Sve je manje stanovnika u Kantonu, što utječe i na smanjenje broja osiguranika, a time i na prihode Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO). Upravo od njih ovisi koliko će ZZO dodijeliti bolnicama i domovima zdravlja na području USK. Zbog svega toga zdravstveni radnici ne mogu očekivati novo povećanje boda, jer trenutni priliv sredstava u budžet Zavoda ne daje prostora za izradu rebalansa koji je najavljivan u slučaju da dođe do porasta prihoda.Povećanje boda - Finansijski pokazatelji u prvih nekoliko mjeseci ukazuju na pad prihoda u odnosu na naše planove i to je bio jedan od glavnih razloga zašto nismo postupili u skladu sa zaključkom skupštine, gdje se od nas tražilo da iznađemo način za povećanje boda. Minimalne su šanse da mi bilo šta promijenimo kod finansiranja medicinskih ustanova jer nemamo zakonsku mogućnost da izvršimo rebalans budžeta zato što prihodi nisu veći u odnosu na planirane – kazao je Sanel Bajramović, vršilac dužnosti direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja. &nbsp;Proteklih godina značajna finansijska injekcija ovoj ustanovi bile su i doznake iz inozemstva na osnovu primanja Krajišnika koji rade u inozemstvu. Međutim, i u tom slučaju priliv novca je umanjen jer su u cijelosti doznačena sredstva koja su se po ovom osnovu ranije dugovala Unsko-sanskom kantonu i sada se redovno izmiruju. U takvim prilikama postalo je itekako važno da svaka marka ostane&nbsp; zdravstvu u Kantonu.- Nama je u interesu da naši pacijenti ostaju ovdje i da svu zdravstvenu zaštitu dobiju ovdje i da ne idu van Kantona. Spremni smo za saradnju i uvijek ćemo ponuditi ugovor ukoliko se desi nova usluga koja se može raditi na kantonu, mi ćemo izaći ususret - ističe direktor Bajramović.Najniža primanja Nedostatak broja osiguranika najviše pogađa sanske ustanove, odnosno Opću bolnicu, gdje uposlenici imaju najmanja primanja i nalaze se u puno lošijoj materijalnoj situaciji u odnosu na&nbsp; kolege u ostalim zdravstvenim ustanovama.&nbsp; Kašnjenje ugovora &nbsp;Odugovlačenje u donošenju Finansijskog plana Zavoda, koji je usvojen tek u martu, značilo je i kašnjenje s potpisivanjem ugovora o pružanju zdravstvenih usluga između Zavoda s domovima zdravlja i bolnicama USK te s kliničkim centrima van Kantona, u koje se pacijenti šalju na daljnje liječenje. Posao je konačno završen i zaključeni su ugovori s domovima zdravlja, Kantonalnom i Općom bolnicom Sanski Most, kliničkim centrima Sarajevo, Tuzla, Mostar, BH Centar za srce te lječilištima Gata i Fojnica.

Trenutni priliv sredstava u budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja ne daje prostora za izradu rebalansa koji je najavljivan u slučaju da dođe do porasta prihoda

Broj osiguranih osoba na području USK se konstantno smanjuje

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bišćanka Azra Hadžić-Bećirspahić je najmlađa zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, no mladost je ne sprečava da bude, može se slobodno reći, jedan od najvećih boraca za dobrobit Krajine u poslijeratnom periodu. Ova magistrica ekonomije nalazi se i na čelu Kantonalnog odbora SBB-a, a s njom smo razgovarali o njenom radu i problemima s kojima se susreće Unsko-sanski kanton. 
Brojne inicijative 

&nbsp;Otkako ste postali zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH zapaženi ste po svom angažmanu za bolji položaj Krajine u Federaciji. Koje su Vaše inicijative usvojene i kako teče njihova realizacija?

- Uvijek mi je bio i ostao cilj da Krajina postane bolje mjesto za život građana, koji su odavno izgubili svaku nadu za bolje sutra. Shodno tome, usvojene su brojne inicijative, od kojih su neke već realizirane. Mogu izdvojiti elektrifikaciju Unske pruge, završetak KFW projekta, rekonstrukciju ceste prema Štrbačkom buku, za šta su osigurana sredstva. Mnogi projekti su realizirani putem Fonda za zaštitu okoliša FBiH, isplaćene su naknade za obespravljene radnike u USK, pokretanje namjenske industrije u USK te drugi manji projekti koji su od značaja za Kanton. 

&nbsp;Jedan ste od najjačih glasova kada je u pitanju migrantska kriza? Kakvo je trenutno stanje po tom pitanju u Kantonu?

- Stanje je alarmantno. Imam osjećaj kao da Bihać i Velika Kladuša proživljavaju rat u kojem se još samo ne puca. Stav države i njenih organa je nedefiniran, ne postoji volja nadležnih za rješavanje problema. Još nije riješen problem smještaja i kontrole kretanja. Trenutno se u Kantonu nalazi nekoliko hiljada nama nepoznatih ljudi koji našim gradovima slobodno šetaju i koji uživaju veća prava i slobode nego građani. 

&nbsp;Jeste li zadovoljni zaključcima nedavno održane vanredne sjednice Parlamenta FBiH?

- Zadovoljna sam zaključcima Parlamenta i smatram da je svojim zaključcima uradio ono što je trebao i najviše mogao ako uzmemo u obzir nadležnosti. Trebamo biti svjesni da ipak Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH trebaju upravljati migrantskom krizom i da su to ipak nadležnosti ovi organa, ali ipak sam zadovoljna da je Parlament FBiH prvi reagirao, održao sjednicu i ozbiljno shvatio problem s kojim se trenutno suočava najviše USK.

&nbsp;Smatrate li da Vaše kolege zastupnici iz drugih dijelova BiH dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina?

- Krajinu su do sada marginalizirali, a sad sve dolazi na naplatu, pa i to da grad s najljepšom rijekom u BiH postaje migracioni centar, a konkretnih reagiranja nema, bez obzira na alarmantnu situaciju. Došlo je vrijeme kada Krajišnici moraju biti jedinstveni, bez obzira na političku pripadnost, ili vrlo brzo Krajišnika će svugdje biti više nego u Krajini.
Iskreno zahvaljujem kolegama zastupnicima iz drugih dijelova BiH na podršci prije svega održavanju sjednice, zatim jednoglasnom usvajanju zaključaka na sjednici, ali, iskreno govoreći, ne mogu kazati da dovoljno dobro razumiju položaj u kojem se trenutno nalaze Bihać i Krajina, što je pokazao zaključak kolege Hamdije Abdića za izmjenu i dopunu Zakona o pripadnosti javnih prihoda, kojim se traže dodatna sredstva za Bihać i Veliku Kladušu. Takvim prijedlogom ostali kantoni bi se solidarizirali s Krajinom, ali, nažalost, za to nije postojala podrška.

Koje još probleme planirate tematizirati u Federalnom parlamentu, a koji se tiču Krajine?

- Potrebno je početi s razvojem namjenske industrije, završetkom aerodroma u Bihaću, jačati putnu infrastrukturu i raditi na povezivanju samog Kantona, te poboljšati ljetni i uveliko raditi na projektima zimskog turizma, koji je totalno neiskorišten, a koji može biti od velikog značaja za Kanton.

&nbsp;Gledati pozitivno


Kako vidite Bihać za pet godina, kao turistički grad ili sabirni centar za migrante?

U životu sam uvijek optimistična i koliko god stvari bile crne, na njih gledam pozitivno i pokušavam iz svega izvući najbolje i svoj Bihać za pet godina vidim kao razvijeni turistički grad koji će biti očišćen od prihvatnih centara.

&nbsp;Stranac u svom gradu

U kontaktu ste s običnim ljudima, građanima, kako se oni osjećaju, u kolikoj je mjeri ugrožena sigurnost. Kako se Vi lično osjećate u svom gradu?

- Osjećam se kao stranac u svome gradu koji ne mogu prepoznati. Isto tako se osjećaju obični građani. Ništa više nije kao prije, živimo u strahu. Građani se boje slobodno šetati svojim gradom, boje se navečer ostavljati svoje domove. Imam osjećaj kao da nam oni polako preuzimaju Grad. Još veći strah imamo nakon presude za ubistvo migranta u Velikoj Kladuši, gdje su počinioci uhapšeni, dovedeni pred lice pravde i nakon završenog suđenja oslobođeni jer nisu imali identifikacione dokumente, iako su Tužilaštvo i MUP USK dokazali da su to izvršioci. Oni su na slobodi jer im se ne može utvrditi identitet. Šta mogu građani USK i cijele BiH očekivati i kako se oni mogu osjećati sigurno?!

&nbsp;Turisti otkazuju dolaske

&nbsp;Koji segmenti su najviše opterećeni, jesu li to policija, zdravstvo, turizam?

- Svaki segment je ugrožen i opterećen, a smatram da je najviše policija. Oni se svaki dan suočavaju s njima, trude se osigurati red i sigurnost građana i mi smo im iskreno zahvalni na tome. Imam osjećaj da i oni polako u ovom svemu postaju nemoćni. Fali im dodatnih policajaca i nemaju adekvatnu opremu. Zdravstvo u USK je bilo u teškoj situaciji i prije nastanka migrantske krize, a sad pogotovo. Također im fale dodatna sredstva za rad.

Kada je u pitanju turizam, od kojeg je grad živio unazad nekoliko godina, mislim da će ova godina zbog migrantske krize biti katastrofalna i uništena. Prema informacijama s kojima raspolažem, turisti uveliko otkazuju dolaske. Bojim se da će ovo biti propala godina turizma za USK.

Teške posljedice migrantske krize. Došlo je vrijeme kada Krajišnici moraju biti jedinstveni, bez obzira na političku pripadnost, ili vrlo brzo Krajišnika će svugdje biti više nego u Krajini

Hadžić-Bećirspahić: Borac za dobrobit Krajine

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

U Unsko-sanskom kantonu godinama nije ispunjavanja zakonska obaveza organiziranja predškolskog odgoja, a napokon su osigurani uvjeti za djecu koja će ove jeseni krenuti u školu. U ovoj školskoj godini od 23 planirane jedinice bit će uključeno njih 13, koje su spremne za dolazak i pripremu svojih prvačića, dok se naredne godine očekuje osiguranje sredstava za sve ustanove.Formiranje grupa Za najmanje 250 djece u USK koja nisu imala priliku boraviti u predškolskim ustanovama tokom dva mjeseca osigurani su svi uvjeti za pripremnu predškolsku nastavu. Osiguranjem uvjeta, uz opremanje&nbsp; učionica i centara za rani rast i razvoj, bit će formirane grupe od po 25 djece koja su rođena 2013. godine te će naredna dva mjeseca s njima proći pripremni program.&nbsp; - Mi smo već spremni za pripremnu nastavu. To je veoma dobro zbog djece, socijalizacije i pripreme za školu. Oni će imati komunikaciju i sa drugom djecom, svojim vršnjacima, tako da će steći naviku, ali i vidjeti kako to zapravo izgleda - kaže Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole „Harmani II“

Organizacija „Save the Children“ osigurala je više od 150.000 KM za potrebne materijale i obuku za oko 50 odgajatelja i nastavnika razredne nastave dok je Ministarstvo osiguralo naknade za te osobe. Glavni cilj je djeci omogućiti priliku za svojevrsnu socijalizaciju kako bi najesen spremnija krenula u prvi razred. Prema procjenama, samo šest posto djece u Unsko-sanskom kantonu prošlo je neki vid predškolske obuke, što i jeste motiv da se ovakva situacija promijeni.
Dječija prava
- Djeca imaju pravo na predškolski odgoj i obrazovanje. Ovaj dio će najviše uključivati djecu iz ruralnih dijelova, djecu iz romske populacije i porodica koje nisu u mogućnosti platiti vrtić - kaže Damir Omerdić, ministar obrazovanja Unsko-sanskog kantona.
Iako je zakonski propisano, do sada se ova praksa nije provodila u samo dva kantona u Federaciji BiH, od kojih je jedan USK.

Organizacija „Save the Children“ osigurala je više od 150.000 KM za materijal i obuku oko 50 odgajatelja i nastavnika

Budućim prvačićima socijalizacija je važan aspekt pripreme

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

Zdravstvo na području Unsko-sanskog kantona je u sve većim problemima, kako zbog odlaska medicinskih radnika tako i zbog sve većeg priliva migranata. Kako se nose sa svim tim problemima i koja su moguća rješenja razgovarali smo s ministricom zdravstva USK Nerminom Ćemalović.&nbsp; 
&nbsp;Nedostaje ljekara

Koliko ljekara i medicinskog osoblja trenutno nedostaje u Kantonu?

- Ne mogu precizno odgovoriti na to pitanje sve dok nam podatke ne dostave zdravstvene ustanove čiji je osnivač USK. No, najviše nam nedostaje doktora opće medicine, specijalista porodične medicine, kao i pedijatara. Također, nedostaje nam i onkologa, pneumoftiziologa, kliničkih citologa, patologa, kao i dermatovenerologa. Problem nastojimo riješiti dodjelom specijalizacija.

Kakav je prosjek plaća ljekara u USK u odnosu na kolege u drugim kantonima, imaju li razloga za nezadovoljstvo?

- Prosječna plaća ljekara, s određenim pozitivnim ili negativnim odstupanjim, jednaka je onima u drugim kantonima, s izuzetkom Kantona Sarajevo, koji ima veći koeficijent.

Je li riješen problem povećanja osnovice po kolektivnom ugovoru za ljekare u pet zdravstvenih ustanova u USK?

- Nažalost, još nije riješen, iako vodimo intenzivne pregovore sa sindikalnom organizacijom. Općenito problem dolazi do izražaja najviše u onim ustanovama koje imaju najviše zaposlenih zdravstvenih radnika, a čiji ukupni prihodi odnosno dobit nisu u mogućnosti da prate povećanje osnovice, odnosno njene isplate.

&nbsp;Kako napreduje projekt obnove Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“, šta je još ostalo da se uradi i smatrate li da se novac za obnovu troši transparentno?

- Smatramo da projekt dobro napreduje ako se uzmu u obzir finansijski i drugi problemi USK. Privodi se kraju obnova i opremanje operacionih sala, Odjela ortopedije, odnosno da su odjeli urologije, onkologije i transfuzije kompletno završeni. Što se tiče transparentnog trošenja novca, smatramo da je to u nadležnosti Upravnog odbora, menadžmenta (direktora) bolnice, a naravno i ovog ministarstva.

Novi projekti 

&nbsp;Hoće li u Kantonu u narednom periodu biti provedeni neki projekti čiji je cilj unapređenje zdravstva?

- Aplicirali smo za niz projekata kako na federalnom tako i na kantonalnom nivou. Jedan od njih je nabavka sanitetskog vozila i EKG aparata za potrebe Službe hitne medicinske pomoći, opremanje Doma zdravlja Bihać informatičkom opremom... U postupku je izmjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu, što će nam omogućiti obnovu i proširenje lječilišta Gate kod Bihaća. Završen je hemodijalizni centar koji je u sastavu Doma zdravlja Cazin, a bit će uskoro otvoren.

Mito u Domu zdravlja 

&nbsp;Šta će biti s radnicima koji su davanjem mita dobili radno mjesto u bihaćkom Domu zdravlja, hoće li dobiti otkaz i jesu li već poduzete neke aktivnosti u vezi s tim?

- Utvrđivanja i procesuiranja krivične odgovornosti u isključivoj je nadležnosti pravosudnih institucija. Nastojimo izbjeći poduzimanje bilo kakvih preuranjenih aktivnosti kako se USK ne bi izložio dodatnim sporovima proisteklim iz radnih sporova i posljedicama koje bi mogle proisteći iz toga. Osim toga, to je isključivo u nadležnosti menadžmenta ovog doma zdravlja.

&nbsp;354ljekara zaposlena u USK, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH iz decembra 2018.209od tog broja su ljekari specijalisti1.037zdravstvenih radnika zaposleno, od toga 163 s višom stručnom spremom

Privodi se kraju obnova i opremanje operacionih sala, Odjela ortopedije, dok su odjeli urologije, onkologije i transfuzije kompletno završeni

Ćemalović: Pregovori sa sindikatima i dalje traju

U kakvim smo problemima obnova Kantonalne bolnice u Bihaću dobro napreduje

Učenici petog razreda Osnovne škole „Kulen-Vakuf – Orašac“ iz Orašca kod Bihaća posjetili su danas „Avaz Twist Tower“. Nastavnik Nežad Kosović kazao je da tokom svakog izleta u Sarajevo obavezno posjete i grandiozni toranj.
-	Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt. Panoramski lift i vidikovac ih oduševe svaki put – kazao je Kosović.
Zamjenik direktora „Avaz Twist Towera“ Haris Adrović održao je djeci kratko predavanje o karakteristikama tornja. Na mališane je poseban dojam ostavio podatak da je toranj visok 175 metara i da ima čak 36 spratova.
U znak zahvalnosti za iskazanu ljubaznost svog osoblja u „Avaza Twist Toweru“ prilikom svake posjete, predstavnici OŠ „Kulen-Vakuf-Orašac“ su uručili zahvalnicu Adroviću. 
Zahvalnica je, također, uručena i „Dnevnom avazu“ za nesebičan doprinos i poticanje rada škole.

Ovo je 12. grupa po redu koju dovodim u „Avaz Twist Tower“ i svaki obilazak je i meni kao prvi, a možete misliti kako je djeci koja prvi put dođu u ovakav objekt

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Ekspanzija malinarstva na području Unsko-sanskog kantona ne samo da je zaustavljena već je u konstantnom padu. Prema procjenama struke, od nekadašnjih nasada malina ostalo je 50 posto. Zasadi su masovno uništavani, a posljednje tri godine nije podignut nijedan novi malinjak. 

&nbsp;Neizvjesna cijena 

Malinjak Majide i Denisa Karajića u velikokladuškom naselju Polje uređen je prema svim pravilima struke. Na skoro 1,5 dunuma plodne zemlje uzgajaju malinu sorte fertodi. O vremenskim prilikama ovisit će urod dok je otkupna cijena još neizvjesna. 

- Ako bude sve išlo kako treba da se proizvodnja stabilizira, tek 40 posto površine će biti interesantna inozemnom tržištu. Nadam se da će situacija biti bolja ove godine nego što je to bio slučaj u posljednje tri godine - kaže otkupljivač Arif Rošić.

Smanjena proizvodnja jedan je od razloga što bi ova sezona kada je cijena u pitanju mogla biti bolja, smatraju otkupljivači, dok u Ministarstvu poljoprivrede tvrde da bi i poticaj mogao biti veći. 

- Povećana su nam sredstva granta, tako da će svi proizvođači imati povećanje u skladu s povećanjem budžeta. Također ćemo se uskladiti s nekim preraspodjelama, mislim da će svi imati povećanje oko 20 posto – mišljenja je Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede USK. 

&nbsp;Nije sigurno 

Ni poziv IFAD-a o sufinansiranju malinara sa 40 posto nije potaknuo poljoprivrednike da krenu ponovo sa zasadima malina.

- Jednostavno, posljednje tri godine je došlo do pada cijene malina, a poticaji su zakazali i ljudi više nisu sigurnu u dugoročnu proizvodnju. Nesigurnost je glavni razlog nezainteresiranosti za maline. Slike malinjaka su loše i ono što ih je ostalo, 70 posto njih je nezaštićeno i zapušteno – smatra Adil Sarajlija, inžinjer poljoprivrede. 

50&nbsp;posto malinjaka je uništeno ili potpuno zapušteno&nbsp;&nbsp;
20
&nbsp;posto bi trebali biti veći poticaji za malinare u ovoj godini&nbsp;&nbsp;

U tom periodu došlo je do pada cijene malina, a poticaji su zakazali i ljudi više nisu sigurnu u dugoročnu proizvodnju, kaže Sarajlija

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

U Bihaću je danas održana sjednica Vlade Unsko-sanskog kantona, a na dnevnom redu su se našli izvještaji o poslovanju za pet domova zdravlja, između ostalih i za onaj u Bihaću. 
Ovaj Dom zdravlja još potresa afera u vezi s nezakonitim zapošljavanjem protekle godine, kada je više od trideset radnika zaposleno mimo zakonskih procedura.
Prije nešto više od deset dana ministrica zdravstva Nermina Ćemalović kazala je: "Mislim da je opravdano da se tim radnicima uruči radna knjižica."Umjesto otkaza za radnike, desilo se to da je bivša direktorica vraćena na posao.
Podsjećamo, protiv bivše direktorice Doma zdravlja u Bihaću Anele Kasumović-Softić podignuta je optužnica kojom joj se na teret stavlja da je mimo potreba i zakonskih procedura zapošljavala nove radnike, uzimala novac od njih i na taj način ostvarivala nezakonitu imovinsku korist. 
Na današnjoj sjednici Vlade ministrica Ćemalović komentirala je ovaj slučaj.

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeku Unu ne treba čuvati od ljudi, već učiti ljude da čuvaju Unu, rekao je davno Bišćanin Boško Marjanović, osnivač Ekološkog udruženja „Unski smaragdi“.&nbsp;
Kultura čuvanja 

Povodom 17. maja, kada se obilježava Dan rijeke Une, razgovarali smo s Mejasom Dupanović, počasnom predsjednicom „Unskih smaragda“, udruženja koje je za 34 godine postojanja preraslo u Društvo za stvaranje kulture čuvanja i zaštite rijeke Une. 

Dupanović, iako posljednje dvije godine živi u Sarajevu, srcem i dušom je u rodnom Bihaću, uz smaragdnu ljepoticu. 

- Datum osnivanja Društva je Dan rijeke Une. Marjanović ga je osnovao radi širenja ekološke filozofije među najmlađima. Starije generacije odrasle uz Unu su živjele tu filozofiju, ali shvatili smo da je za svijetlu budućnost rijeke važno da djeca od vrtićkog uzrasta uče o njenom značaju i kako da je očuvaju – objašnjava Dupanović.

Dodaje da Društvo organizira ekološke radionice, kvizove, eko-raftinge, sportska takmičenja, akcije čišćenja, literarne i likovne konkurse o temama rijeke Une i ekologije...

- Jedna od najdražih i najslađih aktivnosti meni lično je radionica „Mali slikari pored Une“. Mališani iz svih gradskih vrtića izađu na obalu Une sa štafelajima i slikaju, najčešće u akvarelu, kako je oni vide. Tako nastaju divna djela, ali i djeca stječu osjećaj vrijednosti naše ljepotice – kaže Dupanović.

Dodaje da Društvo ne djeluje samo edukativno, već su i aktivni u odbrani rijeke i njenih obala od konkretnih opasnosti.

Dodjela koncesije 

- Od devedesetih godina traje naša borba protiv izgradnje hidrocentrala na rijeci Uni. Najmanje četiri puta smo spriječili da se provedu projekti za koje su već bili napravljeni planovi. Čak smo jednom Gradsko vijeće Bihaća natjerali da povuče odluku o dodjeli koncesija za izgradnju mini hidrocentrala. To je vječita borba, koja nam je znatno olakšana formiranjem Nacionalnog parka. Kolika je sprega Društva i NP govori i podatak da sad imaju istog predsjednika Amarilda Mulića – navodi Dupanović.

Pooštriti kazne&nbsp;&nbsp;
Dupanović ističe da je zadovoljna očuvanjem rijeke Une ukoliko se poredi s nekim drugim rijekama u BiH.

- Država treba više učestvovati u očuvanju okoliša, nisu ugrožene samo rijeke već sva izletišta, planine. Treba pooštriti kontrole i povećati kazne za nedozvoljeno bacanje smeća i, naravno, stalno educirati – kaže Dupanović.

Od devedesetih godina traje naša borba protiv izgradnje hidrocentrala na rijeci Uni, kaže Dupanović

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Fondacija „Idriz Jakupović“ iz Sanskog Mosta ove godine će djeci za Ramazanski bajram u Sanskom Mostu i Prijedoru, ali i okolnim selima, podijeliti stotinu bajramskih paketića. Nastavak tradicije Nastavak je to tradicije u kojoj Fondacija, prepoznatljiva po humanosti širom BiH, ali i van granica naše države, prati sve praznike u kojima redovno paketima s hranom obraduje siromašne.- Posljednje pakete s prehrambenim namirnicama, ali i higijenskim potrepštinama podijelili smo povodom Đurđevdana trima romskim porodicama u Sanskom Mostu. Isto toliko ovih paketa dajemo za dva Božića, dva Uskrsa i dva Bajrama. Dijelimo i novogodišnje paketiće, školski pribor, udžbenike, sponzoriramo izdavačku djelatnost, posebno knjige koje govore o prijedorskom sportu - kaže novinar&nbsp; Senudin Safić, član Upravnog odbora Fondacije.Njen direktor i osnivač Ajdin Jakupović kaže da je posebno ponosan na to što je Fondacija, koja nosi ime njegovog oca koji je ubijen u logoru Omarska, osigurala za siromašne i hljeb.Godišnji nivo - U pekari „Nora“ u Sanskom Mostu pet do šest ljudi svakodnevno&nbsp; dolazi po svoj hljeb. To su ljudi kojima to zaista treba. I već se zna kome idu. Mjesečno je to nekih 180 hljebova i računica je tu jednostavna, samo za ove namjene Fondacija godišnje izdvaja više od 2.000 maraka. A to radimo posljednje tri godine - kaže Jakupović.Doktor humanista Jakupović, po zanimanju doktor dentalne medicine, ove godine proglašen je doktorom humanistom u izboru Sportskog saveza BiH.Dijelom vjerovatno i zbog toga što Fondacija na čijem je čelu redovno pomaže i rad više od 45 sportskih kolektiva na području cijele Bosne i Hercegovine.

Njen direktor i osnivač Ajdin Jakupović kaže da je posebno ponosan na to što je Fondacija, koja nosi ime njegovog oca koji je ubijen u logoru Omarska, osigurala i hljeb za one kojima je potreban

Članovi Fondacije podijelili pakete za Đurđevdan

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Sedmeročlana komisija koju čine predstavnici Sindikata obrazovanja, Pedagoškog zavoda i Skupštine USK obišla je sve školske ustanove na području Kantona te je prikupila informacije o broju učenika, nastavnog kadra, ali i stanju školskih objekata.Terenski rad Kako saznajemo nakon terenskog rada, trenutno se radi na selekciji prikupljenih podataka. Ono što se od ovog izvještaja očekuje&nbsp; jeste i konačno utvrđivanje broja nastavnika, ali i učenika u školama.Dok se broje djeca u školama, njihovi roditelji donose odluke o odlasku u inozemstvo. Nakon prvog polugodišta škole Unsko-sanskog kantona su ostale bez 673 učenika, među kojima prednjače oni iz Cazina i Bihaća. Uz nekoliko odjeljenja manje upisanih prvačića, dolazi se do broja od oko 6.000 učenika manje u osnovnim i srednjim školama u posljednjih nekoliko godina.- Prvi put ne mogu da radim projekciju za naredne tri godine, da planiram koliko ćemo imati odjeljenja i đaka. Ne mogu da planiram ni za septembar jer će se možda neko odjeljenje rasformirati - kaže nam Belmana Trivunić, direktorica Osnovne škole „Harmani I“.

Najveći rizik
U školama skoro svakodnevno pišu ispisnice za djecu koja odlaze. Posljedica je to iseljavanja porodica, što i predstavlja najveći rizik u normalnom funkcioniranju jednog društva.
- Rješavanje uzroka takvog stanja bi zbog budućnosti ove zemlje trebao biti prioritet u radu svih institucija vlasti - smatra Ilda Alibegović, zastupnica u Skupštini Unsko-sanskog kantona.

Bez optimizma
Kakva će slika Unsko-sanskog kantona biti za desetak godina, prema aktuelnim trendovima, malo je mjesta za optimizam. Rijetki su oni koji vjeruju da će preporuke Komisije koja je analizirala stanje u školama dovesti do stvarnih promjena u obrazovnom sistemu.

Dok se broje djeca u školama, roditelji donose odluke o odlasku, a prednjače oni iz Cazina i Bihaća

U školama svakodnevno pišu ispisnice za djecu koja odlaze

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nastava u svim osnovnim i srednjim školama na području Unsko-sanskog kantona, nakon dvodnevne obustave zbog vremenskih neprilika, sutra se ponovo nastavlja. Odluku je donijelo i objavilo Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK.&nbsp;Krajiški učenici u školu nisu išli dva dana, utorak i srijedu, 14. i 15. maj. Odluka o obustavi nastave donesena je zbog katastrofalnih poplava koje su zahvatile veći dio Kantona, no danas se stanje dosta smirilo, nivoi rijeka opadaju i život se vraća u normalu.&nbsp;

Krajiški učenici u školu nisu išli dva dana, utorak i srijedu

Od sutra osnovci i srednjoškolci u USK ponovo u školskim klupama

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Obilne kišne padavine u Bosanskoj Krupi uzrokovale su nagli porast rijeka Une i Krušnice i izlijevanje vode u pojedinim dijelovima općine, kao i nekoliko klizišta. Zbog toga je u ovoj općini proglašeno stanje prirodne nesreće.Rijeka Krušnica u Bosanskoj Krupi poplavila je obradive površine i polja, a prijeti stambenim i pratećim objektima poput garaža, štala i hambara. Kolika je snaga vode, svjedoči i fotografija našeg dopisnika na kojoj se vidi kako Krušnica nosi kućicu za psa. Vlasnik je psa, srećom, na vrijeme evakuirao.

Obilne kišne padavine u Bosanskoj Krupi uzrokovale su nagli porast nivoa rijeka Une i Krušnice i izlijevanje vode u pojedinim dijelovima općine, kao i nekoliko klizišta

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Obilne padavine koje su u protekla 24 sata zahvatile Bihać izazvale su poplave na gradskim cestama. Zahvaljujući "plovnom putu" preko ceste, u centru Bihaća zabilježen je nesvakidašnji prizor.&nbsp;Mama patka, zalutala vjerovatno iz obližnjeg kanala ili korita Une, povela je svoje pačiće preko pješačkog prijelaza. Zahvaljujući tome što je pokriven sa dvadesetak centimetara vode, svi su ga zajedno mogli lako preplivali.

Pačija porodica zalutala je vjerovatno iz obližnjeg kanala ili korita Une

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Zbog izlijevanja vode na kolovoz obustavljen je saobraćaj na regionalnom putu R-403a Cazin - Gata, u mjestu Tržačka Raštela. Otežano je saobraćanje na magistralnim putevima M-4.2 Cazin - Velika Kladuša, u mjestu Ćoralići i M-14 Srbljani - Bosanska Krupa, kao i na regionalnom putu R-476 Čelinac - Dubrava Stara u mjestu Grabovac.
Usporeno je saobraćanje u cijeloj BiH, posebno u zapadnim i sjeverozapadnim krajevima. Apelira se na vozače da voze maksimalno oprezno i da vožnju prilagode trenutnom stanju na putevima. Skreće se pažnja i na učestale odrone kamenja i zemlje na kolovoz.
Na autoputu A-1 Sarajevo zapad - Lepenica, zbog sanacije klizišta na lokalitetu Ban Brdo, saobraćaj je u tunelu Igman i na mjestu radova preusmjeren iz vozne u preticajnu traku. 
Zbog radova u tunelu Vranduk II, na magistralnom putu M-17 Zenica-Nemila, saobraća se jednom trakom-naizmjenično. Tokom dana, zbog pojačane frekvencije vozila na ovoj dionici, dolazi do formiranja dužih kolona u oba smjera. 
U toku su sanacioni radovi na dionicama M-18 Olovo-Kladanj i M-1.8 Srebrenik-Orašje (u tunelu Ormanica), pa se na mjestima izvođenja radova saobraća usporeno-naizmjeničnim propuštanjem vozila.
I na ostalim dionicama gdje se izvode sanacioni radovi obavezno je poštivanje postavljene signalizacije. Izdvajamo putne pravce: Semizovac-Vogošća, Mostar-Čitluk, Busovača-Kiseljak, Tarčin-Konjic, Cazin-Srbljani-Bosanska Krupa, Ustiprača-Goražde, Teslić-Karuše, kao i radove u Ključu, Jajcu i Tasovčićima (Čapljina).
Na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH. Na ostalim graničnim prijelazima zadržavanja su do 30 minuta. Iz sigurnosnih razloga obustavljen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na saobraćajnicama prema i od mosta graničnog prijelaza Brčko-Gunja, saopćeno je iz BIHAMK-a. 
Trenutno se na većini hidroloških stanica na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH bilježi porast vodostaja.
- Prema raspoloživim podacima i prognoznim hidrološkim modelima najznačajnije povećanje vodostaja i dalje se očekuje na slivovima rijeka Une i Sane, posebno ističemo područje Sanskog Mosta i Sanice (HS Sanski Most, HS Sanica i HS Hrustovo). Maksimalne vrijednosti vodostaja bi trebale biti dostignute u jutarnjim satima 14. maja 2019. godine.

Kote pri kojima počinje obavještavanje o mogućnosti pojave plavljenja (za poplavna područja definirana FOP-om) bi mogle biti dostignute na VS Bihać i VS Bosanska Krupa na rijeci Uni, te VS Ključ i VS Sanski Most na rijeci Sani.

Za navedena područja sugeriramo povećan oprez stanovništva i pojačane aktivnosti nadležnih jedinica civilne zaštite, navodi se u obavještenju Agencije za vodno područje rijeke Save.

Na slivu rijeke Bosne očekuje se manji intenzitet padavina u odnosu na sliv rijeka Une i Sane.

- Sve aktivnosti na praćenju i obavještavanju o trenutnom hidrološkom stanju se provode u skladu s Federalnim operativnim planom odbrane od poplava. Ukoliko dođe do dostizanje mjerodavnog nivoa pri kojem počinje obavještavanje o poplavama Agencija će provesti sve mjere predviđene FOP-om.

Zbog svega navedenog, kao i promjenljivih vremenskih uvjeta koji se očekuju u narednom periodu, Agencija nastavlja s redovnim i pojačanim praćenjem vodostaja i stanja na svim vodotocima na vodnom području rijeke Save u Federaciji BiH - ističe se u obavijesti.

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

Obilne kišne padavine uzrokovale se zamućenje vode na svim izvorištima koja su u funkciji vodoopskrbe grada Bihaća. Zbog navedenog JP ''Vodovod'' preporučuje da iz preventivnih razloga, do daljnjeg, građani vodu prokuhavaju prije upotrebe za piće.U posljednja 24 sata pala su 84 litra kiše po m2 na području grada Bihaća, a kada su u pitanju vodostaji rijeke Une i Unca, oni za sada nisu u velikom porastu.&nbsp;U Kulen-Vakufu visina Une u 9 sati iznosila je 97 cm (Kulen-Vakuf – početak obavještavanja 320 cm), a u Martinbrodu 148 cm (početak obavještavanja 250 cm).&nbsp;Evidentiran je i značajan porast nivoa rijeke Klokot, čiji je vodostaj u 9 sati iznosio 377 cm s tendencijom rasta i do 10 cm po satu.

Iz bihaćkog javnog preduzeća "Vodovod" to preporučuju iz preventivnih razloga

Došlo do zamućenja na svim izvorištima

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

Na području Unsko-sanskog kantona zbog kiše koja bez prestanka pada već skoro 24 sata zabilježen je porast vodostaja rijeka Une, Sane, Klokota, Mutnice i Horljave.&nbsp; 
Najdramatičniji je porast vodostaja Klokota, koji je jučer iznosio 151 centimetar, a jutros čak 357, što znači da je preko noći došlo do porasta od 206 centimetara.

Una i Sana još nisu prešle kritični prag. Vodostaj Une je 62 centimetra, a kritična tačka je 100, dok je Sana porasla za 222 centimetra, a kritična tačka je 380.

Direktor Civilne zaštite Unsko-sanskog kantona Muharem Kartal kazao je za „Avaz“ da je zabilježeno plavljenje saobraćajnica i objekata, ali ne zbog izlijevanja rijeka već zbog oborinskih voda. Naime, odvodi nisu mogli primiti toliku količinu vode u kratkom vremenu, a neki su se i začepili.

-	Zabilježene su intervencije, odnosno radnici JKP „Komrad“ su čistili odvode u bihaćkim naseljima Kamenica i Pokoj, dok su u naselju Veliki Lug poplavljene tri kuće, također zbog nakupljanja oborinskih voda. Poplavljeni su dvorišta, garaže i stambeni objekti u ulici Frane Jukića iza Kantonalne bolnice. U toj ulici kolovoz je bio poplavljen u dužini od 30 metara, a i sad ima oko 30 centimetara vode na cesti. Zabilježene su i intervencije ''Komrada'' u ulici Sile nebeske te u naselju Pokoj – kazao je Kartal.

Dodaje da je kritičnija situacija na području Cazina, gdje je rijeka Mutnica u velikom porastu, i vodostaj je od jučer skočio sa 105 na 262 centimetra.

-	Zbog izlijevanja Mutnice zabilježeno je sedam intervencija vatrogasaca i uposlenika JKP „Vodovod i čistoća“ u mjesnim zajednicama Slatina, Mutnik, Ćoralići, gdje su stavljene vreće s pijeskom radi odbrane od poplava. Poplavljen je i parking kod cazinske gimnazije – navodi Kartal.

Dodaje da je na području Cazina obustavljen saobraćaj na nekoliko mostova. 
-	Mostovi u naseljima Rajak i Prkos su trenutno prohodni, dok je u Pervizima i Starom gradu u Stijeni zbog porasta nivoa rijeke Horljave saobraćaj preko mostova obustavljen – kaže Kartal.

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

U kakvim smo problemima obnova Kantonalne bolnice u Bihaću dobro napreduje

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

U Bihaću poplavljene ceste i desetak kuća, u Cazinu stavljaju vreće s pijeskom zbog izlijevanja Mutnice

Unsko-sanski kanton

Kanton gubi stanovnike, a Zavod osiguranike

Bihać i Velika Kladuša kao da su u ratu u kojem se još samo ne puca

Predškolski odgoj za više od 250 mališana

U kakvim smo problemima obnova Kantonalne bolnice u Bihaću dobro napreduje

Mališani uživali u vožnji panoramskim liftom i pogledu s vidikovca

Za tri godine u USK nije zasađen nijedan malinjak

I pored afere "Nezakonito zapošljavanje": Bivša direktorica Doma zdravlja vraćena na posao

Rijeka Una danas slavi svoj dan, pogledajte nevjerovatne fotografije smaragdne ljepotice

Pred svaki vjerski blagdan dijele pakete siromašnima

Školu nakon polugodišta napustilo skoro 700 učenika

Nakon obustave zbog poplava u USK, đaci od sutra opet u klupama

Rijeka Krušnica nosi kućicu za psa, vlasnik ljubimca na vrijeme evakuirao

Patka i pačići preplivali preko pješačkog prijelaza

Kiša ne prestaje, vodostaji rastu: Zbog izlijevanja vode obustavljen saobraćaj na regionalnom putu Cazin - Gata

U Bihaću vodu treba obavezno prokuhavati prije upotrebe

U Bihaću poplavljene ceste i desetak kuća, u Cazinu stavljaju vreće s pijeskom zbog izlijevanja Mutnice