Delegacija Vlade Tuzlanskog kantona koju je predvodio premijer Jakub Suljkanović (PDA) zajedno s predsjednikom Skupštine Senadom Alićem (PDA)&nbsp; posjetila je dvije uspješne kompanije u Doboj-Istoku, “Rial-šped” i DMDE, kako bi se na licu mjesta uvjerila s kojim se problemima susreću firme koje su nosioci razvoja male općine Doboj-Istok.&nbsp; &nbsp;Stotinu vozila
Direktor “Rial-špeda”, firme osposobljene za izgradnju, održavanje i sanaciju lokalnih, regionalnih i magistralnih puteva, Almir Jahić na početku je zahvalio na posjeti i istakao kako je ovo pokazatelj da članovi ove vlade ne zaboravljaju na privrednike koji stvaraju materijalna dobra.
&nbsp;- Zahvalan sam prije svega svome ocu Rifetu, koji je još januara 1996. godine, takoreći odmah poslije rata, sa samo jednim kamionom osnovao firmu, u što ni sam kao mlad čovjek nisam vjerovao. Danas imamo 80 zaposlenika i stotinu vozila. Radove uglavnom izvodimo na području Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona. Lani smo u novu asfaltnu bazu uložili 3,5 miliona maraka - kazao je Jahić.

&nbsp;O pozitivnim privrednim kretanjima u Tuzlanskom kantonu govorio je premijer Jakub Suljkanović. On je rekao kako se gubici iz ranijih godina polako saniraju, stiže pomoć malim i srednjim preduzećima u Kantonu, ali se sve općine susreću s odlaskom radnika, problemom koji je zabilježen u cijeloj državi.

&nbsp; &nbsp; &nbsp; - Radnici su naš najveći resurs, a s njihovim odlivom moramo se uhvatiti ukoštac. Moramo raditi na ravnopravnijoj raspodjeli javnih prihoda kako bismo snažnije razvijali naše lokalne zajednice, kako se to radi u Tešnju, Tesliću, Žepču, Gračanici, Gradačcu - kazao je Suljkanović. 

&nbsp; &nbsp; &nbsp; Delegacija Kantonalne vlade je potom posjetila i prijevozničku firmu DMDE Mirsada Durmića, koja danas zapošljava 90 radnika, ima 70 specijalnih vozila i koja je prošle godine prevezla više od 100 hiljada tona tereta.

&nbsp; &nbsp; &nbsp;Smanjen kapacitet 

&nbsp; &nbsp; &nbsp; - U posljednja tri mjeseca u DMDE-u je smanjen broj odliva radnika. Radnike nagrađujemo prema učinku, pa nije čudo što je naš vozač Amir Salkić u avgustu zaradio 3.707 maraka. Ali, našoj firmi problem godinama stvaraju CEMT dozvole za međunarodni prijevoz tereta, pa mi, htjeli ili ne, radimo sa 70 posto naših kapaciteta - kazao je Durmić.

&nbsp;Kredit za cestogradnju&nbsp;&nbsp;

&nbsp; &nbsp; &nbsp; Ministar trgovine, saobraćaja i turizma (SBB) Mirsad Gluhić također je bio član delegacije koja je posjetila Doboj-Istok. On je istakao kako će i firma “Rial-šped” kreditom od 20 miliona namijenjenih za cestogradnju u Tuzlanskom kantonu imati uposlene kapacitete.

U DMDE-u vozač u avgustu zaradio 3.707 maraka

U džematu Špionica Medžlisa IZ Srebrenik svečano je obilježena 20. godišnjica izgradnje nove džamije. Dobrodošlicu velikom broju vjernika poželio je mjesni imam Refik ef. Hodžić, podsjetivši na vrijeme od prije dvije decenije, kada je svečano otvorena nova džamija, ali i na brojne dobre ljude koji su u proteklom periodu svojim angažmanom doprinijeli unapređenju infrastrukture i vjerskog života u ovom džematu.&nbsp;&nbsp; 
Potom je prigodno vjersko predavanje održao muftija tuzlanski Vahid ef. Fazlović, koji je poseban akcent stavio na mlade kao najvažniji resurs društva. 

Učenjem odlomaka iz Kur'ana i izvođenjem ilahija i kasida, svečanost su uljepšali srednjoškolci i studenti iz džemata Špionica, Tutnjevac, Centar Srebrenik, Ćehaje, Bare i Kiseljak. 

Džamija u Špionici, rečeno je na svečanosti, svrstava se među najljepše džamije na prostoru sjeveroistočne Bosne. U njenu izgradnju uloženo je oko 700.000 maraka, a svojom neobičnom arhitektonskom izvedbom u obliku kocke bez prozora već dvije decenije privlači pažnju prolaznika. 

Stara džamija u Špionici izgrađena je početkom 19. stoljeća i svrstava se među najstarije vjerske objekte na području TK, a zahvaljujući pažnji restauratora u potpunosti je sačuvan njen autentični izgled. 

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika prije desetak godina staru džamiju u Špionici, zajedno s haremom u kojem se nalaze nišani stari više od 200 godina, proglasila je nacionalnim spomenikom BiH.

U izgradnju neobične džamije uloženo 700.000 KM

Džamija u Špionici neobičnom arhitekturom već dvije decenije privlači pažnju prolaznika

Službenici MUP-a TK uhapsili su K. S. (19) iz Tuzle zbog sumnje da je od juna 2017. do februara 2018. godine na području Tuzle, uz upotrebu vatrenog oružja, počinio šest razbojništava nad radnicama sportskih kladionica. 
Tom prilikom je K. S. pričinio materijalnu štetu u iznosu od oko 2.700 KM. Policijski službenici su Tužilaštvu TK podnijeli dopunu krivičnog djela protiv osumnjičenog. Njemu se na teret stavlja krivično djelo razbojništvo.

Pričinjena materijalna šteta u iznosu od oko 2.700 KM

Uhapšen pljačkaš kladionica

Nekadašnji radnici Tvornice transportnih uređaja (TTU) Tuzla još se svakog ponedjeljka okupljaju ispred kapija preduzeća, nezadovoljni činjenicom da javno data obećanja visokih funkcionera FBiH još nisu ispunjena. 

- Slobodno napišite, Fadil Novalić je najveći lažov. U septembru 2015. godine obećao nam je uvezivanje radnog staža, vraćanje na posao najmanje 150 radnika te materijalno zbrinjavanje preostalih radnika. Prolazi treća godina, a obećanja nisu ispunjena. Kada sam mu tog septembra 2015. godine rekao da svoja obećanja stavi na papir i potpiše, odgovorio mi je da je dao riječ. Eto koliko vrijedi njegova riječ – kaže ogorčeni Mehmed Terzić, predsjednik Sindikata nekadašnjih radnika TTU-a. 

U međuvremenu je formirano preduzeće „TTU Energetik“ i u njemu je zaposlenje, prema Terzićevim riječima, pronašlo između 70 i 80 nekadašnjih radnika TTU-a. Preostali radnici nekadašnjeg TTU-a čekaju na uplatu radnog staža da bi otišli u penziju te prodaju preostale imovine preduzeća. 

- Na računu imamo oko 800.000 KM, ali stečajna upraviteljica Alisa Bijedić neće da počne uplatu radnog staža radnicima koji imaju uvjete za penziju. Neće ni da provede postupak prodaje preostalog dijela imovine da bi se tim novcem izmirile obaveze prema nama. Ona manipulira nama i nije je briga za radnike koji nemaju šta da jedu – kaže Terzić. 

Prema njegovim riječima, neophodno je realizirati prodaju glavne zgrade TTU-a u Tuzli te pogona u Mramoru i imovine u Kiseljaku.

U novom preduzeću "TTU Energetik" posao našlo između 70 i 80 bivših radnika TTU-a

Mehmed Terzić: Premijer Novalić je najveći lažov

Policija je identificirala osobu za koju se sumnja da je 24. avgusta pozvala info pult u ''Bingo City Centru'' u Tuzli i prijavila da se u putničkom automobilu u garaži nalazi 15 kilograma eksploziva.&nbsp;Identificirani E. S. (1979.), rođen u Tuzli, priveden je na kriminalističku obradu zbog lažne dojave. Počinilac je predat u nadležnost Tužilaštva Tuzlanskog kantona.&nbsp;

Predat u nadležnost Tužilaštva TK

Uhapšen mladić zbog lažne dojave o bombi u “Bingo City Centru” u Tuzli

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su u nastavku aktivnosti po operativnoj akciji „Istok“ uhapsili jednu osobu, državljanina Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, zbog postojanja osnova sumnje da je počinila krivično djelo krijumčarenje ljudi iz člana 189. Krivičnog zakona BiH.
Navedeni je ispitan u svojstvu osumnjičenog, jer je dana 2/3. 9. 2018. godine, radi pribavljanja protupravne imovinske koristi, u cilju prijevoza iz Tuzle do Olova 32 migranta porijeklom iz Pakistana, angažirao jednu osobu koja je migrante preuzela u Tuzli i prevezla ih do Kladnja, gdje je kontrolirana od službenika Policijske stanice Kladanj.
Službenici SIPA-e, Regionalne kancelarije Tuzla, nastavljaju daljnji rad na dokazivanju krivičnog djela krijumčarenje ljudi iz člana 189. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, o čemu će Tužilaštvu BiH dostaviti izvještaj o počinjenom krivičnom djelu.

Od Tuzle do Olova prevezao 32 osobe porijeklom iz Pakistana

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje migranata u Tuzli

Ljeto se polako bliži kraju, a oni koji još nisu kupili drva, kako trenutno stvari stoje, možda će i ostati bez njih. Trgovci drvima u Tuzli jučer su nam kazali kako je situacija veoma ozbiljna. Potražnja je ogromna, ali drva nema.
Sječa šuma
Do velikog nedostatka drva je došlo zbog izvoza u inozemstvo, ali i otvaranjem fabrika za proizvodnju peleta. Također, nestašici je doprinijela i nekontrolirana sječa šuma.

Metar drva s prijevozom košta oko 85 do 90 KM. Cijepana drva skuplja su u prosjeku za desetak maraka. Zbog nedostatka novca sve je više građana koji kupuju drva na vreće. 
- Došao sam da pogledam koliko košta ogrjev, imam tročlanu porodicu, malu bebu i za naše domaćinstvo potrebno je oko tri tone uglja i 2 metra drva. Cijene ogrjeva su visoke, a ja sam demobilisani borac i penzioner – kazao nam je Fehim Omerović.


Cijene uglja&nbsp;

Što se tiče uglja, situacija je zadovoljavajuća. U Rudniku Kreka tona uglja košta 115 KM bez prijevoza, a u Rudniku mrkog uglja Banovići 144 marke. 
Tona peleta 350 KM&nbsp;&nbsp; Mnogi se odlučuju za grijanje na pelet, za kojim i ove godine vlada velika potražnja. U firmi „Trgovir“ tona peleta košta 350 KM.&nbsp;

Nestašici drva je doprinijela i nekontrolirana sječa šuma&nbsp;&nbsp;

Do velikog nedostatka drva je došlo zbog izvoza u inozemstvo, ali i otvaranja fabrika za proizvodnju peleta

Do velikog nedostatka drva je došlo zbog izvoza u inozemstvo

Velika potražnja, a slaba ponuda drva za ogrjev

Klinika za bolesti uha, grla i nosa UKC-a Tuzla je u sklopu "Tuzlanske ORL škole" organizirala dvodnevni skup pod nazivom "Tinitus i smanjena tolerancija zvuka, trenutni status i budući trendovi". Tinitus je šum u ušima. Od njega pati 10 do 15 posto stanovništva. Opisuje se kao zujanje, zvonjava, hukanje, zviždanje ili siktanje, a ponekad je raznolik i složen. Na 11. tuzlanskoj ORL školi predavanje je održao utemeljitelj svjetski priznate terapije tinitusa, profesor Pavel Jastrebof (Pawel Jastreboff).- Razmjena iskustva iz različitih zemalja o znanju i iskustvu u liječenju i pružanju pomoći pacijentima s tinitusom je veoma važna i može pomoći stotinama ljudi - ističe Jastrebof. Načelnik Klinike za bolesti uha, grla i nosa UKC Tuzla, prof. dr. Fuad Brkić smatra da je ovo veoma uspješan događaj koji UKC Tuzla organizira i nada se da će pacijenti od toga imati velike koristi u skorijoj budućnosti. - Za ovu vrstu terapije nisu potrebni specifični i skupi aparati, nego se u principu radi o znanju ljekara koji žele to da rade, treningu, praktičnoj primjeni i saradnji s pacijentima – kazao je prof. Brkić.Saradnja ljekara Klinike za bolesti uha, grla i nosa UKC-a Tuzla s kolegama u regiji ogleda se i u činjenici da je prva operacija ugradnje umjetne pužnice u BiH izvedena u ovom centru, zajedno s ljekarima Kliničko-bolničkog centra "Sestre milosrdnice" iz Zagreba. - Do danas je Tuzla napravila 51 kohlearni implantat, što je vrlo veliki uspjeh jer za ovakvu regiju mi se borimo i za nekoliko komada, a imati iza sebe 51 kohlearni implantat zaista je veliki uspjeh - kazao je otorinolaringolog Robert Trotić.Do sada je na tuzlanskoj ORL školi predavanja održalo 45 stručnjaka iz svijeta i 20 stručnjaka iz BiH.

Tinitus i smanjena tolerancija zvuka

Dvodnevni skup otorinolaringologa u Tuzli

Povodom poziva na današnju sjednicu OV Lukavac, a koju je sazvala manjinska grupa od 11 vijećnika u OV Lukavac, OO SBB-a Lukavac smatra da je ovom prilikom bitno informirati građane općine Lukavac o sljedećem:&nbsp; Današnja sjednica OV Lukavac sazvana je s prijedlogom dnevnog reda, koji je u najmanju ruku neozbiljan, nepismen i bezobrazan pokušaj pravljenja arene u kojoj bi aktuelni načelnik općine Lukavac Edin Delić dobio publiku za svoj već ranije viđeni šou u kojem bi nastavio obmanjivati građane Lukavca nizom fabriciranih poluistina, pompeznih izjava i političkih floskula od kojih građani nemaju ama baš ništa. 
Uvidom u tekst ponuđenog dnevnog reda, vidljivo je da nije ponuđena niti jedna tačka dnevnog reda s konkretnim prijedlogom odluke ili rješenja. Umjesto toga, ponuđeno je niz diskusija, razmatranja i komentiranja prvostepenih presuda.
OO SBB-a Lukavac ne želi sluđivati građane isprazim diskusijama i razmatranjima tačaka dnevnog reda koje nemaju glavu i rep, odnosno konkretnih prijedloga odluka, rješenja itd... Jeftino predizborno politikanstvo je nešto što je već viđeno više puta u ranijim predizbornim godinama. Ukoliko je neko želio sistemski i istinski rješavati probleme poput GIKIL–a, kao i ostale probleme, imao je priliku to rješavati skoro 15 godina unazad bilo kao pozicija ili opozicija. Stoga, jeftino politikanstvo nije naše opredjeljenje i mi u OO SBB-a Lukavac želimo da se sistemski bavimo konkretnim potezima koje čini i činit će u budućnosti resorna ministrica Edita Đapo iz SBB-a kao i ostali rukovodioci nadležnih institucija na svim nivoima vlasti.
Osim navedenog, poznato je da se sudske presude ne komentiraju, već izvršavaju. A posebno neozbiljno i nedozvoljeno, komentiranje prvostepene nepravosnažne presude. S obzirom na to da su u „načelnikovom“, odnosno SDP-PDA prijedlogu dnevnog reda i razmatranja prvostepene presude u vezi s upravljačkim strukturama Doma zdravlja Lukavac, mi u OO SBB-a Lukavac ne želimo komentirati prvostepene presude te svaki daljnji pokušaj činjenja istog od bilo kojih drugih pojedinaca ili subjekata smatramo neprimjerenim, neumjesnim i na kraju bezobraznim pokušajima političke predizborne promocije koja duboko zadire i u domen nezakonitosti.
Sve ostale političke snage koje razumiju naš jezik konkretnih sistemskih rješenja, jezik propisa, procedura i poštovanja zasebnosti pravosudnog stuba vlasti, pozivamo da nam se pridruže u zahtjevu za sazivanje druge sjednice OV Lukavac koja bi se održala do kraja ove sedmice, a za koju bi dnevni red sadržavao konkretne prijedloge odluka i rješenja, navodi se u saopćenju OO SBB-a Lukavac.

Povodom poziva na današnju sjednicu OV

OO SBB-a Lukavac: Ne želimo sluđivati građane ispraznim diskusijama bez konkretnih prijedloga i rješenja

U Direkciji za regionalne ceste Tuzlanskog kantona potpisani su ugovori s predstavnicima građevinskih kompanija o izvođenju radova na regionalnim cestama u ovom kantonu, a radi se o projektima za koje će biti zaduženo sedam građevinskih firmi.

Rekonstrukcija i gradnja cesta finansirat će se kreditnim sredstvima, za što je Direkcija ugovore potpisala ranije i ukupan iznos ugovorenih poslova veći je od 10 miliona KM.

Kriterije iz javnog poziva zadovoljilo je sedam domaćih građevinskih kompanija, i to dvije kompanije iz Čelića te po jedna iz Teočaka, Gradačca, Gračanice, Doboj-Istoka i Srebrenika i već sutra njihove će mašine biti na terenu.

Firma iz Srebrenika uposlit će dvadesetak radnika koji će uraditi 200 do 300 metara puta u toj općini, pojasnio je Hamzalija Ibrić iz ove kompanije, a radovi će koštati oko 119.000 KM.

Izvođači su se obavezali da će u zadanom roku ispoštovati ugovore od kojih je prvi rekonstrukcija regionalne ceste R-459 dionica, kraj rekonstrukcije Lovački dom.

Na cesti koja povezuje Tuzlu i Čelić preko Doknja i Šibošnice radit će se rehabilitacija i sanacija dionice, škola u Doknju - Jarići, odnosno do početka novog asfalta, dužine oko dva kilometra.

Na cesti R-465a radit će se dionica Kerep - Zelinja, a ugovorena je i rekonstrukcija R-469, dionica Banovići - Živinice, i to prema raskrsnici s magistralnim putem M-18 u dužini od sedam i po kilometara.

Preostali ugovori se odnose na rekonstrukciju kolovoza regionalne ceste R-456 Priboj - Rastošnica, gradnju mosta preko rijeke Janje s pristupnim saobraćajnicama te na rekonstrukciju saobraćajnice i postojećeg mosta preko rijeke Rastošnice.

Ugovorena je i rekonstrukcija regionalne ceste kod Doma zdravlja u Gračanici s izradom kružnog toka i natkrivanjem rijeke Sokoluše u dužini od 150 metara.

Direktor Direkcije za regionalne ceste TK Agan Delibajrić podsjetio je da se ovdje radi o dugo najavljivanom projektu, kada je rečeno da će TK biti veliko gradilište, a rok za izgradnju je 60 dana.

- To je veoma kratak rok, ali izvođači radova spremni su početi raditi odmah. Već sutra počinju radovi na kružnom toku u Gračanici, dok u Banovićima radovi počinju u četvrtak, tako da će u narednih 10 dana svi izvođači radova biti na terenu - istaknuo je Delibajrić.

Ministar za trgovinu, turizam i saobraćaj TK Mirsad Gluhić napomenuo je da će tokom rada na ovim dionicama biti angažirano oko 1.000 radnika.

Kako je ministar naglasio, za 50 posto kreditnih sredstava potpisan je ugovor, dok će za ostatak potpisati ugovore u narednom periodu, kada se završi cijeli tenderski proces.

- Putevi u Tuzlanskom kantonu su veoma potrebni za razvoj privrede, ali nezaobilazno i za razvoj turizma - zaključio je Gluhić.

Ukupna vrijednost ugovorenih radova je 10.335.998 KM.

Za realizaciju osigurano 10 miliona KM

Sedam firmi angažirano na radovima na regionalnim cestama u TK

Nakon što je potpisan ugovor o nabavci opreme renomiranog njemačkog proizvođača koja zadovoljava sve trenutne zahtjeve kako bh. zakonodavstva tako i zakonodavstva EU, a implementacija projekta kontinuiranog mjerenja emisija u zrak započela u februaru 2018.godine, iz "Global Ispat Koksne Industrije" d. o. o. Lukavac saopćeno je da je sistem mjerenja emisija u zrak instaliran i prolazi završna testiranja.

Menadžer za okoliš GIKIL-a Jasmin Imširović rekao je da je oprema prošle sedmice puštena u probni rad koji traje 30 dana.

- Narednih dana radi se QAL 2 test (umjeravanje mjerne opreme) i nakon toga sva obavezna dokumentacija bit će predata u Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Po završetku tih aktivnosti, svi podaci monitoringa emisija u zrak GIKIL-a će biti kompilirani i dostupni za daljnju analizu i poboljšanja. Također, ovo je bio jedan od osnovnih zahtjeva Komisije za izdavanje okolinske dozvole te je GIKIL ovim sistemom ispunio ovaj uvjet - kazao je Imširović.

Sistem kontinuiranog monitoringa za mjerenje emisija omogućit će cjelokupno praćenje izvora i uzroka zagađenja te samim time i utvrđivanje odgovornosti i pravovremenu reakciju radi smanjenja svake zabilježene prekomjerne emisije.

GIKIL i dalje ažurno nastavlja s aktivnostima na realizaciji plana za siguran i okolinski prihvatljiv rad koji obuhvata 45 projekata ukupne vrijednosti oko 5,7 miliona KM koje Uprava GIKIL-a planira realizirati u narednih šest mjeseci, osim iznosa od milion KM koji se izdvaja za čišćenje.

Također, GIKIL će uskoro podnijeti zahtjev za izdavanje okolišne dozvole uz pomoć certificirane konsultantske kuće za izradu zahtjeva u skladu sa sporazumom, a u toku su i aktivnosti na novim investicionim projektima koji će doprinijeti boljem ekološkom okruženju, saopćeno je iz te kompanije.

Lukavačka kompanija  će uskoro podnijeti zahtjev za izdavanje okolišne dozvole

GIKIL završava testiranje sistema mjerenja emisija u zrak

Problem u kompaniji "Global Ispat Koksna Industrija" d. o. o. Lukavac (GIKIL) je težak, kompleksan i izazovan, ali nije nerješiv – izjavila je federalna ministrica okoliša i turizma Edita Đapo. 

Ministrica je ranije održala nekoliko sastanaka s Upravom GIKIL-a, kao i sa sindikatima, a za danas je u sjedištu Federalnog ministarstva okoliša i turizma zakazan sastanak premijera FBiH Fadila Novalića, ministrice Đapo, premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljakovića, kantonalnih ministara te direktora Federalne uprave za inspekcijske poslove Anisa Ajdinovića o aktuelnoj problematici u vezi s radom privrednog društva GIKIL d. o. o. Lukavac.

Poznato je da GIKIL nema okolišnu dozvolu, koja je samo jedan od dokumenata potrebnih za rad. Uprava GIKIL-a je najavila da će dostaviti novi zahtjev za izdavanje okolišne dozvole i taj će zahtjev kada pristigne, kako je dodala Đapo, odmah dati u proceduru razmatranja. Inače, izdavanje okolišne dozvole je zakonom propisana procedura i zahtijeva određeno vrijeme.

- Predstavnike sindikata upoznali smi i s neozbiljnošću Uprave GIKIL-a, kao i zakonskom regulativom. Naravno, u potpunosti razumijem i suosjećam se s radnicima koji se brinu za svoju egzistenciju. To su ljudi koji su emotivno vezani za svoju kompaniju, tokom rata su išli na posao i čuvali svoja radna mjesta, neki su čitav radni vijek proveli u koksnoj industriji i GIKIL-u i razumljivo je da postoji strah čak i od promjene radnog mjesta, a pogotovo od njegova gubitka. Svi mi živimo od plaće i znamo kako je teško kada kasni, a da ne govorim o tome da se ne dobije nikako. To su teške situacije kako za radnike i njihove porodice tako i za cijelo društvo. BiH je zemlja koja je pretrpjela velika ratna razaranja, prijeratni privredni giganti su uništeni i nezaposlenost je ogromna i sasvim je normalno da se radnici bore za svoja radna mjesta – navela je Đapo. 

S druge strane, kako je dodala, imate 500.000 stanovnika Tuzlanskog kantona koji se bore za svoje pravo na čistu životnu sredinu i koji su zabrinuti za svoje zdravlje.

- Moramo biti svjesni da problem poslovanja GIKIL-a potječe još iz 2003. godine, kada je Vlada Tuzlanskog kantona potpisala ugovor kojom je 51 posto upravljačkih prava dala stranom investitoru. GIKIL je s namjerom napravio ogromne dugove prema svojoj matičnoj firmi u Londonu koji bi danas za Vladu Tuzlanskog kantona bili veći problem nego zatvaranje hiljadu radnih mjesta - kazala je Đapo, upitavši zašto sve dosadašnje kantonalne vlade nisu bile zainteresirane za poslovanje i investiranje GIKIL-a.

Napomenula je da GIKIL, preko svog pogona energana, snabdijeva cijeli Lukavac s vodom i da je trebalo raditi na iznalaženju alternativnog napajanja grada vodom. Treba imati na umu i činjenicu da će, prema usvojenim strategijama iz energetskog sektora, naglasila je Đapo, koksare morati prestati s radom 2023. godine ukoliko želimo ići ka Evropskoj uniji, tako da se već sa sigurnošću može pretpostaviti da strani investitor neće ulagati u modernizaciju fabrike. 

Dodala je kako se u rješavanje problema u vezi s GIKIL-om trebaju uključiti svi nivoi vlasti.

Trebaju biti uključeni svi nivoi vlasti

Đapo: Problem u GIKIL-u je težak i kompleksan, ali nije nerješiv

Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli predstavlja jednu od najljepših i najbolje očuvanih pravoslavnih crkava, ne samo u ovom gradu nego i na širim prostorima sjeveroistočne Bosne.
Smješten je u centralnoj gradskoj zoni Tuzle, na početku gradske četvrti pod nazivom Srpska Varoš, istočno od velikog gradskog parka. 
Saborna crkva građena je osam godina, od 1874. do 1882.
Nekoliko obnova 
- U avgustu 1882. crkva je dovršena i posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, dok je jedan paraklis, uz oltar, posvećen sv. Savi. Prva obnova Saborne crkve izvršena je 1909/1910. godine, kada je zamijenjen stari gotički zvonik. Druga je obavljena 1925., a naredne obnove rađene su 1968. i devedesetih godina - ističe Benjamin Bajraktarević, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
Prema konceptu prostorne organizacije, Saborna crkva u Tuzli pripada tipu jednobrodne crkve s pripratom, naosom i oltarskim prostorom. 
Crkva je natkrivena kosim viševodnim krovom. Unutrašnjost ukrašava ikonostas koji je rađen između 1909. i 1910. godine. Na njemu je predstavljeno dvadeset ikona i Carske dveri sa scenom Blagovijesti.

Okviri umetnutih ikona, rađenih tehnikom ulja na platnu, također su obojeni zlatnom bojom. Hristov grob smješten je u sjeverozapadnom uglu crkve, a izrađen je od drveta. 
Pokretna imovina 
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH 2007. godine proglasila je „Historijsku građevinu - Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim naslijeđem u Tuzli“, nacionalnim spomenikom BiH. Pokretnu imovinu sačinjavaju zbirka od 21 ikone koje su sastavni dio ikonostasa, Hristov grob, veliko raspeće i dva trona.

Dato 15.000 groša 
Na ploči iznad ulaza u crkvu uklesano je da su temelji katedralnog hrama osveštani 6. maja 1874. godine za vrijeme vladavine Mutesarif Mustafa-paše, koji je za gradnju hrama podario 15.000 groša. Crkva je završena osam godina kasnije za vrijeme vladavine Franje Josifa, austrijskog cara i ugarskog kralja, koji je, kako piše na ploči iznad ulaza, ovaj hram darivao sa 600 forinti.

Jedna od najljepših i najbolje očuvanih pravoslavnih crkava ne samo u gradu nego i na širim prostorima sjeveroistočne Bosne

Saborni hram, Nacionalni spomenik kulture u centru grada

Gradskoj deponiji “Grabovac” u Gračanici došao je kraj. U Javnom preduzeću “Komus”, koje gazduje deponijom, i u Općini Gračanica počele su aktivnosti radi njene sanacije, odnosno zatvaranja. Da bi se to desilo, potrebno je uraditi mnogo posla koji pridviđaju strogi zakoni, od idejnog rješenja, uzimanja uzoraka tla do građevinske i okolinske dozvole. 
Bušenje tla
Na terenu, odnosno deponiji, zatekli smo inžinjere geologije Tamaru Perišić i Draganu Gluhović iz “Instituta za građevinarstvo – IG” Banja Luka, koje su nadzirale bušenje tla na deponiji na sedam mjesta do sedam metara dubine i na tri takozvana rasklopa te uzimanje uzoraka tla.

U velikom broju mjesnih zajednica uveli smo organiziran odvoz smeća, kaže Memić

- Ovo je jedan od prvih poslova koji se rade kod zatvaranja deponije. Moramo znati geomehanički sastav tla, prema kome se određuju svi ostali poslovi. Čuli smo da je ovdje dobar sastav tla, kao stvoren za pravilno i sigurno saniranje deponije, jer se radi o glini od koje se prije pedesetak godina ovdje pravila cigla - kaže Perišić.
&nbsp;Pogon za reciklažu
Zatvaranje deponije koštatat će skoro dva miliona maraka i trajat će skoro dvije godine. 
- U ovaj proces uključit će se i Općina aplicirajući na eko-projekte i Fond okoliša FBiH. Mi smo na nivou preduzeća sve preduzeli da se smanji otpad. U velikom broju mjesnih zajednica uveli smo organiziran odvoz smeća, u gradu smo uveli selektivno prikupljanje otpada, na deponiji imamo pogon za reciklažu, ali sve ovo ne isključuje zatvaranje deponije “Grabovac” - kaže direktor “Komusa” Senad Memić.

Bit će uložena dva miliona KM, a radovi će trajati dvije godine

Počele pripreme za zatvaranje gradske deponije “Grabovac”

Skupština Tuzlanskog kantona razmatrat će u septembru ove godine izmjene i dopune Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju, u kojima je sadržan i propis o subvencioniranju troškova prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola. Prema još važećem Zakonu, subvencioniraju se troškovi prijevoza učenika čija je kuća ili stan udaljen od škole četiri i više kilometara. 
Ko ima pravo
- Ukoliko izmjene i dopune Zakona budu usvojene, u šta ne sumnjamo, pravo na subvencioniranje prijevoza imat će učenici čija je kuća ili stan od najbliže škole udaljena dva i više kilometara. Za ove namjene trebat će nam dodatnih 379.000 KM do kraja godine – kaže Zlatan Muratović, ministar obrazovanja i nauke TK. 
Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak TK donijelo je i odluku o subvencioniranju troškova prijevoza djece, učenika i studenata na području TK za školsku 2018/2019. godinu. 
Subvencioniranje troškova prijevoza u stoprocentnom iznosu imaju kategorije: djeca, učenici i studenti iz porodica koje su korisnice stalne novčane pomoći, djeca, učenici i studenti bez roditeljskog staranja koji su u udomiteljskom smještaju i djeca, učenici i studenti korisnici uvećanog dječijeg dodatka. 
&nbsp;Provesti postupak
Odluka ovog ministarstva primjenjuje se od 1. septembra 2018. godine, a pravo na subvenciju troškova prijevoza teče od danas. Kategorije koje pripadaju ovoj populaciji stanovništva u obavezi su da se zahtjevom obrate Centru za socijalni rad kako bi se što prije proveo postupak za ostvarivanje navedenog prava. 
Studenti iz Palestine&nbsp; Vlada TK podržavala je u prethodnim akademskim godinama upis studenata iz Palestine na fakultete Univerziteta u Tuzli. U školskoj 2018/2019. godini, na osnovu zahtjeva Ambasade Palestine, zatražen je upis još četiri studenta iz te zemlje. Ministarstvo obrazovanja i nauke TK je predložilo, a Vlada TK usvojila je odluku o upisu četiri studenta iz Palestine, koji će biti oslobođeni troškova školarine i participacije, a bit će osigurana i sredstva za smještaj, ishranu i zdravstveno osiguranje.

Do kraja godine trebat će nam dodatnih 379.000 KM, kaže Muratović <195> Obraćanje Centru za socijalni rad

Subvencioniranje troškova prijevoza od 3. septembra

U Gradačcu je danas završen 45. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive - na kojem su se predstavili izlagači iz BiH i zemalja regiona.

Svoje proizvode i usluge prezentiralo je skoro 320 izlagača na 5.000 metara kvadratnih otvorenog i zatvorenog prostora. Izloženi su sajamski eksponati nekih od najznačajnijih proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda, predstavile su se brojne organizacije i institucije koje podržavaju i promoviraju ovu privrednu granu.

- Sudeći prema reakcijama izlagača, zvaničnika i posjetilaca ovogodišnji sajam je bio jedan od najbolje organiziranih i najbrojnijih prema broju učesnika. Veoma smo zadovoljni prezentacijama izlagača, a poljoprivrednici su imali priliku saznati neke od najvažnijih informacija i preporuka za uspješno bavljenje agrarom, prije svega plasteničkom proizvodnjom cvijeća i povrća te suhe šljive kao prepoznatljivog brenda na tržištu. Održan je niz okruglih stolova, kolektivnih izložbi i prezentacija programa iz područja poljoprivrede i biznisa. Zahvaljujem pokrovitelju Vladi Tuzlanskog kantona, našim sponzorima i partnerima bez čije pomoći ova tradicionalna manifestacija ne bi mogla biti ovako dobro organizirana - rekao je direktor Gradačačkog sajma Hašim Šabanović.

Generalni sponzor 45. sajma šljive je Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo, a ministar Muharem Šabić je naglasio da su se sami ponudili za sponzorstvo.

- Mi bismo voljeli da na policama velikih tržnih centara i marketa bude što više domaćih organskih proizvoda. Zato ćemo u godinama koje dolaze ozbiljnije podržavati ovaj sajam - kazao je ministar privrede KS Muharem Šabić.

Partner ovogodišnjeg sajma bio je Grad Zagreb, koji se u Gradačcu predstavio sa svojih 11 izlagača članova Privredne komore.

- Mislim da je Zagreb idealno tržište za proizvođače iz ovih krajeva. Svi mi volimo domaće proizvode, a mi u Hrvatskoj ono što se proizvede u BiH smatramo također domaćim proizvodom - kazala je pročelnica ureda za privredu i energetiku Grada Zagreba Mirka Jozić.

I ove godine dodijeljene su medalje Gradačačkog sajma za kvalitet izloženih proizvoda i za najbolje rakije i jaka alkoholna pića. A novina je održavanje 1. međunarodnog sajma pčelarstva u organizaciji Udruženja pčelara "Pčela" Gradačac. Dodijeljeno je 88 medalja za kvalitet ocijenjenih medova. U saradnji s Tehnološkim fakultetom iz Tuzle, održano je i stručno savjetovanje za pčelare.

U znak sjećanja na doajene u oblasti voćarstva prof.dr. Dževadu Jarebici i dipl. ing. Senadu Malohodžiću, novinaru i publicisti, održana je promocija knjige "Šljive i proizvodi od šljiva".

Tradicionalni 45. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije - Sajam šljive - otvorio je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko (Inzko), a osim njega, svečanu vrpcu presjekli su državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske Tugomir Majdak i premijer TK Jakub Suljkanović, saopćili su organizatori.

U DMDE-u vozač u avgustu zaradio 3.707 maraka

Džamija u Špionici neobičnom arhitekturom već dvije decenije privlači pažnju prolaznika

Uhapšen pljačkaš kladionica

Mehmed Terzić: Premijer Novalić je najveći lažov

Uhapšen mladić zbog lažne dojave o bombi u “Bingo City Centru” u Tuzli

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje migranata u Tuzli

Velika potražnja, a slaba ponuda drva za ogrjev

Dvodnevni skup otorinolaringologa u Tuzli

OO SBB-a Lukavac: Ne želimo sluđivati građane ispraznim diskusijama bez konkretnih prijedloga i rješenja

Sedam firmi angažirano na radovima na regionalnim cestama u TK

GIKIL završava testiranje sistema mjerenja emisija u zrak

Đapo: Problem u GIKIL-u je težak i kompleksan, ali nije nerješiv

Saborni hram, Nacionalni spomenik kulture u centru grada

Počele pripreme za zatvaranje gradske deponije “Grabovac”

Subvencioniranje troškova prijevoza od 3. septembra

Završen 45. međunarodni sajam šljive u Gradačcu

Tuzlanski kanton

U DMDE-u vozač u avgustu zaradio 3.707 maraka

Džamija u Špionici neobičnom arhitekturom već dvije decenije privlači pažnju prolaznika

Uhapšen pljačkaš kladionica

Mehmed Terzić: Premijer Novalić je najveći lažov

Uhapšen mladić zbog lažne dojave o bombi u “Bingo City Centru” u Tuzli

Uhapšen osumnjičeni za krijumčarenje migranata u Tuzli

Velika potražnja, a slaba ponuda drva za ogrjev

Dvodnevni skup otorinolaringologa u Tuzli

OO SBB-a Lukavac: Ne želimo sluđivati građane ispraznim diskusijama bez konkretnih prijedloga i rješenja

Sedam firmi angažirano na radovima na regionalnim cestama u TK

GIKIL završava testiranje sistema mjerenja emisija u zrak

Đapo: Problem u GIKIL-u je težak i kompleksan, ali nije nerješiv

Saborni hram, Nacionalni spomenik kulture u centru grada

Počele pripreme za zatvaranje gradske deponije “Grabovac”

Subvencioniranje troškova prijevoza od 3. septembra

Završen 45. međunarodni sajam šljive u Gradačcu