Općinski sud u Bihaću naložio je <a href="https://avaz.ba/tag/28356/samostalni-sindikat-osnovnog-obrazovanja-i-odgoja-fbih">Samostalnom sindikatu osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH</a> - Kantonalnom odboru Unsko-sanskog kantona (USK) da omogući nesmetano obavljanje obrazovnog i odgojnog procesa u javnim ustanovama osnovnog obrazovanja na području ovog kantona.&nbsp; 
Iz Suda je obrazloženo kako je ovo Rješenje doneseno nakon tužbe koju je predalo kantonalno pravobranilaštvo USK, radi utvrđenja da je <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajk</a> Samostalnog sindikata osnovnog <a href="https://avaz.ba/tag/7611/obrazovanje">obrazovanja</a> i odgoja FBiH - Kantonalnog odbora USK nezakonit.&nbsp;
Članovi sindikata su potvrdili prijem sudskog rješenja, te najavili očitovanje nakon konsultacija s pravnim timom. U slučaju postupanja po ovom sudskom rješenju, učenici svih osnovnih škola u USK već bi sutra ujutro trebali biti u svojim klupama.

Kantonalna vlada je u međuvremenu uputila i Prijedlog o ispunjenju minimuma zahtjeva sindikata obrazovanja za prekid štrajka. Predloženo je da se osnovica za plaću od 302 KM počne primjenjivati već od avgustovske plaće, čime bi se ispunio zahtjev o izjednačavanju osnovice sa ostalim budžetskim korisnicima.&nbsp;Razlika plata od septembra prošle godine do danas bila bi isplaćena u januaru 2020. godine, dok se i dalje insistira na izmjeni Kolektivnog ugovora u domenu koeficijenata.&nbsp;Sindikati su Prijedlog proslijedili svom članstvu, te će se o njemu očitovati vjerovatno sutra do 10 sati ujutro.Podsjećamo, predstavnici sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja USK i članovi Pregovaračkog tima kantonalne vlade ni danas nisu uspjeli postići dogovor o prekidu generalnog štrajka <a href="https://avaz.ba/tag/39235/prosvjetni-radnici">prosvjetnih radnika</a> u ovom kantonu, a koji traje već osam dana.&nbsp;Predsjednik Sindikata Selvedin Šatorović rekao je da su predstavnici Vlade USK došli sa stavom da zavade dva sindikata, na način da ponudi rješenje za radnike u srednjem, a da radnici u osnovno obrazovanju ostanu na istom.
- To ne možemo prihvatiti. Tražimo donošenje odluke o izjednačavanju osnovice za platu kao i kod ostalih budžetskih korisnika, zatim jasan termin isplate razlike plata od septembra prošle godine i rješavanje pitanja minulog rada - rekao je Šatorović.
Članovi Pregovaračkog tima Vlade USK naglasili su zahtjev o izjednačavanju osnovice za platu s ostalim budžetskim korisnicima.
- Ponudili smo i da razliku plata isplatimo u 2020. godini. Tražimo samo raspakivanje Kolektivnog ugovora za osnovno obrazovanje, odnosno da zaposlene sa srednjom i višom stručnom spremom izjednačimo s namještenicima u državnoj službi - naveo je član Pregovaračkog tima i ministar unutrašnjih poslova USK Nermin Kljajić.
Tokom današnjeg dana, u osnovnim i srednjim školama Federacije održan je polusatni štrajk prosvjetara u znak podrške kolegama iz Krajine.

Predstavnici sindikata i članovi Pregovaračkog tima kantonalne vlade ni danas nisu uspjeli postići dogovor o prekidu generalnog štrajka

Bihaćki sud odredio mjeru prekida štrajka, učenici bi mogli sutra u školu

Osim starih zanata koji godinama izumiru u Bosni i Hercegovini, poput obućara i kovača, ali i užara, hajmara, urara, izumiru čak i knjižare i papirnice – prodavnice u kojima smo godinama mogli kupiti školske udžbenike i pribor, ali i književna djela. Tako u Bosanskoj Krupi u posljednje vrijeme radi samo jedna knjižara, čija je vlasnica Melinda Novkinić. Knjižaru je otvorila prije 20 godina, a na to se odlučila, kako kaže, zbog želje da radi s djecom, s obzirom na to da je završila srednju prosvjetno-kulturološko-prevodilačku školu i životni poziv joj je trebao biti nastavnički. – Djeca su najljepše i najdraže, ali i najzahtjevnije mušterije i čovjek s njima uživa – kaže Novkinić.

Dodaje kako do početnog kapitala nije bilo lako doći, a nije lako ni danas.– Kad sam počinjala raditi, bila je to zdrava konkurencija, a tržište jako. Sada, bez obzira što je samo jedna knjižara, tržište je oslabilo. Sve je veća ponuda, a sve manja potražnja. Moramo dopunjavati asortiman kancelarijskog materijala da bi se preživjelo – ističe Novkinić. Ističe da su manje potrebe za papirom otkako su kompjuteri sve rasprostranjeniji.

- Narudžbenice više nisu u opticaju i puno drugih stvari. Traže se papir za printanje, kopiranje, toner. Djeca najviše traže blokove za crtanje – kaže Novkinić.Ovih dana roditelji su svojim školarcima kupovali udžbenike, pribor, kako bi opremljeni spremno dočekali školsku godinu.- Nekoliko sindikata zatraži kupovinu udžbenika na tri rate. Knjige ne kupuju roditelji djece, učenika prvog, drugog i trećeg razreda, već to otkupi Kantonalno ministarstvo obrazovanja – naglašava Novkinić.

Za razliku od nekada, knjižare više, nažalost, ne prodaju književna djela. Na policama se mogu vidjeti slikovnice.- Školska lektira i ostali naslovi su skupi za naš standard, ali imamo biblioteku. Sve je danas sve više u digitalnoj formi, a knjižare gube. Nastavnice još traže nalivpera s bočicom tinte kojima žele naučiti djecu da lijepo pišu – riječi su Novkinić.

Kad sam počinjala raditi, bila je to zdrava konkurencija, a tržište jako, ističe Novkinić

Djeca su najzahtjevnije mušterije

Klimatske promjene praćene mrazom sredinom aprila u značajnoj mjeri su ugrozile vinovu lozu u Krajini što će se itekako odraziti na ovogodišnji urod krajem septembra i početkom oktobra kada će vinogradari brati grožđe. Uvjerili smo se u to u vinogradu Marijana Mihića u bihaćkom naselju Vedro Polje koje inače obiluje vinovom lozom pa se njenim uzgojem bavi više porodica. Od optimalnog uroda, Mihić se ove jeseni nada da će ubrati tek deset do 20 posto grožđa, za razliku od prethodnih godina kada su na ovim površinama brali oko tonu.

Već 17 godina uzgaja vinovu lozu i prvi put ju je zasadio na površini od tri dunuma. Tada je imao oko 750 čokota vinove loze. Danas na dva dunuma uzgaja oko 550 čokota grožđa iz kojeg proizvodi vino „burgunac–crni pinot“. - Negdje sredinom aprila dolazi do tih niskih mrazeva koji faktički u stopostotnom dijelu uništavaju mlade izboje koji se pojavljivaju. Drugi problem je što se na ovim područjima stvaraju velika mrazišta. Dolazi do velike razlike između hladne i tople temperature i to je uzrok tim našim problemima - kaže Mihić.Već nekoliko godina slab je urod. Kaže kako zaštita vinove loze zahtjeva veću investiciju pa je u sadašnjim ekonomskim prilikama za to teško osigurati sredstva.

- Prije smo na tim površinama dobivali negdje oko tone grožđa, što kad se preračuna u vino, to je negdje 550 do 600 litara a sada će biti puno manje. Čovjek mora biti zadovoljan i onim što ima – ističe Mihić.&nbsp; S obzirom na to da je penzioner, slobodno vrijeme provodi u vinogradu a kad zatreba pomogne mu supruga Jelena.

Prije sedam godina dobio je poticaj Ministarstva poljoprivrede Unsko-sanskoga kantona u iznosu 3.000 KM. Iako je to, kaže, skroman iznos značajno mu je pomogao u nabavci đubriva, repromaterijala i preparata za zaštitu. Na mjestu stradale vinove loze zasadio jabuku jonatanku i krušku viljemovku.

Marijan Mihić kaže kako zaštita vinove loze zahtjeva veću investiciju

Mihić:Ubrat će samo 10 do 20 posto grožđa

Loš urod zbog mrazeva

Prosvjetni radnici u <a href="https://avaz.ba/tag/830/usk">Unsko-sanskom kantonu</a> (USK) od jutros su u generalnom <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajku</a>, tako da, kao što je i najavljeno, školska godina u ovom kantonu nije počela prema planu i programu. Prema riječima predstavnika sindikata predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja i odgoja - stupanje u generalni štrajk uvjetovali su neuspješni pregovori s Vladom USK, odnosno neispunjavanje njihovih zahtjeva.
- Kolektivni ugovor koji je potpisan u decembru 2017. godine još se ne poštuje i ne primjenjuje u potpunosti. Prvenstveno, osnovica za obračun plaća uposlenih u obrazovanju nije izjednačena s ostalim budžetskim korisnicima, iako to stoji u Kolektivnom ugovoru. Minuli rad se ne obračunava kao kod ostalih korisnika, a između ostalog i odredbe Zakona o radu da se plaća isplaćuje u roku od 30 dana ne poštuju se samo u obrazovanju - navedeno je u zajedničkom saopćenju sindikata obrazovanja.
S druge strane, premijer i članovi Kantonalne vlade istakli su kako su prihvaćeni skoro svi zahtjevi sindikata, ali da je ovaj put izostalo njihovo razumijevanje i podrška.
- Aktuelni saziv Vlade USK isplatio je zatečena dugovanja koja nemaju karakter plaća u iznosu od 5.000.000 KM. To su bila dugovanja iz prethodne dvije godine, dok smo sve ostale obaveze planirali izvršiti u razumnom roku. Plaće prosvjetnim radnicima su od maja ove godine već povećane, a novo povećanje s punim koeficijentom i osnovicom 302 KM planirano je od avgustovske plaće. Insistiramo na profesionalnom i odgovornom radu uprava školskih ustanova te nećemo više dozvoliti malverzacije i neodgovoran rad kakav je utvrđen kroz izvještaje budžetske inspekcije i komisije koju je formirala ova vlada - istakao je kantonalni premijer Mustafa Ružnić u svom zvaničnom saopćenju od prije nekoliko dana.
Predstavnici sindikata su ponovili kako će prema odredbi o minimumu poslova biti organizirana nastava za završne razrede, dok još nisu potvrđene informacije da se u nekoliko osnovnih škola na području Kantona, uprkos štrajku, redovno odvija nastava.

Aktuelni saziv Vlade USK isplatio zatečena dugovanja

Školske klupe u Unsko-sanskom kantonu ostale prazne

Sindikat predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja na području <a href="https://avaz.ba/tag/830/usk">Unsko-sanskog kantona</a> donio je odluku o organiziranju generalnog <a href="https://avaz.ba/tag/873/strajk">štrajka</a> počevši od 2. septembra u svim osnovnim i srednjim školama.
&nbsp;- U skladu sa zakonskim propisima, odluke je Sindikat dostavio svim relevantnim institucijama još 12. jula, a do 22. augusta niko od strane vlade nije našao za shodno da pregovara sa sindikatom niti ponudi sindikatu rješenja njihovih zahtjeva - navodi Kantonalni odbor Sindikata USK-a u saopćenju.&nbsp;
Dalje u saopćenju navode, da im je u&nbsp;toku mirenja, koje je prvi put zakazano 22. avgusta, ponuđeno ono što već imaju, potvrđujući da budžet nije donesen u skladu sa zakonskim propisima jer u njemu nije planirana isplata plaće koju propisuje Kolektivni ugovor, za djelatnosti predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja.&nbsp;Tvrde da direktori od radnika traže potpise ko je za štrajk, a ko je za rad, što predstavlja, kako navode u saopćenju s potpisom predsjednici kantonalnih odbora strukovnih sindikata Zehra Hadžić i Samir Fajić, direktno miješanje u rad sindikata.

Budžet nije donesen u skladu sa zakonskim propisima

Prosvjetni radnici USK u ponedjeljak stupaju u štrajk

Uprava Nacionalnog parka “Una”, uz podršku Rotary kluba Bihać i Uprave “Željeznica Federacije BiH”, organizirala je ove godine po 16. put jednodnevno već tradicionalno turističko putovanje Rotary vozom “Smaragdnom dolinom rijeke Une” od Bihaća do Martin Broda.S bihaćke željezničke stanice vozom je Unskom prugom ka Martin Brodu krenulo 130 putnika, domaćih, ali i turista iz Republike Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore te Njemačke, Češke i Australije.&nbsp;

Bila je to i ove godine atraktivna turistička vožnja i obilazak najmlađeg zaštićenog područja u Federaciji BiH, smještenog na 19.800 hektara vrijednih prirodnih osobitosti, iznimne ljepote i bogate kulturno-historijske baštine.Nije izostala ni bogata gastronomska ponuda, tradicionalna bosanska jela, koja su pripremile članice Udruženja žena Ljutočke doline, a ni raznovrsni&nbsp;muzički sadržaji.Cilj ovog turističkog putovanja je promocija Nacionalnog parka “Una”, ali i Unske pruge, koja je bila glavna poveznica između BiH i Republike Hrvatske.

- Naš cilj je promocija Nacionalnog parka i ovo turističko putovanje to zaista i jeste s obzirom na sve probleme birokratske prirode, jer dvije države još nisu uspostavile saobraćaj međusobno, a i dalje ne postoji turistički voz na relaciji Bihać - Martin Brod - kazao je Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka “Una”.

- Ovaj voz predstavlja našu namjeru da potaknemo i podsjetimo nadležne, koji su zaboravili da Unska pruga postoji i da može biti stavljena u funkciju. Ako ništa drugo, onda bar u ovakvu vrstu turističkih ponuda. Rotary turistički voz postao je svojevrsni turistički brend Krajine i Nacionalnog parka “Una” – ističe Mulić.

S bihaćke željezničke stanice Unskom prugom ka Martin Brodu krenuli turisti uz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Australije

Smaragdnom dolinom rijeke uživalo 130 domaćih i inozemnih turista

Mjesna zajednica Pištaline u Bosanskoj Krupi dobila je novu asfaltiranu ulicu od 900 metara, širine od 4,5 do 5 metara na pojedinim mjestima.- Vrijednost projekta je 240.000 KM, što su mještani ulice izdvojili uz pomoć donatora. Dobri ljudi su uspjeli u projektu u kojem je Općina Bosanska Krupa učestovala sa samo 20.000 KM. Sramota - izjavili su mještani.Povodom toga mještani su okrenuli janje i na taj način proslavili asfaltiranje puta.

Dobri ljudi su uspjeli u projektu u kojem je Općina Bosanska Krupa učestovala sa samo 20.000 KM

Asfaltirali im put: Mještani proslavili okretanjem janjeta

Obućarski zanat, kao i brojni drugi, neminovno izumire jer se njime više niko ne želi baviti. - Mladi ne žele naučiti popravljati obuću. Molio sam ih da ih podučim ovom časnom poslu, ali neće ni da čuju - kaže nam Nijaz Gorinjac, jedini i čini se posljednji bosanskokrupski obućar koji u svoju kiosk-radnju na Trgu Alije Izetbegovića svakodnevno dolazi iz 12 kilometara udaljene Bosanske Otoke. Napuštaju zemljuU Bosanskoj Krupi radi 12 godina, a zanat je izučio kod Adema Vranića, čuvenog obućara u Bosanskoj Otoci, još 1986. godine.&nbsp;- Učio sam četiri godine, a onda vanredno polagao u Čelincu kod Banje Luke. Zahvalan sam rahmetli Ademu koji me naučio poslu zahvaljujući kojem svojoj porodici zarađujem hljeb - priča naš sagovornik.Naglašava kako svakim danom ima sve manje mušterija jer napuštaju zemlju i odlaze trbuhom za kruhom. – Sve je manje posla kod mene, a tako je i u drugim radnjama. Dolaze mi mušterije s različitim zahtjevima, manjim i većim popravkama. Nekad sam izrađivao novu obuću, ali više ne, jer nemam narudžbi. Može se živjeti od ovoga posla, ali je to preživljavanje. Nije kakva zarada, ali je skromna. Koliko-toliko, pokrijem troškove i obaveze državi jer nastojim ne zalaziti u dugove - kaže obućar Nijaz.Od pet do 15 KMPopravke obuće su najčešće od pet-šest pa do petnaestak maraka i uglavnom su to sve vrste popravaka, šivanje obuće, zamjena rajsferšlusa, popravka torbi, đonjenje..Kao obućar ranije je radio i u Bosanskoj Otoci. Čizme za borce - Tokom proteklog rata popravljao sam obuću, čizme za borce kao pripadnik 511. Slavne brdske brigade. Proizveli smo 1.200 pari novih čizama, a popravljali smo i stare - naglašava Gorinjac. Uzmu, a ne plate Obućarskim zanatom bavi se više od 20 godina. Kaže kako ima svakakvih mušterija. Neki ostanu dužni, ne plate.

Mladi ne žele naučiti popravljati obuću. Molio sam ih da ih podučim ovom časnom poslu, ali neće ni da čuju, kaže Gorinjac

Gorinjac je zanat izučio od rahmetli Adema Vranića

Posla sve manje, zaradi se samo za preživljavanje

Nema Krupljanina, a ni građanina susjednih općina i gradova u Krajini koji nisu čuli za Zuhrabovu bozu koju je još davne 1918. godine u centru Bosanske Krupe u svojoj slastičarnici „Manon“ započeo proizvoditi Zuhrab Ibrahimović, u to vrijeme vrhunski slastičar. Otad pa do danas, Krupljani i putnici namjernici koji dolaze u ovu čaršiju 101 godinu s užitkom piju bozu i tako čuvaju sjećanje na svoga Zuhraba. A sjećanje na njega čuva i njegova snaha Halida Ibrahimović, koja i danas spravlja bozu i njeguje stogodišnju tradiciju.&nbsp; Počasni članHalidinog svekra Zuhraba su kada je imao tri godine prenijeli iz Albanije u Prizren na Kosovu, gdje je odrastao kao dijete bez roditelja. Potom je stigao u Sarajevo u kojem je naučio slastičarski zanat i davne 1918. godine došao u Bosansku Krupu. - Nakon dvije godine se oženio Đulom, s kojom je stekao 11 djece. Poslije Drugoga svjetskog rata preživjelo je petero. Zuhrab je bio dugogodišnji igrač nekadašnjeg NK „Meteor“, a kad je formiran NK „Bratstvo“, bio je sudija i trener, a pred kraj života postao je počasni član - kaže Halida. Dodaje kako bozu nisu prestali proizvoditi ni u ratu. Slastičarnica „Manon“, kojoj je dao ime po tada najljepšoj i najpoznatijoj ženi svijeta, Francuskinji Manon Lescaut, o kojoj je pročitao istoimeni roman, bila je nadaleko poznata, a i danas je brojnim starijim Krupljanima koji žive daleko od svoga zavičaja. – Potom sam svojoj kćerki dala ime Manona. Sa svojim svekrom sam uz bozu pravila i poznatu baklavu i hurmašice, te sladoled. Slastičarnica je radila sve do ratne 1992. godine, a jedno vrijeme i poslije rata. Ja sam samo zadržala bozu. Moji kupci su naši građani, među kojima i oni koji žive u bh. gradovima i susjednim državama. Tako moju bozu odnesu i u Mostar, Tešanj, Doboj, Brčko, ali i u Zagreb, Split, Novi Sad, Austriju. Napravim 30 do 40 litara i to obično prodam za tri do četiri dana. Čaša boze košta jednu, a boca od litar i po četiri marke - kaže Halida. Stari zanatS obzirom na to da je penzionerka, Halida je ovu djelatnost na period od maja do septembra registrirala kao dopunsku i dobila podršku Obrtničke komore USK. Cilj je očuvati proizvodnju boze kao starog zanata koji izumire, a u Krajini ga niko nije zadržao stotinu godina, naglašava Halida, uz opasku kako bozu proizvode i u Bihaću, ali tradicija nije stogodišnja.Kćerki u amanet– Ja sama pravim bozu 50 godina. Poslije mene proizvodnju ostavljam u amanet svojoj kćerki Manoni – ističe Halida. Organski napitak Boza je organski napitak koji se spravlja od žitarica, kukuruza, pšenice i ostalih sastojaka. Kukuruz i šećer su glavni i obavezni sastojci. Kukuruz mora biti sitni žutac, drugi ne može. Obogaćena je vitaminom B. Boza ima vrenje kao i pivo. Rok trajanja boze je osam dana. Ne može se flaširati i prodavati u trgovinama ili plasirati na tržište. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Proizvodnja nije prestajala ni tokom rata

Halida ispred kioska: Kupuju putnici namjernici

Zuhrabova boza traje već 100 godina

Unsko-sanski kanton, grad Bihać i Nacionalni park “Una” u posljednjih nekoliko godina posjećuju brojni turisti, među kojima značajan broj iz Saudijske Arabije i ostalih bliskoistočnih zemalja. Ostaju ovdje i desetak dana provodeći svoj odmor na Štrbačkom buku, uz rijeku Unu uživajući u prirodnim ljepotama ovoga kraja i čistom okolišu.Mogu uživatiJedno od ovdašnjih naselja u kojima borave je i Ripač, koje smo posjetili želeći saznati šta ih to dovodi u ovaj dio Bosne i Hercegovine. &nbsp;Bihaćko prigradsko naselje Ripač je mjesto poželjno za odmor i uživanje mnogim turistima, posebno onima iz arapskih zemalja, većinom Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Katara, Amana, a koji cijene gostoljubivost ovdašnjeg stanovništva. Ovo je za njih raj na zemlji jer mogu uživati u čistoj Uni i netaknutoj prirodi.&nbsp;

- Prije pet godina su ostajali po dan-dva. Nisu valjda imali duži period, međutim, kako su saznali za Nacionalni park, Štrbački buk, znači Unu, inače Bihać, ove godine ostaju od pet do deset dana. Borave i jednostavno posjećuju kompletnu Krajinu, od Bosanske Krupe, Velike Kladuše, Cazina, Sanskog Mosta - kaže Husein Omeragić, jedan od iznajmljivača smještaja u Ripču. &nbsp;
Stari grad
Osim prirodnih ljepota Ripča i ovdašnjih ugostiteljskih objekata, gosti posjećuju i stari grad Ostrožac, Klokot, Martinbrod, Štrbački buk, vodopad Blihe, Krušničko vrelo.
Turistima je širom svoja vrata otvorila i Ripčanka Đula Dupanović.
- Najvjerovatnije dolaze zbog rijeke Une i smještaj kad traže pitanje je prvo - je li vam rijeka u dvorištu. Pošto je moja kuća nad samom rijekom i veliku površinu imam sa zelenilom, voćem, cvijećem, vjerovatno ih i to privlači. Vraćaju nam se, familije svoje šalju - kaže Dupanović.
Naglašava kako je većina njenih gostiju iz Rijada, Dubaija, Omana, Katara, Kuvajta, s kojima je veoma zadovoljna, a kaže i oni njenim smještajem i gostoprimstvom.

Najviše turista iz arapskih zemalja

Bihaćko prigradsko naselje Ripač je mjesto poželjno za odmor

Gosti ne kriju oduševljenje Krajinom, mnogi se opet rado vraćaju

Na temperaturi od 35 stepeni Celzijevih, u radnim odijelima i zaštitnim kacigama na glavi, uz puno tekućine za osvježenje, grupa radnika cazinskog građevinskog poduzeća „Memić-gradnja“ iz Stijene u Poslovnoj zoni „Pilana“ u Bosanskoj Krupi marljivo radi.

Povezuju armaturno željezo za temelje još jednog proizvodnog pogona, za kompaniju „Sinteks“ iz Cazina, u kojoj će po modernoj evropskoj tehnologiji proizvoditi madrace.&nbsp; Kako kaže Suljan Memić, vlasnik firme „Memić-gradnja“, radnici grade proizvodnu halu površine 3.000 kvadratnih metara, nakon čega će se pristupiti izgradnji još nekoliko hala koje će podržati proizvodnju madraca za domaćinstvo.

- U Cazinu trenutno radi 14 radnika, a planira zaposliti još jedan broj radnika. Proizvodne linije čekaju izgradnju ovoga objekta kako bi mogle biti instalirane. To je nešto što se danas radi u svijetu, pa i kod nas u Bosni i Hercegovini. Zahvaljujući brzoj montaži betonske konstrukcije i panela, objekt proizvodnog pogona moguće je staviti u funkciju za četiri-pet, najviše šest mjeseci - kaže Memić.&nbsp; Dodaje kako bi građevinski radovi s montažom konstrukcije i čeličnih panela, ugradnjom hidranata i ventilacije trebali biti okončani za najviše 120 radnih dana, kako bi sve bilo spremno za početak proizvodnje.

- Ova industrijska zona je do sada pokazala vrhunske rezultate jer su oko nas sve proizvodni pogoni osim Tržnog centra „Bingo“ - kaže Memić.


Investitor ovog proizvodnog pogona Zlatan Jusić, donedavni vlasnik trgovačkoga poduzeća „Adna komerc“, a sada vlasnik poduzeća „Sinteks“ iz Cazina, potvrdio nam je kako bi do kraja ove godine u novoizgrađenoj hali u Poslovnoj zoni „Pilana“ u Bosanskoj Krupi trebala otpočeti proizvodnja madraca. Posao će dobiti 30 novih radnika. Uz proizvodni pogon, trebao bi biti otvoren i izložbeno-prodajni salon „Sinteksa“.

Hala će biti površine 3.000 kvadratnih metara

Radnici „Memić-gradnje“ grade proizvodnu halu buduće tvornice „Sinteks“

Pogon za proizvodnju madraca, posao će dobiti 30 radnika

Ibrahim Dupanović iz Ripča kod <a href="https://avaz.ba/kantoni/unsko-sanski-kanton/505999/kan-grad-bihac-pokazao-humanost-kad-je-u-pitanju-zastita-djece-migranata">Bihaća</a> među rijetkim je čuvarima starina i krajiške tradicije. Kako bih ih sačuvao od zaborava, već 12 godina prikuplja vrijedne eksponate koje je izložio u svojevrsnoj muzej-sobi koju je opremio u prizemlju svoje porodične kuće i koje predstavlja znatiželjnim posjetiocima, među kojima najviše učenicima prilikom organiziranih posjeta. Poznat je i po izrađenom porodičnom stablu Dupanovića i monografiji ove porodice.&nbsp; &nbsp;&nbsp; Porodične uspomene
U muzejskoj sobi izloženi su vrijedni eksponati koji najbolje oslikavaju jedno vrijeme i način kako se nekad živjelo. Tu su predmeti koji su se svakodnevno upotrebljavali u domaćinstvu prilikom obavljanja poljoprivrednih radova u polju, te porodične uspomene ovjekovječene na fotografijama. 
Prve eksponate prikupio je 2017., a godinu kasnije otvorio je ovu muzej-sobu. 
&nbsp;- Rođaci su tu bili izdašni. Neke smo nabavili i od onih koji nisu rođaci, te smo kupovali. Eksponati, koji se mogu vidjeti u ovoj sobi, na jedan vjerodostojan način oslikavaju našu tradiciju, našu prošlost - kaže Dupanović. 
Među prvim eksponatima koje je prikupio i izložio je musaf. Znajući da su se Dupanovići bavili poljoprivredom, bili zanatlije, a žene isključivo domaćice, prikupio je različite alatke i eksponate koji su se koristili u domaćinstvu, poput oklagije, sofre, stapa. Među najstarijim eksponatima su mangala i “Singerica“. 
Stogodišnji ibrik
- Jedan bakarni ibrik ima isto puno godina, zatim bradva, razna svrdla, sjekire, pile koje je koristio moj djed Huse, vrsni stolar. Imam tkalački stan, koji je bio u funkciji u „Kombiteksu“ od 1957. do 1992. godine, nakon čega je ovdje izložen – ističe Dupanović. 
Eksponate je do sada vidjelo više stotina građana izražavajući zadovoljstvo. 
&nbsp;Austrougarsko priznanje&nbsp;Pedeset i sedam Dupanovića bili su pripadnici Petoga korpusa Armije RBiH i MUP-a, o čemu priprema prigodnu publikaciju.

Dupanovići su bili istaknuti borci i u Drugom svjetskom ratu, no Ibrahim je bio posebno iznenađen kad je došao u posjed jednog dokumenta, najvišeg priznanja austrougarske vojske koje je dobio njegov bliski rođak Muharem. 
&nbsp;Nošnja „Fatima“
Tradicionalnu muslimansku narodnu nošnju izloženu kroz ovaj model sašila je Fatima Dupanović iz Ripča, dugogodišnja članica KUD-a „Bratstvo“, i darovala je Ibrahimu kao eksponat. U znak zahvalnosti nazvao ju je njenim imenom Fatima.

Imam tkalački stan koji je bio u funkciji u „Kombiteksu“ od 1957. do 1992. godine, nakon čega je ovdje izložen, ističe Dupanović

Dupanović u spomen-sobi čuva vrijedne uspomene

Eksponati svjedoče o prošlim vremenima

Novoizgrađeni i moderno opremljeni Dijalizni centar u Cazinu konačno je otvorio svoja vrata za pacijente. Ovaj Dijalizni centar djeluje u sastavu Doma zdravlja i smješten je u novoizgrađenom objektu u blizini Hitne službe. Četiri sale &nbsp;Radi se o investiciji vrijednoj oko 4,4 miliona maraka, od čega je Dom zdravlja utrošio četiri miliona maraka vlastitih sredstava, dok je Vlada USK pomogla gradnju sa 370.000 KM. Dijalizu u ovom moderno opremljenom objektu s četiri sale, istovremeno će moći obavljati 22 pacijenta.Prvu dijalizu u ovom objektu obavilo je 38 pacijenata iz Cazina, a uskoro će im se priključiti i oboljeli iz Velike Kladuše i Bužima. U Centru su uposleni deset educiranih medicinskih sestara i tehničara i dva doktora. Prioritetan cilj Doma zdravlja bio je pomoći pacijentima i pružiti im uslugu u Centru, koji je najsavremeniji i najbolje opremljen u FBiH.- Radi se o 38 pacijenata iz Cazina, koji će obavljati dijalizu u jednoj smjeni. Mi ćemo se u narednom periodu pripremati za pacijente iz Velike Kladuše i Bužima, kojih ima oko 20 – rekao je Amir Murić, direktor Doma zdravlja Cazin.Značajan projektIzgradnja Centra je počela 2016. godine. Ovaj projekt podržala je i Vlada USK. Ocijenili su ga najznačajnijim u ovoj godini. Prema riječima direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK Almina Handanagića, ovim je Dom zdravlja Cazin stavljen u rang s kliničkim centrima koji se direktno finansiraju iz sredstava Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Uposleni deset educiranih medicinskih sestara i tehničara i dva doktora

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Rounak Kan (Rownak Khan), nakon nedavnog imenovanja na tu dužnost, danas je sa saradnicima posjetila Grad Bihać te se u razgovoru s gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem i direktorom Centra za socijalni rad Bihać Senadom Tutićem informirala o aktivnostima koje se provode kad je u pitanju briga o maloljetnim osobama koje su u migraciji.- U godini u kojoj obilježavamo 30 godina od usvajanja Povelje o pravima djeteta, sasvim sigurno je da svi zajedno moramo učiniti maksimum napora kako bismo ranjive skupine, a među njima su i djeca migranti, zaštitili i pružili im djetinjstvo kakvo i zaslužuju - kazala je Kan.
Zahvalila je Gradu Bihaću, kao lokalnoj zajednici koja je putem Centra za socijalni rad pokazala veliki stepen profesionalizma i humanosti kad je u pitanju zaštita djece migranata, ali i djece lokalnog stanovništva. Kaže da se , obilazeći danas Sedru, uvjerila kako se radi s djecom koja su privremeno u Bihaću - saopćeno je iz Kabineta gradonačelnika Bihaća. 
Zahvalivši UNICEF-u na dosadašnjoj saradnji i podršci, zahvaljujući kojoj je nekoliko stotina djece migranata zbrinuto te im je osigurana nastava i inkluzija s vršnjacima u Bihaću, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je da su uposlenici Centra za socijalni rad ispunili svoju misiju i pomogli djeci.
- Tajposao rade odgovorno, profesionalno i s velikim entuzijazmom. Benefite njihovog rada ne osjete samo djeca migranata, već i naša djeca - dodao je Fazlić.

Predstavnica UNICEF-a u BiH informirala se o aktivnostima koje se provode kad je riječ o maloljetnim osobama koje su u migraciji

Kan s gradonačelnikom Bihaća i direktorom Centra za socijalni rad

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U prošloj godini evidentiran je značajan pad broja pacijenata koji u vlastitoj režiji dolaze u lječilište „Gata“, iako su izvori ljekovite vode, druge po kvalitetu u Evropi kojom raspolaže ovo lječilište, cijenjeni, kao i duga tradicija njenog korištenja, javlja Fena.Direktorica lječilište „Gata“ Aida Perviz pojašnjava da zabilježeni pad broja pacijenata nije zbog kvaliteta usluga i vode, nego zbog nedovoljne opremljenosti soba po standardima koji zahtijevaju pacijenti koji dolaze uz naplatu. Višestruka korist Ova ustanova za sada može jedino ostati u službi javnog zdravstva, ali i kao takva treba sanaciju. Neophodna je nova stolarija, a sobe je nužno renovirati. Uz nedostatak stručnog kadra, u lječilištu se nose i s problemom bespravno izgrađenih objekata na njihovoj zemlji, a u samom objektu, na prvom spratu, je ambulanta Doma zdravlja Bihać.Plan za rehabilitaciju lječilišta postoji i vrijedan je dva miliona maraka. Uz sanaciju, namjera je u budućnosti proširiti kapacitete s još 19 soba te izgraditi unutrašnji i vanjski bazen. Njegova realizacija bila bi moguća na bazi javno-privatnog partnerstva, a korist bi bila višestruka.Rekreacioni turizam - Mislim da će se naći neko ko će početi razmišljati u tom pravcu jer da je to počelo prije 25 godina, da smo napravili nešto, mislim da bi do sada bili na nivou Čateških toplica, a to se mnogo isplati - smatra Perviz i dodaje da bi se, s obzirom na to da je u blizini nacionalni park, osim zdravstvenog, mogao razvijati i turističko-rekreacioni turizam.Donošenje zakonaMinistar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK Adnan Alagić ističe da su prvenstveno zbog „Gate“, ali i drugih projekata, pristupili izradi i donošenju zakona o javno-privatnom partnerstvu.- To radimo uz pomoć USAID-a i to je u završnoj fazi. Nacrt će ići u javnu raspravu, a s tim zakonom se omogućavaju baš ovakvi projekti - dodao je Alagić.

Uz nedostatak stručnog kadra, u lječilištu se nose i s problemom bespravno izgrađenih objekata na njihovoj zemlji

Sobe u “Gati” trebaju biti opremljene po standardima koji zahtijevaju pacijenti

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

„Dajte nam šansu“, kažu roditelji djece s poteškoćama u razvoju. Ovo je geslo i naziv udruženja koje u Bužimu od prošlog avgusta trenutno okuplja 30 članova, roditelja i djece s poteškoćama u razvoju. Na njegovom čelu je Omer Trnovac, profesor latinskoga jezika u Mješovitoj srednjoj školi „Hasan Musić“ u Bužimu i otac kćerke s poteškoćama u razvoju. Lejla je usljed zdravstvenih komplikacija umrla početkom ove godine u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.Potaknut bolešću svoje kćerke, osnovao je Udruženje „Dajte nam šansu“ kako bi kroz različite programske aktivnosti pomogao ovoj kategoriji građana. Loš položaj - Djeca s posebnim potrebama i njihovi roditelji u Bužimu ne mogu se baš pohvaliti položajem u društvu. Naš zadatak je sveobuhvatna briga o ovoj djeci, koja zahtijevaju posebnu njegu i pažnju, da ne budu prepuštena sama sebi te da pomognemo njihovim roditeljima. U bužimskoj općini registrirano je 50 djece, a tek 20 su naši članovi. Nadam se da će se i roditelji ostale djece učlaniti u naše udruženje i u njemu naći svoje mjesto - kaže Trnovac. Dodaje kako se djeca i mladi s poteškoćama u razvoju od pet do 18 godina bore s različitim oboljenjima, najčešće s cerebralnom paralizom, distrofijom, oštećenjem vida i sluha. Potreban kadar– S obzirom na to da smo tek formirali Udruženje, nastojimo postati centar za rad s djecom koji će imati produženi boravak, a neophodan nam je i stručni kadar. Trenutno nekoliko sati sedmično organiziramo radionice s djecom, a kasnije bismo otvaranjem centra uključili stručnjake, defektologe, logopede, koji bi intenzivno radili s djecom. Tražili smo od Općine stalni prostor za rad Udruženja jer sada koristimo privremeni na prvom spratu stana u kojem živi moja porodica, a koji je u vlasništvu Općine. Nadam se da će nam prostorije u kojima Udruženje djeluje biti i trajno dodijeljene - kaže Trnovac. Za sada radionice održavaju jednom sedmično kao igraonice, a s djecom radi jedan roditelj koji trenutno pohađa odgovarajuću stručnu edukaciju. &nbsp;Podrška banke Trnovac ističe kako Udruženje „Dajte nam šansu“ učestvuje u projektu „Raiffeisen banke“. Finansijski će ih podržati u pripremi i organizaciji sedmodnevnih radionica u kojima će raditi pet edukatora, a upriličit će i izlet u prirodu u Svetinju te odlazak u CineStar u Bihaću. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Bihaćki sud odredio mjeru prekida štrajka, učenici bi mogli sutra u školu

Djeca su najzahtjevnije mušterije

Loš urod zbog mrazeva

Školske klupe u Unsko-sanskom kantonu ostale prazne

Prosvjetni radnici USK u ponedjeljak stupaju u štrajk

Smaragdnom dolinom rijeke uživalo 130 domaćih i inozemnih turista

Asfaltirali im put: Mještani proslavili okretanjem janjeta

Posla sve manje, zaradi se samo za preživljavanje

Zuhrabova boza traje već 100 godina

Gosti ne kriju oduševljenje Krajinom, mnogi se opet rado vraćaju

Pogon za proizvodnju madraca, posao će dobiti 30 radnika

Eksponati svjedoče o prošlim vremenima

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

Osobe s poteškoćama u razvoju trebaju veću pažnju

Unsko-sanski kanton

Bihaćki sud odredio mjeru prekida štrajka, učenici bi mogli sutra u školu

Djeca su najzahtjevnije mušterije

Loš urod zbog mrazeva

Školske klupe u Unsko-sanskom kantonu ostale prazne

Prosvjetni radnici USK u ponedjeljak stupaju u štrajk

Smaragdnom dolinom rijeke uživalo 130 domaćih i inozemnih turista

Asfaltirali im put: Mještani proslavili okretanjem janjeta

Posla sve manje, zaradi se samo za preživljavanje

Zuhrabova boza traje već 100 godina

Gosti ne kriju oduševljenje Krajinom, mnogi se opet rado vraćaju

Pogon za proizvodnju madraca, posao će dobiti 30 radnika

Eksponati svjedoče o prošlim vremenima

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

Osobe s poteškoćama u razvoju trebaju veću pažnju