Novoizgrađeni i moderno opremljeni Dijalizni centar u Cazinu konačno je otvorio svoja vrata za pacijente. Ovaj Dijalizni centar djeluje u sastavu Doma zdravlja i smješten je u novoizgrađenom objektu u blizini Hitne službe. Četiri sale &nbsp;Radi se o investiciji vrijednoj oko 4,4 miliona maraka, od čega je Dom zdravlja utrošio četiri miliona maraka vlastitih sredstava, dok je Vlada USK pomogla gradnju sa 370.000 KM. Dijalizu u ovom moderno opremljenom objektu s četiri sale, istovremeno će moći obavljati 22 pacijenta.Prvu dijalizu u ovom objektu obavilo je 38 pacijenata iz Cazina, a uskoro će im se priključiti i oboljeli iz Velike Kladuše i Bužima. U Centru su uposleni deset educiranih medicinskih sestara i tehničara i dva doktora. Prioritetan cilj Doma zdravlja bio je pomoći pacijentima i pružiti im uslugu u Centru, koji je najsavremeniji i najbolje opremljen u FBiH.- Radi se o 38 pacijenata iz Cazina, koji će obavljati dijalizu u jednoj smjeni. Mi ćemo se u narednom periodu pripremati za pacijente iz Velike Kladuše i Bužima, kojih ima oko 20 – rekao je Amir Murić, direktor Doma zdravlja Cazin.Značajan projektIzgradnja Centra je počela 2016. godine. Ovaj projekt podržala je i Vlada USK. Ocijenili su ga najznačajnijim u ovoj godini. Prema riječima direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja USK Almina Handanagića, ovim je Dom zdravlja Cazin stavljen u rang s kliničkim centrima koji se direktno finansiraju iz sredstava Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;

Uposleni deset educiranih medicinskih sestara i tehničara i dva doktora

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Predstavnica UNICEF-a u Bosni i Hercegovini Rounak Kan (Rownak Khan), nakon nedavnog imenovanja na tu dužnost, danas je sa saradnicima posjetila Grad Bihać te se u razgovoru s gradonačelnikom Šuhretom Fazlićem i direktorom Centra za socijalni rad Bihać Senadom Tutićem informirala o aktivnostima koje se provode kad je u pitanju briga o maloljetnim osobama koje su u migraciji.- U godini u kojoj obilježavamo 30 godina od usvajanja Povelje o pravima djeteta, sasvim sigurno je da svi zajedno moramo učiniti maksimum napora kako bismo ranjive skupine, a među njima su i djeca migranti, zaštitili i pružili im djetinjstvo kakvo i zaslužuju - kazala je Kan.
Zahvalila je Gradu Bihaću, kao lokalnoj zajednici koja je putem Centra za socijalni rad pokazala veliki stepen profesionalizma i humanosti kad je u pitanju zaštita djece migranata, ali i djece lokalnog stanovništva. Kaže da se , obilazeći danas Sedru, uvjerila kako se radi s djecom koja su privremeno u Bihaću - saopćeno je iz Kabineta gradonačelnika Bihaća. 
Zahvalivši UNICEF-u na dosadašnjoj saradnji i podršci, zahvaljujući kojoj je nekoliko stotina djece migranata zbrinuto te im je osigurana nastava i inkluzija s vršnjacima u Bihaću, gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić kazao je da su uposlenici Centra za socijalni rad ispunili svoju misiju i pomogli djeci.
- Tajposao rade odgovorno, profesionalno i s velikim entuzijazmom. Benefite njihovog rada ne osjete samo djeca migranata, već i naša djeca - dodao je Fazlić.

Predstavnica UNICEF-a u BiH informirala se o aktivnostima koje se provode kad je riječ o maloljetnim osobama koje su u migraciji

Kan s gradonačelnikom Bihaća i direktorom Centra za socijalni rad

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U prošloj godini evidentiran je značajan pad broja pacijenata koji u vlastitoj režiji dolaze u lječilište „Gata“, iako su izvori ljekovite vode, druge po kvalitetu u Evropi kojom raspolaže ovo lječilište, cijenjeni, kao i duga tradicija njenog korištenja, javlja Fena.Direktorica lječilište „Gata“ Aida Perviz pojašnjava da zabilježeni pad broja pacijenata nije zbog kvaliteta usluga i vode, nego zbog nedovoljne opremljenosti soba po standardima koji zahtijevaju pacijenti koji dolaze uz naplatu. Višestruka korist Ova ustanova za sada može jedino ostati u službi javnog zdravstva, ali i kao takva treba sanaciju. Neophodna je nova stolarija, a sobe je nužno renovirati. Uz nedostatak stručnog kadra, u lječilištu se nose i s problemom bespravno izgrađenih objekata na njihovoj zemlji, a u samom objektu, na prvom spratu, je ambulanta Doma zdravlja Bihać.Plan za rehabilitaciju lječilišta postoji i vrijedan je dva miliona maraka. Uz sanaciju, namjera je u budućnosti proširiti kapacitete s još 19 soba te izgraditi unutrašnji i vanjski bazen. Njegova realizacija bila bi moguća na bazi javno-privatnog partnerstva, a korist bi bila višestruka.Rekreacioni turizam - Mislim da će se naći neko ko će početi razmišljati u tom pravcu jer da je to počelo prije 25 godina, da smo napravili nešto, mislim da bi do sada bili na nivou Čateških toplica, a to se mnogo isplati - smatra Perviz i dodaje da bi se, s obzirom na to da je u blizini nacionalni park, osim zdravstvenog, mogao razvijati i turističko-rekreacioni turizam.Donošenje zakonaMinistar građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša USK Adnan Alagić ističe da su prvenstveno zbog „Gate“, ali i drugih projekata, pristupili izradi i donošenju zakona o javno-privatnom partnerstvu.- To radimo uz pomoć USAID-a i to je u završnoj fazi. Nacrt će ići u javnu raspravu, a s tim zakonom se omogućavaju baš ovakvi projekti - dodao je Alagić.

Uz nedostatak stručnog kadra, u lječilištu se nose i s problemom bespravno izgrađenih objekata na njihovoj zemlji

Sobe u “Gati” trebaju biti opremljene po standardima koji zahtijevaju pacijenti

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

„Dajte nam šansu“, kažu roditelji djece s poteškoćama u razvoju. Ovo je geslo i naziv udruženja koje u Bužimu od prošlog avgusta trenutno okuplja 30 članova, roditelja i djece s poteškoćama u razvoju. Na njegovom čelu je Omer Trnovac, profesor latinskoga jezika u Mješovitoj srednjoj školi „Hasan Musić“ u Bužimu i otac kćerke s poteškoćama u razvoju. Lejla je usljed zdravstvenih komplikacija umrla početkom ove godine u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.Potaknut bolešću svoje kćerke, osnovao je Udruženje „Dajte nam šansu“ kako bi kroz različite programske aktivnosti pomogao ovoj kategoriji građana. Loš položaj - Djeca s posebnim potrebama i njihovi roditelji u Bužimu ne mogu se baš pohvaliti položajem u društvu. Naš zadatak je sveobuhvatna briga o ovoj djeci, koja zahtijevaju posebnu njegu i pažnju, da ne budu prepuštena sama sebi te da pomognemo njihovim roditeljima. U bužimskoj općini registrirano je 50 djece, a tek 20 su naši članovi. Nadam se da će se i roditelji ostale djece učlaniti u naše udruženje i u njemu naći svoje mjesto - kaže Trnovac. Dodaje kako se djeca i mladi s poteškoćama u razvoju od pet do 18 godina bore s različitim oboljenjima, najčešće s cerebralnom paralizom, distrofijom, oštećenjem vida i sluha. Potreban kadar– S obzirom na to da smo tek formirali Udruženje, nastojimo postati centar za rad s djecom koji će imati produženi boravak, a neophodan nam je i stručni kadar. Trenutno nekoliko sati sedmično organiziramo radionice s djecom, a kasnije bismo otvaranjem centra uključili stručnjake, defektologe, logopede, koji bi intenzivno radili s djecom. Tražili smo od Općine stalni prostor za rad Udruženja jer sada koristimo privremeni na prvom spratu stana u kojem živi moja porodica, a koji je u vlasništvu Općine. Nadam se da će nam prostorije u kojima Udruženje djeluje biti i trajno dodijeljene - kaže Trnovac. Za sada radionice održavaju jednom sedmično kao igraonice, a s djecom radi jedan roditelj koji trenutno pohađa odgovarajuću stručnu edukaciju. &nbsp;Podrška banke Trnovac ističe kako Udruženje „Dajte nam šansu“ učestvuje u projektu „Raiffeisen banke“. Finansijski će ih podržati u pripremi i organizaciji sedmodnevnih radionica u kojima će raditi pet edukatora, a upriličit će i izlet u prirodu u Svetinju te odlazak u CineStar u Bihaću. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

Nastojimo postati centar za rad s djecom koji će imati produženi boravak, a neophodan nam je i stručni kadar, kaže Trnovac

Osobe s poteškoćama u razvoju trebaju veću pažnju

Centar za demokratizaciju društva „Naša zajednica“ započinje s realizacijom projekta „Alternativni dom kulture“ u Velikoj Kladuši. Cilj je unaprijediti angažman mladih te im pružiti edukaciju u raznim područjima poput umjetnosti, aktivizma i novinarstva.Dugoročni cilj &nbsp;- Naš dugoročni cilj je da „Alternativni dom kulture“ postane mjesto u kojem će se mladi, ali i drugi građani, svakodnevno okupljati, razmjenjivati znanje, učiti zajedno jedni od drugih, te na taj način osvježiti kulturni i društveni život Velike Kladuše novim idejama i dešavanjima - kaže Mirnes Ćerimović, koordinator projekta.Pojašnjava da sam naziv projekta ima veze s činjenicom da je Velika Kladuša već deceniju, otkako je srušena zgrada Centra za kulturu i obrazovanje „Zuhdija Žalić“, bez objekta koji ima primarno kulturnu namjenu. - U ovom prostoru održavat će se koncerti, izložbe, javne tribine, promocije knjiga i sve ono za šta je Velika Kladuša bila zakinuta proteklih deset godina zbog nedostatka prostora za kulturu – ističe Ćerimović.Prostor „Alternativnog doma kulture“ nalazi se u ulici Milana Pilipovića, u neposrednoj blizini stadiona Nogometnog kluba Krajišnik. U 130 kvadrata prostora smješteno je više soba koje će do kraja jula biti u potpunosti opremljene i biti u funkciji pet dana u sedmici. U jednoj od soba nalazit će se čitaonica s bibliotekom od stotinu atraktivnih naslova. Filmske projekcijeTu je i velika soba s muzičkim instrumentima u kojoj će lokalni muzičari i bendovi moći vježbati i usavršavati svoje muziciranje, a u njoj će biti održavani i koncerti, izložbe, projekcije filmova, javne tribine.&nbsp;Besplatne radionice &nbsp;„Alternativni dom kulture“ ima predviđenu i sobu za radionice, a za početak će se mladi iz Velike Kladuše moći educirati u četiri oblasti: slikarstvo i street art, web design, novinarstvo i medijska pismenost, te fotografija. Sve radionice su besplatne.&nbsp;Potreban prostor - Cilj nam je da u ovih šest mjeseci, koliko projekt traje, pokažemo da Velikoj Kladuši treba ovakav prostor, da on postane samoodrživ i nastavi s radom predstojećih godina, te da konstantno nudi sve kvalitetnije kulturne i edukativne sadržaje - zaključio je Ćerimović. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;

U ovom prostoru održavat će se koncerti, izložbe, javne tribine, promocije knjiga

Mjesto razmjene znanja, bogatijeg društvenog života

Za manje od godinu vrijedne džematlije cazinskog džemata Glogovac su vlastitim sredstvima i radom te uz pomoć vakifa iz ovog i drugih džemata, kao i dijaspore, uspjeli sagraditi prelijepu džamiju s dvije munare, na čijoj ljepoti im mnogi mogu pozavidjeti. Otvorenje ove džamije, koju su džematlije nazvali Šehidska, najavljeno je za 27. juli ove godine s početkom u 11.30 sati. Izgradnja ovog prelijepog vjerskog objekta počela je 17. avgustu prošle godine, dok su temelji džamije položeni 20. aprila. Novčani prilozi - Ova džamija je specifična po mnogo stvari, pa i po samom njenom nazivu. Cijeli džemat se složio da je nazovu Šehidska džamija, što nije stvaralo nikakve zapreke institucijama Islamske zajednice. Ovaj džemat ima 13 šehida, koji su položili svoje živote, da bismo mi danas mogli graditi džamije i čuvati islam na ovim prostorima i da bi ezan odjekivao s ovih naših lijepih munara. Hvala svim ljudima koji su odlučili da daju od sebe i uvakufe svoje novčane priloge. Takvih ljudi imamo 1.185 - rekao je Amir ef. Beširević, imam u džematu Glogovac.Stara džamija u Glogovcu bila je sagrađena 1978. godine, a zbog njene trošnosti i manjih dimenzija džematlije su odlučile da je sruše i na njenom mjestu sagrade novu, koja će prostorno, kao i na svaki drugi način, udovoljiti zahtjevima sadašnjeg i budućeg vremena. Plaćena stolarija- Vrijedne džematlijke Glogovca su uz pomoć žena iz drugih džemata svojim prilozima skupile novac za više od 70 prozora i vrata, te su platile i postavljanje kompletne stolarije. Ovaj džemat ima više od 290 domaćinstava i jedan je od aktivnijih džemata u Medžlisu IZ Cazin – dodao je ef. Beširević. Prilikom svečanog otvorenja džamije u haremu će biti otvoreno i Šehidsko spomen-obilježje u znak sjećanja na 13 šehida džemata Glogovac.Privlači pažnju Nova džamija je dimenzija 14 x 16 metara, ima veliku kupolu i dvije munare. Svojom arhitektonskom građom privlači veliku pažnju svakog ko je ugleda.

Uz pomoć vakifa iz ovog i drugih džemata, kao i dijaspore, uspjeli sagraditi prelijepu džamiju s dvije munare

Izgradnja džamije počela je 17. avgusta prošle godine

Otvorenje Šehidske džamije u džematu Glogovac 27. jula

Rukovodstva Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu Unsko-sanskog kantona i Sindikata Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću na sastanku s ministricom zdravstva Nerminom Ćemalović pokušali su usaglasiti ponuđeni novi kolektivni ugovor radnika zaposlenih u zdravstvu USK. Predviđeno je da koeficijent i medicinskim radnicima i ljekarima bude uvećan za 0,1 posto.Žučna raspravaU Nezavisnom strukovnom sindikatu nisu prihvatili ponuđenu vrijednost koeficijenta pa će na sastanku koji će biti održan za sedam dana o ovom prijedlogu konačan stav zauzeti članovi Sindikata. Tokom žučne rasprave izraženo je nezadovoljstvo ovakvim prijedlogom. - Svom medicinskom kadru koeficijent će biti uvećan 0,1 posto, s tim da će ljekarima ono povećanje od 0,5 posto u novembru biti smanjeno za 0,4. Znači, bit će povećanje isto od 0,1. U toku su pregovori i sa Sindikatom doktora medicine i stomatologa. U principu će im biti isto ponuđeno, jer u ovom kolektivnom ugovoru Nezavisnog strukovnog sindikata obuhvaćeni su svi radnici, i ljekari i specijalisti, sve do direktora, a u kolektivnom ugovoru doktora samo doktori i specijalisti - kaže ministrica Ćemalović.Naglašava kako su za predloženo povećanje koeficijenta od 0,1 posto zeleno svjetlo dale zdravstvene ustanove koje moraju poštovati kolektivni ugovor. Vječiti problemElvir Hrustanović, predsjednik Sindikata radnika Kantonalne bolnice u Bihaću, kaže kako je ova zdravstvena ustanova svima vječiti problem.- Ponuđeno povećanje iznosi 35 do 36 maraka po uposleniku. Da li se s tim povećanjem od 35 KM može neko zaustaviti da ostane u Unsko-sanskom kantonu, neka ljudi procijene sami - kaže Hrustanović.Vlada nas zamajava- Sve što je Vlada predložila, prvo 0,3 pa odbili kasnije, pa kasnije Sindikat pristao na 0,2 i to su odbili i sada nam Vlada nudi sraman koeficijent od 0,1. Mi smatramo da to nije uredu jer nas po treći put Vlada jednostavno zamajava, odugovlači - kaže Mirsad Muhamedagić, predsjednik Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu USK.&nbsp; Dodaje kako je izmijenjenim Pravilnikom o radu zaposlenima u Domu zdravlja Cazin određen koeficijent 0,2 posto koji su na posljednjem sastanku dogovorili predstavnici oba pregovaračka tima.

Predviđeno da koeficijent i medicinskim radnicima i ljekarima bude uvećan za 0,1 posto

Sa sastanka predstavnika sindikata i ministrice

Nisu prihvatili prijedlog o povećanju plaće za oko 35 KM

Na lokaciji Aerodrom Željava Baljevac, šest kilometara zapadno od Bihaća, demineri Federalne uprave civilne zaštite očistili su 123.898 kvadrata od mina.&nbsp;&nbsp;Tokom radova pronađene su i dvije mine koje su uništene.Deminirana lokacija nalazi se iznad rijeke Klokot koja napaja Bihać pitkom vodom i od izuzetnog je značaja za stanovnike. Lokacija je i u neposrednoj blizini granice sa Hrvatskom.&nbsp;Uklanjanjem minske opasnosti prošireno je sigurno okruženje za posjetioce i lokalno stanovništvo.

Tokom radova pronađene su i dvije mine koje su uništene

Deminirana lokacija nalazi se iznad rijeke Klokot

Deminirana lokacija iznad rijeke Klokot koja napaja Bihać pitkom vodom

Od početka jula, zaključno sa jučerašnjim danom, prema biltenu Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona (MUP USK), zabilježeno je čak 59 saobraćajki, 6 nasilja u porodici i jedno silovanje.&nbsp;Pored migrantske krize kojom je najviše pogođen ovaj kanton, policija ima pune ruke posla i sa drugim krivičnim djelima.&nbsp;Ova poražavajuća statistika oslikava koliko je alarmantna situacija u ovom kantonu i u vezi sa nedostatkom policijskih službenika.&nbsp;Posljednjih sedmica manje problema ima s migrantima koje policija prebacuje na Vučjak gdje je formiran novi prihvatni centar za migrante.&nbsp;

Posljednjih sedmica manje problema ima s migrantima koje policija prebacuje na Vučjak gdje je formiran novi prihvatni centar za migrante

Šta se događa u Krajini: Od početka jula bilo 59 saobraćajki, 6 nasilja u porodici i jedno silovanje

U sklopu obilježavanja 24. godišnjice oslobođenja Ćojluka, proteklih dana u Bosanskoj Krupi organizirano je nekoliko sadržaja.&nbsp;&nbsp; Najteža vremena
Kao i svake godine, u znak sjećanja na najteža vremena, a s ciljem odavanja počasti poginulim borcima u toku ratnih dešavanja na brdu Ćojluk, delegacije lokalnih i kantonalnih vlasti, porodica šehida, invalida, političkih partija i nevladinih organizacija prvo su položile cvijeće na Centralno spomen-obilježje u Bosanskoj Krupi i sa Isakom ef. Sedićem proučile Fatihu. 
Nakon toga kolona građana krenula je na jednosatno pješačenje do mjesta gdje se odvijala odlučna bitka za budućnost cijelog Bihaćkog okruga.
Nakon polaganja cvijeća i učenja Fatihe kod spomen-zemunice na Ćojluku, prisutnima su se obratile ratne starješine Edin Pašalić, Asmir Hadžipašić, Alija Kurtović te načelnik općine Armin Halitović i ministar za pitanja boraca i RVI USK Ermin Zulić.
Prije 24 godine borci i starješine 511. slavne, predvođeni komandantom, generalom Mirsadom Sedićem, poslije više od sedam mjeseci krvavih borbi uspjeli su srušiti južni mostobran „Ćojluk“ i protjerati agresore s lijeve obale Une. 
&nbsp;Velika ofanziva
Prema kasnije zaplijenjenim dokumentima, moglo se saznati da je samo nekoliko dana kasnije, tačnije po završetku operacija u Srebrenici, pravcem preko Ćojluka planirana velika agresorska ofanziva koja bi za cilj imala pokoravanje tadašnjeg Bihaćkog okruga. U toj bici za samo nekoliko sati poginulo je 11 pripadnika 511. slavne, a dva su nestala i kasnije razmijenjena. 
Najbolji na turniru&nbsp;&nbsp; Proglašeni su i najbolji učesnici 24. malonogometnog turnira. 
U kategoriji pionira najbolja je bila ekipa „Lamelaši“, u kategoriji kadeta „Vrnograč“, a u kategoriji seniora „Obućar AS“. Nagradu za fer-plej na turniru dobila je ekipa „Amel-Šeh“. Najboljim golmanima proglašeni su Mensur Mehić, Ataullah Neskić i Nevzet Ćerimović, strijelcima Emrah Mehić, Tarik Sadiković i Emir Mulić. Najuspješniji igrači su Rijad Begić, Fejsal Đanan i Edis Ćetić.

U Unu bacili cvijeće&nbsp; &nbsp;Unski lađari, kajakaši i rafteri su po 24. put, u čast oslobodiocima Ćojluka i Bosanske Krupe organizirali memorijalni spust od Kapetanovog jezera do drvenog mosta u središtu grada. U u znak sjećanja na poginule borce u rijeku Unu bacili su cvijeće i proučili Fatihu.&nbsp;

Prije 24 godine borci i starješine 511. slavne brigade poslije više od sedam mjeseci krvavih borbi uspjeli su protjerati agresore s lijeve obale Une

Organiziran marš stazama 511. slavne brigade

Sjećanje na herojstvo boraca

Za proizvođače jagodičastog voća u Cazinu, koji su posljednjih godina u problemima zbog prezasićenosti tržišta, na pomolu su bolji dani. Naime, investitor iz Turske koji je otkupio halu u cazinskoj MZ Donja Koprivna tvrdi da će osigurati tržište za svježe i sušeno jagodičasto voće. Dva miliona U toku je preuređenje prostora unutar ove hale i postavljanje mašina, a riječ je o investiciji vrijednoj oko dva miliona maraka. Već je instaliran dio neophodne tehničke opreme, a investitor najavljuje završetak radova za mjesec. Na čelu kompanije koja će djelovati pod nazivom „Agriverde“ je Džemil Turan, dugogodišnji prijatelj grada Cazina. - Kad smo došli u Cazin prije tri godine, saznali smo da ovdje ima problema s otkupom jagodičastog voća i odlučili smo da mi dođemo ovdje i investiramo jer mi nemamo nikakvih problema s tržištem u Turskoj, Evropi i cijelom svijetu. Imamo osigurano tržište i neće biti nikakvih problema s otkupom. Kad ova proizvodnja i otkup krenu, bit će to dobro za sve – rekao je Turan.Radna mjesta Po okončanju uređenja prostora za skladištenje, klasificiranje i sušenje jagodičastog voća, te instaliranja neophodne opreme i postrojenja ovdje će stalni posao dobiti najmanje 25 radnika, dok će broj kooperanata biti daleko veći, najavio je Turan.Mještani Donje Koprivne su više nego zadovoljni ovom investicijom, kazao je Vehbija Omerčević, povjerenik MZ Donja Koprivna. - Nakon dužeg vremena stekli su se uvjeti i našao se neko ko će investirati u obnovu i pokrenuti rad ove fabrike u Donjoj Koprivni. To mnogo znači za našu sredinu i dobro je za našu radnu snagu – kazao je Omerčević. Halu u Donjoj Koprivni posjetili su gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i Nijaz Kadirić, ministar privrede u Vladi USK.Prvi put otkup u Kantonu - Ovo će biti prvi put da će se na našem kantonu moći otkupljivati jagodičasto svježe voće, koje će se kao takvo plasirati u zemlje Evropske unije i imat će dodatnu vrijednost, jer se neće zamrzavati kao industrijski proizvod. Očekujem da će naši poljoprivredni proizvođači imati i bolju otkupnu cijenu – rekao je Nijaz Kadirić, ministar privrede u Vladi USK.Ogrešević: Ovo smo čekali Gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević tokom posjete uvjerio se u kvalitet radova i modernu opremu.- Ovo je velika investicija ne samo za grad Cazin već i cijeli Kanton i regiju. Ovo nam je trebalo sve vrijeme, ovo smo tražili i istraživali i hvala Bogu da se pojavio ozbiljan investitor koji ima kapacitet da može pokrenuti jedan ovakav biznis – istakao je gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Investitor iz Turske koji je otkupio halu u cazinskoj MZ Donja Koprivna tvrdi da će osigurati tržište za svježe i sušeno jagodičasto voće

U toku je uređenje hale i instaliranje opreme

Svježe voće plasirat će u zemlje Evropske unije

U organizaciji Kluba ekstremnih sportova "Limit" iz Bihaća jutros je put Srebrenice krenulo 300 biciklista i 18 maratonaca iz BiH i 10 zemalja svijeta. 
Petnaestim biciklističkim maratonom Bihać - Srebrenica pod nazivom "Da se nikad ne ponovi i ne zaboravi", te desetim trkačkim maratonom, biciklisti i atletičari obilježit će 24. godišnjicu stradanja nedužnih Bošnjaka iz zaštićene zone UN-a Srebrenice, saoćeno je iz Ureda gradonačelnika Bihaća.
- Petnaestu godinu zaredom okupljamo se u Bihaću i kroz tri etape biciklisti će se prisjetiti tragedije stradanja nedužnih civila Bošnjaka u Srebrenici, suosjećajući s patnjom i bolom preživjelih Srebreničana. I ove godine mi sa zapadne kapije naše domovine put Srebrenice nosimo parolu "Da se nikad ne zaboravi i ne ponovi" - kazao je predsjednik KES Limit Ermin Lipović.
S gradskog trga bicikliste i maratonce ispratio je veliki broj Bišćana, a među njima predstavnici Grada Bihaća i Cazina, gradonačelnik Šuhret Fazlić i savjetnik gradonačelnika Cazina Jusuf Bajrektarević.
- Bišćani i svi Krajišnici ponose se sa učesnicima biciklističkog i trkačkog maratona i hvala svima koji su i ove godine dio ove priče koja šalje poruke mira, ali i poruke da, dok god ima nas živih, bit će i Bosne i Hercegovine i bit će sjećanja na sve nevino ubijene žrtve genocida u Srebrenici, ali i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine - kazao je gradonačelnik Fazlić.
Na isti put krenuli su i bihaćki planinari, u organizaciji Planinarskog društva "Horizont". Oni će se pridružiti ''Maršu mira'' do Srebrenice, koji kreće iz Nezuka kod Sapne.

Oni će se pridružiti ''Maršu mira'', koji kreće iz Nezuka kod Sapne

Biciklisti i maratonci krenuli iz Bihaća put Srebrenice

Završeno je putovanje svijetom mladih općine Velika Kladuša kroz projekt "Put oko svijeta za 180 dana".&nbsp;Projekt je realizirao Sportsko–plesni klub "Gloria" iz Velike Kladuše, a cilj je bio mlade ljude "izvući iz kuće" i "odvući ih" od modernih čuda i ponuditi im kvalitetan sadržaj koji podrazumijeva druženje i fizičku aktivnosti.U proteklih šest mjeseci mladi uzrasta od 15 do 25 godina imali su priliku "proputovati svijet", upoznati muziku različitih krajeva svijeta, naučiti plesati, ali i okušati se u ulozi DJ. Učesnici su bili podijeljeni u pet grupa, kontinenata i svaki kontinent je zasebno istražen kroz ples i muziku.&nbsp;

Završna ceremonija, na kojoj je prikazano šta je više od 200 mladih ljudi radilo 180 dana, koliko ih je prošlo kroz projekt, održana je u subotu, 6. jula.&nbsp;Predsjednica kluba i koordinatorica projekta Edina Dizdarević izrazila je zadovoljstvo odzivom mladih ljudi na radionice kroz koje su se oni povezali i "umrežili" bez društvenih mreža. 
Sve aktivnosti koje su realizirane kroz projekt "Put oko svijeta za 180 dana" bile su besplatne, a za mlade iz ruralnih dijelova općine Velika Kladuša bio je osiguran i besplatan prijevoz.

Više od 200 mladih prošlo kroz organizirane radionice

Okončan projekt "Put oko svijeta za 180 dana"

Osman Palić iz Bosanske Krupe, nakon što je prije četiri godine uz pomoć prijatelja izradio turističku lađu kapaciteta od 30 osoba za vožnju rijekom Krušnicom, izradio je još jednu, nešto manju od prethodne.Ekološki motorLađa je napravljena za dvadesetak putnika. Pokreće je ekološki motor s akumulatorima, koje puni solarni panel na njenom krovu. Uz ovu krušničku lađu, Palić je od kostura 50 godina starog benzinskog motocikla Tomos sam proizveo ekološki motor. - Pokreće ga napon od 12 volti, razvija veliku brzinu, ali i jaku buku, jer je smješten u gornjem dijelu. To su dva eko-motora snage od po 1.700 vati. Ostali eko-motori su u vodi i ne stvaraju buku - kaže Palić. &nbsp;Prethodna, velika lađa nije njegova prva. To je treća koju je napravio, a prve dvije izradio je prije rata s ocem Redžepom. - Dva puta dnevno odvezem se na Krušničko vrelo i vratim bez ikakvih problema. Eko-motorom prijeđem 18 kilometara. Lađa koju sam izradio prije četiri godine, treba na remont. Ova nova je znatno manja i efikasnija, ali i brža. Otvorenog je tipa. Radio sam je tokom šest mjeseci uglavnom sam, dnevno do sedam sati ovisno o tome koliko sam imao vremena - kaže Palić.&nbsp;

Izrađena je najviše od hrastovog drveta, borovine i jelovine. Gornji dio je željezna konstrukcija s tendom. Kaže kako je ova lađa mnogo jača i kvalitetnija od prethodne. Ugradio je dvije upravljačke stolice, koje je ovaj Krupljanin, također, sam napravio.U šali govori kako je jedna za vozača, a druga za konduktera. Duž lađe su dvije velike klupe s naslonom, a u sredini je masivni lakirani sto. Malo turistaDodaje kako je tokom proljeća do sada imao vrlo malo turista i posjetilaca, samo dvije vožnje na Krušničko vrelo.- Izrazito loše. Krupa je po pitanju razvoja turizma zapostavljena. Nema adekvatne turističke promocije. Neko nešto mora uraditi po tom pitanju. Na turističkoj mapi Unsko-sanskog kantona rijeka Krušnica uopće nije ucrtana. Kako će, onda, turisti znati za ovaj prirodni dragulj - pita se Palić.Uložio 5.000 KMU novu lađu Palić je do sada uložio 5.000 KM, ali kaže da ne žali ni marke.- To mi je hobi. U penziji sam, moram u nešto potrošiti - kaže uz smijeh.

Radio sam je šest mjeseci uglavnom sam, dnevno do sedam sati ovisno o tome koliko sam imao vremena, kaže Palić

Osman Palić izradio turističku lađu

Zvaničnom primopredajom očišćene unske strane na području Mjesne zajednice Miostrah okončan je proces deminiranja na području grada Cazina.- Priveli smo kraju čišćenje ovog područja u MZ Miostrah i izvršili smo primopredaju očišćene površine od skoro 90.000 kvadratnih metara. Reduciranjem i čišćenjem otklonili smo sumnju na 280.000 kvadratnih metara površine koja je bila zagađena minama i nije se mogla koristiti - rekao je Senad Ždralić, koordinator deminiranja na području Cazina.Pronađena mina Nakon čišćenja od mina, priobalni dio Une ispod naselja Miostrah u budućnosti će, najvjerovatnije, postati turistička destinacija.- Na ovoj lokaciji pronađena je jedna mina, dok je na šest lokacija pronađena naznaka miniranosti. Pronađeno je više komada neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) tako da je 99,9 posto sumnje na zagađenost minama ovog područja sada otklonjena. Možda se u još nekim prikrajcima može naći odbačenog NUS–a, ali to nije minski sumnjivo područje. Mi ćemo ovaj dio sada moći slobodno predložiti lokalnoj zajednici za turističku atrakciju ili, eventualno, za razvijanje nekih ekstremnih sportova. Grad Cazin imat će opredjeljenje u kojem će smjeru ići dalje kad je u pitanju ova lokacija, koja je izuzetno atraktivna, jer se nalazi uz rijeku Unu – naglasio je Ždralić.IPA fondovi Svjesne da bez vlastitih ulaganja neće biti ni donatorskih sredstava, lokalne vlasti maksimalno su se tokom posljednje dvije decenije posvetile aktivnostima koje su doprinijele bržem završetku procesa deminiranja na ovom području. Zahvaljujući izdvajanju sredstava iz gradskog budžeta, osigurana su i donatorska te sredstva iz IPA fondova, zahvaljujući čemu je proces deminiranja na području Cazina i zvanično završen.

Priobalni dio Une ispod naselja Miostrah u budućnosti će, najvjerovatnije, postati turistička destinacija ili za razvoj ekstremnih sportova

I unska strana ispod Miostraha je očišćena od mina

Grad i zvanično očišćen od mina

Iako opterećen migrantskom krizom, Unsko-sanski kanton nastoji ljetni period iskoristiti za privlačenje domaćih i stranih turista. Uz Bihać i Nacionalni park „Una“, turisti su sve češće viđeni i na području Ključa. 

Osim rijeke Sane, ovo područje bogato je i manjim rijekama i vodenim tokovima, zbog čega je omiljeno mjesto brojnim ribarima iz zemlje i inozemstva.

Odmor s porodicom

Gradska plaža Alina Luka tokom ljetne sezone omiljeno je mjesto okupljanja Ključana, ali i domaćih i stranih turista. Znatan broj gostiju već je stigao u ovaj grad, među njima i ribari.

Velibor Jovanović prije osam godina prvi je put posjetio Ključ i od tada mu se, kaže, stalno vraća. Putem njegove turističke agencije u Njemačkoj, mnogi gosti iz različitih dijelova svijeta posjetili su ovo mjesto.

Velibor Jovanović prije osam godina prvi je put posjetio Ključ i od tada mu se, kaže, stalno vraća. Putem njegove turističke agencije u Njemačkoj, mnogi gosti iz različitih dijelova svijeta posjetili su ovo mjesto.

- Dovodimo naše klijente iz brojnih zemalja svijeta na pecanje u Ključ. Ovamo dolazim s porodicom i dovodim svoje goste koji nakon pecanja, drugi put sami rezervišu odmor s porodicom u Ključu. Ono što Ključ nudi nije samo pecanje. Šetamo brdima, vozimo bicikle, beremo pečurke, ponekad i pomažemo ljudima u baštama. Prirodni resursi su ono što je nama ponuđeno i u čemu uživamo, ali vrlo su bitni i ljudski resursi – kaže Jovanović. 

Ovaj turistički radnik ističe da Ključani imaju kulturu davanja, dobročinstva i gostoprimstva. 

– To ovi ljudi osjećaju. Išli smo zajedno na Kubu, Aljasku, u Mongoliju, Skandinaviju, Rusiju, ali oni rado dolaze u Ključ bez obzira na ulov. Dva dana nismo ništa ulovili, ali oni su bukirali već smještaj za 15 dana u Velečevu. Zamislite, ribolovci dođu, ne ulove ništa sedam dana, ali rezervišu dvostruko duži boravak. Savršen je ovo primjer održivog turizma. Donesemo novac i odnesemo reklamu širom svijeta – kaže Jovanović.

Dobri domaćini 

Rijeka Sana zasigurno je najveća atrakcija, pa ne čudi što su upravo ribari najčešće viđeni gosti. Mnogo toga im se sviđa, posebno domaćini i njihovo gostoprimstvo.

- Na prvom mjestu je ljudski faktor. Odmor je kada vam ostave mjesto u restoranu, odmor je i kada nas policija zaustavi u gradu i prema nama se odnosi s poštovanjem. Odmor je i kada dođu prijatelji domaćini i naprave roštilj iz svog džepa. S druge strane, tu su i prirodni resursi. Ovi ljudi znaju da je ovdje autohtona riba. Mladica sanska kada se zacrveni, to je poseban doživljaj, imati je u ruci makar samo kratko - navodi Jovanović. 

Trudimo se biti gostoljubivi

- Trudimo se biti gostoljubivi i ostaviti dobar utisak na goste. Što se tiče izvornih revira, praktikuje se sistem „uhvati i pusti“, da se riba što manje šokira, odnosno da što manje ima štete. Sve više to primjenjuju i naši ribari - ističe Damir Hamedović, predsjednik Sportskog ribolovnog društva Ključ. 

Gradnja objekata za smještaj 

Šansu u turizmu vide i ugostitelji. Zbog sve većeg broja turista, postojeći broj smještaja postao je nedovoljan pa se mnogi odlučuju za gradnju većih i manjih objekata, uglavnom vikend-kuća uz rijeku Sanu. Prenoćište na najatraktivnijoj lokaciji, na gradskoj plaži, nudi i ovdašnji Kajak-kanu klub, koji je i organizator najveće fešte u gradu, čuvene regate na Sani, koja je postala prepoznatljiv turistički brend ovog kraja.

Ključ ne nudi samo pecanje, šetamo, vozimo bicikle, beremo pečurke, ponekad i pomažemo ljudima u baštama... kaže Velibor Jovanović, vlasnik turističke agencije iz Njemačke

Zbog vodenih bogatstava Ključ omiljen brojnim ribarima iz zemlje i inozemstva

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

Osobe s poteškoćama u razvoju trebaju veću pažnju

Mjesto razmjene znanja, bogatijeg društvenog života

Otvorenje Šehidske džamije u džematu Glogovac 27. jula

Nisu prihvatili prijedlog o povećanju plaće za oko 35 KM

Deminirana lokacija iznad rijeke Klokot koja napaja Bihać pitkom vodom

Šta se događa u Krajini: Od početka jula bilo 59 saobraćajki, 6 nasilja u porodici i jedno silovanje

Sjećanje na herojstvo boraca

Svježe voće plasirat će u zemlje Evropske unije

Biciklisti i maratonci krenuli iz Bihaća put Srebrenice

Okončan projekt "Put oko svijeta za 180 dana"

Osman Palić izradio turističku lađu

Grad i zvanično očišćen od mina

Dođu na sedam dana pa produže boravak za još 15

Unsko-sanski kanton

U Domu zdravlja počeo s radom Dijalizni centar

Kan: Grad Bihać pokazao humanost kad je u pitanju zaštita djece migranata

U planu dodatne sobe, ali i unutrašnji i vanjski bazen

Osobe s poteškoćama u razvoju trebaju veću pažnju

Mjesto razmjene znanja, bogatijeg društvenog života

Otvorenje Šehidske džamije u džematu Glogovac 27. jula

Nisu prihvatili prijedlog o povećanju plaće za oko 35 KM

Deminirana lokacija iznad rijeke Klokot koja napaja Bihać pitkom vodom

Šta se događa u Krajini: Od početka jula bilo 59 saobraćajki, 6 nasilja u porodici i jedno silovanje

Sjećanje na herojstvo boraca

Svježe voće plasirat će u zemlje Evropske unije

Biciklisti i maratonci krenuli iz Bihaća put Srebrenice

Okončan projekt "Put oko svijeta za 180 dana"

Osman Palić izradio turističku lađu

Grad i zvanično očišćen od mina

Dođu na sedam dana pa produže boravak za još 15