Bihaćka Javna ustanova „Dječiji vrtić“ ima dva objekta, „Ozimice“ i „Park“, a pohađa ih 370 djece. Prema riječima direktorice ove ustanove Zehide Goretić, prvi konkurs za prijem u vrtić je završen, kapaciteti su popunjeni, a na listi čekanja ostalo je 20 djece.Kolektivni godišnji - Očekujemo da će na listi biti i više jer ćemo upis vršiti do septembra. U ovoj godini desetak djece je ispisano zbog odlaska u inozemstvo jednog ili oba roditelja, a najavljeno je već isto za šestero djece. Ta slobodna mjesta bit će popunjavana s liste čekanja – kazala nam je Goretić.S obzirom na to da su kapaciteti popunjeni, ustanovi nedostaje i prostora i uposlenika, no trenutno nisu planirana nova zapošljavanja.- Nakon odlaska sadašnjih uposlenika u penziju, trebat će nam svakako novi odgajatelji. No, zbog izuzetno teške situacije u kojoj se nalazi Kanton, a čemu je dodatno kumovala migrantska kriza, ne znam kad možemo očekivati konkurse i nova zapošljavanja – navodi Goretić.Dodaje da će vrtić biti zatvoren zbog kolektivnog godišnjeg odmora od 22. jula do 9. avgusta. Tokom ljeta planirano je renoviranje dvorišta oba vrtića.Nove sprave - Dvorišta će biti uređena, a igrališta opremljena potpuno novim spravama. Za to smo izdvojili oko 100.000 KM naših sredstava – kaže ona. Cijene boravka130 KM košta mjesečno boravak u vrtiću140 maraka košta boravak u jaslicama 100 KM mjesečno košta poludnevni boravak Specijalizirani programiVrtić nudi i specijalizirane programe, odnosno mališani mogu učiti engleski ili njemački jezik, a kursevi se održavaju dva puta sedmično. Predavači su vanjski saradnici, a jedan kurs mjesečno košta 15 KM.

U ovoj godini desetak djece je ispisano zbog odlaska u inozemstvo jednog ili oba roditelja, a već je najavljeno isto za još šestero djece, kaže Goretić

Primljeno 370 mališana, na listi čekanja 20 djece

Društvene mreže preplavljene su ovih dana fotografijama lijepih maturantica, trojki iz Cazina, Adne, Azre i Admire Kapić.&nbsp;Međutim, riječ je prošlogodišnjim slikama jer su ove, jedine trojke u obrazovnim ustanovama na području grada Cazina i Unsko-sanskog kantona lani okončale srednjoškolsko obrazovanje u cazinskoj Gimnaziji.Sestre su nam kazale da su i same iznenađene jer je riječ o starim fotografijama iz lijepih srednjoškolskih dana.Adna, Azra i Admira sad su u Bihaću, zajedno žive i studiraju.-&nbsp; Admira i ja smo na Fakultetu zdravstvenih studija, a Azra je na Tehničkom fakultetu, smjer Elektrotehnika. Stanujemo zajedno, što je nekako i logično.
Jedino zanimanje i briga su nam fakultet i redovno polaganje ispita - kazala nam je najstarija sestra Adna. Ona je od sestre Admire starija pola minute, dok je Admira od Azre starija čitavu minutu.&nbsp;&nbsp;Sestre Kapić rođene su 9. decembra 1998. godine u Bihaću.-&nbsp; Azra i ja smo jednojajčane bliznakinje i zato se Admira malo razlikuje od nas.&nbsp;S tim da smo se više razlikovale od nje kad smo bile manje, ali kako smo starije, sve više ličimo - objašnjava Adna.Trojke imaju i osam godina starijeg brata koji je građevinski inžinjer po zanimanju. - Oduvijek smo se nas tri odlično slagale, a tako je i danas. Nije bilo ljubomore. Tako je i s bratom.&nbsp;Za njega je bila velika sreća dobiti tri sestre odjednom, svugdje se hvalio s nama - kaže Adna.Dodaje da su ona i Admira trenutno sretno zaljubljene, dok Azra nema momka.- Naši momci razumiju našu sestrinsku vezu, jer je ona ipak drugačija od ostalih i nema problema u vezi s tim.&nbsp;A sigurno je svima na početku čudno, ali ubrzo shvate da imamo poseban odnos - kaže nam na kraju Adna.

Adna, Azra i Admira sad su  u Bihaću, zajedno žive i studiraju

Adna, Admira i Azra Kapić na maturi prošle godine

Gdje su danas i šta rade lijepe cazinske trojke

Za razliku od mnogih „malih maturanata“, koji na dan svoje maturske proslave najveću pažnju pridaju svom oblačenju, učenici devetih razreda OŠ „Gornja Koprivna“ u Cazinu odlučili su se na zanimljiv potez. Pokazali jedinstvoUmjesto dosadašnjih skupocjenih svečanih haljina i odijela, obukli su se jednostavnije i skromnije. U bijelim majicama s natpisom i hlačama izišli su pred svoje nastavnike, roditelje i prijatelje, želeći time pokazati svoje jedinstvo i prijateljstvo. Ideja je potekla od njih samih, vođenih savjetima i znanjem svojih razrednika Elvire Jonuzović, Ragiba Hodžića i Hameda Pehlića. Prave vrijednosti - U toku njihovog obrazovanja nastojali smo ih prije svega naučiti osnovnim ljudskim vrijednostima, pa nakon toga obrazovati. I mislim da smo uspjeli u tome. Ova svečanost i njihova odjeća pokazuju da su ovo, prije svega, djeca koja itekako imaju osjećaj za svoje drugare koji su u slabijem materijalnom stanju – kazao je nastavnik Hamed Pehlić.PORUKA ove generacije je „Svi za jednog jedan za sve“

Njihova odjeća pokazuje da su ovo prije svega djeca, koja itekako imaju osjećaj za svoje drugare, koji su u slabijem materijalnom stanju, kaže Pehlić

Maturanti OŠ „Gornja Koprivna“ s razrednicima

Umjesto svečanih haljina i odijela, obukli bijele majice

Situacija u zdravstvu <a href="https://avaz.ba/tag/830/usk">Unsko-sanskog kanton</a><a href="https://avaz.ba/tag/830/usk">a</a> je alarmantna zbog sve masovnijeg odlaska ljekara, ali i drugih medicinskih radnika iz ovdašnjih zdravstvenih ustanova, upozorili su u Sindikatu ljekara i stomatologa USK.Prema podacima Ljekarske komore Unsko-sanskog kantona, samo Kantonalnu bolnicu u Bihaću u posljednjih 10 godina napustilo je oko 70 ljekara.Predsjednik Sindikata Nedim Kurtagić kaže kako su glavni razlozi zbog kojih odlaze medicinari mali lični dohoci, teški uvjeti rada i neadekvatan položaj u društvu.- Situacija je posebno pogoršana u posljednje vrijeme, otkako je počela migrantska kriza. Posla je preko glave, migranti su prosto okupirali zdravstvene ustanove, dežurstva su sve češća i svakodnevno se susrećemo sa neprijatnim situacijama. Takva situacija je katalizator za odliv stručnog medicinskog osoblja - kaže Kurtagić.Prema njegovim riječima, plaće ljekara, ali i drugih medicinskih radnika u Unsko-sanskom kantonu su među najnižim u Federaciji BiH, prekovremeni rad se ne plaća adekvatno, a uskraćuju im se i brojna druga prava koja im pripadaju po kolektivnim ugovorima.Prema posljednjim podacima, u Unsko-sanskom kantonu zaposlena su 354 ljekara, od čega 209 specijalista, kao i 1.037 zdravstvenih radnika, od čega njih 163 sa višom stručnom spremom.

Posla je preko glave, migranti okupirali zdravstvene ustanove, dežurstva  sve češća

Masovan odlazak: Samo Kantonalnu bolnicu napustilo 70 doktora

Nakon nevremena koje je zahvatilo Unsko-sanski kanton, zabilježili smo fascinantne prizore na nebu. Iako su munje jedan od najopasnijih prirodnih fenomena, jer mogu da ugroze ljudski život, priznat ćete da je zadivljujuće vidjeti moć prirode.&nbsp;Kako izgleda "ples munja" na nebu iznad Krajine pogledajte u videu.&nbsp;

Ples munja na nebu iznad Krajine

Amir Murić, cazinski privatnik i vlasnik firme "Ald-Murić", blokirao je glavni ulaz "Bire", gdje se trenutno nalazi prihvatni migrantski centar.&nbsp;Tvrdi da se iznosi sirovina, ruše pomoćni objekti, ali i sprema proširenje kapaciteta za migrante u "Biri", te da vlasnici ovih objekata plaćaju migrantima karte Talgo vozom do Bihaća. 

Pravna bitka 

Vozila ispred glavnog ulaza "Bire" nastavak su Murićeve pravne bitke za naplatu dugovanja, o kojoj se polovinom prošle godine očitovao i Općinski sud u Bihaću donošenjem pravomoćnog rješenja o zabrani raspolaganja nekretninama i pokretninama "Bire" do iznosa od 475.000 KM.

-	Ja sam tu radio tri i po mjeseca s nekolicinom ljudi. Pripremao sam 13 hiljada metara kvadratnih objekta u kojem su smješteni migranti. To sam trebao naplatiti prodajom sekundarne sirovine, međutim, kada sam završio, zabranjen mi je izvoz. Zbog nesretnih ljudi ustručavao sam se do sada, međutim, jučer sam dobio informaciju da se proširuju kapaciteti "Bire" za oko 3.000 ljudi - ističe cazinski privatnik Amir Murić, dodajući da su njegovi ljudi proteklih dana pratili situaciju u i oko "Bire". 

- Ova hala iza nas isto je pod sudskom zabranom, ali se jučer, pod mjerom osiguranja, iznosilo iz te hale. Blokirao sam ovaj ulaz da spriječim iznošenje sekundarne sirovine, ali i proširenje kampa iz razloga što je, prema sudskoj odluci, zabranjeno raspolaganje, otuđenje ili prodaja imovine sve do okončanja sudskog procesa - kaže Murić, navodeći da se radi na proširenju kampa. 

- Neka dođe neko od nadležnih institucija da pregleda i napravi zapisnik da je uništen unutrašnji objekt i da se priprema kamp, to oni dogovaraju sa IOM-om - navodi Murić i ističe da je već obavio razgovor u Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali i da je policijskim službenicima bio zabranjen ulaz u hale. 

- Oni su zabranili radove firmi iz Bihaća koja je izvođač radoca, a koju su oni angažirali da čiste te prostore. Tačna je i informacija da vlasnici "Bire" plaćaju karte migrantima iz Sarajeva do Bihaća da bi povećali kapacitet, da mogu naplatiti ostale hale. To je oko 60 hiljada metara kvadratnih, 13 sam ja očistio, u pripremi je sedam hiljada metara kvadratnih za 3.000 migranata – kategoričan je Murić. 

Muriću je, podsjećamo, ranije bila zabranjena blokoda objekta gdje borave migranti. Zabrana je uslijedila zato što Murić tada nije pravovremeno policiji najavio javno okupljanje.

Zbog neplaćanja radova Cazinjanin blokirao "Biru": Iznosi se sirovina, ali i proširuju kapaciteti za 3.000 ljudi

Policija Unsko-sanskog kantona spriječila je <a href="https://avaz.ba/tag/148/migranti">migrante</a> da se s lokaliteta Vučjak vrate u <a href="https://avaz.ba/tag/559/bihac">Bihać</a>, rekao je portparol MUP-a Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić.&nbsp; On kaže da policijski službenici u potpunosti nadziru situaciju u smještajnom prostoru na Vučjaku te da ne dozvoljavaju ovim osobama povratak u centar grada, prenose federalni mediji.

-&nbsp;Sve smo ovo uradili jer smo u posljednjih nekoliko dana imali niz incidentnih situacija sa stranim državljanima bez identifikacionih dokumenata. Donekle nam problem stvara to što prostor nije ograđen, pa se neki od migranata i izbjeglica pokušavaju vratiti u gradsko središte, ali su im policijski službenici to onemogućili i vratili ih na Vučjak - rekao je Šiljdedić.&nbsp;
On kaže da je na lokalitet Vučjak, desetak kilometara od centra Bihaća, gdje lokalne vlasti planiraju da naprave veliki migracioni centar, jučer izmješteno nekoliko stotina migranata, koji nisu imali smještaj u legalnim prihvatnim kampovima.
Šiljedić dodaje da su premješteni i oni migranti koji su identificirani kao osobe koje su sklone vršenju krivičnih djela, prekršaja javnog reda i mira i koje su učestvovale u različitim incidentima. 
On navodi da su na lokaciju Vučjak za migrante osigurani šatori, voda, prehrambeni obroci i sanitarni čvor, što na prethodnim boravištima nisu mogli ni zamisliti.
- Izmjestili smo ljude koji su boravili u malim šatorima na javnim površinama u gradu bez ikakvih uvjeta, ili su bez identifikacijskih dokumenata unajmljivali privatni smještaj. Tu je i određena grupa ljudi za koje smo utvrdili da su skloni incidentnim situacijama, odnosno narušavanju javnog reda i mira - rekao je Šiljdedić. 
Na ovaj način MUP Unsko-sanskog kantona provodi odluku Gradskog vijeća Bihaća i Kantonalne operativne grupe o izmještanju migranata i izbjeglica koji su boravili oko privremenog prihvatnog kampa "Bira", ili su nelegalno bili smješteni u određenim privatnim i napuštenim objektima.

Građani Bihaća posredstvom društvenih mreža za sutra najavljuju velike proteste na Gradskom trgu u Bihaću, iako to okupljanje nije prijavljeno Policijskoj upravi u Bihaću.&nbsp;&nbsp;

Izmjestili smo ljude koji su boravili u malim šatorima na javnim površinama u gradu bez ikakvih uvjeta, istakao je Šiljdedić

Policija spriječila migrante da se s Vučjaka vrate u Bihać

Zbog nedostatka sportske dvorane studenti Univerziteta u Bihaću primorani su nastavu tjelesnog odgoja obavljati u gradskoj Sportskoj dvorani „Luke“, za šta ova obrazovna ustanova mora izdvajati značajna finansijska sredstva. Devastiran objekt S ciljem osiguravanja univerzitetskog prostora za tjelesni odgoj i slobodne sportske aktivnosti studenata, Pedagoški fakultet u Bihaću će sanirati devastirani objekt 13 u kampusu Grmeč.&nbsp;Radi se o nekadašnjem vojnom hangaru koji će biti renoviran i pretvoren u sportsku dvoranu. Vrijednost ovog projekta iznosi 36.000 KM, a finansirat će ga Ministarstvo kulture i sporta FBiH sa 30.000 KM i Univerzitet u Bihaću sa 6.000 KM.-&nbsp; Predvidjeli smo da to bude sportska dvorana za studente Univerziteta u Bihaću, s obzirom na to da nijedan fakultet nema takav prostor. Cilj projekta je zamjena postojeće drvene konstrukcije metalnom, a vrijednost cjelokupnog projekta je 36.000 KM&nbsp; - rekao je Nijaz Skender, profesor na Pedagoškom fakultetu u Bihaću. Realizacijom ovog projekta za studente Bihaćkog univerziteta uskoro će konačno biti osigurani adekvatni uvjeti za odvijanje nastave tjelesnog odgoja. Veće mogućnosti -&nbsp; Osim uštede, imat ćemo i veće mogućnosti za dijeljenje u grupe. Uz to, studenti će moći u svoje slobodno vrijeme da zadovoljavaju potrebe za sportom i tjelesnim vježbanjem – dodaje profesor Skender.Nabavka opremeNakon uređenja unutrašnjeg prostora, predstoji opremanje dvorane neophodnom sportskom opremom. U tom pogledu, na Pedagoškom fakultetu Univerziteta Bihać pripremaju novu aplikaciju prema Federalnom ministarstvu kulture i sporta.

Vrijednost ovog projekta iznosi 36.000 KM, a finansirat će ga Ministarstvo kulture i sporta FBiH sa 30.000 KM i Univerzitet u Bihaću sa 6.000 KM

Hangar 13 u kampusu Grmeč: Neophodna rekonstrukcija objekta

Nekadašnji vojni hangar bit će pretvoren u dvoranu

Vlada Unsko-sanskog kantona danas je vanredno zasjedala s lokalnim načelnicima zbog migrantske krize i sve većih problema u ovom kantonu, no nije donesena odluka o uvođenju vanrednog stanja.Današnja sjednica trajala je duže od tri sata.Umjesto uvođenja vanrednog stanja, naglašeno je da je potrebno iskoristiti aktuelne resurse i reagirati u okviru nadležnosti.Između ostalog, to znači da se već od naredne sedmice počne izmještanje na lokaciju Vučjak.

Vlada USK odlučila: Bez uvođenja vanrednog stanja zbog migrantske krize

Ni najstariji mještani sela Orašac i Duljci kod Bihaća ne pamte nevrijeme kakvo je zahvatilo ovaj kraj danas u poslijepodnevnim satima.

Kiša je padala svega pola sata, ali tolikim intenzitetom da su se oborinske vode poput manjih rijeka slijevale niz okolna brda i rušile sve pred sobom.

- Toliku količinu vode nismo nikad vidjeli. Bujica je nanijela ogromne količine mulja i zemlje na lokalni put. Njive kroz koje je prošla bujica su potpuno uništene, kao i zasadi povrća - kazao nam je mještanin Safet Vojić.

Kiša je padala svega pola sata, ali tolikim intenzitetom da su se oborinske vode poput manjih rijeka slijevale niz okolna brda i rušile sve pred sobom

Oborinske vode se slijevale s okolnih brda (Foto: E. Vojić)

Bujica u Orašcu i Duljcima nosila sve pred sobom

Redovan otkup i plaćanje dovelo je do toga da je Unsko-sanski kanton vodeći u proizvodnji mlijeka u BiH. Porodica Pečenković iz Bihaća u posljednje dvije decenije u mljekarskom poslu prešla je dug put.&nbsp;Od skromnih početaka do danas, kada na uređenom imanju uz svu potrebnu mehanizaciju hrane desetak muznih grla.&nbsp;&nbsp; Dobar pokazatelj 
Od ovog posla uspjeli su školovati četvero djece, koja vjerovatno neće nastaviti put svojih roditelja. Bilo bi puno više uspješnijih priča iz agrara kada bi država pratila i prerađivače i otkupljivače, ističu Pečenkovići. Za sada se stanje, smatraju, ne mijenja nabolje, već se dodatno usložnjava.

&nbsp;- Meni je ove godine, nažalost, ostalo 50 tona stajskog đubriva, koje neće niko, a unazad pet godina sve sam to mogao prodati. To je pokazatelj da je svijet otišao, ali i da je sve manje para u opticaju za sve, pa i za baštu – kazao je farmer Isak Pečenković. 
Unatoč svemu, Pečenkovići su, prateći savjete struke, povećali svoju proizvodnju za oko 2.000 litara godišnje. Uz ostale farmere oni su ti koji, prema statistici Ministarstva poljoprivrede USK, utječu na povećanje proizvodnje mlijeka.
&nbsp;Registriran obrt 
- Prema podacima koje mi imamo, proizvodnja mlijeka veća je za 1,5 miliona litara u 2018. godini nego što je to bio slučaj u 2017. godini, iako ja lično znam mnoga domaćinstva koja su zatvorila tu proizvodnju. Pitanje je jesu li oni to prodali drugima jer, prema registriranim obrtima i poljoprivrednim proizvođačima, imamo jedno blago povećanje u odnosu na prethodne godine – ističe Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede USK. 
Dobiju manje 
Država nikada nije osigurala nivo sredstava koje je dužna planirati za poljoprivredu pa od predviđena tri posto farmeri uvijek dobiju manje. Između ostalog, i to se može smatrati jednim od razloga gašenja nekih farmi, ali i odlaska stanovništva u evropske zemlje.

Nedovoljni poticaji od države

Pečenkovići povećali proizvodnju za oko 2.000 litara

Pečenkovići od mljekarstva odškolovali četvero djece

Osnovna škola „Kulen-Vakuf/Orašac“, koja se nalazi u srcu Nacionalnog parka ''Una'', ove godine organizirala je predškolsku nastavu za buduće prvačiće.&nbsp; 
Nastavnica Senka Mešić volonterski vodi grupu od 18 mališana koji se prvi put susreću s ovakvim vidom edukacije.

- Naša škola nije obuhvaćena projektom predškolskog odgoja, ali nas to nije spriječilo da ga sami organiziramo jer djeca u ovim mjesnim zajednicama nemaju nikakve edukativne sadržaje ovog tipa. Nastavu imamo dva puta sedmično, a u proteklom periodu naučili smo dane u sedmici, boje, pjesmice i priče - kaže Mešić.

Dodaje da djeca najviše vole kreativne aktivnosti, odnosno rad kolaž-papirom, plastelinom, temperama...


-	Materijal za rad kupujemo zajedno, roditelji i ja. Danas smo pravili pčelice od papira i slamki. Djeca se raduju svakom dolasku u malu školi, a ovdje smo obilježili i Dan planete Zemlje, Dan rijeke Une... Smatram da je ovo odlična priprema za školu i da će prvi dan u školskim klupama proteći bezbolno za naše prvačiće – navodi Mešić.


Imena učenika&nbsp; 

Malu školu pohađaju: Muhamed Anadolac, Adnan Mešić, Amsal Dervišević, Kenan Hrnjica, Mirela Behrem, Adna Šehić, Majda Šahbazović, Dilajla Zajkić, Meris Vojić i Eldin Husak. Predškolci su i Ajdin Muranović, Faruk Hrnjica, Alisa Zulić, Hamza Aganović, Enis Behrem, Denis Dedić, Dženan Mešić i Semir Selimović.

Nastavnica Senka Mešić volonterski vodi grupu od 18 mališana koji se prvi put susreću s ovakvim vidom edukacije

Budući prvačići s nastavnicom Senkom Mešić

Mališani se raduju svakom času u maloj školi

Sve je manje stanovnika u Kantonu, što utječe i na smanjenje broja osiguranika, a time i na prihode Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO). Upravo od njih ovisi koliko će ZZO dodijeliti bolnicama i domovima zdravlja na području USK. Zbog svega toga zdravstveni radnici ne mogu očekivati novo povećanje boda, jer trenutni priliv sredstava u budžet Zavoda ne daje prostora za izradu rebalansa koji je najavljivan u slučaju da dođe do porasta prihoda.Povećanje boda - Finansijski pokazatelji u prvih nekoliko mjeseci ukazuju na pad prihoda u odnosu na naše planove i to je bio jedan od glavnih razloga zašto nismo postupili u skladu sa zaključkom skupštine, gdje se od nas tražilo da iznađemo način za povećanje boda. Minimalne su šanse da mi bilo šta promijenimo kod finansiranja medicinskih ustanova jer nemamo zakonsku mogućnost da izvršimo rebalans budžeta zato što prihodi nisu veći u odnosu na planirane – kazao je Sanel Bajramović, vršilac dužnosti direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja. &nbsp;Proteklih godina značajna finansijska injekcija ovoj ustanovi bile su i doznake iz inozemstva na osnovu primanja Krajišnika koji rade u inozemstvu. Međutim, i u tom slučaju priliv novca je umanjen jer su u cijelosti doznačena sredstva koja su se po ovom osnovu ranije dugovala Unsko-sanskom kantonu i sada se redovno izmiruju. U takvim prilikama postalo je itekako važno da svaka marka ostane&nbsp; zdravstvu u Kantonu.- Nama je u interesu da naši pacijenti ostaju ovdje i da svu zdravstvenu zaštitu dobiju ovdje i da ne idu van Kantona. Spremni smo za saradnju i uvijek ćemo ponuditi ugovor ukoliko se desi nova usluga koja se može raditi na kantonu, mi ćemo izaći ususret - ističe direktor Bajramović.Najniža primanja Nedostatak broja osiguranika najviše pogađa sanske ustanove, odnosno Opću bolnicu, gdje uposlenici imaju najmanja primanja i nalaze se u puno lošijoj materijalnoj situaciji u odnosu na&nbsp; kolege u ostalim zdravstvenim ustanovama.&nbsp; Kašnjenje ugovora &nbsp;Odugovlačenje u donošenju Finansijskog plana Zavoda, koji je usvojen tek u martu, značilo je i kašnjenje s potpisivanjem ugovora o pružanju zdravstvenih usluga između Zavoda s domovima zdravlja i bolnicama USK te s kliničkim centrima van Kantona, u koje se pacijenti šalju na daljnje liječenje. Posao je konačno završen i zaključeni su ugovori s domovima zdravlja, Kantonalnom i Općom bolnicom Sanski Most, kliničkim centrima Sarajevo, Tuzla, Mostar, BH Centar za srce te lječilištima Gata i Fojnica.

Trenutni priliv sredstava u budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja ne daje prostora za izradu rebalansa koji je najavljivan u slučaju da dođe do porasta prihoda

Broj osiguranih osoba na području USK se konstantno smanjuje

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bišćanka Azra Hadžić-Bećirspahić je najmlađa zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, no mladost je ne sprečava da bude, može se slobodno reći, jedan od najvećih boraca za dobrobit Krajine u poslijeratnom periodu. Ova magistrica ekonomije nalazi se i na čelu Kantonalnog odbora SBB-a, a s njom smo razgovarali o njenom radu i problemima s kojima se susreće Unsko-sanski kanton. 
Brojne inicijative 

&nbsp;Otkako ste postali zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zapaženi ste po svom angažmanu za bolji položaj Krajine u Federaciji. Koje su Vaše inicijative usvojene i kako teče njihova realizacija?

- Uvijek mi je bio i ostao cilj da Krajina postane bolje mjesto za život građana, koji su odavno izgubili svaku nadu za bolje sutra. Shodno tome, usvojene su brojne inicijative, od kojih su neke već realizirane. Mogu izdvojiti elektrifikaciju Unske pruge, završetak KFW projekta, rekonstrukciju ceste prema Štrbačkom buku, za šta su osigurana sredstva. Mnogi projekti su realizirani putem Fonda za zaštitu okoliša FBiH, isplaćene su naknade za obespravljene radnike u USK, pokretanje namjenske industrije u USK te drugi manji projekti koji su od značaja za Kanton. 

&nbsp;Jedan ste od najjačih glasova kada je u pitanju migrantska kriza? Kakvo je trenutno stanje po tom pitanju u Kantonu?

- Stanje je alarmantno. Imam osjećaj kao da Bihać i Velika Kladuša proživljavaju rat u kojem se još samo ne puca. Stav države i njenih organa je nedefiniran, ne postoji volja nadležnih za rješavanje problema. Još nije riješen problem smještaja i kontrole kretanja. Trenutno se u Kantonu nalazi nekoliko hiljada nama nepoznatih ljudi koji našim gradovima slobodno šetaju i koji uživaju veća prava i slobode nego građani. 

&nbsp;Jeste li zadovoljni zaključcima nedavno održane vanredne sjednice Parlamenta FBiH?

- Zadovoljna sam zaključcima Parlamenta i smatram da je svojim zaključcima uradio ono što je trebao i najviše mogao ako uzmemo u obzir nadležnosti. Trebamo biti svjesni da ipak Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH trebaju upravljati migrantskom krizom i da su to ipak nadležnosti ovi organa, ali ipak sam zadovoljna da je Parlament FBiH prvi reagirao, održao sjednicu i ozbiljno shvatio problem s kojim se trenutno suočava najviše USK.

&nbsp;Smatrate li da Vaše kolege zastupnici iz drugih dijelova BiH dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina?

- Krajinu su do sada marginalizirali, a sad sve dolazi na naplatu, pa i to da grad s najljepšom rijekom u BiH postaje migracioni centar, a konkretnih reagiranja nema, bez obzira na alarmantnu situaciju. Došlo je vrijeme kada Krajišnici moraju biti jedinstveni, bez obzira na političku pripadnost, ili vrlo brzo Krajišnika će svugdje biti više nego u Krajini.
Iskreno zahvaljujem kolegama zastupnicima iz drugih dijelova BiH na podršci prije svega održavanju sjednice, zatim jednoglasnom usvajanju zaključaka na sjednici, ali, iskreno govoreći, ne mogu kazati da dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina, što je pokazao zaključak kolege Hamdije Abdića za izmjenu i dopunu Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojim se traže dodatna sredstva za Bihać i Veliku Kladušu. Takvim prijedlogom ostali kantoni bi se solidarizirali s Krajinom, ali, nažalost, za to nije postojala podrška.

Koje još probleme planirate tematizirati u Federalnom parlamentu, a koji se tiču Krajine?

- Potrebno je početi s razvojem namjenske industrije, završetkom aerodroma u Bihaću, jačati putnu infrastrukturu i raditi na povezivanju samog Kantona, te poboljšati ljetni i uveliko raditi na projektima zimskog turizma, koji je totalno neiskorišten, a koji može biti od velikog značaja za Kanton.

&nbsp;Gledati pozitivno


Kako vidite Bihać za pet godina, kao turistički grad ili sabirni centar za migrante?

U životu sam uvijek optimistična i koliko god stvari bile crne, na njih gledam pozitivno i pokušavam iz svega izvući najbolje i svoj Bihać za pet godina vidim kao razvijeni turistički grad koji će biti očišćen od prihvatnih centara.

&nbsp;Stranac u svom gradu

U kontaktu ste s običnim ljudima, građanima, kako se oni osjećaju, u kolikoj je mjeri ugrožena sigurnost. Kako se Vi lično osjećate u svom gradu?

- Osjećam se kao stranac u svome gradu koji ne mogu prepoznati. Isto tako se osjećaju obični građani. Ništa više nije kao prije, živimo u strahu. Građani se boje slobodno šetati svojim gradom, boje se navečer ostavljati svoje domove. Imam osjećaj kao da nam oni polako preuzimaju Grad. Još veći strah imamo nakon presude za ubistvo migranta u Velikoj Kladuši, gdje su počinioci uhapšeni, dovedeni pred lice pravde i nakon završenog suđenja oslobođeni jer nisu imali identifikacione dokumente, iako su Tužilaštvo i MUP USK dokazali da su to izvršioci. Oni su na slobodi jer im se ne može utvrditi identitet. Šta mogu građani USK i cijele BiH očekivati i kako se oni mogu osjećati sigurno?!

&nbsp;Turisti otkazuju dolaske

&nbsp;Koji segmenti su najviše opterećeni, jesu li to policija, zdravstvo, turizam?

- Svaki segment je ugrožen i opterećen, a smatram da je najviše policija. Oni se svaki dan suočavaju s njima, trude se osigurati red i sigurnost građana i mi smo im iskreno zahvalni na tome. Imam osjećaj da i oni polako u ovom svemu postaju nemoćni. Fali im dodatnih policajaca i nemaju adekvatnu opremu. Zdravstvo u USK je bilo u teškoj situaciji i prije nastanka migrantske krize, a sad pogotovo. Također im fale dodatna sredstva za rad.

Kada je u pitanju turizam, od kojeg je grad živio unazad nekoliko godina, mislim da će ova godina zbog migrantske krize biti katastrofalna i uništena. Prema informacijama s kojima raspolažem, turisti uveliko otkazuju dolaske. Bojim se da će ovo biti propala godina turizma za USK.

Teške posljedice migrantske krize. Došlo je vrijeme kada Krajišnici moraju biti jedinstveni, bez obzira na političku pripadnost, ili vrlo brzo Krajišnika će svugdje biti više nego u Krajini

Hadžić-Bećirspahić: Borac za dobrobit Krajine

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

U Unsko-sanskom kantonu godinama nije ispunjavanja zakonska obaveza organiziranja predškolskog odgoja, a napokon su osigurani uvjeti za djecu koja će ove jeseni krenuti u školu. U ovoj školskoj godini od 23 planirane jedinice bit će uključeno njih 13, koje su spremne za dolazak i pripremu svojih prvačića, dok se naredne godine očekuje osiguranje sredstava za sve ustanove.Formiranje grupa Za najmanje 250 djece u USK koja nisu imala priliku boraviti u predškolskim ustanovama tokom dva mjeseca osigurani su svi uvjeti za pripremnu predškolsku nastavu. Osiguranjem uvjeta, uz opremanje&nbsp; učionica i centara za rani rast i razvoj, bit će formirane grupe od po 25 djece koja su rođena 2013. godine te će naredna dva mjeseca s njima proći pripremni program.&nbsp; - Mi smo već spremni za pripremnu nastavu. To je veoma dobro zbog djece, socijalizacije i pripreme za školu. Oni će imati komunikaciju i sa drugom djecom, svojim vršnjacima, tako da će steći naviku, ali i vidjeti kako to zapravo izgleda - kaže Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole „Harmani II“

Organizacija „Save the Children“ osigurala je više od 150.000 KM za potrebne materijale i obuku za oko 50 odgajatelja i nastavnika razredne nastave dok je Ministarstvo osiguralo naknade za te osobe. Glavni cilj je djeci omogućiti priliku za svojevrsnu socijalizaciju kako bi najesen spremnija krenula u prvi razred. Prema procjenama, samo šest posto djece u Unsko-sanskom kantonu prošlo je neki vid predškolske obuke, što i jeste motiv da se ovakva situacija promijeni.
Dječija prava
- Djeca imaju pravo na predškolski odgoj i obrazovanje. Ovaj dio će najviše uključivati djecu iz ruralnih dijelova, djecu iz romske populacije i porodica koje nisu u mogućnosti platiti vrtić - kaže Damir Omerdić, ministar obrazovanja Unsko-sanskog kantona.
Iako je zakonski propisano, do sada se ova praksa nije provodila u samo dva kantona u Federaciji BiH, od kojih je jedan USK.

Organizacija „Save the Children“ osigurala je više od 150.000 KM za materijal i obuku oko 50 odgajatelja i nastavnika

Budućim prvačićima socijalizacija je važan aspekt pripreme

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

Zdravstvo na području Unsko-sanskog kantona je u sve većim problemima, kako zbog odlaska medicinskih radnika tako i zbog sve većeg priliva migranata. Kako se nose sa svim tim problemima i koja su moguća rješenja razgovarali smo s ministricom zdravstva USK Nerminom Ćemalović.&nbsp; 
&nbsp;Nedostaje ljekara

Koliko ljekara i medicinskog osoblja trenutno nedostaje u Kantonu?

- Ne mogu precizno odgovoriti na to pitanje sve dok nam podatke ne dostave zdravstvene ustanove čiji je osnivač USK. No, najviše nam nedostaje doktora opće medicine, specijalista porodične medicine, kao i pedijatara. Također, nedostaje nam i onkologa, pneumoftiziologa, kliničkih citologa, patologa, kao i dermatovenerologa. Problem nastojimo riješiti dodjelom specijalizacija.

Kakav je prosjek plaća ljekara u USK u odnosu na kolege u drugim kantonima, imaju li razloga za nezadovoljstvo?

- Prosječna plaća ljekara, s određenim pozitivnim ili negativnim odstupanjim, jednaka je onima u drugim kantonima, s izuzetkom Kantona Sarajevo, koji ima veći koeficijent.

Je li riješen problem povećanja osnovice po kolektivnom ugovoru za ljekare u pet zdravstvenih ustanova u USK?

- Nažalost, još nije riješen, iako vodimo intenzivne pregovore sa sindikalnom organizacijom. Općenito problem dolazi do izražaja najviše u onim ustanovama koje imaju najviše zaposlenih zdravstvenih radnika, a čiji ukupni prihodi odnosno dobit nisu u mogućnosti da prate povećanje osnovice, odnosno njene isplate.

&nbsp;Kako napreduje projekt obnove Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“, šta je još ostalo da se uradi i smatrate li da se novac za obnovu troši transparentno?

- Smatramo da projekt dobro napreduje ako se uzmu u obzir finansijski i drugi problemi USK. Privodi se kraju obnova i opremanje operacionih sala, Odjela ortopedije, odnosno da su odjeli urologije, onkologije i transfuzije kompletno završeni. Što se tiče transparentnog trošenja novca, smatramo da je to u nadležnosti Upravnog odbora, menadžmenta (direktora) bolnice, a naravno i ovog ministarstva.

Novi projekti 

&nbsp;Hoće li u Kantonu u narednom periodu biti provedeni neki projekti čiji je cilj unapređenje zdravstva?

- Aplicirali smo za niz projekata kako na federalnom tako i na kantonalnom nivou. Jedan od njih je nabavka sanitetskog vozila i EKG aparata za potrebe Službe hitne medicinske pomoći, opremanje Doma zdravlja Bihać informatičkom opremom... U postupku je izmjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu, što će nam omogućiti obnovu i proširenje lječilišta Gate kod Bihaća. Završen je hemodijalizni centar koji je u sastavu Doma zdravlja Cazin, a bit će uskoro otvoren.

Mito u Domu zdravlja 

&nbsp;Šta će biti s radnicima koji su davanjem mita dobili radno mjesto u bihaćkom Domu zdravlja, hoće li dobiti otkaz i jesu li već poduzete neke aktivnosti u vezi s tim?

- Utvrđivanja i procesuiranja krivične odgovornosti u isključivoj je nadležnosti pravosudnih institucija. Nastojimo izbjeći poduzimanje bilo kakvih preuranjenih aktivnosti kako se USK ne bi izložio dodatnim sporovima proisteklim iz radnih sporova i posljedicama koje bi mogle proisteći iz toga. Osim toga, to je isključivo u nadležnosti menadžmenta ovog doma zdravlja.

&nbsp;354ljekara zaposlena u USK, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz decembra 2018.209od tog broja su ljekari specijalisti1.037zdravstvenih radnika zaposleno, od toga 163 s višom stručnom spremom

Privodi se kraju obnova i opremanje operacionih sala, Odjela ortopedije, dok su odjeli urologije, onkologije i transfuzije kompletno završeni

Ćemalović: Pregovori sa sindikatima i dalje traju

Primljeno 370 mališana, na listi čekanja 20 djece

Gdje su danas i šta rade lijepe cazinske trojke

Umjesto svečanih haljina i odijela, obukli bijele majice

Masovan odlazak: Samo Kantonalnu bolnicu napustilo 70 doktora

Ples munja na nebu iznad Krajine

Zbog neplaćanja radova Cazinjanin blokirao "Biru": Iznosi se sirovina, ali i proširuju kapaciteti za 3.000 ljudi

Policija spriječila migrante da se s Vučjaka vrate u Bihać

Nekadašnji vojni hangar bit će pretvoren u dvoranu

Vlada USK odlučila: Bez uvođenja vanrednog stanja zbog migrantske krize

Bujica u Orašcu i Duljcima nosila sve pred sobom

Pečenkovići od mljekarstva odškolovali četvero djece

Mališani se raduju svakom času u maloj školi

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

U kakvim smo problemima obnova Kantonalne bolnice u Bihaću dobro napreduje

Unsko-sanski kanton

Primljeno 370 mališana, na listi čekanja 20 djece

Gdje su danas i šta rade lijepe cazinske trojke

Umjesto svečanih haljina i odijela, obukli bijele majice

Masovan odlazak: Samo Kantonalnu bolnicu napustilo 70 doktora

Ples munja na nebu iznad Krajine

Zbog neplaćanja radova Cazinjanin blokirao "Biru": Iznosi se sirovina, ali i proširuju kapaciteti za 3.000 ljudi

Policija spriječila migrante da se s Vučjaka vrate u Bihać

Nekadašnji vojni hangar bit će pretvoren u dvoranu

Vlada USK odlučila: Bez uvođenja vanrednog stanja zbog migrantske krize

Bujica u Orašcu i Duljcima nosila sve pred sobom

Pečenkovići od mljekarstva odškolovali četvero djece

Mališani se raduju svakom času u maloj školi

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

U kakvim smo problemima obnova Kantonalne bolnice u Bihaću dobro napreduje