Proteklo je 28 godina od najveće rudarske nesreće u historiji BiH kada je u eksploziji ugljenje prašine u jami Dobrnja Jug Rudnika uglja Kreka u Tuzli živote izgubilo 180 komorata.&nbsp;Bila je to najmlađa smjena, prosječne starosti 27 godina, iza koje je ostalo 365 djece o kojima je brigu godinama nakon tragedije preuzeo Fond ''26. august”.

Stravičnu eksploziju preživio je samo Smail Imamović, koji je kobnog jutra bio blizu izlaska iz jame. Iz kliničke smrti probudio se pet dana kasnije na Kliničkom centru u Tuzli, kada je i saznao za smrt svojih kolega. 
Oni koji se sjećaju tragičnog 26. avgusta 1990. godine govore o bolnim slikama poginulih rudara nakon njihovog izvlačenja. Jedni su u jami zatečeni zagrljeni – otišli su zajedno u smrt, drugi su u vrijeme eksplozije jeli, treći radili...

Istragu o najvećoj rudarskoj nesreći u BiH vodilo je Kantonalno tužilaštvo, a osumnjičeni su bili tadašnji rukovodioci OOUR-a Rudnika lignita Dobrnja.&nbsp;

U aprilu 2006. godine Kantonalno tužilaštvo je zaključilo kako je nakon provedene istrage utvrđeno da nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo koje im se stavlja na teret.
Vještaci su, naime, zaključili da je osnovni uzrok nesreće eksplozija oblaka ugljene prašine, do koje je došlo nepravilnim miniranjem čelične podgrade. 
S takvim zaključkom nikada se nisu pomirile porodice poginulih komorata, koje su uvjerene da je riječ o klasičnoj diverziji, s obzirom na okolnosti koje su tih mjeseci vladale u tadašnjoj SFRJ.
Jama Dobrnja Jug je nakon nezapamćene tragedije blindirana, čime je i okončana daljnja eksploatacija uglja.

Stravičnu eksploziju preživio je samo Smail Imamović, a živote izgubilo 180 komorata

Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH

U firmi ''Gradačački sajam'' vrše se završne pripreme za početak 45. međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive, koji će biti održan od 29. avgusta do 1. septembra.
Postavljaju se štandovi i uređuju izložbeni prostori. Na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu vrši se analiza kvaliteta prijavljenih proizvoda za dodjelu sajamskih medalja. Na Poljoprivrednom gazinstvu „Krušik“ u Skugriću Donjem danas je počelo ocjenjivanje kvaliteta žestokih pića i rakija, a najbolje će trećeg dana Sajma šljive biti nagrađene medaljama.
- U godini kada obilježavamo jubilej, 50 godina postojanja ove sajamske manifestacije očekujemo dolazak 320 izlagača iz Bosne i Hercegovine i zemalja regiona. Ove godine ćemo među izlagačima imati domaću firmu iz Gračanice koja će prezentirati sisteme za navodnjavanje te firme iz Zagreba i Šida koje se bave proizvodnjom ambalaže za voće i povrće. Na sajmu će biti predstavnici poljoprivrednih i proizvođačkih zadruga i otkupljivači voća i povrća - ističe Hašim Šabanović, direktor ''Gradačačkog sajma''.
Na 45. sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije u Gradačcu predstavit će se dugogodišnji prijatelj te manifestacije ''Petrokemija'' iz Kutine, koja, također, obilježava jubilej 50 godina postojanja. Partneri ovog sajma su Grad Zagreb i Obrtnička komora, koja će se predstaviti sa 11 firmi.&nbsp;Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo će se predstaviti sa 15 firmi, a kolektivne izložbene štandove imat će i firme iz Posavskog kantona i općine Srebrenik te članovi Udruženja poljoprivrednika Bosne i Hercegovine i FBiH.
- Vjerujemo da će učesnici i posjetioci biti zadovoljni sajamskom ponudom koju i ove godine prate brojni stručni i naučni sadržaji. Prvi put bit će organiziran i Međunarodni sajam pčelarstva - najavljuje Šabanović.
Sajamske dane će pratiti bogat kulturno-zabavni program, a za goste, izlagače i posjetioce će biti organizirana i tradicionalna „Plava noć“, saopćeno je iz ''Gradačačkog sajma''.

Postavljaju se štandovi i uređuju izložbeni prostori

Završene pripreme za 45. sajam šljive u Gradačcu

U akciji MUP-a TK, koja je realizirana prema nalogu Tužilaštva TK, uhapšen je generalni direktor Global Ispat Koksne Industrije Lukavac (GIKIL) Debasiš Ganguli (Debasish Ganguly).&nbsp;U MUP-u TK su nam potvrdili da je u toku kriminalistička obrada te da će Ganguli biti predat u nadležnost Tužilaštva TK.&nbsp;Epilog je ovo posljednjih istražnih radnji u vezi s ekološkom katastrofom u GIKIL-u kada je u rijeku Spreču puštena određena količina otrovnih materija.

Uhapšen generalni direktor GIKIL-a Debasiš Ganguli

Služba civilne zaštite Grada Tuzla izvršila je preliminarnu procjenu štete pričinjena na stambenim, privrednim i infrastrukturnim objektima u nevremenu koje je 27. jula ove godine pogodilo prigradske mjesne zajednice Simin Han, Gornju Tuzlu i Požarnicu. Vodena bujica u pola sata nanijela je štetu od 800.000 KM, a najveća pojedinačna pričinjena je na objektu i opremi preduzeća “Rentex”. Stradali putevi - Najviše je stradala komunalna infrastruktura, odnosno pojedine dionice puteva i mostovi. Procjenjujemo da je šteta na tim objektima oko 500.000 KM, a oko 220.000 KM na stambenim i pomoćnim objektima – navode u Službi civilne zaštite Grada Tuzla.Odmah nakon elementarne nepogode posjetili smo naselje Bare (Požarnica), gdje su ogorčeni stanovnici naveli kako godinama ne mogu riješiti problem mosta preko jednog potoka koji se u vrijeme većih padavina pretvara u usko grlo. - Godinama pokušavamo riješiti ovaj problem, ali nismo naišli na razumijevanje u nadležnim službama Grada Tuzla. Preko mosta prelazimo na vlastitu odgovornost. Spremni smo i sami finansirati gradnju mosta, ali nas neko mora primiti na sastanak i saslušati – kazali su nam stanovnici Bara s kojim smo razgovarali.U Službi civilne zaštite Grada Tuzla za posljednje probleme usljed izlijevanja bujičnih voda okrivljuju upravo građane, odnosno nemar. Bespravni objekti Navode kako je korito potoka i rijeke Jale zapušteno, te da se u vodotoke baca svašta. Problem predstavljaju i bespravno izgrađeni objekti, ali se nigdje ne spominje inertnost gradske administracije koja poslije nevremena 27. jula i gotovo milionske štete uopće nije posjetila ugrožena područja. Isto kao i 2014. Građani Bara identične probleme imali su 2014. godine. Tada im je obećana gradnja mosta, izdvojeno je i 20.000 KM iz Federalnog fonda, ali je novac završio ko zna gdje.&nbsp;Također, jedan most koji je trebalo postaviti u njihovom naselju postavljen je nekoliko kilometara uzvodno, a sve kako bi povezao saobraćajnicu s nekoliko vikendica u Seljublju.

Nevrijeme je pogodilo prigradske mjesne zajednice Simin Han, Gornju Tuzlu i Požarnicu

Vodena bujica nanijela štetu od 800.000 maraka

Ministarstvo privrede Tuzlanskog kantona potpisalo je danas ugovore sa 26 korisnika grant sredstava sa pozicije „Podrška razvoju kantona“ za 2018. godinu. Riječ je o ukupno 70.394,53 KM nepovratnih sredstava po programima koji se odnose na nabavku opreme i alata za mala i srednja preduzeća (MSP) i obrte.
Kao subvenciju za nabavku opreme i alata, sedam je korisnika iz kategorije MSP dobilo ukupno 20.000 KM, s pojedinačno maksimalnih 3.000 KM. Subvencije za obrte, također u ukupnom iznosu od 20.000 KM, dobilo je 14 korisnika s područja Tuzlanskog kantona, sa maksimalnih 1.500 KM po korisniku.&nbsp;Nabavka nove opreme i alata za MSP i obrte doprinijet će opstanku, rastu i razvoju privrednih subjekata te stvoriti mogućnosti za dodatna zapošljavanja, rečeno je ovom prilikom.
Premijer Jakub Suljkanović kazao je da će realizacija ovog projekta za mala i srednja preduzeća i obrte na području TK značiti povećanje konkurentnosti na tržištu.
- Nabavkom nove opreme i tehnologije povećat će obim i nivo proizvodnje, a s druge strane i mogućnost za dodatna zapošljavanja - istaknuo je Suljkanović, te naglasio da će u narednom periodu Vlada TK nastojati preoblikovati grant sredstva u revolving fond da bi novac bio utrošen efikasnije na transparentniji i bolji način. 
Prema riječima ministra privrede Osmana Puškara, iako je ove godine Ministarstvo privrede u ove svrhe izdvojilo dvostruko više sredstava nego prethodne, pokazalo se da je to nedostatno jer su poduzetnici iskazali veliki interes za grant sredstva po programima koji se odnose na nabavku opreme i alata za mala i srednja preduzeća i obrte i apliciralo je ukupno 140 kandidata.
Za sufinasiranje certificiranja po ISO standardima i obnavljanje standarda ukupno je odobreno 20.394,53 KM za tri javna preduzeća čime se povećava konkurentnost i potiče uvođenje novih znanja i tehnologija. Za realizaciju programskih aktivnosti u cilju jačanja obrtništva odobreno je 5.000 KM Obrtničkoj komori TK za jačanje udruženja obrtnika, obrazovanje, pružanje pravnih, ekonomskih i drugih usluga obrtnicima, učešće na sajmovima, dok je za projekat edukacije za pokretanje biznisa udruženju iz Gračanice odobren iznos od 5000 KM.
Prema ovom projektu će 45 nezaposlenih osoba biti educirano za pokretanje vlastitog biznisa putem radionica o pisanju biznis-plana, apliciranju za sredstva iz različitih fondova, registraciju i vođenje biznisa u prvih šest mjeseci, saopćeno je iz Vlade TK.

Riječ je o ukupno 70.394,53 KM nepovratnih sredstava

Dodijeljena grant sredstva za nabavku opreme i alata za mala i srednja preduzeća

Na službenoj stranici Federalne uprave za inspekcijske poslove izdato je saopćenje za javnost povodom nedavnih dešavanja u preduzeću GIKIL d.o.o., koje prenosimo u cijelosti: U vezi s eskaliranom situacijom po okoliš u rijeci Spreči, izazvanom nesavjesnim poslovanjem operatora GIKIL d.o.o. Lukavac, nadležni federalni inspektori su u prethodnom periodu poduzimali neophodne aktivnosti na sprečavanju nastanka većih šteta u okoliš te u posljednjem obavljenom timskom inspekcijskom nadzoru zapisnikom konstatirali da operator obavlja svoju djelatnost bez okolišne dozvole, što je bio preduvjet da se operatoru izrekne mjera obustave rada.

Imajući u vidu da je privrednom društvu GIKIL d.o.o. Lukavac, konkretno za pogone za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije u općini Lukavac, zaključkom Federalnog ministarstva okoliša i turizma od 7. avgusta 2018. godine odbačen zahtjev za izdavanje okolišne dozvole te da kontrolirani subjekt ne primjenjuje zakonske odredbe u obavljanju privredne djelatnosti, Federalna uprava za inspekcijske poslove, odnosno, federalni inspektor zaštite okoliša je s jučerašnjim danom (22. 8. 2018. g.) donio rješenje o obustavi rada ovog privrednog subjekta.

Rješenje o obustavi rada doneseno je na temelju Zakona o zaštiti okoliša, Zakona o upravljanju otpadom, Zakona o zaštiti zraka, te Zakona o inspekcijama Federacije BiH.

Konkretnim rješenjem naređeno je GIKIL-u da obustavi rad do pribavljanja okolišne dozvole, kao i da izvrši identifikaciju svih vrsta otpada na lokaciji (uključujući opasni otpad) te zbrine sav opasni otpad s lokacije putem ovlaštenog operatera za upravljanje otpadom.

GIKIL-u je dat rok od 30 dana da obustavi rad s obzirom na to da je riječ o složenom poslovnom sistemu, gdje treba izvršiti sigurno gašenje raznih postrojenja, pogona, peći (posude pod pritiskom, koksara, itd) te da po izvršenju obustave rada u pisanoj formi obavijesti Federalnu upravu za inspekcijske poslove, odnosno, nadležnog inspektora.

Naglašavamo da je GIKIL jedan od najnediscipliniranijih privrednih subjekata u Federaciji Bosne i Hercegovine te da je Federalna uprava za inspekcijske poslove kod ovog privrednog subjekta u kontinuitetu vršila inspekcijske nadzore, a u periodu nakon 1. 1. 2015. godine, kada su okolišnom dozvolom GIKIL-u smanjene granične vrijednosti emisija, samo iz oblasti zaštite okoliša obavljeno je više od 20 inspekcijskih nadzora, gdje, unatoč izrečenim upravnim mjerama i prekršajnim sankcijama za nepravilnosti, nije ostvaren značajniji stepen poštivanja i zakonitosti rada. Jedini zakonski mehanizam koji prema GIKIL-u do jučerašnjeg dana nije upotrijebljen je mjera obustave rada.

Osim ovog, i Tužilaštvo Tuzlanskog Kantona otvorilo je istragu u pogledu eventualnog utvrđivanja elemenata krivične odgovornosti.

Cijeneći moguće posljedice ekološkog zagađivanja po zdravlje ljudi i okoliš, s jedne strane, i onaj socijalni moment vezan za posljedice obustave rada na sudbinu radnika ovog poslovnog subjekta, Federalna uprava za inspekcijske poslove stava je da je izdato rješenje o obustavi rada, koje će trajati do dobivanja okolišne dozvole, ipak jedina preostala raspoloživa zakonska mjera koja može utjecati na GIKIL da poslovanje obavlja na ekološki prihvatljiv način poštujući zakonom propisane procedure.

S tim u vezi, nadamo se da će GIKIL prepoznati ozbiljnost situacije u koju je sam sebe doveo te iskazati opredijeljenost u smislu ozbiljnih investicija u ekološku infrastrukturu (prečistači, filteri, zbrinjavanje otpada i kontinuirano kvalitetno održavanje pogona i postrojenja) te sveukupno poboljšati i unaprijediti svoje poslovanje, kao i uvjete rada za sve uposlenike GIKIL-a.

Konstantovano je da je preduzeće radilo bez okolinske dozvole

Inspekcija naložila zaustavljanje rada lukavačkog GIKIL-a

Iz Kalesije je uvijek išao veliki broj vjernika na hadž, često više nego iz pojedinih cijelih muftijstava.&nbsp; 
Izdat u Tuzli 

Među prvim kalesijskim hadžijama spominju se Smajl Bukvarević iz naselja Prnjavor, koji je na hadž išao u austrougarskom periodu, ali se ne zna tačno koje godine, te Salih Imamović, sin Salke iz Donjih Vukovija, koji je na hadž išao početkom 20. stoljeća, davne 1911. 

U Atik džamiji, jednoj od najstarijih na području sjeveroistočne Bosne, koja se nalazi u kalesijskom naselju Ćive, zbog čega je zovu još i Ćivljanska džamija, još se čuva pasoš hadžije Saliha Imamovića izdat 18. septembra 1911. godine u Tuzli, na kojem je i ime cara Franje Josipa.

Seid Aščić (87), koji se brine o Atik džamiji, kaže da se pasoš čuva u ovoj džamiji jer je ovom džematu pripadao i rahmetli hadžija Salih Imamović iz Donjih Vukovija.

- Prije nije bilo toliko džamija kao danas. Ovdje, u Atik džamiji, džumu su klanjali iz mnogih okolnih sela, pa i naš hadži Salih Imamović iz Donjih Vukovija. Drago mi je da u našoj džamiji imamo njegov pasoš, koji je svjedočanstvo da su ovdašnji ljudi i u ranijem periodu išli na hadž - kaže nam Aščić.

U to vrijeme kada je hadžija Salih išao na hadž, putovalo se i na konjima. Hadžije bi se priključivale mnogim karavanima koji su išli u Arabiju. Djelimično se putovalo i brodom. U to vrijeme odlazak na hadž trajao je po nekoliko mjeseci. Iz pasoša se vidi da je Salih Imamović na hadž otišao 1911., a vratio se 1912. godine.


Hadžija Salih rođen je 1860., a živio je 85 godina. Bavio se poljoprivredom, pa je tako i stekao imetak da ode na hadž. Važio je za uglednijeg i bogatijeg čovjeka u svom mjestu, a ženio se čak četiri puta.


Lični opis


Kako piše u pasošu, u vrijeme obavljanja hadža imao je 46 godina. Naveden je i njegov lični opis, gdje piše da je bio srednjeg rasta, odugog lica, svijetlih očiju i primjerenog nosa i usta.


&nbsp;Novčići za djecu i pokloni za komšije&nbsp;&nbsp; 

U Kalesiji su odlasci u Meku uvijek bili poseban događaj za cijelo selo iz kojeg je hadžija, a ne samo za njegovu porodicu. Nekad bi hadžije prije samog polaska od kuće djeci bacale sitne novčiće. Djeca bi se jagmila da uhvate što više novčića te se i na taj način kod najmlađih razvijala ljubav prema hadžu. Po dolasku iz Meke i Medine, hadžije bi davale komšijama i rodbini razne poklone: sedžade, tespihe, šamije, nešto kasnije i posebne aparate na kojima su se mogle gledati slike Kabe...

Sjećanje na prve kalesijske hadžije: U Atik džamiji još čuvaju Salihov pasoš iz 1911. godine

Pitanja zaštite okoliša i budućeg postupanja kantonalnih i federalnih institucija, a povodom posljednjih događaja u i oko "Global Ispat Koksne Industrije" (GIKIL) Lukavac, bila su tema današnjeg sastanka premijera Tuzlanskog kantona Jakuba Suljkanovića sa federalnom ministricom okoliša i turizma Editom Đapo.
Ministrica Đapo je potcrtala da je GIKIL-u još u januaru 2017. godine istekla okolinska dozvola, te da se GIKIL sve vrijeme, u pogledu pitanja i postupaka zaštite okolice, ponašao krajnje bahato i nedisciplinirano.
&nbsp;- GIKIL ne zadovoljava ni minimum minimuma za izdavanje nove okolinske dozvole - rekla je ministrica Đapo.
Iako nema direktne vlasničke ingerencije, Vlada Tuzlanskog kantona, svjesna kompleksnosti situacije, nastoji iznaći najbolje rješenje.
&nbsp;- Glavni razlog za ovu situaciju je trenutna Uprava u GIKIL-u koja sprečava Vladu Tuzlanskog kantona, da putem svoje kompanije KHK Lukavac preuzme upravljačke strukture u GIKIL-u - rekao je premijer Suljkanović, ističući da se određeni koraci provode i na ovom planu.
Odustajanjem GSHL-a (KHK i GSHL su osnivači GIKIL-a) od pokrenutog arbitražnog postupka, kako je dodao, stvoreni su preduvjeti da naše pravosudne institucije okončaju rješavanje po pokrenutom sporu za rješavanje vlasničke strukture u GIKIL-u, a što je bilo zakočeno prethodno pokrenutim postupkom arbitraže.&nbsp;&nbsp;- Eventualnim preuzimanjem upravljačkih struktura u GIKIL-u, omogućilo bi se i poduzimanje konkretnih koraka ka stabilizaciji stanja u ovom privrednom subjektu - zaključio je Suljkanović.
Dodao je da Vladi nije u cilju zatvaranje ovog privrednog subjekta, ali njegovo poslovanje i društvena odgovornost moraju biti dovedeni u red.
Problem GIKIL-a nije samo zaštita okoliša. GIKIL je kompleksan slučaj, posebno ako imamo u vidu da osim 1.000 radnika koliko radi u ovom privrednom subjektu, njegovo poslovanje osigurava oko 30 posto željezničkog saobraćaja za "Željeznice Federacije BiH", čini tri posto BDP-a Bosne i Hercegovine, te da bi zatvaranje GIKIL-a imalo nesagledive posljedice s aspekta gubitka ugovora s dobavljačima i kupcima, kao i nemogućnost kasnijeg ponovnog povratka na tržište, rečeno je na današnjem sastanku.
Na kraju sastanka, kojem su, osim ministrice Đapo, prisustvovale federalna inspektorica za zaštitu okoliša Maida Bešlagić i stručna savjetnica u Federalnom ministarstvu Suada Numić, dogovoreno je da se u što skorije vrijeme upriliči sastanak s federalnim premijerom Fadilom Novalićem, kako bi se sagledale mogućnosti i pravci budućeg djelovanja.
Osim premijera Suljkanovića, sastanku su prisustvovali ministar privrede Osman Puškar, ministar prostornog uređenja i zaštite okolice Admir Huskanović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mufid Klinčević, saopćeno je iz Odjeljenja za informiranje Vlade TK.&nbsp;

Važno što prije održati sastanak s federalnim premijerom

Vlada Tuzlanskog kantona traži najbolje rješenje za GIKIL

Udruženje pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja Tuzlanskog kantona na tradicionalnom ljetnom okupljanju, koje se ove godine održava u Drveniku (Hrvatska), ostvarilo je uspješnu saradnju s udruženjem iz Švedske. 

- U jednoj opuštenoj i prijateljskoj atmosferi uspjeli smo ostvariti saradnju sa sportskim društvom iz Švedske i razmijeniti iskustva koja će unaprijediti nastavu u našim školama - rekla nam je predsjednica Udruženja pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja Tuzlanskog kantona Mirela Osmanović.

Inače, spomenuto udruženje egizistira u TK punih deset godina, a njegova misija je okupljanje članova, razmjenjivanje iskustava i unapređenje nastavnog procesa.

Ljetno okupljanje ove godine održava se u Drveniku

Udruženja pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja TK i Švedske ostvarila saradnju

Objavljena je konačna lista za prijem mlađih inspektora u Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) Tuzlanskog kantona (TK), a vrlo brzo će se znati i konačan poredak policajaca koji će biti u sastavu MUP-a TK.
Nakon toga slijedi njihova obuka u Sarajeva, a do kraja godine za očekivati je još jedan konkurs. 
Opredjeljenje MUP-a, Vlade i Skupštine TK je stvaranje jake, profesionalne i efikasne policije, materijalno-tehnički opremljene, ali i kadrovski osposobljene.
Resorni ministar Husein Topčagić je mišljenja da je značajan napredak postignut kroz sva tri ta segmenta u prethodne tri i po godine. Pri završetku je prijem 60 kadeta policajaca i 10 mlađih inspektora.
- Još nismo objavili konačnu listu za kadete jer na sigurnosnoj provjeri su još trojica, ali očekujemo da to bude ovih dana. Potpisali smo ugovor s Federanim ministarstvom unutrašnjih poslova i 10 mlađih inspektora 10. septembra odlazi na obuku dok bi ih kadeti trebali slijediti krajem mjeseca - rekao je Topčagić.
Podsjetio je da je to već drugi ciklus prijema novih policajaca te da je do sada primljeno 140 policajaca i 30 mlađih inspektora, čime je policija u Tuzlanskom kantonu podmlađena.
- To je posljedica odlaska većeg broja policajaca u penziju, ali postoji i potreba za prijemom dodatnog broja kadeta jer nam nedostaje 101 policijski službenik - pojasnio je Topčagić.
Zaključio je da će do kraja ove godine najvjerovatnije biti raspisan još jedan konkurs za prijem 60 kadeta.&nbsp;

Do kraja godine će biti raspisan još jedan konkurs za prijem 60 kadeta

Ministarstvo unutrašnjih poslova TK: Do sada je primljeno 140 policajaca i 30 mlađih inspektora

U prostorijama Hitne pomoći Tuzla povećan je broj pacijenata koji se javljaju zbog ujeda stršljenova. Pacijenti se javljaju svakodnevno, čak i po nekoliko njih u jednom danu. U samo jednoj noći sedam pacijenata se javilo zbog tegoba izazvanih ubodom ovih kukaca. U prosjeku, 15-ak pacijenata nedjeljno zatraži pomoć zbog uboda stršljena u Hitnoj službi Doma zdravlja Tuzla.
Što se tiče reakcije, veoma je važno da pacijent ne paniči, već da ostane pribran. Bitno je znati jeste li alergični. Dobro je popiti tabletu protiv alergije, ali budući da je potreban određeni period da tableta počne djelovati, najbolje je da pacijent, odmah nakon napada stršljena, dođe do Hitne pomoći, ili da se javi u ambulantu porodične medicine. Iz Hitne pomoći naglašavaju da je najbitnije ostati smiren. 
- Na osnovu pregleda, simptoma i kategorije alergijske reakcije dajemo terapiju. Bilo da je to maskularna, infuziona, ili dajemo antihistaminik da smirimo pacijenta. Najvažnija je opservacija pacijenta kako bi mogao dobiti odgovarajuću terapiju. Teže alergijske reakcije nakon odgovarajuće terapije vozimo na Kliniku za kožne bolesti UKC Tuzla. - kaže dr. Snježana Rakovac.
- Imali smo jednu pacijenticu, osa joj je ušla u automobil i ubola je ispod oka. Dok je pacijentica stigla do Hitne pomoći, imala je burnu alergijsku reakciju i nju smo pratili, opservirali, i zahtijevala je još jedan tretman na Klinici za kožne bolesti. 
Sve je individualno, ako imate burne reakcije, ne treba čekati, treba doći do Hitne pomoći. Ako lokalna reakcija nije burna, ukoliko se ne radi o mjestu gdje bi moglo doći do komplikacija (usna,vrat..)h ne treba paničiti”- kazala nam je dr. Rakovac.&nbsp;

Bitno je znati jeste li alergični

Učestali napadi stršljenova na stanovnike Tuzle

Gračaničko izletište Vis na nadmorskoj visini od 692 metra, sa stijenom Sijedi krš, postalo je poznata turistička destinacija, s koje pogled puca do rijeke Save na sjeveru te do Vlašića, Ozrena, Konjuha i Majevice na jugu. 

&nbsp;Svjež zrak

Vikendom se ovdje sjati veliki broj izletnika, koji dođu da se odmaraju na svježom zraku u debeloj hladovini. Dođu ovdje i sportisti, lovci, planinari, penzioneri.

Proteklog vikenda, za jednim stolom smo zatekli pet porodica, Sabita i Ibrahima Kahvedžića, Almedina Piragića, Anela Hamidovića i Fuada Bećića. 

Glavni krivac za porodično okupljanje je Sabit Kahvedžić iz Babića, inači borac Armije RBiH, koji je branio i oslobađao Vis. Dok se pušio roštilj, pokazivao nam je zloglasne betonske podzemne zemunice, koje je bivša Jugoslavenska narodna armija gradila osamdesetih za zaštitu od “unutrašnjeg i vanjskog neprijatelja”.

- Ne bih sada o tome kako se branio Vis. Samo sto metara ispod je rov u kome sam bio dvije godine. Od oslobađanja Visa prošle su 24 godine, ja u taj rov ni danas nisam ušao. Ne mogu, on me podsjeća na nešto kad se život mogao u sekundi izgubiti, ali i na naš ponos i hrabrost. Zato ja okupim sve ove porodice, svi smo rodbinski vezani, pa malo, malo, eto nas na Vis - kaže Kahvedžić.

Izgrađeni su lovačka i planinska kuća, plato u debeloj hladovini, na kome je sazidano čak 10 roštiljnica, postavljeni su klupe, stolovi, korpe za smeće, dječije igralište, poligon za male sportove s tribinama, igralište za odbojku na pijesku…


&nbsp;Trasa za uspon


- Planiramo da uskoro stvorimo uvjete za razvoj adrenalinskog turizma. Već imamo paraglajdere koji polijeću s Visa, a u planu je gradnja odgovarajuće motokros i biciklističke staze, staze do jezera Visoka voda, trase za uspon na stijenu Sijedi krš s južne strane, skijaške skokove zimi… - ističe Edin Šehić, vijećnik u Općinskom vijeću Gračanica.

Vis - Sijedi krš postao oaza za porodični odmor

Danas cijeli dan mještani Donje Orahovice, koja broji više od šest hiljada stanovnika, najvećeg naselja poslije Gračanice, zvali su inspektore, zvaničnike općina Petrovo i Gračanica i novinare, nakon sinošnjeg velikog ekološkog incidenta, trovanja mještana iz divlje, općinske deponije Petrovo, koja je gorjela.&nbsp; Mještani ovog naselja na desnoj obali rijeke Spreče kazali su da su se satima, doslovno, gušili od dima, koji se spustio i zaudarao na smrad, ali i na zapaljene lijekove ili nepoznate hemijske sastojke. 
- Bilo je užasno, ljudi su grcali od dima, zatvarali su prozore i vrata. Mi ovo više nećemo tolerirati, jer se divlja deponija, za koju Općina Petrovo (RS) nema ni dozvolu, nalazi na lijevoj obali rijeke Spreče, smještenoj tik od našeg naselja. Dvanaest godina,ova deponija truje rijeku Spreču, a sada i ljude. Za sutra smo zakazali vanrednu sjednicu Vijeća MZ Donja Orahovica, pozvat ćemo načelnike Petrova i Gračanice, ekologe, inspektore i medije, da iskažemo svoje zahtjeve. Ta divlja deponija, na koju se godišnje odloži skoro 300 tona otpada, nama zagorčava život, truje ljude, životinje i okoliš. Tome se mora stati ukraj. Ukoliko se nešto konkretno ne uradi na zatvaranju te deponije, koju namjerno pale ljudi iz Petrova, poduzet ćemo radikalne poteze. U tome nas neće spriječiti oni koji govore o nekakvim nadležnostima - kaže vijećnik u OV Gračanica Arnes Avdić.

Gračanica: Sinoć gorjela divlja deponija Petrovo, šest hiljada ljudi u Orahovici se gušilo od dima

U prisustvu nekoliko hiljada vjernika iz Srebrenika i okoline te najviših predstavnika IZBiH, općinskih, kantonalnih i državnih vlasti, u džematu Duboki Potok Medžlisa IZ Srebrenik svečano je otvorena novosagrađena džamija. Okupljenim vjernicima obratili su se Meho Ibrišimović, predsjednik Građevinskog odbora, Nihad Omerović, načelnik općine Srebrenik, Jakub Suljkanović, premijer Vlade TK, Refik ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Srebrenik, Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski i Enes ef. Ljevaković, izaslanik reisu-l-uleme IZ u BiH.

Prenoseći čestitke i selame reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića povodom završetka ovog vjerskog objekta, efendija Ljekavković je posebno naglasio da će ova prelijepa i funkcionalna džamija stoljećima svjedočiti o prisustvu muslimana na ovim prostorima, ali i dobročinstvu ljudi koji su uložili ogroman trud da se ona završi i privede svojoj namjeni. Novosagrađena džamija u Dubokom Potoku, sa svojim specifičnim arhitektonskim rješenjima, svrstava se u najljepše i najveće džamije u Bosni i Hercegovini.

U njenu izgradnju, kako je istakao predsjednik Građevinskog odbora Meho Ibrišimović, ne računajući dobrovoljni rad džematlija, uloženo je više od 700.000 maraka. Najveći dio sredstava prikupile su džematlije, a pomoć u njenoj izgradnji pružili su i MZ Duboki Potok, Medžlis IZ Srebrenik, Općina Srebrenik, Vlada TK i brojni privredni kolektivi i pojedinci. 


Čast da svečano otvori novosagrađenu džamiju pripala je Hazimu Bašiću i njegovoj hanumi Sadiji, koji su za izgradnju ovog vjerskog objekta donirali 80.000 maraka.&nbsp;

Srebrenik: U džematu Duboki Potok svečano otvorena nova džamija

U septembru 2018. godine objavit će se šesta prodaja kompleksa „Muška voda“ kod Kladnja. Od prvobitna 3,4 miliona KM, cijena je pala na iznos oko dva miliona KM za kompleks koji se proteže na 66 dunuma zemljišta.&nbsp;&nbsp;
&nbsp;Poslovni prostori

- Vlada TK je informirana o vođenju stečajnog postupka i donesena je odluka da na novoj, šestoj prodaji, cijena kompleksa „Muška voda“ i pripadajućih nekretnina bude umanjena za pet posto. Najpreciznije rečeno, kompleks „Muška voda“, odnosno iznos 2.058.892 KM, bit će umanjen za pet posto kao i cijena poslovnih prostora koji su procijenjeni na 66.213 KM – kaže Mirsad Gluhić, ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK. 

Uskoro će biti sazvana sjednica Skupštine preduzeća koja će donijeti odluku o šestoj prodaji ovog jedinstvenog kompleksa u BiH koji mnogi nazivaju raj na zemlji. Vlada TK je sa svoje strane uložila maksimum napora da se potencijalnom investitoru olakša posao na „Muškoj vodi“. S tim u vezi već je uloženo 200.000 KM za asfaltiranje putne dionice koja povezuje Kladanj i „Mušku vodu“, a do kraja godine uložit će se dodatna finansijska sredstva kako bi se modernizirao ovaj put. 

Dužni radnicima 

Nažalost, u postratnoj BiH kompleks „Muška voda“ nikada nije vratio stari sjaj. U dosadašnjem dijelu stečajnog postupka oko 900.000 KM je usmjereno na saniranje dugovanja prema radnicima. Potraživanja, osim radnika, imaju dobavljači, porezne uprave i drugi.

&nbsp;Sportske ekipe 


Prije krvave agresije na BiH ljekari su pacijentima sa srčanim tegobama izričito preporučivali boravak na „Muškoj vodi“. Kondicioni dio priprema u tom jedinstvenom prirodnom ambijentu obavljale su i mnogobrojne sportske ekipe.

"Muška voda" jeftinija za pet posto

Danas je u "Bingo City Centru" u Tuzli održano takmičenje u brzom jedenju hrenovki. Takmičari su imali zadatak da u dvije minute pojedu što više kobasica od pilećeg mesa. Sponzor takmičenja bila je Mesna industrija "Ovako".&nbsp; Samo takmičenje održano je u tri kruga, po deset učesnika, a svakom od njih ponuđeno je po 30 hrenovki. Takmičari su, u prosjeku, jeli po desetak ili više hrenovki, a među najuspješnijima bili su oni koji su pojeli 12, 14 ili 18 hrenovki. 
Pobjednik takmičenja je Adnan Čirak, koji je uspio u dvije minute pojesti 19 hrenovki.
- Volim da jedem tako da mi ovo i nije bio težak izazov, mogao sam još hrenovki pojesti - izjavio je Čirak, nakon što je proglašen za pobjednika.
Pobjednik je dobio mobitel Huawei Mate. Kompanija „Ovako“ je podijelila više od 500 utješnih nagrada.&nbsp;- Svi se žele okušati u takmičenju, ovo je lijepo druženje. Postoji tendencija da se i u Banjoj Luci organizira takmičenje - kazao je Denis Huseinbegović, jedan od organizatora.

Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH

Završene pripreme za 45. sajam šljive u Gradačcu

Uhapšen generalni direktor GIKIL-a Debasiš Ganguli

Vodena bujica nanijela štetu od 800.000 maraka

Dodijeljena grant sredstva za nabavku opreme i alata za mala i srednja preduzeća

Inspekcija naložila zaustavljanje rada lukavačkog GIKIL-a

Sjećanje na prve kalesijske hadžije: U Atik džamiji još čuvaju Salihov pasoš iz 1911. godine

Vlada Tuzlanskog kantona traži najbolje rješenje za GIKIL

Udruženja pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja TK i Švedske ostvarila saradnju

Ministarstvo unutrašnjih poslova TK: Do sada je primljeno 140 policajaca i 30 mlađih inspektora

Učestali napadi stršljenova na stanovnike Tuzle

Vis - Sijedi krš postao oaza za porodični odmor

Gračanica: Sinoć gorjela divlja deponija Petrovo, šest hiljada ljudi u Orahovici se gušilo od dima

Srebrenik: U džematu Duboki Potok svečano otvorena nova džamija

"Muška voda" jeftinija za pet posto

U Tuzli održano takmičenje u brzom jedenju hrenovki

Tuzlanski kanton

Godišnjica najveće rudarske nesreće u BiH

Završene pripreme za 45. sajam šljive u Gradačcu

Uhapšen generalni direktor GIKIL-a Debasiš Ganguli

Vodena bujica nanijela štetu od 800.000 maraka

Dodijeljena grant sredstva za nabavku opreme i alata za mala i srednja preduzeća

Inspekcija naložila zaustavljanje rada lukavačkog GIKIL-a

Sjećanje na prve kalesijske hadžije: U Atik džamiji još čuvaju Salihov pasoš iz 1911. godine

Vlada Tuzlanskog kantona traži najbolje rješenje za GIKIL

Udruženja pedagoga tjelesnog i zdravstvenog odgoja TK i Švedske ostvarila saradnju

Ministarstvo unutrašnjih poslova TK: Do sada je primljeno 140 policajaca i 30 mlađih inspektora

Učestali napadi stršljenova na stanovnike Tuzle

Vis - Sijedi krš postao oaza za porodični odmor

Gračanica: Sinoć gorjela divlja deponija Petrovo, šest hiljada ljudi u Orahovici se gušilo od dima

Srebrenik: U džematu Duboki Potok svečano otvorena nova džamija

"Muška voda" jeftinija za pet posto

U Tuzli održano takmičenje u brzom jedenju hrenovki