Učenici petog razreda Osnovne škole „Kulen-Vakuf – Orašac“ iz Orašca kod Bihaća posjetili su danas „Avaz Twist Tower“. Nastavnik Nežad Kosović kazao je da tokom svakog izleta u Sarajevo obavezno posjete i grandiozni toranj.
-	Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt. Panoramski lift i vidikovac ih oduševe svaki put – kazao je Kosović.
Zamjenik direktora „Avaz Twist Towera“ Haris Adrović održao je djeci kratko predavanje o karakteristikama tornja. Na mališane je poseban dojam ostavio podatak da je toranj visok 175 metara i da ima čak 36 spratova.
U znak zahvalnosti za iskazanu ljubaznost svog osoblja u „Avaza Twist Toweru“ prilikom svake posjete, predstavnici OŠ „Kulen-Vakuf-Orašac“ su uručili zahvalnicu Adroviću. 
Zahvalnica je, također, uručena i „Dnevnom avazu“ za nesebičan doprinos i poticanje rada škole.

Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Ekspanzija malinarstva na području Unsko-sanskog kantona ne samo da je zaustavljena već je u konstantnom padu. Prema procjenama struke, od nekadašnjih nasada malina ostalo je 50 posto. Zasadi su masovno uništavani, a posljednje tri godine nije podignut nijedan novi malinjak. 

&nbsp;Neizvjesna cijena 

Malinjak Majide i Denisa Karajića u velikokladuškom naselju Polje uređen je prema svim pravilima struke. Na skoro 1,5 dunuma plodne zemlje uzgajaju malinu sorte fertodi. O vremenskim prilikama ovisit će urod dok je otkupna cijena još neizvjesna. 

- Ako bude sve išlo kako treba da se proizvodnja stabilizira, tek 40 posto površine će biti interesantna inozemnom tržištu. Nadam se da će situacija biti bolja ove godine nego što je to bio slučaj u posljednje tri godine - kaže otkupljivač Arif Rošić.

Smanjena proizvodnja jedan je od razloga što bi ova sezona kada je cijena u pitanju mogla biti bolja, smatraju otkupljivači, dok u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da bi i poticaj mogao biti veći. 

- Povećana su nam sredstva granta, tako da će svi proizvođači imati povećanje u skladu s povećanjem budžeta. Također ćemo se uskladiti s nekim preraspodjelama, mislim da će svi imati povećanje oko 20 posto – mišljenja je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede USK. 

&nbsp;Nije sigurno 

Ni poziv IFAD-a o sufinansiranju malinara sa 40 posto nije potaknuo poljoprivrednike da krenu ponovo sa zasadima malina.

- Jednostavno, posljednje tri godine je došlo do pada cijene malina, a poticaji su zakazali i ljudi više nisu sigurnu u dugoročnu proizvodnju. Nesigurnost je glavni razlog nezainteresiranosti za maline. Slike malinjaka su loše i ono što ih je ostalo, 70 posto njih je nezaštićeno i zapušteno – smatra Adil Sarajlija, inžinjer poljoprivrede. 

50&nbsp;posto malinjaka je uništeno ili potpuno zapušteno&nbsp;&nbsp;
20
&nbsp;posto bi trebali biti veći poticaji za malinare u ovoj godini&nbsp;&nbsp;

U tom periodu došlo je do pada cijene malina, a poticaji su zakazali i ljudi više nisu sigurnu u dugoročnu proizvodnju, kaže Sarajlija

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona, a na dnevnom redu su se našli izvještaji o poslovanju za pet domova zdravlja, između ostalih i za onaj u Bihaću. 
Ovaj Dom zdravlja još potresa afera u vezi s nezakonitim zapošljavanjem protekle godine, kada je više od trideset radnika zaposleno mimo zakonskih procedura.
Prije nešto više od deset dana ministrica zdravstva Nermina Ćemalović kazala je: "Mislim da je opravdano da se tim radnicima uruči radna knjižica."Umjesto otkaza za radnike, desilo se to da je bivša direktorica vraćena na posao.
Podsjećamo, protiv bivše direktorice Doma zdravlja u Bihaću Anele Kasumović-Softić podignuta je optužnica kojom joj se na teret stavlja da je mimo potreba i zakonskih procedura zapošljavala nove radnike, uzimala novac od njih i na taj način ostvarivala nezakonitu imovinsku korist. 
Na današnjoj sjednici Vlade ministrica Ćemalović komentirala je ovaj slučaj.

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeku Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu, rekao je davno Bišćanin Boško Marjanović, osnivač Ekološkog udruženja „Unski smaragdi“.&nbsp;
Kultura čuvanja 

Povodom 17. maja, kada se obilježava Dan rijeke Une, razgovarali smo s Mejasom Dupanović, počasnom predsjednicom „Unskih smaragda“, udruženja koje je za 34 godine postojanja preraslo u Društvo za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une. 

Dupanović, iako posljednje dvije godine živi u Sarajevu, srcem i dušom je u rodnom Bihaću, uz smaragdnu ljepoticu. 

- Datum osnivanja Društva je Dan rijeke Une. Marjanović ga je osnovao radi širenja ekološke filozofije među najmlađima. Starije generacije odrasle uz Unu su živjele tu filozofiju, ali shvatili smo da je za svijetlu budućnost rijeke važno da djeca od vrtićkog uzrasta uče o njenom značaju i kako da je očuvaju – objašnjava Dupanović.

Dodaje da Društvo organizira ekološke radionice, kvizove, eko-raftinge, sportska takmičenja, akcije čišćenja, literarne i likovne konkurse o temama rijeke Une i ekologije...

- Jedna od najdražih i najslađih aktivnosti meni lično je radionica „Mali slikari pored Une“. Mališani iz svih gradskih vrtića izađu na obalu Une sa štafelajima i slikaju, najčešće u akvarelu, kako je oni vide. Tako nastaju divna djela, ali i djeca stječu osjećaj vrijednosti naše ljepotice – kaže Dupanović.

Dodaje da Društvo ne djeluje samo edukativno, već su i aktivni u odbrani rijeke i njenih obala od konkretnih opasnosti.

Dodjela koncesije 

- Od devedesetih godina traje naša borba protiv izgradnje hidrocentrala na rijeci Uni. Najmanje četiri puta smo spriječili da se provedu projekti za koje su već bili napravljeni planovi. Čak smo jednom Gradsko vijeće Bihaća natjerali da povuče odluku o dodjeli koncesija za izgradnju mini hidrocentrala. To je vječita borba, koja nam je znatno olakšana formiranjem Nacionalnog parka. Kolika je sprega Društva i NP govori i podatak da sad imaju istog predsjednika Amarilda Mulića – navodi Dupanović.

Pooštriti kazne&nbsp;&nbsp;
Dupanović ističe da je zadovoljna očuvanjem rijeke Une ukoliko se poredi s nekim drugim rijekama u BiH.

- Država treba više učestvovati u očuvanju okoliša, nisu ugrožene samo rijeke već sva izletišta, planine. Treba pooštriti kontrole i povećati kazne za nedozvoljeno bacanje smeća i, naravno, stalno educirati – kaže Dupanović.

Od devedesetih godina traje naša borba protiv izgradnje hidrocentrala na rijeci Uni, kaže Dupanović

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Fondacija „Idriz Jakupović“ iz Sanskog Mosta ove godine će djeci za Ramazanski bajram u Sanskom Mostu i Prijedoru, ali i okolnim selima, podijeliti stotinu bajramskih paketića. Nastavak tradicije Nastavak je to tradicije u kojoj Fondacija, prepoznatljiva po humanosti širom BiH, ali i van granica naše države, prati sve praznike u kojima redovno paketima s hranom obraduje siromašne.- Posljednje pakete s prehrambenim namirnicama, ali i higijenskim potrepštinama podijelili smo povodom Đurđevdana trima romskim porodicama u Sanskom Mostu. Isto toliko ovih paketa dajemo za dva Božića, dva Uskrsa i dva Bajrama. Dijelimo i novogodišnje paketiće, školski pribor, udžbenike, sponzoriramo izdavačku djelatnost, posebno knjige koje govore o prijedorskom sportu - kaže novinar&nbsp; Senudin Safić, član Upravnog odbora Fondacije.Njen direktor i osnivač Ajdin Jakupović kaže da je posebno ponosan na to što je Fondacija, koja nosi ime njegovog oca koji je ubijen u logoru Omarska, osigurala za siromašne i hljeb.Godišnji nivo - U pekari „Nora“ u Sanskom Mostu pet do šest ljudi svakodnevno&nbsp; dolazi po svoj hljeb. To su ljudi kojima to zaista treba. I već se zna kome idu. Mjesečno je to nekih 180 hljebova i računica je tu jednostavna, samo za ove namjene Fondacija godišnje izdvaja više od 2.000 maraka. A to radimo posljednje tri godine - kaže Jakupović.Doktor humanista Jakupović, po zanimanju doktor dentalne medicine, ove godine proglašen je doktorom humanistom u izboru Sportskog saveza BiH.Dijelom vjerovatno i zbog toga što Fondacija na čijem je čelu redovno pomaže i rad više od 45 sportskih kolektiva na području cijele Bosne i Hercegovine.

Njen direktor i osnivač Ajdin Jakupović kaže da je posebno ponosan na to što je Fondacija, koja nosi ime njegovog oca koji je ubijen u logoru Omarska, osigurala i hljeb za one kojima je potreban

Članovi Fondacije podijelili pakete za Đurđevdan

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Sedmeročlana komisija koju čine predstavnici Sindikata obrazovanja, Pedagoškog zavoda i Skupštine USK obišla je sve školske ustanove na području Kantona te je prikupila informacije o broju učenika, nastavnog kadra, ali i stanju školskih objekata.Terenski rad Kako saznajemo nakon terenskog rada, trenutno se radi na selekciji prikupljenih podataka. Ono što se od ovog izvještaja očekuje&nbsp; jeste i konačno utvrđivanje broja nastavnika, ali i učenika u školama.Dok se broje djeca u školama, njihovi roditelji donose odluke o odlasku u inozemstvo. Nakon prvog polugodišta škole Unsko-sanskog kantona su ostale bez 673 učenika, među kojima prednjače oni iz Cazina i Bihaća. Uz nekoliko odjeljenja manje upisanih prvačića, dolazi se do broja od oko 6.000 učenika manje u osnovnim i srednjim školama u posljednjih nekoliko godina.- Prvi put ne mogu da radim projekciju za naredne tri godine, da planiram koliko ćemo imati odjeljenja i đaka. Ne mogu da planiram ni za septembar jer će se možda neko odjeljenje rasformirati - kaže nam Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole „Harmani I“.

Najveći rizik
U školama skoro svakodnevno pišu ispisnice za djecu koja odlaze. Posljedica je to iseljavanja porodica, što i predstavlja najveći rizik u normalnom funkcioniranju jednog društva.
- Rješavanje uzroka takvog stanja bi zbog budućnosti ove zemlje trebao biti prioritet u radu svih institucija vlasti - smatra Ilda Alibegović, zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Bez optimizma
Kakva će slika Unsko-sanskog kantona biti za desetak godina, prema aktuelnim trendovima, malo je mjesta za optimizam. Rijetki su oni koji vjeruju da će preporuke Komisije koja je analizirala stanje u školama dovesti do stvarnih promjena u obrazovnom sistemu.

Dok se broje djeca u školama, roditelji donose odluke o odlasku, a prednjače oni iz Cazina i Bihaća

U školama svakodnevno pišu ispisnice za djecu koja odlaze

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona, nakon dvodnevne obustave zbog vremenskih neprilika, sutra se ponovo nastavlja. Odluku je donijelo i objavilo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.&nbsp;Krajiški učenici u školu nisu išli dva dana, utorak i srijedu, 14. i 15. maj. Odluka o obustavi nastave donesena je zbog katastrofalnih poplava koje su zahvatile veći dio Kantona, no danas se stanje dosta smirilo, nivoi rijeka opadaju i život se vraća u normalu.&nbsp;

Krajiški učenici u školu nisu išli dva dana, utorak i srijedu

Od sutra osnovci i srednjoškolci u USK ponovo u školskim klupama

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Obilne kišne padavine u Bosanskoj Krupi uzrokovale su nagli porast rijeka Une i Krušnice i izlijevanje vode u pojedinim dijelovima općine, kao i nekoliko klizišta. Zbog toga je u ovoj općini proglašeno stanje prirodne nesreće.Rijeka Krušnica u Bosanskoj Krupi poplavila je obradive površine i polja, a prijeti stambenim i pratećim objektima poput garaža, štala i hambara. Kolika je snaga vode, svjedoči i fotografija našeg dopisnika na kojoj se vidi kako Krušnica nosi kućicu za psa. Vlasnik je psa, srećom, na vrijeme evakuirao.

Obilne kišne padavine u Bosanskoj Krupi uzrokovale su nagli porast nivoa rijeka Une i Krušnice i izlijevanje vode u pojedinim dijelovima općine, kao i nekoliko klizišta

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Obilne padavine koje su u protekla 24 sata zahvatile Bihać izazvale su poplave na gradskim cestama. Zahvaljujući "plovnom putu" preko ceste, u centru Bihaća zabilježen je nesvakidašnji prizor.&nbsp;Mama patka, zalutala vjerovatno iz obližnjeg kanala ili korita Une, povela je svoje pačiće preko pješačkog prijelaza. Zahvaljujući tome što je pokriven sa dvadesetak centimetara vode, svi su ga zajedno mogli lako preplivali.

Pačija porodica zalutala je vjerovatno iz obližnjeg kanala ili korita Une

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Zbog izlijevanja vode na kolovoz obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-403a Cazin - Gata, u mjestu Tržačka Raštela. Otežano je saobraćanje na magistralnim putevima M-4.2 Cazin - Velika Kladuša, u mjestu Ćoralići i M-14 Srbljani - Bosanska Krupa, kao i na regionalnom putu R-476 Čelinac - Dubrava Stara u mjestu Grabovac.
Usporeno je saobraćanje u cijeloj BiH, posebno u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima. Apelira se na vozače da voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode trenutnom stanju na putevima. Skreće se pažnja i na učestale odrone kamenja i zemlje na kolovoz.
Na autoputu A-1 Sarajevo zapad - Lepenica, zbog sanacije klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman i na mjestu radova preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. 
Zbog radova u tunelu Vranduk II, na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila, saobraća se jednom trakom-naizmjenično. Tokom dana, zbog pojačane frekvencije vozila na ovoj dionici, dolazi do formiranja dužih kolona u oba smjera. 
U toku su sanacioni radovi na dionicama M-18 Olovo-Kladanj i M-1.8 Srebrenik-Orašje (u tunelu Ormanica), pa se na mjestima izvođenja radova saobraća usporeno-naizmjeničnim propuštanjem vozila.
I na ostalim dionicama gdje se izvode sanacioni radovi obavezno je poštivanje postavljene signalizacije. Izdvajamo putne pravce: Semizovac-Vogošća, Mostar-Čitluk, Busovača-Kiseljak, Tarčin-Konjic, Cazin-Srbljani-Bosanska Krupa, Ustiprača-Goražde, Teslić-Karuše, kao i radove u Ključu, Jajcu i Tasovčićima (Čapljina).
Na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prijelaza Brčko-Gunja, saopćeno je iz BIHAMK-a. 
Trenutno se na većini hidroloških stanica na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH bilježi porast vodostaja.
- Prema raspoloživim podacima i prognoznim hidrološkim modelima najznačajnije povećanje vodostaja i dalje se očekuje na slivovima rijeka Une i Sane, posebno ističemo područje Sanskog Mosta i Sanice (HS Sanski Most, HS Sanica i HS Hrustovo). Maksimalne vrijednosti vodostaja bi trebale biti dostignute u jutarnjim satima 14. maja 2019. godine.

Kote pri kojima počinje obavještavanje o mogućnosti pojave plavljenja (za poplavna područja definirana FOP-om) bi mogle biti dostignute na VS Bihać i VS Bosanska Krupa na rijeci Uni, te VS Ključ i VS Sanski Most na rijeci Sani.

Za navedena područja sugeriramo povećan oprez stanovništva i pojačane aktivnosti nadležnih jedinica civilne zaštite, navodi se u obavještenju Agencije za vodno područje rijeke Save.

Na slivu rijeke Bosne očekuje se manji intenzitet padavina u odnosu na sliv rijeka Une i Sane.

- Sve aktivnosti na praćenju i obavještavanju o trenutnom hidrološkom stanju se provode u skladu s Federalnim operativnim planom odbrane od poplava. Ukoliko dođe do dostizanje mjerodavnog nivoa pri kojem počinje obavještavanje o poplavama Agencija će provesti sve mjere predviđene FOP-om.

Zbog svega navedenog, kao i promjenljivih vremenskih uvjeta koji se očekuju u narednom periodu, Agencija nastavlja s redovnim i pojačanim praćenjem vodostaja i stanja na svim vodotocima na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH - ističe se u obavijesti.

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

Obilne kišne padavine uzrokovale se zamućenje vode na svim izvorištima koja su u funkciji vodoopskrbe grada Bihaća. Zbog navedenog JP ''Vodovod'' preporučuje da iz preventivnih razloga, do daljnjeg, građani vodu prokuhavaju prije upotrebe za piće.U posljednja 24 sata pala su 84 litra kiše po m2 na području grada Bihaća, a kada su u pitanju vodostaji rijeke Une i Unca, oni za sada nisu u velikom porastu.&nbsp;U Kulen-Vakufu visina Une u 9 sati iznosila je 97 cm (Kulen-Vakuf – početak obavještavanja 320 cm), a u Martinbrodu 148 cm (početak obavještavanja 250 cm).&nbsp;Evidentiran je i značajan porast nivoa rijeke Klokot, čiji je vodostaj u 9 sati iznosio 377 cm s tendencijom rasta i do 10 cm po satu.

Iz bihaćkog javnog preduzeća "Vodovod" to preporučuju iz preventivnih razloga

Došlo do zamućenja na svim izvorištima

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

Na području Unsko-sanskog kantona zbog kiše koja bez prestanka pada već skoro 24 sata zabilježen je porast vodostaja rijeka Une, Sane, Klokota, Mutnice i Horljave.&nbsp; 
Najdramatičniji je porast vodostaja Klokota, koji je jučer iznosio 151 centimetar, a jutros čak 357, što znači da je preko noći došlo do porasta od 206 centimetara.

Una i Sana još nisu prešle kritični prag. Vodostaj Une je 62 centimetra, a kritična tačka je 100, dok je Sana porasla za 222 centimetra, a kritična tačka je 380.

Direktor Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona Muharem Kartal kazao je za „Avaz“ da je zabilježeno plavljenje saobraćajnica i objekata, ali ne zbog izlijevanja rijeka već zbog oborinskih voda. Naime, odvodi nisu mogli primiti toliku količinu vode u kratkom vremenu, a neki su se i začepili.

-	Zabilježene su intervencije, odnosno radnici JKP „Komrad“ su čistili odvode u bihaćkim naseljima Kamenica i Pokoj, dok su u naselju Veliki Lug poplavljene tri kuće, također zbog nakupljanja oborinskih voda. Poplavljeni su dvorišta, garaže i stambeni objekti u ulici Frane Jukića iza Kantonalne bolnice. U toj ulici kolovoz je bio poplavljen u dužini od 30 metara, a i sad ima oko 30 centimetara vode na cesti. Zabilježene su i intervencije ''Komrada'' u ulici Sile nebeske te u naselju Pokoj – kazao je Kartal.

Dodaje da je kritičnija situacija na području Cazina, gdje je rijeka Mutnica u velikom porastu, i vodostaj je od jučer skočio sa 105 na 262 centimetra.

-	Zbog izlijevanja Mutnice zabilježeno je sedam intervencija vatrogasaca i uposlenika JKP „Vodovod i čistoća“ u mjesnim zajednicama Slatina, Mutnik, Ćoralići, gdje su stavljene vreće s pijeskom radi odbrane od poplava. Poplavljen je i parking kod cazinske gimnazije – navodi Kartal.

Dodaje da je na području Cazina obustavljen saobraćaj na nekoliko mostova. 
-	Mostovi u naseljima Rajak i Prkos su trenutno prohodni, dok je u Pervizima i Starom gradu u Stijeni zbog porasta nivoa rijeke Horljave saobraćaj preko mostova obustavljen – kaže Kartal.

Poplavljeni dvorišta, garaže i stambeni objekti u ulici Frane Jukića iza Kantonalne bolnice

U Bihaću poplavljene ceste i desetak kuća, u Cazinu stavljaju vreće s pijeskom zbog izlijevanja Mutnice

U Bihaću je kiša počela padati, ali većeg nevremena za sada nema. Kako kažu zabrinuti građani, nema vjetra niti grmljavine, ali se svašta može očekivati. Dodaju kako se nadaju najboljem, ali prema crnim oblacima na nebu, teško da mogu biti optimistični.

Svašta se može očekivati

U Bihaću počela padati kiša, nema vjetra ni grmljavine

Regionalni odbor „Merhameta“ Bihać podijelio je hurme migrantima koji su smješteni u prihvatnim centrima „Bira“ i „Borići“. Donacija od 5.600 kilograma hurmi osigurana je iz sjedišta „Merhameta“ u Sarajevu. 
- Podijelili smo hurme migrantima u dva prihvatna centra u Bihaću, „Bira“ i „Borići“. Planirali smo i posjetu centrima „Miral“ i „Sedra“, gdje ćemo također podijeliti hurme, zajedno s kolegama iz Crvenog križa Bihać. U narednim danima planiramo distribuciju hurmi za naše postače u ostalim dijelovima Unsko-sanskog kantona – kazao je Alen Prošić, direktor Regionalnog odbora „Merhameta“ Bihać.

Migrantima dijele hurme

Nakon što su okončani upisi prvačića u osnovne škole na području općine Velika Kladuša u predstojeću 2019./2020. školsku godinu, prvi pokazatelji govore da će u septembru u školske klupe sjesti 58 prvačića manje nego prošle godine.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Aprilski rok 
Prema podacima iz 10 osnovnih škola s područja općine Velika Kladuša, broj prvačića koje su škole upisale u aprilskom upisnom roku je 387, a prošle godine taj broj je iznosio 445.
Neke od škola su zabilježile povećan broj upisanih prvačića, poput osnovnih škola „Crvarevac“, „Todorovo“ i „Todorovska Slapnica“, dok neke škole bilježe drastičan pad broja upisanih prvačića u odnosu na prethodnu školsku godinu.
Tako je OŠ „Fadil Bilal“ Šumatac upisala samo 14 prvačića, dok ih je prošle godine bilo 32. Veliki pad bilježi i OŠ „Sead Ćehić“ Grahovo, gdje je za predstojeću školsku godinu na upis došlo 20 prvačića, a prošle godine ih je bilo 41.
&nbsp;Zabilježen pad&nbsp;&nbsp;Pad broja upisanih učenika u prve razrede u odnosu na prošlu godinu bilježe i „Prva osnovna škola“ sa 76 na 56, OŠ „25. novembar“ sa 78 na 69, OŠ „Donja Vidovska“ sa 25 na 18 i OŠ „Podzvizd“ sa 51 na 46 prvačića. OŠ „1. mart“ Vrnograč za sada ima upisanih 45 prvačića, što je neznatno manje u odnosu na prošlu godinu.
Naknadni upis 
Većina škola očekuje da bi do početka nove školske godine u septembru moglo doći do naknadnog upisa određenog broja učenika. No u školama navode da ne očekuju da će taj broj bitno odstupati od trenutnih brojki.&nbsp;

Najveći pad bilježe OŠ „Fadil Bilal“, gdje je upisano samo 14 prvačića, dok su lani bila 32, te OŠ „Sead Ćehić“ sa 20 prvačića, a prošle godine ih je bilo 41

U velikokladuškim školama 58 prvačića manje nego lani

Jedinstvena i nadaleko čuvena kolonija skulptora <a href="https://avaz.ba/tag/19544/ostrozac">Ostrožac</a>, svojevrsna galerija pod vedrim nebom, ove godine počet će 23. maja. I ove godine udarci dlijeta i čekića kipara odjekivat će unutar zidina srednjovjekovnog grada Ostrožac i odzvanjati kanjonom rijeke Une.&nbsp; Posebna vrijednost 
U koloniji će učestvovati akademski kipari iz naše zemlje i inozemstva, kao i studenti Akademije likovnih umjetnosti iz <a href="https://avaz.ba/tag/341/sarajevo">Sarajeva</a>&nbsp;koji rade svoje završne diplomske radove u kamenu bihacitu. Posebna vrijednost ove kolonije su skulpture, koje ostaju u trajnom vlasništvu JU „Kulturni centar“ Cazin i starog grada Ostrošca, čiji su sastavni dio.

- Ove godine dolaze nam akademski kipari Adrian Marok i Marko Zelenko iz Hrvatske i Slovenije, dok će iz naše zemlje učestvovati Darko Šobot i Samir Sućeska, zajedno sa studentima Harisom Kusturicom, Dolores Mrnjavac i Cazinjankom, budućom kiparicom Aidom Begić - rekao je Muhamed Dervić, direktor „Kulturnog centra“ Cazin.
Uz ove umjetnike, koji će svoje skulpture raditi u autohtonom kamenu bihacitu, tu su i stalni učesnici, cazinski umjetnici.
Radovi od terakote 
- Nurija Ljubijankić i Ismet Kasumović će kao i prošlih godina raditi salonske skulpture od terakote, koje postaju dio zbirke skulptura JU „Kulturni centar“ Cazin“

Sve ove skulpture su trajna postavka cazinske Galerije, a uskoro će jedan broj njih biti postavljen u novouređenom prostoru zgrade „Gimnazije“ – dodaje Dervić.
Inoviraju sadržaje 
Ovu jedinstvenu koloniju pod vedrim nebom godinama su pohodili razni umjetnici, kipari, slikari, pisci, putopisci, historičari, ali i turisti, kojih je svake godine sve više. Zbog toga svake godine inoviramo sadržaje ove manifestacije, koja je od značaja za FBiH, kaže Dervić.

Učestvovat će i studenti Akademije likovnih umjetnosti iz Sarajeva, koji rade svoje završne diplomske radove u kamenu bihacitu

Brojne skulpture krase unutrašnjost starog grada Ostrošca

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

U Bihaću poplavljene ceste i desetak kuća, u Cazinu stavljaju vreće s pijeskom zbog izlijevanja Mutnice

U Bihaću počela padati kiša, nema vjetra ni grmljavine

Migrantima dijele hurme

U velikokladuškim školama 58 prvačića manje nego lani

Na Ostrožac dolaze kipari iz Slovenije, Hrvatske i BiH

Unsko-sanski kanton

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

U Bihaću poplavljene ceste i desetak kuća, u Cazinu stavljaju vreće s pijeskom zbog izlijevanja Mutnice

U Bihaću počela padati kiša, nema vjetra ni grmljavine

Migrantima dijele hurme

U velikokladuškim školama 58 prvačića manje nego lani

Na Ostrožac dolaze kipari iz Slovenije, Hrvatske i BiH