Udruženje "Zemlja djece" iz Tuzle, u saradnji s Udruženjem žena Romkinja "Bolja budućnost", obilježili su danas Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima. Podjelom edukativnog materijala te postavljanjem figura djece koja prose, željeli su ukazati na problem prosjačenja i apelirati na građane da obrate pažnju na djecu koja prose i da slučaj prijave policijskoj stanici i Centru za socijalni rad.&nbsp;
- Tokom perioda od 2012. do 2017. godine kroz naš rad uočili smo i reagirali prema javnim ustanovama za oko 120 slučajeva prosjačenja, kao i 20 slučajeva vanbračnih zajednica s maloljetnim licima. Nažalost, stvarni broj ovakvih slučajeva je mnogo veći, neophodno je jačanje kapaciteta nevladinih organizacija i ustanova kako bi mogle adekvatno odgovoriti na problem prisilnog prosjačenja i drugih oblika trgovine ljudima u našoj zemlji - kazala je Medina Gračić, učiteljica u Udruženju "Zemlja djece" Tuzla.&nbsp;Iz Udruženja "Zemlja djece" napominju da je izradom Protokola za postupanje u slučajevima prosjačenja smanjen broj djece koja prosjače na području grada Tuzle, ali da su druge općine opterećene.

Udruženja građana danas obilježili Evropski dan borbe protiv trgovine ljudima

U Tuzli smanjen broj mališana koji prose

Muzej istočne Bosne u Tuzli u posljednjih pet mjeseci oko 10 puta bio je na udaru nepoznatih vandala koji razbijaju stakla na prozorima. Povodom toga, članovi Uprave Muzeja jučer su održali konferenciju za novinare. Zaposlenici su zatjecali razbijena stakla. 
&nbsp;Istraga u toku 
- Uredno smo obavještavali Policijsku stanicu, policajci su obavili uviđaj, obaviješten je i kantonalni tužilac i istraga je u toku - kazala je Nataša Perić, vršilac dužnosti direktora Muzeja istočne Bosne. 

Perić je kazala da se ovdje ne radi samo o materijalnoj šteti, već da su zabrinuti ako se takvo stanje nastavi, postoji mogućnost da se ugroze eksponati, a to bi predstavljalo nenadoknadivu štetu jer oni imaju neprocjenjivu vrijednost.
- Mi smo 2012. godine imali pljačku u kojoj je ukradeno mnogo oružja iz Narodnooslobodilačkog rata, ta pljačka još nije rasvijetljena - kaže Perić.
 
Prošle sedmice je neko u toku radnog vremena razbio prozor, svi zaposlenici su izašli van muzeja, ali nikoga nisu zatekli. Uposlenici muzeja ne znaju šta je motiv ovakvih napada i ko su mogući počinioci. Nadležnom Kantonalnom ministarstvu za sport i kulturu uputili su dopis kojim traže da im osiguraju finansijska sredstva za ugradnju nadzornih kamera i za nadoknadu materijalne štete. 

Budući da muzej nije spojen na centralno grijanje, ovo je još jedan problem za zaposlenike jer tokom šest mjeseci rade u hladnim prostorijama. 

Potrebna adaptacija 

Grad Tuzla je 2004. godine Muzeju dao zgradu na trajno korištenje, ali zgrada je poprilično oronula i zahtijeva adaptaciju u skladu s muzejskim standardima. Iz Muzeja ističu kako bi bili zadovoljni da makar jedan dio zgrade osposobe na način koji je dostojan muzeja. 

30.000 eksponata&nbsp;&nbsp;
Od Evropske unije su dobili jedan dio sredstava i započeli su radove, također i Grad Tuzla je finansirao rekonstrukciju krova, ali, nažalost, potrebno je još mnogo finansijskih sredstava.
&nbsp;Muzej istočne Bosne ima više od 30.000 eksponata.

Zgrada je ionako poprilično oronula i zahtijeva adaptaciju

Iz Muzeja istočne Bosne traže ugradnju nadzornih kamera

U mjestu Goduš u općini Sapna danas je obilježen 17. oktobar, dan kada je prije 27 godina odbijen prvi napad velikosrpskog agresora na ovaj kraj. Dogodilo se to, dakle, 1991. godine, a taj dan odredio je daljnju sudbinu ovog majevičkog kraja. 
O 17. oktobru 1991. godine se malo zna. Obično se govori kako je agresija na BiH počela s napadom JNA na hercegovačko selo Ravno. Herojska pobjeda Godušana je medijski zataškana...
- Bili smo tada u medijskoj blokadi i nije se puno govorilo o tome. Najvažnije je da smo se na vrijeme organizirali i da smo spremno dočekali maj 1992. godine. Već u septembru te godine deblokirali smo Teočak i sve do kraja rata 1995. godine održali vezu Teočaka i Sapne sa Tuzlom – kaže Juso Jusić. 
Velikosprskom agresoru je putni pravac preko Majevice, odnosno od Brčkog preko Lopara, Goduša i Sapne, pa sve do Zvornika bio izuzetno važan. Stoga su u oktobru 1991. godine napadom na Goduš ispitivali spremnost bosanskohercegovačkih patriota. 
- Agresor je imao trojicu ranjena vojnika, a 15-ak dana nakon napada rečeno nam je da su to bile jedinice iz Kukarića kod Tuzle. Mi smo se nakon 17. oktobra 1991. godine organizirali, kupovali smo naoružanje i spremni smo dočekali 5. maj 1992. godine, kada su ponovo krenuli na nas. Tog dana uspjeli su nakratko ovladati kotom Vis, ali smo je mi oslobodili. Goduš je jedino mjesto u ovom kraju koje nikad nije dobilo ultimatum za predaju naoružanja – govori učesnik herojske bitke Adil Omerović Dajdža, aktuelni predsjednik mjesne zajednice. 
Danas su u herojskom Godušu otvorene spomen-ploča i spomen-soba u kojoj su postavljene fotografije bosanskohercegovačkih patriota. Iz Goduša je pet nositelja najvećeg ratnog priznanja "Zlatni ljiljan". "Avazov" fotoreporter Ahmet Bajrić Blicko u spomen-sobi otvorio je svoju izložbu o Godušu u periodu 1992.-1995. godina.

Otkrivena spomen-ploča, otvorene spomen-soba i izložba

Foto: (Z. Matkić)Prigodnim programom na Centralnom spomen-obilježju šehidima, poginulim borcima i civilnim žrtvama rata 1992.-1995. godine u Gradačcu je obilježena godišnjica oslobodilačke akcije Armije RBiH "Istok 94".
Na današnji dan 1994. godine pripadnici 107. viteške motorizovane brigade Armije RBiH, u sadejstvu s pripadnicima 108. brčanske brigade i 21. srebreničke brdske brigade, oslobodili su oko 25 kilometara kvadratnih okupiranih istočnih dijelova općine s naseljima Sibovac, Hunkići, Huskići te Gornje i Donje Liporašće.
Tokom ove akcije koja je trajala deset dana poginulo je 20 pripadnika Armije RBiH, a nekoliko desetaka je teže i lakše ranjeno.
U sklopu obilježavanja oslobodilačke akcije "Istok 94", organiziran je pješački pohod stazama oslobodilaca, a centralna manifestacija pod nazivom "Rađanje slobode" održat će se u Sibovcu.

Tokom ove akcije koja je trajala deset dana poginulo je 20 pripadnika Armije RBiH a nekoliko desetaka je teže i lakše ranjeno

Gradačac: Obilježena godišnjica oslobodilačke akcije "Istok 94"

Širom svijeta jučer je obilježen 16. oktobar, Svjetski dan hrane. To je odlična prilika da se preispitamo kako se odnosimo prema hrani jer, dok se jedni razbacuju, veliki je broj ljudi koji nisu u stanju sebi priuštiti ni jedan obrok dnevno.&nbsp;Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno gotovo 800 miliona ljudi u svijetu nema dovoljne količine hrane, a od pothranjenosti pati čak 26 posto djece. Ovi alarmantni podaci ukazuju na to da hitno nešto treba mijenjati. Kako se hrane građani u Bosni i Hercegovini, koje su to navike koje bi trebali promijeniti o toj temi, za naš list govorio je nutricionista Anti-Age centra mr. Tarik Zolotić

Poražavajuća je činjenica da je 60 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini gojazno. 
- Brza hrana ili "junk food" odlično se i kod nas uklopila uz današnji ubrzani stil života. Naši građani sve više konzumiraju industrijski prerađenu hranu, "praznu" hranu koja ne sadrži važne hranjive, gradivne, zaštitne materije, već samo praznu energiju u velikim količinama - kaže Tarik.
Prema njegovim riječima, glavni problem predstavlja konzumacija osiromašene, prerađene industrijske hrane koje je u Evropi više od 70 posto.

-&nbsp;Naše greške u prehrani su konzumacija velikih količina peciva, hljeba, tijesta, pita, pekarskih proizvoda koji se pripremaju od bijelog brašna koje je procesuiranjem nutritivno osiromašno i gotovo da ne sadrži nutrijente kao što si vitamini, minerali, vlakna, a sadrži dosta rafiniranih šećera koji imaju negativne posljedice po zdravlje. Ovdje možemo dodati i upotrebu velikih količina škrobastog povrća, prvenstveno mislim na krompir koji je gotovo prilog svakom našem obroku. Griješimo i s upotrebom velike količine bijelog šećera, slatkiša, osvježavajućih napitaka koji sadrže jednostavne šećere u velikim količinama koji našem organizmu prave velike probleme. Mora nam biti jasno da naše tijelo vapi za nutrijentima, hranjivim materijama, a ne "praznim" kalorijama kojim je napunjena industrijska hrana - istakao je Tarik.

Kako kaže Tarik, namirnice koje trebaju biti na našoj trpezi su voće i povrće koje obiluje mnoštvom hranjivih materija, vitamina, minerala, vlakana koji su riznica zdravlja za naš organizam.

- Minimalni dnevni unos vode treba biti 30 ml/kg tjelesne mase. Nikako ne treba zaboraviti orašaste plodove, sjemenke, koji su nezaobilazni dio naše prehrane. Meso, ribe, jaja, fermentirani mliječni proizvodi, mladi sirevi koji predstavljaju osnovni izvor aminokiselina, gradivnih komponenata od kojih su građene naše ćelije, tijelo - pojašnjava Tarik.

Zolotić smatra da zdrave navike možemo usvajati i ustrajati u tome samo u koliko budemo bolje poznavali svoje tijelo, njegove potrebe, i osnovne komponente hrane koje su mu neophodne.


- Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, u saradnji s nadležnim institucijama u BiH, kontinuirano radi na unapređenju sistema sigurnosti hrane kroz razvoj pravnog okvira, jačanja institucija, implementacijom propisa o hrani. Predsjednica Udruženja Kluba za zaštitu potrošača Gordana Bulić smatra da Agencija radi veoma dobar posao i da se polako primjećuju pozitivne promjene.- U posljednjih pet, šest godina sigurnost hrane na području Bosne i Hercegovine je na zadovoljavajućem nivou, smanjen je broj žalbi građana, inspekcijske službe su pojačale kontrole i bolji je nadzor kvalitete hrane - kazala je Gordana Bulić.


Bulić naglašava da potrošači imaju ključnu ulogu, trebaju povesti malo više računa o tome šta kupuju, da uvijek čitaju deklaracije i nutritivne vrijednosti namirnica i razmišljaju o higijeni mjesta gdje kupuju proizvode. Poželjno bi bilo planirati kupovinu, za koliko članova se priprema obrok, kako se hrana ne bi pokvarila i bacala neracionalno. Iz Udruženja Klub potrošača Tuzlanskog kantona smatraju da u narednom periodu ne bi trebalo doći do povećanja cijena namirnica.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, trenutno gotovo 800 miliona ljudi u svijetu nema dovoljne količine hrane

Građani sve više konzumiraju prerađenu hranu

Mladi iz Organizacionog odbora danas su na izletištu Vis kod Gračanice okupili više od 100 traktorista, koji su svojim snažnim mašinama u dugačkom defileu stigli na 2. tradicionalnu Traktorijadu.
Kako kaže predsjednik Organizacionog odbora Hazim Sarajlić, traktoristi su došli da se odmore od teške poljoprivredne godine, ali i da svoje traktore odmore od rada. – Neka se malo ulje u motorima naših traktora ohladi, a mi da se družimo, uz izvorne pjesme, iće i piće na Visu - rekao je Sarajlić. Traktorijadu je otvorio predsjednik MZ Babići Aziz Bešić i traktoristima je poželio lijepo druženje na izletišu Vis, koje svakim danom postaje sve atraktivnije.
Vehid Suljić je upalio svoj IMT 540 traktor iz 1978. godine koji, iako "u godinama", radi. Tu se i ostale marke traktora kao što su: Same, Zetor, Harliman, Lamborghini, Klas, Dondin… Stotinu traktora, parkiranih danas na Visu, procjenjuje se na oko 3 miliona maraka.
- Traktor je danas, onome ko se bavi poljoprivredom, i otac i majka. Sve se radi mašinski - kaže Nusret Mustafić iz Babića. Traktoristi su se zabavljali uz izvorne pjesme grupe "Senada i Halil". Jedni su iće i piće postavili navrh svoga traktora pa uživali u sunčanom vremenu.

Učesnici parkirali svoje četverotočkaše, da se i oni odmore od naporne godine

Vehid Suljić sa IMT 540 traktorom starim 40 godina, koji i danas radi

Na izletištu Vis kod Gračanice održana 2. traktorijada

Opća bolnica “Dr. Mustafa Beganović” u Gračanici dobila je tri nova hemodijalizna aparata vrijedna 91.000 maraka.
Četiri općine 
Donacija je stigla iz humanitarne organizacije “Sharjah Charity Internacional” iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), koja je ranije bolnici u Gračanici donirala ultrazvučni aparat. 
Kako je jučer, predajući aparate, istakla predstavnica Međunarodnog foruma solidarnosti (MFS) „Emmaus” iz Doboj-Istoka Sabina Arnaut-Jahić, donacija je plod dugogodišnje saradnje „Emmausa“ s prijateljima iz UAE.
- Ova donacija itekako će dobro doći za dijalizu 51 bubrežnog bolesnika s područja četiri općine, Doboj-Istoka, Srebrenika, Gradačca i Gračanice u našem regionalnom hemodijaliznom centru. Time će se značajno poboljšati kvalitet zdravstvenih usluga, jer ovi aparati imaju svoj vijek trajanja pa ih je nakon izvjesnog vremena potrebno zamijeniti. Zahvalni smo i „Emmausu“ na posredovanju u ovoj donaciji i našim prijateljima iz UAE – kazao je dr. Almir Sakić, direktor gračaničke bolnice.
&nbsp;Otvoren kabinet 
Sakić je podsjetio da je prije nekoliko dana u ovoj bolnici otvoren moderan kabinet radiološke dijagnostike s novim CT i RTG aparatima vrijednim oko 750.000 maraka. Sredstva su osigurale bolnica i Vlada Tuzlanskog kantona.
&nbsp;8.000&nbsp; dijaliza godišnje se obavi u regionalnom hemodijaliznom centru u tri smjene
5 
pacijenata je bilo na transplantaciji bubrega u posljednjih šest godina

S primopredaje hemodijaliznih aparata u gračaničkoj bolnici

Opća bolnica dobila tri nova dijalizna aparata

Decenijama je Gračanica imala dobru žensku odbojkašku ekipu. Temelje kluba je osamdesetih godina postavio doktor tjelesnog odgoja Muhidin Halilović. Rad ovog kluba, koji drugima može poslužiti za primjer, nastavio se u poratnom periodu, na čelu sa predsjednikom Ibrahimom Žunićem. Klub je iznjedrio veliki broj odličnih igračica, a mlađe kategorije ŽOK Gračanica bile su državni prvaci.&nbsp;	
Danas je ponovo akcent stavljen na školu odbojke. Sanja Hasanbašić, također odbojkašica ovog kluba, okupila je dvadesetak kadetkinja, a Emina Jukan, koja je u ovom klubu 15 godina, okupila je 16 djevojčica koje uči prvim koracima u ovom sportu.

- Lijepo je raditi s ovom djecom. Još nosim dres seniorske ekipe ŽOK Gračanica, ali sam se veoma lijepo našla u ovom hobiju i pruža mi veliko zadovoljstvo. Djevojčice su krasne, slušaju svaku moju riječ. Imaju apsolutnu podršku svojih roditelja, a ja garantiram da je ovo najbolja baza za budućnost ženske odbojke u Gračanici - kaže Emina.

Jukan je, inače, diplomirani pravnik, u 2017. bila je student generacije na Pravnom fakultetu u Tuzli i najbolja sportistkinja Gračanice prošle godine.&nbsp;Mala ekipa

Malu ekipu čine: Alma Porča, Sana Huskić, Dženana Karić, Nejla Husičić, Lana Alić, Esma Đulić, Lejla Mehurić, Nadina Slamnik, Nermina Brkić, Medina Huskić, Emina Tešnjak, Adna Đulić, Nejla Imamović, Lejla Husić, Ema Fazlić, Amila Hasić, Majra Hirkić, Amina Bajramović, Medina Musić, Alina Čalić, Emina Hodžić, Adna Džikić i Ilma Moralić.&nbsp;&nbsp;

Najmlađi polaznici škole odbojke u Gračanici s trenericom Jukan

Pod trenerskom palicom Emine Jukan stasaju novi odbojkaški talenti

Fotografija zalaska sunca na jezeru Modrac snimljena posljednjeg dana ovogodišnjeg ljeta, ponukala je mnoge da se prisjete ovog nekadašnjeg turističkog bisera Tuzlanskog kantona.&nbsp; 
Brojni gosti 

Mlađe generacije ne mogu povjerovati da je Modrac prije dvadesetak godina uživao jednaku popularnost kao danas “Panonska jezera” u Tuzli.

Jezero Modrac bilo je devedesetih godina jedno od najpopularnijih kupališta na području Tuzlanskog kantona. Skoro 15.000 turista iz Tuzle, Zenice, ali i drugih mjesta, dolazilo je na “bosansko more”, kako su zvali jezero.

Plaža je bila uređena i veliki broj mladih i porodica s djecom provodio je slobodne sunčane dane na Modracu. Nažalost, danas industrijska postrojenja ispuštaju ogromne količine zagađene vode u Modračko jezero pa ono ne zadovoljava ni minimum ekoloških standarda.

Budući da se više rudnika nalazi u blizini jezera, teško je sa sigurnošću reći ko je najviše odgovoran za zagađenje jezera. Potrebno je staviti pod kontrolu ispuštanje otpadnih voda, ali i riješiti problem odlaganja smeća, odnosno spriječiti ljude da bacaju smeće u jezero. Potrebno je uložiti mnogo truda kako bi se industrijski mulj uklonio iz jezera. 

Mirsad Gluhić (SBB), kantonalni ministar trgovine, saobraćaja i turizma, kaže da ovo ministarstvo i Vlada Tuzlanskog kantona provode određene aktivnosti za spas jezera. 

- Napravili smo prostorni plan koji treba da se implementira do 2023. godine. Činimo sve kako bismo održali i vratili jezero Modrac u nekadašnje stanje. Ovo je priča širih razmjera, koja podrazumijeva veliki novac. Prvi korak je da se svi uključe u ovaj projekt, a tu podrazumijevamo i rudnike. Imamo uređen dio infrastrukture, ali bi ovo, uz određena ulaganja i projekte, mogao biti zlatni Neum - kazao je Gluhić.

&nbsp;Strani investitori 

Općinske vlasti Lukavca najavljivale su prošle godine projekte čišćenja jezera, ali i dolazak inozemnih investitora, koji će uložiti sredstva u Modračko jezero i vratiti mu nekadašnju ljepotu, ali za sada od toga još nema ništa.

Osnovni podaci o jezeru&nbsp;&nbsp; 
Jezero Modrac nastalo je davne 1964. godine gradnjom brane na rijeci Spreči. Jedna je od najvećih vještačkih akumulacija na prostoru bivše Jugoslavije. Dugo je 12 kilometara i široko skoro 700 metara, s najvećom dubinom od 14 kilometara. Dubina jezera godinama se smanjuje s obzirom na to da se u njemu talože mulj iz rudnika, otpadne vode, ali i smeće.&nbsp;&nbsp;

Fotografija zalaska sunca na jezeru Modrac snimljena posljednjeg dana ljeta (Foto: A. Bajrić)

Da bi se jezero Modrac vratilo u nekadašnje stanje, potreban je ogroman novac

Udruženje građana “Viva žene” iz Tuzle uputilo je prije nekoliko dana poziv putem društvene mreže Facebook svim građanima koji su u mogućnosti, da doniraju dječije autosjedalice za vozila. 

&nbsp;Visoke kazne

Članice Udruženja često u automobilima voze majke s djecom koje su smještene u Sigurnoj kući, a prema Zakonu o sigurnosti prometa cesta Federacije Bosne i Hercegovine, korištenje autosjedalica je obavezno i predviđene su visoke kazne. Osim toga, vožnja djece u autosjedalicama jedina je sigurna. 

- Budući da kupovina autosjedalica podrazumijeva veća novčana sredstva, koja nemamo, odlučili smo tražiti donatore. U veoma kratkom vremenskom roku uspjeli smo da ih dobijemo. Gospođa koja je donirala autosjedalice, nije željela da otkrijemo njeno ime. Poštujemo njenu želju i veoma smo joj zahvalni na brzoj reakciji i humanom gestu. kazala je Danijela Koloci, socijalna pedagoginja i voditeljica Sigurne kuće Udruženja “Viva žene” u Tuzli.

Dodala je da se građani uvijek rado odazovu kad su slične akcije u pitanju. 

Potrebni odjeća, obuća i&nbsp;higijenske potrepštine&nbsp; 

Udruženje građana “Viva žene” finansira se dijelom od donacija, koje mogu biti novčane, ali i u proizvodima. Iz Udruženja napominju da su uvijek potrebni odjeća, obuća i higijenske potrepštine s obzirom na to da žene i djeca koji tu dođu, uglavnom izađu iz kuće bez ličnih stvari. Udruženju se godišnje obrati između 80 i 90 osoba, odnosno žena s djecom. 


 

16 dana aktivizmaUdruženje, pored osnovne aktivnosti, a koja uključuje psihosocijalni tretman žrtava nasilja u porodici i ratnih trauma i tortura, često organizira i razne aktivnosti. Uskoro organiziraju 16 dana aktivizma za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, odnosno nasilja u porodici, gdje različitim aktivnostima daju doprinos obilježavanju ove globalne kampanje.

Vožnja djece u autosjedalicama jedina je sigurna te zakonski obavezna

Anonimna humanitarka donirala autosjedalice

Nakon što je u subotu u 11 sati iznenada u prostorijama BZK "Preporod" u Gradačcu ispustio dušu, posljednjem direktnom potomku Husein-kapetana Gradaščevića Muhamedu Begi Gradaščeviću danas je u Gradačcu klanjanja dženaza i obavljen ukop u haremu Sviračke džamije.
Dženazi su prisustvovali i vrhovni poglavara IZ u BiH, reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović, muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, prof. dr. Husnija Hamberović, rodbina, komšije prijatelji, brojni Gradačačani, i ne samo oni.
Bego je bio običan čovjek, učenik prve generacije gradačačke gimnazije, a radio je u nekoliko firmi u Gradačcu. On je 1991. godine aktivirao rad BZK "Preporod" i od njega sa saradnicima napravio veliku bošnjačku kulturno-historijsku instituciju, u koju su dolazili ljudi svih vjera i nacija. Iza njega su ostale supruga Zumreta, kćerka Jasna i bolesna sestra Devleta, a 9. oktobra 1992. godine njegov sin Husein izgubio je život u odbrani Gradačca.
O njegovom radu u ime BZK "Preporod", nakon klanjanja dženaze, govorio je Raif ef. Huskić.
- Evo, došao je nemili trenutak da se danas oprostimo, da ti posljednji put zahvalimo, dragi naš Bego, za sva dobra djela koja si činio kao istinski rodoljub, slijedeći put svoga pretka Husein-kapetana Gradaščević - rekao je ef. Huskić.

Zahvalnost rodoljubu, posljednjem potomku Husein-kapetana Gradaščevića

Dženazi prisustvovao i reis u BiH Husein ef. Kavazović

Klanjana dženaza Muhamedu Begi Gradaščeviću

Glasački materijal s područja grada Tuzla nalazi se na ulici, a prema našim saznanjima, čeka se na unošenje u skladište Gradske izborne komisije, koje je smješteno u hotelu „Mellain“.&nbsp;&nbsp; 
Slučajni prolaznici nisu se mogli čudom načuditi što je glasački materijal faktički na ulici.&nbsp; 
- Ovo nema nigdje. Vreće sa našim listićima su poredane po trotoaru. Znamo da nije do ovih ljudi koji čuvaju materijal, ali i ovo ukazuje kako je organizacija izbora na niskom nivou – kazao nam je jedan od građana Tuzle. 

Nezvanično saznajemo kako je broj ljudi koji rade na ovim poslovima prepolovljen te da je zbog toga došlo do zastoja u prijemu materijala u skladište.

Znamo da nije do ovih ljudi koji čuvaju materijal, ali i ovo ukazuje kako je organizacija izbora na niskom nivou

Tuzla: Glasački materijal na ulici, čeka se unošenje u skladište

Na području grada Tuzla izlaznost na birališta do 15 sati iznosi 30,4 posto, izjavila je za Fenu predsjednica Gradske izborne komisije Meliha Pašić.&nbsp; Rekla je da je na birališta izašlo 33.960 birača te da se izborni proces uglavnom odvija bez posebnih poteškoća.
- Bilo je manjih problema, ali sve rješavamo u hodu i ne utječu bitno na ispravnost izbornog procesa - kaže Pašić.
Jedno glasačko mjesto napustio je član biračkog odbora, a kada su ga nazvali i tražili da se što prije vrati, objasnio je da je morao ženu automobilom odvesti da glasa.
Očekuje se da će do 19 sati biti zatvorena sva birališta osim dva u gradskom području, koja su otvorena sa zakašnjenjem od 40 minuta, pa će za toliko vremena biti produžen rad biračkih odbora.

Očekuje se da će do 19 sati biti zatvorena sva birališta osim dva u gradskom području, koja su otvorena sa zakašnjenjem od 40 minuta

Tuzla: Do 15 sati glasalo 30,4 posto registriranih birača

Glasanje na području Tuzle u okviru općih izbora za sada se realizira bez posebnih poteškoća.&nbsp; Redovi na biračkim mjestima u mjesnoj zajednici Sjenjak ukazuju na solidan odziv birača do 10 sati, što je potvrdio Feni predsjednik biračkog odbora na glasačkom mjestu broj 050A126 Samir Habul.
- Do sada je izlaznost na izbore oko 11 posto. S obzirom na to da sam godinama angažiran u biračkim odborima, imam osjećaj da je izlaznost veća nego prethodnih godina. Izgleda da su ljudi shvatili važnost ovih izbora, pa revnosnije izvršavaju svoju građansku dužnost - kazao je on.

S obzirom na to da je godinama angažiran u biračkim odborima, ima osjećaj da je izlaznost veća nego prethodnih godina

Habul: Izlaznost veća nego na ranijim izborima

Na području Tuzlanskog kantona kasnilo se s otvaranjem biračkih mjesta na 39 lokacija zbog tehničkih problema. Prema dostupnim podacima, na području najmnogoljudnijeg kantona u FBiH ima 626 biračkih mjesta, a njih 587 otvoreno je u zakazano vrijeme. 

Prema podacima Gradske izborne komisije Tuzla, otvaranje biračkih mjesta kasnilo je na dvije lokacije u gradu Tuzli, i to 40 minuta. 

Inače, prema centralnom biračkom spisku, na području Tuzle na ovogodišnjim općim izborima, na 158 redovnih biračkih mjesta, pravo glasa ima 131.036 registriranih birača, dok na području Tuzlanskog kantona ima 13 lokalnih izbornih jedinica na kojima pravo glasa imaju 428.103 registrirana birača.

Pravo glasa ima 131.036 registriranih birača

Tuzla: Kasnilo se s otvaranjem biračkih mjesta

U Srebreniku je otvoreno 68 redovnih biračkih mjesta i jedno biračko mjesto za glasanje u odsustvu i na nepotvrđenim glasačkim listićima. Kašnjenja do 60 minuta zabilježena su u naselju Jasenica i na glasačkom mjestu broj 054 u srebreničkom Domu kulture, a razlozi su tehnički problem i ponovno prebrojavanje glasačkih listića.&nbsp;Na ovim biračkim mjestima glasanje će se produžiti da bi se nadoknadilo izgubljeno vrijeme. Prema podacima Općinske izborne komisije Srebrenik, pravo glasa na ovogodišnjim izborima ima 38.458 građana ove općine. Sudeći prema redovima na biračkim mjestima, odziv glasača je dobar. Do sada nisu zabilježeni problemi na biračkim mjestima.&nbsp;

U Tuzli smanjen broj mališana koji prose

Iz Muzeja istočne Bosne traže ugradnju nadzornih kamera

Otkrivena spomen-ploča, otvorene spomen-soba i izložba

Gradačac: Obilježena godišnjica oslobodilačke akcije "Istok 94"

Građani sve više konzumiraju prerađenu hranu

Na izletištu Vis kod Gračanice održana 2. traktorijada

Opća bolnica dobila tri nova dijalizna aparata

Pod trenerskom palicom Emine Jukan stasaju novi odbojkaški talenti

Da bi se jezero Modrac vratilo u nekadašnje stanje, potreban je ogroman novac

Anonimna humanitarka donirala autosjedalice

Klanjana dženaza Muhamedu Begi Gradaščeviću

Tuzla: Glasački materijal na ulici, čeka se unošenje u skladište

Tuzla: Do 15 sati glasalo 30,4 posto registriranih birača

Habul: Izlaznost veća nego na ranijim izborima

Tuzla: Kasnilo se s otvaranjem biračkih mjesta

U Srebreniku pravo glasa ima 38.458 građana

Tuzlanski kanton

U Tuzli smanjen broj mališana koji prose

Iz Muzeja istočne Bosne traže ugradnju nadzornih kamera

Otkrivena spomen-ploča, otvorene spomen-soba i izložba

Gradačac: Obilježena godišnjica oslobodilačke akcije "Istok 94"

Građani sve više konzumiraju prerađenu hranu

Na izletištu Vis kod Gračanice održana 2. traktorijada

Opća bolnica dobila tri nova dijalizna aparata

Pod trenerskom palicom Emine Jukan stasaju novi odbojkaški talenti

Da bi se jezero Modrac vratilo u nekadašnje stanje, potreban je ogroman novac

Anonimna humanitarka donirala autosjedalice

Klanjana dženaza Muhamedu Begi Gradaščeviću

Tuzla: Glasački materijal na ulici, čeka se unošenje u skladište

Tuzla: Do 15 sati glasalo 30,4 posto registriranih birača

Habul: Izlaznost veća nego na ranijim izborima

Tuzla: Kasnilo se s otvaranjem biračkih mjesta

U Srebreniku pravo glasa ima 38.458 građana