mobilirani u vojsku i morali su ratovati za tuđe interese. Uprkos tome, bili su hrabri borci. Pisao sam o apsurdnosti rata sa apekta humaniteta. U ratu svi ginu i u ratu nema pobjednika. Ove godine, kada se slavi 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata, htio sam da ostavim pisani trag o Bošnjacima koji su bili najhrabriji borci, kazao je Redžo Butković.
Roman "Tragovi" je 14. knjiga Redže Butkovića. Između ostalih, objavio je i zbirke priča "Koloplet života" i "Kuća na kraju grada", romane "Baksuz", "Kad lipe zamirišu", "Čovjek iz prikrajka" …

Autor  Redžo Butković kazao je da su Bošnjaci narod koji malo čita, još manje piše, a puno priča

Roman "Tragovi" je 14. knjiga Redže Butkovića

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

S početkom sezone grijanja vlasnici kuća sjete se da je održavanje dimnjaka zakonska obaveza, no problem je što malo preostalih dimnjačara u Tuzli ne mogu odgovoriti na sve pozive.&nbsp;
Velika podrška 

Adil Mehmedović, vlasnik obrtničke radnje „Dimnjačar“ koja ima četiri radnika, kaže kako posla ima, ali problem je nedostatak kvalificiranih radnika.

- Veliki broj dimnjačara otišao je u inozemstvo ili penziju. Posljednja generacija profesionalnih dimnjačara odškolovana je davne 1974. godine u Tuzli. Zato u nedostatku radne snage ponekad moram angažirati radnike koji su u penziji – kaže on.

Fuad Topić počeo je da radi 1994. godine kao dimnjačar.


- Mi smo kao jedna porodica, tako funkcioniramo od početka. Naš direktor Adil nam je velika podrška, vrlo često i sam obuče odjelo i s nama ode na teren tamo gdje je kritično - kaže nam Topić. 


Prisjeća se jedne teške situacije kada je tokom obavljanja posla propao kroz krov.


- Bili smo na jednoj intervenciji i ja sam propao kroz krov, ali imao sam sreću i prošao sam samo sa ogrebotinama - kazao je Topić. 


Savo Gostić radi od 1984. godine, kada se prijavio na konkurs za dimnjačara i odmah je znao da je to posao koji uistinu želi raditi. Smatra da mlai ljudi ne žele da rade ovaj posao jer se plaše prljavštine i boje se da kažu djevojkama koji posao rade.


Bez povreda 


- Za mene je posebna draž ovog posla je što možemo pomoći nekome. Od opasnih situacija izdvojio bih onu kad smo kolega i ja išli smo na intervenciju u jednu pivaru, kotlovnica je bila pod zemljom i duga 90 metara. Bez razmišljanja ušao sam u kotao gdje je temperatura 100 stepeni, ali na sreću prošao sam bez velikih povreda - govori nam Gostić. 


&nbsp;Nestručni čistači&nbsp; 

Problem predstavlja i to što u privatnim kućama dimnjačarski poslovi obavljaju uz pomoć susjeda i prijetelja koji znaju i imaju alat za čišćenje dimnjaka. Zbog nestručnosti takvih čistača uvijek postoji opasnost da laički očišćeni dimnjak postane uzrok požara ili neke druge nezgode, zato je neophodno angažirati stručno lice.


Deficitarno zanimanje


Nedostatak dimnjačara u Tuzli i okolini – problem je koji traži urgentno rjeešeenje. Jedno od njih moglo bi biti i prekvalifikacije dimnjačara. Na isti način kako se nude stipendije za deficitarna zanimanja kao što su krojač, zidar, stolar, mogle bi se obezbijediti stipendije ili poticaje za mlade ljude koji žele postati dimnjačari.

Tuzlanski dimnjačari Savo Gostić i Fuad Topić

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata BiH, predvođena predsjednikom Selmedinom Šatorovićem, posjetila je danas preduzeća IMK "Kula" i CIMOS TMD AI Gradačac, gdje je razgovarala sa sindikalnim aktivistima i upravama u ovim preduzećima.&nbsp; Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Šatorović kazao je za „Avaz“ da je ova posjeta Gradačcu proizašla iz programskih ciljeva i zadataka koji su postavljeni na posljednjem kongresu sindikata.
- Ovdje smo se upoznali s problemima radnika i problemima s kojima se susreću uprave ovih preduzeća da bismo u narednom periodu poboljšali status radnika, ali ujedno utvrdili koji su to zakonski okviri na kojima treba raditi da bi se rasteretila privreda. Sve ovo se radi u cilju da bi se vrlo težak položaj radnika u tekstilnoj i metalnoj industriji poboljšao - kazao je Šatorović.

Predstavnici su se upoznali s problemima radnika i Uprave

Delegacija SSSBiH u posjeti Gradačcu: Poboljšati uvjete

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

U Medžlisu Islamske zajednice Tuzla u ponedjeljak je organizirana pres-konferencija povodom nastupanja mjeseca rođenja Allahovog poslanika Muhammeda, a. s. Tuzlanski medžlis tradicionalno priređuje manifestaciju pod nazivom "Stazama Poslanika islama".&nbsp; 
- Širom svijeta mjesec rebiu-l-evvel, kao mjesec rođenja Muahmmeda, a.s., dočekuje se i obilježava na različite načine. U početku su to bila recitiranja spjevova napisanih o njemu - mevluda, a onda su se oni pretvorili u svečanosti na kojima su učeni mevludi pa su i te svečanosti nazvane mevludima. Danas imamo manifestacije vezane za dane mevluda koje traju danima, a negdje i mjesecima. Radost je to zbog rođenja Božijeg Miljenika preko kojega je objavljena posljednja Božija Knjiga, Kur’an-i Kerim, kao milost i uputa svim svjetovima, preko kojega je upotpunjena i okončana misija Božijih poslanika i do krajnosti definiran sadržaj Vjerozakona ili Božanskog Programa za uređenje ovosvjetskog života - kazao je dr. Sead Seljubac, pomoćnik muftije tuzlanskog.&nbsp;

Radost je to zbog rođenja Božijeg Miljenika preko kojega je objavljena posljednja Božija Knjiga - kazao je dr. Sead Seljubac, pomoćnik muftije tuzlanskog

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Učenici Osnovne škole "Mejdan", umjesto u školskim klupama, jučer su proveli dan u svojim kućama. Kako saznajemo, razlog zatvaranja škole je sezonska viroza kod većeg broja učenika. U petak nekolicina učenika zbog stomačnih tegoba nije došla u školu.&nbsp;Iako je dezinfekcija objekta već obavljena, direktorica Osnovne škole "Mejdan" Sanela Jaganjac kazala nam je da su iz preventivnih razloga odlučili ponovo uraditi dezinfekciju kako se virus ne bi dalje širio. Razloga za paniku nema jer je u pitanju sezonski virus.&nbsp;- Učenici su jučer na nastavi bili prva tri časa, nakon toga smo odlučili uraditi dezinfekciju objekta. Prema informacijama koje smo dobili iz Doma zdravlja Tuzla, 14 djece je evidentirano zbog virusa, ali svi su pušteni na kućno liječenje - kazala je Jaganjac. Prema riječima direktorice, i u ostalim školama situacija je slična, učenici se žale na virusne probleme.&nbsp; Ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Bahrudin Hadžiefendić kazao nam je da situacija nije alarmantna.- U pitanju je obična sezonska viroza, isključena je mogućnost trovanja hrane jer u neposrednoj blizini ne postoji objekt za prodaju hrane - kazao je za "Avaz" Bahrudin Hadžiefendić. 
U Osnovnoj školi "Mejdan" sve učionice su dezinfikovane, očišćene klupe, a prostorije su provjetrene. Sutra će učenici ponovo u školske klupe, a nastava će biti realizirana prema redovnom rasporedu.

Razloga za paniku nema

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Tradicionalni gračanički vašar posljednji je u kalendarskoj godini u našoj zemlji. Na vašar su stigle desetine hiljada ljudi iz svih dijelova BiH, jedni došli nešto da prodaju, drugi da kupe, treći da se susretnu sa prijateljma, vide i popiju kahvu. Mladi su došli zbog zabavnih igara, hali-galija, ringišpila, autića i štandova s drangulijama. Bilo je i onih, koji su na vašar došli, tek onako da pričaju da su bili na vašaru i da kući ponesu komad gračaničke nadaleko poznate halve. Izvorni pjevači&nbsp;Posebna atrakcija bila je grupa izvornih pjevača i Donje Maoče kod Brčkog. Omer, Hasan i Hamza Bikić i Bego Čolić uz zurle i bubnjeve pjevali su stare dobre izvorne narodne pjesme.Gračanički istraživači Rusmir Djedović i Edin Šaković tvrde kako je vašar u Gračanici, najstariji u Bosni i Hercegovini. 
&nbsp;- Pisani dokumenti govore da se još s početka osmanske vlasti, 1604. godine, u Gračanici pominje plaćanje tržne takse od vašara u skladu sa carskom zapovijedi. Govorilo se da su u prvo vrijeme u Gračanici bila dva vašara godišnje, jedan u aprilu, drugi u novembru. Održao se ovaj, 8. novembra, u vrijeme kada se pozavršavaju poslovi u poljoprivredi, pa ljudi dođu da se opušteno provesele, kako mogu i znaju - kaže Djedović.
Šaković dodaje da vašar posuđena riječ mađarskog jezika.- Doslovno znači sajam, tržnica, prodaja, raspordaja. U Gračanici se vašar u lokalističko smislu zove i vašer, ali sve je to manje-više nebitno naspram onoga šta vašar donese ljudima i da ga nema, nedostajao bi, kao viševjekovna tradicija, pa i atrakcija - ističe Šaković.
U okviru tradicionalnog gračaničkog vašara, na sajmištu Poslovne zone “Fering” u Gračanici održan je sajam stoke koji je, prema procjenama organizatora, posjetilo skoro 3.000 ljudi.
Posjetioci su stigli iz svih krajeva Bosne i Hercegovine kako bi pogledali konje, telad, ovce i ponešto pazarili. Drugi su došli da ponude i nešto što je vezano i potrebno i stočarima, ali i poljoprivredi u cjelini.&nbsp; Stočari su počeli uzgajati konje, kažu da je to najisplativije, jer par dobrih životinja košta i do pet hiljada eura.
Iz Kakanja je u specijalno izrađenoj prikolici Mustafa Ganibegović dovezao konja križanca posavca i lipicanera. Crn kao gavran, na kome se dlaka presijavala, plijenio je pažnju posjetilaca. Inače, crni lipicaneri su rijetki jer se tek svaki stoti primjerak ove vrste rađa tamne boje. Mustafa kaže da je njegova cijena hiljadu eura. Kod kuće ima još četiri konja i oni su njegova velika ljubav.
&nbsp;- Danas se konji manje koriste za rad, stigli su traktori i priključci, konji više služe kao hobi. Evo i ja sam došao na gračanički sajam, više da se družim, da pokažem ovog ljepotana Rubija - kaže Ganibegović. 
Do Mustafe se okupio narod pa kupuje bičeve ili kandžije, koje za konje izrađuje majstor Mirsad Šehić iz Živinica. Jedan ukrašeni primjerak košta 10 maraka…
&nbsp;- Nešto mislim, ovi bičevi dobro bi došli našim nesposobnim i korumpiranim političarima, pa da ih izbičujem za sve ovo što su pokrali, a ništa uradili nisu – kaže Šehić. 
A iz Topčić Polja kod Zenice ponovo je na sajam stigao Salim Klobodanović i prodaje svoje nadaleko poznate kose kovanice. Izrađuje ih od specijalnog čelika i prodaje po 25 maraka. Tu su i belegije, brusevi od kamena vidija. Na sajmu je svoje proizvode ponudio i Dadiul Kantić iz Jelaha, abadžija, sarač i remenar.
&nbsp;Završetak radova 
&nbsp;Sajam ne može proći bez pečenja i muzike. Kilogram janjetine koštao je 20 maraka. Pod šatorom mnoštvo ljudi uživalo je uz pjesme pjevačice Raze. Posjetioci kažu da se ovim sajmom na neki način završavaju svi radovi u poljoprivredi pred zimu pa su ljudi došli i da se malo odmore, opuste, ali i pazare.

Posebna atrakcija bila je izvorna grupa iz Donje Maoče kod Brčkog

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi

Majke Srebrenice i ovog 11. u mjesecu organizirale su mirni mimohod ulicama Tuzle podsjećajući domaću i svjetsku javnost na počinjeni genocid u nekadašnjoj zaštićenoj UN-ovoj zoni u julu 1995. godine. &nbsp;
- Mnoge majke su bolesne ili su umrle, a da nisu dočekale pronalazak posmrtnih ostataka svojih najmilijih. Nažalost, sve sporo ide, a otkako je DNK laboratorij preseljen u Hag, nijedan izvještaj vezano za identifikaciju posmrtnih ostataka nije stigao. Ovo je strašno za porodice, gubimo nadu u pronalazak kostiju naših najmilijih - kaže predsjednica Udruženja "Žene Srebrenice" Hajra Ćatić te dodaje da se o počinjenom genocidu ne treba pričati samo 11. jula nego i svih ostalih dana u godini.

Prema dostupnim podacima, još se traga za gotovo 1.300 žrtava genocida.&nbsp;&nbsp;

Prema dostupnim podacima, još se traga za gotovo 1.300 žrtava genocida

Mirni mimohod majki Srebrenice: Gubimo nadu da ćemo pronaći najmilije

Na radost velikog broja djece iz tuzlanskog naselja Sjenjak, u subotu je u funkciju ponovo stavljeno obnovljeno dječije igralište. U obnovu igrališta uloženo je više od 20.000 KM, a projektom obnove rukovodila je Fondacija tuzlanske zajednice.

- U junu smo krenuli s realizacijom projekta, odnosno prikupljanja novčanih sredstava. Radili smo to na način da su preduzeća, ustanove i pojedinci mogli otkupiti kilometre koje je savladao naš trostruki Ironman Mladen Nedić. Kilometre su otkupljivali pojedinci, preduzeća i ustanove i ovo je klasičan primjer kako se sinergijom javnog, civilnog sektora, privatnika, pojedinaca i volontera može realizirati jedan ovakav projekt – kaže Tarik Baraković iz Fondacije tuzlanske zajednice.

Mladen Nedić, tuzlanski trostruki Ironman, nije krio sreću što se na igralištu ponovo čuje vesela dječija graja.


- Meni je veoma drago da smo došli do kraja projekta. Najvažnije je da se djeca igraju i da su sretna. Kod nas je veoma teško pokrenuti ikakav, a kamoli jedan ovako kompleksan projekt. Ipak, uspjeli smo – kaže Mladen Nedić.


Preostaje još da se uradi rasvjeta i postave kante za otpatke, ali i da se igralište sačuva od vandala.

Uloženo više od 20.000 KM, a projektom obnove rukovodila je Fondacija tuzlanske zajednice

Na igralištu se ponovo čuje vesela dječija graja

U naselju Sjenjak obnovljeno igralište opet u funkciji

Iako je jedan od najzagađenijih gradova u Evropi, Tuzla bilježi stalni rast broja posjetilaca, posebno u ljetnim mjesecima.&nbsp;
&nbsp;Devet mjeseci 

Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona, tokom devet mjeseci ove godine prijavljeno je 40.675 turista koji su ostvarili 96.181 noćenja. 

- Analizirajući podatke od prošle godine, možemo primijetiti da je broj turista veći za 9,76 posto. U odnosu na sve ostale kantone u FBiH, turisti se najduže zadržavaju u Tuzlanskom kantonu, a njihov boravak je, kako kaže, u prosjeku 2,36 dana – kazao je resorni ministar Mirsad Gluhić.
- 
Prema pregledu broja domaćih turista za devet mjeseci ove godine, Tuzlanski kanton posjetilo je 5,41 posto više turista u odnosu na prošlu godinu. Posebno je ohrabrujuća činjenica da su strani turisti ostvarili za 12,74 posto više noćenja u odnosu na isti period prošle godine.
Ministar Gluhić ističe da trebamo biti ponosni na činjenicu da Tuzla polako stvara imidž turističkog grada.
- Prije dvadeset godina Tuzla je bila privredni bazen, a danas teži ka tome da postane ozbiljan turistički grad - navodi Gluhić.

Povećanom broju turista doprinijela je i ekspanzija Međunarodnog aerodroma Tuzla, a tokom ljetne sezone kompanija „Wiz air“ imala je 45 letova sedmično.

Svakako da na procvat turizma utječu i Panonska jezera, koja postaju sve popularnija i atraktivnija kako za domaće tako i za strane turiste.


&nbsp;Novi problem


- Veliki broj turista u našem gradu otvara novi problem, a to je nedostatak smještajnih kapaciteta. Postoji mogućnost da lokalni privrednici ulože sredstva u izgradnju hotela, što bi svakako riješilo problem s kojim se suočavamo - kazao je Gluhić.


 

Neiskorišten potencijal&nbsp;&nbsp;

Gluhić napominje da je neophodno unaprijediti saobraćajnu infrastrukturu jer svi potencijali gube na značaju ako su nam putevi loši. Tuzlanski kanton obiluje neiskorištenim turističkim potencijalima, potrebno je unaprijediti dosta toga kako bismo u narednom periodu mogli očekivati veću dobit od turizma.


40.675


turista prijavljeno devet mjeseci ove godine 

96.181 

noćenje ostvarili su gosti u istom periodu

Tuzla polako, ali sigurno stvara imidž turističkog grada (Foto: A. Bajrić)

U TK inozemni gosti ostvarili skoro 13 posto više noćenja nego lani

"Global Ispat Koksna Industrija" d.o.o Lukavac (GIKIL) želi dugotrajno riješiti problem snabdijevanja Lukavca vodom - poruka je sa sastanka koji su predstavnici kompanije održali jučer&nbsp; s rukovodstvom Javnog komunalnog preduzeća "Rad".
&nbsp;Novi nastavak razgovora nastao je kao rezultat sastanka koji je nekoliko dana ranije upriličen kod općinskog načelnika Edina Delića, na kojem su se obje strane usaglasile da se, u cilju zaštite interesa građana, zajedničko rješenje mora naći te da se dugovi za isporučenu vodu od preduzeća "Rad" moraju početi plaćati GIKIL-u.&nbsp;&nbsp;GIKIL je, u izostanku bilo kakvog konkretnog prijedloga, iz tekućih priliva nastavio plaćati dug JP "Spreča" te pozvao i sve ostale strane, prije svega "Rad", na odgovorno ponašanje. Dok GIKIL duguje milion KM "Spreči", kompanija "Rad" duguje GIKIL-u gotovo 3 miliona KM.
&nbsp;- Započeli smo novi dijalog s rukovodstvom preduzeća "Rad" i to je trenutno jedino što je novo i pozitivno u cijeloj ovoj priči. Dok Uprava GIKIL-a ulaže sve moguće napore, da, uz obaveze koje imamo prema okolišu i trenutnim projektima, omogući nesmetanu isporuku vode građanima, s druge strane, preduzeće "Spreča", nažalost, putem pojedinih medijskih izjava upućuje i prijetnje dodatnim otežavanjem dobivanja okolinske dozvole GIKIL-u, što smatramo krajnje nekorektnim. Mi plaćamo svoje dugove i nastavit ćemo s njihovim izmirivanjem, kao kompanija koja posluje ozbiljno i odgovorno, ali isto tako tražimo od preduzeća "Rad" da plaća svoje obaveze. Imamo dosta tu još da usaglašavamo i ovaj sastanak je dobar i ispravan put ka rješenju – kazao je Suad Imamović, izvršni direktor za zajedničke usluge u GIKIL-u. 

&nbsp;

Novi nastavak razgovora nastao je kao rezultat sastanka koji je nekoliko dana ranije upriličen kod općinskog načelnika Edina Delića

GIKIL i "Rad" održali sastanak: Rješenje za vodu se mora naći

Šesta po redu terenska akcija „Let s Do it“ - milion sadnica za 1 dan održana je danas na području grada Tuzle. Akcijom je obuhvaćeno nekoliko lokacija, park ispred Klinike za dječije bolesti Tuzla, osim toga organizirano je i pošumljavanje na kompleksu Panonskih jezera u Tuzli.&nbsp;&nbsp; 
-&nbsp;Cilj naše akcije je da učenici konkretnim radom na terenu pruže doprinos zaštiti životne sredine i okoliša. Moramo graditi naviku kod mlađih generacija da svojim ličnim doprinosom i učešćem u akcijama sadnje drveća i čišćenjem ilegalnih deponija pokažu da se brinu o svojoj okolini - kazao je Amar Kavgić, koordinator projekta „Let s Do it'' Tuzla.&nbsp;Dvije mini akcije sadnje drveća uspješno su realizirane u Osnovnoj školi „Breške“ i u Osnovnoj školi „Mramor“. Učesnici ovogodišnje akcije sadnje drveća, osim organizatora i volontera “Let s Do it“ Tuzla, jesu učenici tuzlanskih srednjih i osnovnih škola. Oko 80 učenika odazvalo se akciji i uz podršku sponzora zasađeno je 100 sadnica tuje.&nbsp;Učenik Srednje medicinske škole u Tuzli Nihad Kancić smatra da je potrebno organizirati više ovakvih akcija budući da Tuzla spada u jedan od najzagađenijih gradova.&nbsp;- Svi mi možemo utjecati na to da smanjimo zagađenost. Mladi su ti na kojima svijet ostaje, zato je važno da budemo aktivni i da se uključujemo u ovakve aktivnosti za bolje svih građana koji žive u našem gradu - kazao je Kancić.

Broj zainteresiranih volontera iz godine u godinu raste, a do sada je u akciji „Let s Do it“ bilo uključeno 180 hiljada volontera širom Bosne i Hercegovine koji su očistili 13 hiljada tona otpada i posadili pola miliona sadnica.&nbsp;&nbsp;

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi

Mirni mimohod majki Srebrenice: Gubimo nadu da ćemo pronaći najmilije

U naselju Sjenjak obnovljeno igralište opet u funkciji

U TK inozemni gosti ostvarili skoro 13 posto više noćenja nego lani

GIKIL i "Rad" održali sastanak: Rješenje za vodu se mora naći

Održana akcija sadnje drveća u Tuzli

Tuzlanski kanton

Srednja škola prati potrebe tržišta i povećava broj učenika

GIKIL: Ako fabrike zatvore svoja postrojenja, najveće posljedice osjetit će radnici

Učesnici "Marša mira Srebrenica – Vukovar" odali počast poginulim braniteljima Gradačca

Bijedić: Želimo napraviti efikasniju i pravedniju vlast u TK

Zbog viroze 14 djece završilo kod ljekara, škola nije radila

Promocijom romana "Tragovi" obilježena 100. godišnjica završetka Prvog svjetskog rata

Mladi ne žele da se prljaju i stid ih reći djevojci da su dimnjačari

Delegacija Saveza samostalnih sindikata posjetila gradačačke tekstilce i metalce

Tuzlanski medžlis organizira manifestaciju "Stazama Poslanika islama"

Zbog sezonskog virusa privremeno zatvorena Osnovna škola "Mejdan" u Tuzli

Pogledajte kako je bilo na vašaru u Gračanici koji su posjetile desetine hiljada ljudi

Mirni mimohod majki Srebrenice: Gubimo nadu da ćemo pronaći najmilije

U naselju Sjenjak obnovljeno igralište opet u funkciji

U TK inozemni gosti ostvarili skoro 13 posto više noćenja nego lani

GIKIL i "Rad" održali sastanak: Rješenje za vodu se mora naći

Održana akcija sadnje drveća u Tuzli