Ministar obrazovanja nauke i kulture Tuzlanskog kantona Zlatan Muratović (SBB), sa Sindikatom osnovnog i srednjeg obraazovanja, potpisao je u srijedu Anekse kolektivnih ugovora koji definiraju najnižu plaću, naknade za porodilje i pogodnosti za ocjenjivanje vannastavnog osoblja.&nbsp;&nbsp; 
- Danas je za nas u Vladi Tuzlanskog kantona, ali i za Ministarstvo obrazovnja i nauke veliki dan. Potpisani su Aneksi kolektivnog ugovora koji definiraju najnižu plaću, koja će sada iznositi 460 KM, i to zaposlenicima sa koeficijentom 1. Potpisali smo vrlo važan aneks koji se veže na pronatalitetnu politiku koju uvodi Vlada Tuzlanskog kantona, a to je da će naknada za porodilje od sada biti u 100 postotnom iznosu. Također, usvojili smo odredbu o plaćanju vannastavnog osoblja koja je niz godina čekala na implementaciju. Obrazovanje posmatramo kao investiciju za budućnost - kazao je Zlatan Muratović, ministar obrazovanja nauke i kulture Tuzlanskog kantona.

Vlada Tuzlanskog kantona i Ministarstvo u posljednje vrijeme su drastično povećali ulaganja u ustanove obrazovanja. Osigurali su niz materijalnih i tehničkih pogodnosti za zaposlenike koji nisu u nastavnom procesu. Ova odredba će se primjenjivati od 1. januara 2019.godine 

Predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja Sumedin Kulović kazao je da su tri godine čekali na potpisivanje ove uredbe i da su veoma zadovoljni postignutim dogovorom. 

- Ovo je drugi dio priče koji smo započeli s Ministarstvom obrazovanja, kada smo povećali plaće zaposlenicima u visokom obrazovanju za šest posto. Tada smo dogovorlili paket o povećanju minimalne plaće. Većina stvari se odnosi na materijalni status zaposlenika, planirane su i nagrade za rad zaposlenika. Stimulacija vrlo dobro djeluje na ljude i povećanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika koje smo ostvarili utjecat će pozitivno na zaposlenike - istakao je Kulović.Njegov kolega iz Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja Admir Terzić kazao je da su&nbsp;danas potpisani aneksi nastavak dosadašnjih dogovora i pregovora s Vladom Tuzlanskog kantona, a koji su započeti prije godinu, kada je potpisan sporazum o povećanju osnovice za obračun plaće.&nbsp;- Ovaj socijalni dijalog s Vladom je težak, ali nas stimulira da puno više radimo i budimo ozbiljan partner. Ovo su značajne promjene u posljednjih desetak godina, radujemo se ovom pozitivnom trendu - kazao je on.

Danas je za nas u Vladi Tuzlanskog kantona, ali i za Ministarsvo obrazovnja i nauke veliki dan

Ministar Muratović: Porodilje će dobivati puni iznos plaće

Global Ispat Koksna Industrija (GIKIL) d.o.o. Lukavac danas je predala Federalnom ministarstvu okoliša i turizma novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole.&nbsp; Zahtjev je podnesen nakon što je potpisan ugovor s ovlaštenom konsultantskom kućom koja je zajedno sa stručnim osobama iz kompanije, u najkraćem dozvoljenom roku pripremila svu neophodnu dokumentaciju, saopćeno je iz GIKIL-a.
Zahtjev je pripremljen prema primjedbama i sugestijama datim u prethodnom upravnom postupku vezanom za izdavanje obnovljene okolišne dozvole te prema metodologiji propisanoj odredbama člana 54.a. Zakona o zaštiti okoliša, kao i drugim propisima iz oblasti zaštite okoliša i BAT preporukama EU.
- Podnošenje zahtjeva za izdavanje okolišne dozvole je bio jedan od prioriteta te je zajedno s pratećom dokumentacijom i prilozima za pogone i postrojenja u sastavu proizvodnog kompleksa GIKIL, koju je zajedno s nama pripremio ovlašteni konsultant, Institut "Kemal Kapetanović" iz Zenice, danas i predat u prostorije Ministarstva. Ono što sada očekujemo jeste da nam nadležno Ministarstvo izda traženu obnovljenu okolišnu dozvolu kako bismo stvorili uslove za odobravanje investicionih sredstava za finansiranje projekata vezanih za zaštitu okoliša, a koje smo predvidjeli popisom mjera i aktivnosti sadržanih u novom zahtjevu - rekao je menadžer za okoliš Jasmin Imširović.
Svi detalji vezani za najvažnije aktivnosti na koje će se GIKIL obavezati bit će poznati nakon što okolišna dozvola konačno bude obnovljena, a kako je i navedeno u novoj aplikaciji, GIKIL je na raspolaganju svim nadležnim, zajedno s konsultantskom kućom, za eventualne dodatne informacije i podloge u cilju ažuriranja postupka i izdavanja nove okolišne dozvole.

Podnesak pripremljen prema primjedbama i sugestijama iz prethodnog upravnog postupka

GIKIL podnio novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

Nizom aktivnosti u utorak je u Tuzli obilježen Dan oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu. Tog 2. oktobra 1943. godine Tuzla je bila najveći oslobođeni grad u pokorenoj Evropi. 
Delegacije Gradskog vijeća Tuzle, Skupštine i Vlade Tuzlanskog kantona te nevladinih organizacija položile su vijence i cvijeće na spomen-obilježja na Slanoj Banji, a organizirana je i svečana sjednica Gradskog vijeća Tuzle na kojoj su zaslužnim građanima uručene plakete.
Gradonačelnik Jasmin Imamović je istakao kako se stalno mora njegovati tradicija antifašizma kao dio historije grada. 
Nakon polaganja vijenaca i cvijeća na Slanoj Banji, u sali Narodnog pozorišta održana je svečana sjednica Gradskog vijeća na kojoj se govorilo o 2. oktobru 1943. godine. Obilježavanje Dana oslobođenja Tuzle okončat će se koncertom "Crvene jabuke" i Muhameda Nalića na Trgu slobode u utorak uvečer.&nbsp;

Njegovati tradiciju antifašizma kao dio historije grada

Prevareni kupci stanova i poslovnih prostora u zgradi "15. maj" u Tuzli u utorak su organizirali mirnu protestnu šetnju od 14.30 do 16 sati na raskrsnici Brčanska Malta. Ranije protestne šetnje organizirali su na relaciji Brčanska Malta – Grad Tuzla – preduzeće "Giprom" – sjedište SDP-a, ali posljednju su organizirali na drugačiji način čime su otežali odvijanje saobraćaja na najprometnijoj raskrsnici u gradu.&nbsp;&nbsp; - Imali smo razgovore u Gradskoj upravi i dobili nova obećanja. Morat će doći do izmjene odluke Gradskog vijeća. Mi želimo da do Nove godine uselimo u svoje stanove, da se ugrijemo u svojim domovima – kaže Sevleta Avdić, jedna od kupaca u SPO "15. maj" u Tuzli.
Goruće pitanje je priključenje na komunalnu mrežu. I dok se može očekivati da će problem priključenja na vodovod i kanalizaciju biti riješen, problem priključka na snabdijevanje električnom energijom zahtijevat će nova rješenja. 
- Nije ovdje samo Grad Tuzla sa svojim obavezama. Obaveze ima i preduzeće "Giprom", koje mora završiti unutrašnje radove, postaviti stolariju i liftove – kaže Adisa Mehanović, još jedna od prevarenih kupaca.
Podsjećamo kako su kupci stanova i poslovnih prostora u zgradu "15. maj" trebali useliti prije deset godina. Uložili su u zgradu oko 11 miliona KM, ali zbog kašnjenja u izvođenju radova nikada nisu ušli u svoje posjede. Naredni protesti zakazani su za četvrtak, 4. oktobra.

Vlasnici stanova i poslovnih prostora u zgradu "15. maj" trebali useliti prije deset godina

Prevareni kupci u protestnoj šetnji na Brčanskoj Malti u Tuzli

Svečanim presijecanjem vrpce premijer Jakub Suljkanović i ministar MUP-a Tuzlanskog kantona Husein Topčagić danas su u Gradačcu otvorili obnovljenu zgradu PU Gradačac.
U vanjske i unutrašnje građevinske radove i nabavku novog namještaja Vlada Tuzlanskog kantona uložila je blizu 180.000 maraka.
- U protekle tri godine MUP i Vlada Tuzlanskog kantona u opremanje svih organizacionih jedinica MUP-a uložili su blizu 8 miliona maraka - kazao je Topčagić.
Istaknuo je da je veoma bitno zadržati operativnost Uprave policije na visokom nivou, a sve u cilju zaštite građana i njihove imovine te poštivanja ljudskih prava svih ljudi u TK.
- Obnovom zgrade PU Gradačac našim uposlenicima i građanima smo stvorili znatno bolje uvjete za rad i pružanje usluga - dodao je Topčagić.
Naglasio je da je u protekle tri godine ministarstvo na čijem je čelu puno uradilo na poboljšanju statusa policijskih službenika i njihovom materijalno-tehničkom opremanju i da će se taj trend nastaviti i ubuduće.

Obnovom zgrade PU Gradačac našim uposlenicima i građanima smo stvorili znatno bolje uvjete za rad i pružanje usluga, dodao ministar MUP-a TK

Otvorena obnovljena zgrada PU Gradačac

Kadrovi Saveza za bolju budućnost u svim tijelima i na svim nivoima vlasti ističu se kvalitetnim inicijativama i aktivnostima koje su usmjerene ka unapređenju prilika za život građana BiH, saopćeno je iz SBB-a Lukavac.
- Tako je zastupnica u Parlamentu FBiH Hasida Isaković podnijela niz inicijativa, a posebno važna za našu lokalnu zajednicu jeste inicijativa za zamjenu stolarije i utopljavanje objekta JU OŠ „Dobošnica“ u općini Lukavac iz planiranih federalnih sredstava za niže nivoe vlasti.
Na osnovu ove inicijative, odobrena su sredstva za zamjenu stolarije u ovoj školi u iznosu od 80.000 KM, a sredstva su već na računu Općine Lukavac.&nbsp;Realizacija istog projekta je u proceduri i u narednim danima se očekuje početak zamjene stolarije na školskom objektu - saopćeno je iz SBB-a Lukavac.

Inače, JU Osnovna škola „Dobošnica“ u općini Lukavac s radom je počela 1968. godine i gravitira trima mjesnim zajednicama, i to: Dobošnica Donja, Dobošnica Gornja te Kruševica, s matičnom školom koja je smještena u MZ Dobošnica Donja.

- Sadašnja stolarija je dotrajala i nije mijenjana od izgradnje škole, pri čemu je ista dotrajala u tolikoj mjeri da su učenici već nekoliko puta bili izloženi opasnosti od odvajanja određenih dotrajalih dijelova koji su se urušavali u unutrašnjost učionice. Ovakva stolarija svakako nije efikasan ni toplinski izolator te se gube velike količine energije tokom grijne sezone. S kolegama iz SBB-a sam prepoznala potrebe ove škole i njenih učenika, a u svrhu sigurnijeg svakodnevnog izvođenja nastave, povećanja toplinske efikasnosti, te je ovaj projekt podržan i uspješno realiziran na zadovoljstvo učenika, roditelja i uposlenika škole. Drago mi je da sam dala svoj doprinos - kaže Isaković, koja je kao profesorica u ovoj školi radila u periodu od 1996. do 2000., uputivši ovom prilikom ujedno i želje za sretan i uspješan početak školske 2018./2019. svim učenicima i uposlenicima škole.

Također, zastupnica Isaković je podnijela još nekoliko kvalitetnih inicijativa, posebno onih koje se odnose na ekologiju i obrazovanje, a među kojima se ističe usvajanje inicijative za izgradnju kružnog toka na raskrsnici puteva, magistralnog puta M4 (Tuzla - Doboj) i regionalnog puta R 471 Lukavac - Banovići.

S obzirom na to da je Hasida Isaković sada kandidatkinja SBB-a za Parlament FBiH, nakon preuzimanja mandata, i dalje će podnositi kvalitetne inicijative te se intenzivno zalagati za njihovu realizaciju.

Podnijela još nekoliko kvalitetnih inicijativa, posebno onih koje se odnose na ekologiju i obrazovanje

SBB-ova zastupnica Hasida Isaković omogućila realizaciju projekata utopljavanja škole i izgradnje kružnog toka

U prepunoj dvorani Narodnog pozorišta u Tuzli sinoć je održan solistički koncert Nedžada Salkovića povodom 60 godina njegovog profesionalnog rada i karijere.Ovaj koncert upotpunila je i izložba posvećena sevdalinci i umjetničkoj karijeri princa narodne muzike, ali i nastupi kulturno-umjetničkih društava, horova i pjevača i prijatelja iz Tuzle.
U pozdravnom i vrlo emotivnom obraćanju publici Salković je istakao:&nbsp;- Vrlo mlad sam postao veoma popularan, ali sam ipak imao izuzetnu kontrolu nad samim sobom u svakom pogledu. Svih tih 60 godina imao sam apsolutnu podršku svojih sugrađana, na čemu sam apsolutno zahvalan i sve ono što sam radio naše je zajedničko.&nbsp;Prvi nastup Nedžad Salković imao je 1958. godine na tadašnjem Radiju Tuzla i otad ga krasi uspješna karijera.
Koncert je započeo pjesmom „Je li Tuzla gdje je nekad bila“, a onda nastavio s “Pod Tuzlom se zeleni meraja“, „Gornju Tuzlu opasala guja“, „Imam samo pjesmu“, „Kad se smiješ, mila kćeri“ i drugim velikim hitovima.&nbsp;Veći dio koncerta publika je pjevala zajedno s Nedžadom. Posjetioce su zabavljali i UKUD “Zvonko Cerić“, GKUD „Bosna“, Folklorni ansambl „Panonija“ Tuzla, tri hora Tuzlanke, Iskre, i Lege Artis te članovi Udruženje sevdalija.Interpretatori sevdalinki Zekija Suman, Arif Ahmetašević, Safet Dedajić, Senad Gračić i Nedžad Smajlović, uz pratnju orkestra pod vodstvom Amira Softića.
Tokom svoje duge i bogate karijere Nedžad Salković snimio je više od 60 ploča i održao veliki broj koncerata širom svijeta. Dobio je 30 raznih estradnih nagrada i priznanja. 


Salković je dobitnik i plakete Grada Tuzle, a priznanje će mu biti dodijeljeno na svečanoj sjednici koja se održava povodom 75. godišnjice oslobođenja Tuzle u Drugom svjetskom ratu.&nbsp;Grad Tuzla je odlučio biti pokrovitelj Salkovićevog koncerta povodom velikog jubileja.

Salković je dobitnik i plakete Grada Tuzle

Koncert za pamćenje Nedžada Salkovića u Tuzli

Nova akademska 2018./2019. godina na Univerzitetu u Tuzli danas je tradicionalno počela svečanim prijemom za brucoše, koji je održan u Univerzitetskoj dvorani u Tuzli.&nbsp;U ovoj akademskoj godini upisano je 1.410 studenata na 12 fakulteta/akademija. Budući da na pojedinim odsjecima nije bilo zainteresiranih studenata, moguće je i uvođenje moratorija. 

- U odnosu na prošlu godinu, imamo blagi pad, to smo i očekivali. Takva situacija je i na drugim univerzitetima u našoj zemlji i okruženju. Nakon ova tri upisna roka na nama je da uradimo jednu temeljnu analizu i da nakon toga odlučimo koji su to odsjeci na koje bismo mogli staviti moratorij, ne ukinuti ih, ali možda ne upisivati na sve odsjeke svake godine studente. Trebamo pronaći neku alternativu i više pažnje usmjeriti na studente - kazala je Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli.&nbsp;
Dino Omerović odlučio je upisati studij elektrotehnike jer smatra da je njegova budućnost vezana za IT sektor. 

- Cijeli svijet se kreće prema razvoju tehnologije i upravo je to ono što me privlači. Fakultet za elektrotehniku u Tuzli sam upisao jer je u pitanju jedna od najboljih ustanova u našoj zemlji i smatram da najbolje znanje tu mogu steći. Od profesora očekujem da nam prenesu kvalitetno znanje - naveo je Omerović.&nbsp;
U Ministarstvu obrazovanja svjesni su da se nešto brzo mora poduzeti kako bi popravili ovaj negativan trend.

- Mi ćemo se izboriti s ovim, kao što smo se izborili i s padom broja učenika u osnovnim i srednjim školama, stabilizirati stanje i učiniti sve da se i normativni akti prilagode trenutnom stanju te da Univerzitet u Tuzli ima podršku koju zaslužuje - kaže ministar obrazovanja Zlatan Muratović.&nbsp;
Premijer Tuzlanskog kantona Jakub Suljkanović kazao je da će Vlada u narednom periodu poduzeti sve da bi se animirali studenti i spriječio odlazak mladih iz naše zemlje. 

- Pokušat ćemo kroz programe Ministarstva obrazovanja i nauke, kroz razne stipendije, animirati studente da upisuju studije. Profesori moraju shvatiti da oni nisu ciljna skupina, već studenti - rekao je Suljkanović.&nbsp;&nbsp;

Upisano 1.410 studenata na 12 fakulteta/akademija

Nova akademska godina u Tuzli počela svečanim prijemom brucoša

Rasema Mujić iz Tuzle već godinu i po svakodnevno dolazi u „Merhametovu“ Narodnu kuhinju „Imaret“. Nekad je radila kao sekretarica u firmi „Siporex“, ali zbog privatizacije ostala je bez posla, a uvjeta za penziju još nema.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Raznovrsni obroci
- Živim sa sinom koji je nezaposlen i prinuđena sam da dolazim ovdje. Zadovoljna sam uslugom, obroci su raznovrsni i kvalitetni – kaže Mujić.

Rasema nije usamljen slučaj, poput nje puno građana dolazi u narodnu kuhinju jer drugog izbora nemaju.


Narodna kuhinja „Imaret“ ima 17 punktova, u Tuzli, Lukavcu, Gračanici, Kalesiji. Postoje i zahtjevi za formiranje punktova u Kiseljaku, ali ključni problem je nedostatak prostora i finansija. 


- Svaki dan pripremamo 2.400 obroka. Imamo korisnike koji nisu u stanju da dođu do Narodne kuhinje zbog bolesti ili nedostatka novca pa njima dostavljamo pakete - kazala je Mensura Husanović, direktorica Regionalnog odbora „Merhameta“ Tuzla.


Finansijsku pomoć dobivaju od Vlade TK, Grada Tuzle i općinskih vlasti u kojima imaju narodne kuhinje, ali većinu prihoda ostvaruju zahvaljujući donacijama. 


&nbsp;Kupili mašinu 

- Najpotrebnije su nam osnovne životne namirnice, tjestenina, grah, riža, hljeb. U kuhinji imaju dovoljne količine mesa budući da su za Kurban-bajram dobili oko 100 tona, a godišnje nam je dovoljno 60 tona. Budući da imamo taj višak, odlučili smo uz pomoć donatora kupiti mašinu za preradu mesa i pravimo kobasice. Na taj način korisnici vikendom, kad kuhinja ne radi, na raspolaganju imaju suhe obroke – kaže Husanović.

&nbsp;Ko su korisnici&nbsp;&nbsp;


Svi oni koji su u stanju socijalne pomoći mogu postati korisnici Narodne kuhinje. Korisnici mogu biti i penzioneri s minimalnom penzijom, ali i osobe koje se vode na evidenciji nezaposlenih na Birou za zapošljavanje.

Narodna kuhinja „Imaret“ u Tuzli: Mnogi nemaju drugog izbora

Dok čekaju penziju, mnogi preživljavaju uz pomoć javne kuhinje

Hidroakumulacijom Modrac na području Tuzlanskog kantona posljednjih dana plutaju mrtve ribe. O ovoj pojavi članovi Sportsko-ribolovnog društva „Smuđ“ iz Lukavca obavijestili su nadležne kantonalne i općinske inspekcije te rukovodstvo brane na jezeru Modrac i JP „Spreča“.&nbsp; 
Dobri parametri 

Primijećeno je i da rakovi u blizini brane traže spas uz obalu te da je na tom lokalitetu voda poprimila neprirodnu boju i da se osjeti smrad hemikalija. 

- Izlaskom na lice mjesta utvrdili smo da se u vodi nalazi izuzetno mala koncentracija kisika, ispod dva miligrama po litru, a na pojedinim mjestima i ispod jedan miligram po litru. Poređenja radi, smuđu je potrebno sedam miligrama po litru da bi normalno funkcionisao. Nedostatak kisika u vodi doveo je do umiranja riba, koje su najosjetljivije. Po pet uzoraka ribe poslali smo na ispitivanje u dvije akreditovane ustanove i sada čekamo rezultate tih analiza – navode iz SRD „Smuđ“. 

Zbog posljednjih događanja, preventive radi, zaustavljen je i rad fabrike vode na Ceriku kojom se snabdijeva Tuzla. Parametri vode na Ceriku bili su veoma dobri, ali se nije htjelo riskirati, pa su postrojenja bila isključena. 

U SRD „Smuđ“ navode da je glavno pitanje koji je to hemijski proces uzrokovao smanjenje kisika u vodi i pomor ribe. 

Upoznat i tužilac

- Nadamo se da ćemo imati odgovor nakon što dobijemo izvještaj o kvalitetu uzoraka vode koje su uzeli nadležni iz firme TQM i laboratorija JP „Spreča“. Također, upoznati su i tužilac i policija, koja je bila na licu mjesta i napravila zapisnik. Obišli smo i Bokavićku obalu, na kojoj smo primijetili veći broj uginulih jedinki deverike, babuške i smuđa te uzeli uzorke vode – navode iz SRD „Smuđ“.
Minimalno zagađenje

Iz „Smuđa“ pozivaju sve ribolovce da prijave bilo kakve promjene jezeru i rijekama.

- Od nadležnih tražimo da uspostave kontinuirani monitoring zagađenja rijeka i jezera, kako bismo mogli primorati zagađivače da zagađenje svedu u granice dozvoljenog – dodaju iz ovog društva.

Pitanje je koji je hemijski proces uzrokovao smanjenje koncentracije kisika u vodi, navode iz SRD „Smuđ“

Uginuo veliki broj deverika, babuški i smuđa

Modrac bez kisika, ribe se guše u jezeru

Vlada Tuzlanskog kantona osigurala je 100.000 KM za stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja. U skladu s kriterijima, stipendirat će se redovni učenici koji prvi put upisuju prvi razred srednje škole za zanimanja zidar, tesar, keramičar, zavarivač, rudar, stolar, tapetar, pekar, obućar i krojač.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Plan upisa 

- Stipendije redovnom učeniku za jednu školsku godinu dodjeljivat će se u ukupnom iznosu od 855 KM i to za 9 mjeseci po 95 KM, a broj korisnika stipendija po deficitarnom zanimanju je maksimalno 25 redovnih učenika – pojašnjava Zlatan Muratović, ministar obrazovanja i nauke TK.

Usvojen je i Izvještaj o upisu učenika u prvi razred osnovnih i srednjih škola. 


U prve razrede osnovnih škola upisano je 4.219 učenika, od čega je 2.061 ili 48,85 posto djevojčica i 2.158 ili 51,15 posto dječaka. Od ukupnog broja u redovne škole je upisano 4.216 učenika, a tri učenika upisana su u ustanove za specijalni odgoj i obrazovanje. 


Najveći obuhvat upisanih učenika zabilježen je u regionu Tuzle - 981 učenik ili 23,25 posto, dok je najmanji zabilježen u Teočaku sa 43 učenika ili 1 posto. Ovogodišnji upis manji je za 40 učenika, odnosno skoro 1 posto u odnosu na prošlogodišnji. 


Planom upisa u srednje škole predviđen je upis 5.962 učenika i to u sedam tipova gimnazija, 40 stručnih zvanja, 39 zanimanja, 4 umjetnička zvanja, 2 vjerska zvanja i 2 pomoćna zanimanja u specijalnim školama. Plan je realiziran 70,36 posto. 


Predškolski odgoj 


Izdvojena su i novčana sredstva ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja. Ukupno 305.500 KM bit će usmjereno tim ustanovama za nabavku didaktičkog materijala i investiciona ulaganja.


Manji prinos pšenice&nbsp; 

Vlada TK je usvojila Izvještaj o realizaciji žetve strnih žitarica u 2018. godini. Kako se u Izvještaju navodi, jesenjom sjetvom 2017. i proljetnom sjetvom 2018. godine strnim žitaricama na području Tuzlanskog kantona zasijana je površina od 5.501 hektar. Ukupan prinos strnih žitarica na području Kantona iznosio je 17.795 tona, što je za 566 tona, odnosno 3 posto manje u odnosu na prošlu godinu. Istovremeno je ukupan prinos pšenice u odnosu na prošlu godinu manji za 25,90 tona.

I tapetari su na listi deficitarnih zanimanja u Tuzlanskom kantonu (Foto: Ilustracija)

Vlada sa 100.000 KM stipendira učenike deficitarnih zanimanja

Predsjednik Pokreta demokratske akcije Mirsad Kukić prisustvovao je u srijedu sjednici Izvršnog odbora PDA Tuzla, gdje je prisutne upoznao s politikom stranke na višim nivoima.&nbsp;Kako je kazao doc. dr. sc. Senad Mehmedinović, predsjednik Gradskog odbora PDA Tuzla, ovo je bila prilika da se predsjednik Kukić upozna s radom ovog odbora.

Na sjednici je, između ostalog, bilo riječi o analizi do sada održanih predizbornih skupova u organizaciji Gradskog odbora PDA Tuzla, obilazaka mjesnih ogranka te aktivnosti koje se planiraju u narednom periodu, među kojima je i interna obuka za posmatrače.

Na sjednici je, između ostalog, bilo riječi o analizi do sada održanih predizbornih skupova u organizaciji tuzlanskog ogranka stranke

Mirsad Kukić u radnoj posjeti GO PDA Tuzla

Mirsad Kukić posjetio Gradski odbor PDA Tuzla

Armija članova i simpatizera Saveza za bolju budućnost (SBB) svakim danom sve je veća. Potvrđuju to i informacije s terena.
Prof. dr. Ramiz Kikanović iz Tuzle, dugogodišnji član ove stranke, tako je uspio za nepuni mjesec osigurati 250 novih pristupnica ovoj stranci.
Kikanović s ponosom ističe da je među rijetkima kojima je to pošlo za rukom u ovako kratkom vremenskom periodu. On je u prostorijama Centrale SBB-a u Sarajevu pristupnice s imenima i prezimenima svih novih članova uručio Adisu Arapoviću, šefu Izbornog štaba ove stranke.
Kako je kazao, porodici SBB pristupili su novi članovi iz skoro svih gradova BiH, a najviše ih je iz Tuzle, čak 100, zatim iz Gračanice, Cazina, Živinica, Travnika...&nbsp;– Ono što sam prije mjesec obećao našem predsjedniku Fahrudinu Radončiću, ja sam i ispunio. Donio sam pristupnice s imenom i prezimenom i tu je 250 novih članova SBB-a. S ponosom ističem da su među novim članovima i svi članovi moje porodice. Idemo dalje, ovo je samo početak – poručio je prof. dr. Kikanović.

Porodici SBB pristupili su novi članovi iz skoro svih gradova BiH, a najviše ih je iz Tuzle, čak 100, zatim iz Gračanice, Cazina, Živinica, Travnika

Armija simpatizera svakim danom sve veća: Profesor Kikanović osigurao 250 novih članova SBB-a

Direktorica Centra za ekologiju i energiju (CEE) Džemila Agić iz Tuzle jučer je u Osnovnoj školi “Orahovica Donja” kod Gračanice okupila predstavnike šest općina iz sliva rijeke Spreče kako bi se ozvaničio završetak projekta “Budimo dobre vodne komšije - zaštitimo rijeku Spreču”.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Ljubitelji prirode 

Okupili su se predstavnici iz Gračanice, Doboj-Istoka, Petrova, Kalesije, Osmaka i Šekovića, a među njima su bili učenici iz osam škola, vodni inspektori, ribari i ljubitelji prirode.


- Okupili smo se da još jednom nadležnim organima i institucijama ukažemo na problem ugrožene rijeke Spreče, koja godinama pravi probleme stanovništvu u njenom slivu. Hvala svima koji su se uključili u projekt, jer je krajnje vrijeme da se poduzmu ozbiljne mjere kako bi se rijeka spasila, a time i zemljište uz nju, odnosno zdravlje ljudi - istakla je Agić otvarajući okrugli sto o temi “Zaštita rijeke Spreče”.

Na skupu je istaknuto da dva teška ekološka incidenta koja su ove godine pogodila rijeku Spreču i njenu okolinu opominju da je krajnje vrijeme da se preduzmu mjere na njenoj zaštiti.

Ovom prilikom obratili su se i problem rijeke iznijeli predstavnici općina Gračanica, Doboj-Istok, Petrovo, Kalesije i Lukavca. Svi su bili mišljenja da je nedopustivo da trovači u 21. stoljeću bestijalno truju rijeku Spreču i život u njoj. Pozvali su one kojima je to posao da trovače zaustave na sve legalne načine.

- Gračanica je najugroženija općina rijeke Spreče što se tiče. Znamo da je dio polja otrovan teškim metalima, rijeka je postala običan kanal otpadnih voda. Zna se šta je napravila havarija taložnice iz “Soda Šišedžama” proljetos, a nije prošlo puno vremena pa je rijeku trovao i GIKIL, koji nema ni okolinsku dozvolu. Mi iz Gračanice godinama se borimo sa ovim problemom. Nadam se da za Spreču šanse ima, neki kao ovaj skup stvari pokreću s mrtve tačke - istakao je načelnik Gračanice Nusret Helić.

&nbsp;Miješanje nadležnosti

&nbsp;Vodni inspektor Dragan Despotović iz Banje Luke je konstatirao da rijekom Sprečom u isto vrijeme upravlja šest subjekata, nadležnosti se miješaju, a to za rezultat ima da je rijeka prepuštena sama sebi i trovačima. Na skupu je potcrtano da će se ubuduće 25. septembar obilježavati kao dan rijeke Spreče.

Zasađeno drveće&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;U projektu je svaka od osam škola, osim zaštite rijeke Spreče, imala zadatak da uradi još ponešto što će koristiti svima. Tako je u OŠ “Donja Orahovica” otvoreno dječije igralište, a načelnici Gračanice i Petrova, Nusret Helić (SDP) i Ozren Petković (SDS), s učenicima su pored rijeke Spreče, gdje je nekad bila divlja deponija, a danas očišćena oaza, zasadili drveće.

U OŠ “Orahovica Donja” kod Gračanice obilježen dan rijeke Spreče

Krajnje je vrijeme da se zaustave trovači

Građani Tuzlanskog kantona s nestrpljenjem iščekuju završetak radova na magistralnoj cesti M-18 Tuzla - Sarajevo.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Potpisan ugovor 
Put iz Tuzle do glavnog grada uskoro će biti puno lakši i brži, ali i sigurniji za vozače. Međutim, to nisu samo dobre vijesti za vozače, završetak ove magistralne ceste može biti ključni pokretač za razvoj privrednih i društvenih aktivnosti na Tuzlanskom kantonu. Radovi treće faze na Prijevoju Karaula, Kladanj - Podpaklenik rade se ubrzanim intenzitetom. Iako je ugovor za izgradnju treće faze potpisan još u februaru ove godine, radovi su počeli tek u martu zbog loših vremenskih uvjeta, što je produžilo i rok za kompletiranje ove dionice puta. 
Tunel Karaula koji je bio i najzahtjevniji od gradnje otvoren je 27. septembra 2016. godine. Kako su za „Avaz iz Federalne direkcije cesta kazali, kompletiranjem treće faze dobit će se moderna saobraćajnica s tri trake, od kojih će jedna biti predviđena za spora vozila. Kompletiranjem svih faza radova ukupna dionica dobit će svoj puni značaj u vidu skraćenja postojećeg magistralnog puta na relaciji Tuzla - Sarajevo za oko četiri kilometra. Vrijednost ukupnih radova iznosi 9.974.910 KM, a rok za izgradnju je 12 mjeseci.
Ministar trgovine, saobraćaja i turizma Tuzlanskog kantona Mirsad Gluhić smatra da će izgradnja ove dionice puta donijeti značajne privredne promjene na Tuzlanskom kantonu.

&nbsp;Brza cesta 

- Ako uzmemo u obzir rast privrede na Tuzlanskom kantonu i interesiranje svih potencijalnih investitora koji dolaze u Tuzlanski kanton, svakako treba spomenuti i ambasade iz svih zemalja iz kojih nam dolaze investitori, a koje imaju sjedište upravo u glavnom gradu, zaista nam je ovo važan projekt. Vjerovatno ćemo narednih godina imati i sreće jer će autoput Sarajevo - Beograd prolaziti kroz Tuzlu i kad Tuzla bude povezana sa Sarajevom brzom cestom, onda će Tuzlanski kanton doživjeti ekspanziju u svakom smislu - kazao je Gluhić.

 
&nbsp;9,9&nbsp;
miliona KM vrijednost ukupnih radova&nbsp;
12&nbsp;
mjeseci rok za izgradnju&nbsp;&nbsp;

Radovi treće faze na prijevoju Karaula, Kladanj - Podpaklenik rade se ubrzanim intenzitetom

Put od Tuzle do Sarajeva bit će kraći za četiri kilometra

Radnici živiničkog preduzeća „Konjuh“ u stečaju nastavit će se okupljati ispred sjedišta Općine Živinice zato što im se ne dozvoljava prodaja oko 60 dunuma slobodnog tvorničkog zemljišta. Novi protesti, ukoliko njihovi apeli ne urode plodom, zakazani su za 1. oktobar.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Podnijeli zahtjev 

- Mi smo 13. decembra prošle godine podnijeli zahtjev u kojem tražimo dozvolu za tzv. cjepkanje imovine i prodaju slobodnog tvorničkog zemljišta. U martu 2018. godine dobili smo odbijenicu Općine Živinice, a u julu od drugostepenog organa Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne odnose rješenje u našu korist – kaže Mujo Gavranović, predsjednik Sindikata Konjuha. 

Općini Živinice, prema njegovim riječima, ostala je mogućnost da izda neophodno rješenje ili da uloži žalbu na rješenje Federalne uprave kao drugostepenog organa. Nisu, tvrdi Gavranović, uradili ni jedno ni drugo. 

- Imamo kupca zemljišta po cijeni od 220 KM po kvadratu. Ukupno bismo dobili 13,2 miliona KM, a tim novcem bi bio uvezan cjelokupni radni staž za oko 1.000 radnika „Konjuha“. Imamo rok do maja naredne godine, do kada važe pozitivne zakonske odredbe. Ukoliko to ne okončamo, na naša dugovanja prema Fondu PIO/MIO doći će i kamate u iznosu od devet miliona KM – navodi Gavranović. 

Nakon prodaje zemljišta, tvrdi on, vrlo vjerovatno bi se prodale i fabrike, jer su do sada imali interesenata koji su htjeli kupiti fabrike, ali ne i slobodno tvorničko zemljište. 

Potencijalni kupac

- Neprikosnoveno je pravo privatnog vlasništva. Nama niko ne može zabraniti da prodajemo ono što je naše. Općina od nas traži nekakav idejni plan, ali... Mi nismo investitori, a potencijalni kupac će tražiti određene dozvole i u tom slučaju će se morati obratiti općinskoj administraciji. Situacija je, da kažem, jasna, ali to neko neće ili ne želi da riješi – zaključuje Mujo Gavranović, predsjednik Sindikata „Konjuha“. 

&nbsp;Nije po zakonu?&nbsp; 
O gorućoj temi u „Konjuhu“ pokušali smo razgovarati s načelnikom Samirom Kamenjakovićem, ali se on nije javljao na naše pozive. Iz Općine Živinice ranije je saopćeno kako radnici „Konjuha“ žele da cjepkaju zemljište mimo regulacionog plana, što Zakon o građevinskom zemljištu, kako tvrde, ne dozvoljava.

Katastarski plan slobodnog zemljišta „Konjuha“

Ministar Muratović: Porodilje će dobivati puni iznos plaće

GIKIL podnio novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

Njegovati tradiciju antifašizma kao dio historije grada

Prevareni kupci u protestnoj šetnji na Brčanskoj Malti u Tuzli

Otvorena obnovljena zgrada PU Gradačac

SBB-ova zastupnica Hasida Isaković omogućila realizaciju projekata utopljavanja škole i izgradnje kružnog toka

Koncert za pamćenje Nedžada Salkovića u Tuzli

Nova akademska godina u Tuzli počela svečanim prijemom brucoša

Dok čekaju penziju, mnogi preživljavaju uz pomoć javne kuhinje

Modrac bez kisika, ribe se guše u jezeru

Vlada sa 100.000 KM stipendira učenike deficitarnih zanimanja

Mirsad Kukić posjetio Gradski odbor PDA Tuzla

Armija simpatizera svakim danom sve veća: Profesor Kikanović osigurao 250 novih članova SBB-a

Krajnje je vrijeme da se zaustave trovači

Put od Tuzle do Sarajeva bit će kraći za četiri kilometra

Prodaja „Konjuhovog“ zemljišta bila bi spas za 1.000 ljudi

Tuzlanski kanton

Ministar Muratović: Porodilje će dobivati puni iznos plaće

GIKIL podnio novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

Njegovati tradiciju antifašizma kao dio historije grada

Prevareni kupci u protestnoj šetnji na Brčanskoj Malti u Tuzli

Otvorena obnovljena zgrada PU Gradačac

SBB-ova zastupnica Hasida Isaković omogućila realizaciju projekata utopljavanja škole i izgradnje kružnog toka

Koncert za pamćenje Nedžada Salkovića u Tuzli

Nova akademska godina u Tuzli počela svečanim prijemom brucoša

Dok čekaju penziju, mnogi preživljavaju uz pomoć javne kuhinje

Modrac bez kisika, ribe se guše u jezeru

Vlada sa 100.000 KM stipendira učenike deficitarnih zanimanja

Mirsad Kukić posjetio Gradski odbor PDA Tuzla

Armija simpatizera svakim danom sve veća: Profesor Kikanović osigurao 250 novih članova SBB-a

Krajnje je vrijeme da se zaustave trovači

Put od Tuzle do Sarajeva bit će kraći za četiri kilometra

Prodaja „Konjuhovog“ zemljišta bila bi spas za 1.000 ljudi