Turistička zajednica Grada Bihaća u saradnji s rafting-agencijama i Gradskim sportskim savezom u ovom mjesecu organizira akcije čišćenja i uređenja grada te ekološku regatu na Uni pod sloganom “Eko-građani na kopnu i na vodi“.&nbsp; &nbsp;Počinju pripreme
- Zajedno s građanima, učenicima srednjih škola i članovima rafting-agencija već smo čistili naselja Golubić, Lohovo i Račić, dok su članovi italijanske organizacije IPSIA i učenici Katoličkog školskog centra čistili i uređivali područje oko trgovačkih centara i stambenih zgrada u gradskom naselju Ceravci. U narednim vikendima ćemo imati i prvu eko-regatu kako bismo našu Unu pripremili za tradicionalnu „Una“ regatu – riječi su direktora Turističke zajednice Grada Bihaća Armina Amidžića.
Prvu eko-regatu najavio je predstavnik rafting-agencija Edin Redžić.
&nbsp;Očekuju pomoć
- Eko-regatu smo sektorski podijeli na sve ovdašnje rafting-agencije. Čistit ćemo skoro cjelokupni tok rijeke Une od Martinbroda do Bosanske Krupe. Posebnu ćemo pažnju obratiti na dijelove Une u središtu Bihaća, koji su prilično zahtjevni za takve akcije. Naravno, nadamo se da će nam pomoći i naši sugrađani iz gradskih, ali i prigradskih naselja – dodao je Redžić.

Staza od Željave do Vučijaka

Organizator ima u planu staviti u funkciju i planinarsko-biciklističku stazu od Željave do Vučijaka koja je trenutno zarasla u korov. Upućena je i molba građanima, posebno onima koji žive uz Unu, da u danima vikenda daju svoj doprinos u uređenju grada i time ga učine atraktivnim za strane i domaće goste koji su najavili dolazak u Bihać.

Čistit ćemo skoro cjelokupni tok rijeke Une od Martinbroda do Bosanske Krupe, kaže Redžić

S jedne od prijašnjih akcija čišćenja rijeke Une

Građani, učenici i rafteri čiste Unu i naselja uz obalu

Uprkos protivljenju kantonalnih vlasti USK, grupa <a href="https://alfa.avaz.ba/tag/41254/migranti-u-bihacu">migranata</a> se odlučila da otputuje Talgo vozom iz Sarajeva za <a href="https://avaz.ba/tag/559/bihac">Bihać</a>. Kako javlja naš reporter s lica mjesta, migranti su uredno kupili karte i ušli u voz.&nbsp;Podsjećamo, zbog migrantske krize koja ne jenjava u Unsko-sanskom kantonu, brojni građani Bihaća su protestirali i pozivali vlast na rješenje ovog problema. S obzirom na to da u ovom gradu nema dovoljno kapaciteta da se migranti smjeste, nije isključena opcija da će i ovi ljudi naići na probleme, pa i da im se neće dozvoliti da ostanu u Bihaću.

S obzirom na to da u ovom gradu nema dovoljno kapaciteta da se smjeste, nije isključena opcija da će i ovi ljudi naići na probleme

Put putuju migranti: Talgo vozom do Bihaća

Na području <a href="https://avaz.ba/tag/26046/mine">Unsko-sanskog kantona</a> još je oko 100 kvadratnih kilometara sumnjivo opasne površine i neophodan je zajednički angažman lokalnih i kantonalne vlasti, te privrednih subjekata, rečeno je na okruglom stolu "Mine, stalna prijetnja građanima i kočnica razvoja USK", koji je u povodu Međunarodnog dana borbe protiv mina organizirala Vlada Unsko-sanskog kantona (USK).&nbsp; - S obzirom na to da smo poslije rata imali 131 osobu s teškim povredama i 48 poginulih ljudi od dejstva mina, itekako smo svjesni ovog problema. Zajedno sa strukom želimo što prije naći rješenje ovog problema. Kantonalna vlada je itekako opredijeljena za čišćenje ovog dijela BiH od minsko-eksplozivnih sredstava i u tu svrhu smo ove godine izdvojili 400.000 KM, ali nam je neophodna podrška općina i gradova, kao i privrednih subjekata - rekao je premijer USK Mustafa Ružnić.
Od prestanka rata deminirano je tek 17,5 kvadratnih kilometara, odnosno uklonjeno je 7.500 minsko-eksplozivnih sredstava. Istaknuto je kako ti podaci nisu ni blizu zadovoljavajućeg nivoa.
- Gotovo 2,5 posto površine Unsko-sanskog kantona blokirano je minama, a u nekim općinama je zbog sumnje na opasnost od mina blokirano oko pet posto ukupne površine tih općina. Najugroženiji su Bihać, Sanski Most, Bosanska Krupa i Velika Kladuša. Treba napomenuti da smo u protekloj godini riješili problem s minama u općini Bosanski Petrovac - riječi su direktora Regionalnog ureda BiH MAC Bihać Aladina Bajraktarevića.
Najavljeno je kako bi se u slučaju poštivanja određenih obećanja i planova problem s minama u ovoj godini trebao riješiti u Cazinu, te općini Bužim. Nešto slično je najavljeno i za Nacionalni park "Una", ali samo u slučaju maksimalne podrške viših nivoa vlasti i Federalne uprave civilne zaštite, čime bi se u dobrom dijelu uklonila i kočnica strateškog turističkog razvoja ovog dijela države.

Od prestanka rata uklonjeno 7. 500 minsko-eksplozivnih sredstava

Okrugli sto "Mine, stalna prijetnja građanima i kočnica razvoja USK"

U USK još 100 kvadratnih kilometara pod minama

Zgrada stare željezničke stanice u <a href="https://avaz.ba/tag/6672/sanski-most">Sanskom Mostu</a> vrijedan je kulturno-historijski spomenik koji treba renovirati i vratiti mu nekadašnji sjaj, zaključeno je na nedavno održanoj javnoj tribini o tome kako ovaj objekt zaštititi od daljnjeg propadanja.Zub vremena Iako se nalazi na listi zaštićenoga kulturnog naslijeđa, zgrada je trenutno prepuštena propadanju i zubu vremena. Prema riječima Amira Kadića, direktora Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa Unsko-sanskoga kantona, građevina se nalazi u veoma lošem stanju i njena eventualna restauracija bi iziskivala velika sredstva. &nbsp;- U ovom slučaju situaciju komplicira to što se zgrada nalazi u ingerenciji Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Sve to komplicira administrativno-zakonske procedure i u značajnoj mjeri poskupljuje sam projekt - kaže Kadić. Prema njegovim riječima, prvi korak koji treba uraditi je izrada projektne dokumentacije kako bi se eventualno projekt mogao kandidirati kod domaćih vlasti ili međunarodnih institucija.Profesor historije u Sanskom Mostu Velid Selman ističe kako ovaj objekt za grad na Sani ima veliki simbolički značaj i historijsku vrijednost. &nbsp;Simbol napretka - Brojne generacije Sanjana emotivno su vezane za ovu zgradu, ona je simbol ekonomskog napretka i urbanističkog širenja Sanskog Mosta u jednom historijskom periodu. Najbolje bi bilo kada bi se mogla preurediti u neku vrstu kulturnog centra i ostaviti u amanet budućim generacijama - kazao je Selman. Inače, zgrada je nedavno stradala u požaru koji je izbio u njenom prizemlju, a spašena je samo pravovremenom intervencijom vatrogasaca. Historijat građevine Stara željeznička stanica izgrađena je u vrijeme Austro-Ugarske monarhije 1913. godine, u sklopu projekta produženja uskotračne šumske pruge od Srnetice do Prijedora, a gradilo ju je akciono društvo Bosanske šumske industrije 'Otto von Steinbeis'. Uskotračna pruga ukinuta je 1976. godine, a nakon toga objekt je korišten kao upravna zgrada za komunalno poduzeće "Sana", a onda je prepušten propadanju. Tokom posljednjeg rata u BiH zgrada je znatno oštećena.&nbsp;

Nalazi se u veoma lošem stanju i potrebna su velika sredstva za njenu obnovu, a stvari dodatno komplicira to što se radi o nacionalnom spomeniku BiH

Željeznička stanica se nalazi u veoma lošem stanju

Zgradi stare željezničke stanice vratiti stari sjaj

Sej Ramić objavio je na Facebooku da je Tužilaštvo USK formiralo predmet u vezi s izdavanjem dozvola za migracione centre u Bihaću. 
- Dragi moji prijatelji, kao Vijećnik sam pozvan od kantonalnog tužioca Adnana Tulića da dam iskaz o saznanjima vezano za formiranje migracionih centara na prostoru grada. Kako mi je rečeno, Tužilaštvo je po službenoj dužnosti formiralo predmet u vezi s izdavanjem dozvola za migracione centre u Bihaću. S obzirom na to da imamo ogromno povjerenje u Adnanov rad, koji vraća vjeru u rad Tužilaštva, pravo i pravdu, vrlo rado ću se odazvati. Davanje iskaza je u srijedu, 3. aprila, 2019. u 8:30 sati u prostorijama Tužilaštva – napisao je Ramić.

Podsjećamo, u Bihać gotovo svakodnevno dođe nekoliko desetina migranata, koji iz ovog grada nastoje prijeći granicu i ući u Hrvatsku, odnosno Evropsku uniju.

Tužilaštvo USK formiralo predmet u vezi s izdavanjem dozvola za migracione centre u Bihaću

Bivši policajac Hazim Topić iz cazinskog sela Kolište nakon odlaska u penziju nije znao šta bi s viškom vremena na koje nije navikao. Da bi&nbsp; skratio penzionerske dane, kupio je tri koze,&nbsp; a danas ima 13 koza i 21 jare.Vole ambroziju Topić ističe da mu uzgoj koza omogućava stalan boravak u prirodi, a otkako je počeo konzumirati njihovo mlijeko i sir, nema nikakvih zdravstvenih problema.- Koze su vrlo izbirljive i neće da jedu svakakve biljke. Iznenadio sam se da im je omiljena biljka ambrozija, koja mnogim ljudima stvara probleme, jer su na nju alergični, ali s druge strane ona ima ljekovita svojstva i kozama je jako slatka. Mnogi ljudi koji imaju alergiju na neke trave, polen cvijeta ili drveća, traže kozije mlijeko koje piju i osjećaju se mnogo bolje – ističe Topić.Pomoć suprugeDodaje da mu u uzgoju koza pomaže supruga, sve su životinje propisno registrirane, a većina ih ima i svoje ime.- Tako u stadu imam Bambija, Bijelu i Žutu Rogu, Brenu... Planiram da ostanem na ovom broju koza, ali možda nabavim još neku, druge vrste, koja daje više mlijeka od mojih. Moje imanje nalazi se blizu šume pa su koze stalno u prirodi. To su vrlo inteligentne i razigrane životinje, okretne i snalažljive te prave umjetnice u skupljanju hrane – pojašnjava Topić.Ljekovita svojstva- S obzirom na to da kozije mlijeko spada u najzdravije namirnice i da je njegova hemijska struktura nevjerovatno slična majčinom mlijeku, neshvatljivo mi je da se više ljudi ne bave uzgojem koza. Od davnih vremena kozije mlijeko se upotrebljava ne samo za ishranu nego i kao pomoćno sredstvo za liječenje mnogih bolesti poput bronhitisa, za suzbijanje alergija, jačanje imuniteta, liječenje i jačanje pluća... – kaže Topić.

To su vrlo inteligentne i razigrane životinje, okretne i snalažljive te prave umjetnice u skupljanju hrane, pojašnjava Topić

Topić sa svojim kozama: Boravak u prirodi od neprocjenjive važnosti

Bivši policajac penzionerske dane provodi uzgajajući koze

Stotinjak građana Bihaća protestnim je okupljanjem na Gradskom trgu danas ponovo izrazilo nezadovoljstvo zbog situacije u vezi s <a href="https://avaz.ba/tag/4745/migranti">migrantima</a> i izbjeglicama u tom gradu.&nbsp; Naglašeno je da nema organizatora protesta, već da je riječ o spontanom okupljanju nezadovoljnih građana. Insistira se na izmještanju migranata i izbjeglica iz centra grada i nekoj vrsti ograničavanja njihovog kretanja.
- Nemamo ništa protiv migranata i izbjeglica, ništa protiv čovjeka. Već smo dokazali našu humanost, ali ovim mirnim protestnim okupljanjem tražimo neka rješenja. Želimo oslobađanje javnih površina u gradu i sigurne parkove za našu djecu. U građane su uvukla nesigurnost i tome jednostavno moramo stati ukraj - rekao je jedan od okupljenih građana Šeherzad Nanić.
Građani su u izjavama za medije ponavljali kako je neophodna reakcija države, ali i izrazili nezadovoljstvo djelovanjem gradske i kantonalne vlasti.
- Nismo zadovoljni ni postupcima gradonačelnika, zbog čega tražimo i njegovu smjenu. Smatramo da je trebao i mogao učiniti više kako bi nas zaštitio. Država tek ništa nije uradila, pa je o tome suvišno i pričati. Mi u Bihaću svakodnevno svjedočimo ekscesima, tučama, krađama i provalama. Ne možemo to samo gledati i tolerirati - riječi su Mirsada Pačenkovića.
Okupljeni na Gradskom trgu u Bihaću najavili su da će od danas na ovakav način tražiti reakciju nadležnih i rješavanje sve kompleksnije situacije u vezi s migrantima i izbjeglicama u tom dijelu Bosne i Hercegovine.

Građani Bihaća protestirali zbog situacije u vezi s migrantima

Vlada Velike Britanije je, posredstvom Međunarodne organizacije za migracije (IOM) i u saradnji s Gradom Bihaćem, finansirala rekonstrukciju svlačionica i krova na stadionu Nogometnog kluba Jedinstvo, u šta je uloženo više od 200.000 KM. 
Stadion Jedinstva danas su obišli britanski ambasador Metju Fild (Matthew Field) i projekt-koordinatorica IOM-a Kristina Šešlija. Oni su u pratnji predsjednika kluba Aldina Kulenovića i predstavnika uprave, stručnog štaba i igrača obišli stadion te se na licu mjesta uvjerili u realizaciju projekta izgradnje novih svlačionica prema UEFA-nim standardima. 

Osim projekta svlačionica, promijenjen je i krov na zapadnoj tribini te su realizirani i manji infrastrukturni projekti poput sanacije ograde i ulaza na stadion. 

Posebno je apostrofirana reorganizacija Nogometne škole Jedinstvo, u koju se, u saradnji s IOM-om, uključuju i zainteresirana djeca iz migrantskih porodica koja borave u prihvatnim kampovima u Bihaću, sa željom da djecu socijalno izjednače te da im daju priliku da se kroz sport što ugodnije osjećaju u Bihaću, te da iz njega ponesu lijepa sjećanja. 

Na današnjem treningu koji vode Asmir Pašagić i Ervin Smajilagić boravilo je oko 15 dječaka, koji su vrijedno ispunjavali postavljene zadatke.
&nbsp;Ovo je još jedan u nizu projekata kojima se saniraju eventualne posljedice migracijskog procesa, odnosno neki način zahvale lokalnom stanovništvu koje je prihvatilo ljude u nevolji.&nbsp;

Novac iskorišten za obnovu krova i svlačionica

Ambasador Fild s igračima i članovima uprave Jedinstva

Britanski ambasador Metju Fild obišao stadion Jedinstva

Članovi Kluba ekstremnih sportova „Kondor“ istraživali su ovih dana unutrašnjost Dabarske pećine, koja se nalazi na širem prostoru istoimenoga sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta. 

&nbsp;Dva rukavca 

Prema riječima Edina Seferovića, predsjednika ovoga kluba, tom prilikom koristili su čamce, budući da je najveći dio ove pećine ispunjen jezerom. 

- Kroz pećinu se nesmetano i bez druge opreme može kretati u dužini od gotovo 200 metara od samog ulaza, a potom se nailazi na jezero. Pećina se na jednom mjestu račva u dva rukavca i mi smo istražili oba, onoliko koliko smo mogli - kaže Seferović.

Prema njegovim riječima, desni rukavac se brzo sužava i prolazak njime je opasan i nemoguć bez odgovarajuće alpinističke opreme, dok se lijevi prostire u dužini od gotovo 300 metara i njime je moguće ploviti čamcem. Dodaje kako taj rukavac potom završava veoma dubokim sifonskim jezerom, a od tog mjesta se u unutrašnjost pećine prostire mreža manjih kanala koji su uski i teško prohodni. 

- Ono što smo mogli zapaziti jeste da pećinu nastanjuju kolonije slijepih miševa i da ih je naše prisustvo uznemirilo. U svakom slučaju, ovo je pravi raj za speleologe i ljubitelje avanturizma - kaže Seferović. 

&nbsp;Turistički potencijal

Pećina u prošlosti nije mnogo istraživana, a naučnici su tokom sedamdesetih godina ustanovili da jezero u njenoj unutrašnjosti nastanjuje čovječija ribica, endemični vodozemac koji opstaje samo u čistim i nezagađenim vodama.

Lokalitet na kojem se nalazi Dabarska pećina i izvor istoimene rijeke je pristupačan i posjećuju ga turisti, iako je ovaj resurs nedovoljno iskorišten.

&nbsp;Nekad bila naseljena&nbsp;&nbsp; 
Dabarska pećina je prije skoro pet decenija bila predmet arheoloških istraživanja i tom prilikom je potvrđeno kako je nastanjivana još tokom neolitskog perioda. Tada su pronađeni grnčarija i vrijedni artefakti koji potvrđuju da su ovdje obitavali naši preci koji su pripadali tzv. vučedolskoj kulturi i pretpostavlja se kako su na ove prostore migrirali s područja današnje Slavonije.

Zapazili smo da pećinu nastanjuju kolonije slijepih miševa i da ih je naše prisustvo uznemirilo. U svakom slučaju, ovo je pravi raj za speleologe i ljubitelje avanturizma, kaže Seferović.

Dabarska pećina: Raj za speleologe i ljubitelje avanturizma

Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Štrajk ljekara, doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskoga kantona ušao je već u četvrtu sedmicu i, nažalost i ljekara i pacijenata, ne nazire mu se kraj. 

Usvojen budžet 

Sindikat doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskog kantona i Sindikat ljekara Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću nastavili su polovinom februara u januaru zamrznuti štrajk dobivši obećanje Vlade USK da će donošenjem budžeta za 2019. ispuniti njihove zahtjeve, odnosno povećati satnice. No, budžet je usvojen, a Vlada dato obećanje nije ispunila. 

Osim u Općoj bolnici Sanski Most, slično stanje je i u Domu zdravlja Bihać i Kantonalnoj bolnici Bihać.

- Gdje god smo mogli smanjiti svoje zahtjeve, to smo učinili, pristali smo da im damo rok od mjesec pa nas opet nisu ispoštovali - kazao je dr. Nedim Kurtagić, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije USK.

On ističe da kolege ljekari tokom štrajka imaju veliko razumijevanje prema građanima, da niko neće biti odbijen, te da su u ovaj štrajk stupili i zbog njih i zbog opstojnosti cjelokupnog zdravstvenog sistema u Kantonu.

U čekaonici Doma zdravlja u Bosanskoj Krupi zatekli smo nekoliko pacijenata koji su čekali na zdravstveni pregled ili došli da im ljekar prepiše redovnu terapiju lijekova.

– Želim da doktori što prije okončaju štrajk i počnu raditi, da im se ispune njihovi zahtjevi. Štrajk ljekara, prema meni, je opravdan, kao i njihovi zahtjevi. Svako traži svoja prava, pa tako i ljekari. Radila sam nalaze i čekam da mi se prepiše terapija. Nadam se da će me ljekar primiti - kaže pacijentica Izeta Nuhanović.

Povišice za sve

Sejfo Šahinović također kaže kako je štrajk opravdan, ali bi i sve medicinsko osoblje trebalo dobiti povišicu plaće, a ne samo doktori.

- Jedan dan sam dolazio i nisam završio što sam trebao jer su mi rekli da, navodno, ne daju terapije dok traje štrajk. Sad sam došao drugi put. Vidjet ću hoću li dobiti - kaže Šahinović.

 
Trpe građani 

Senudin Alijagić doveo je sina Adijana na ljekarski pregled kako bi ga upisao u vrtić. Kaže da zbog štrajka ljekara najviše trpe građane. 
&nbsp;– Zahtjevi ljekara su donekle opravdani. Mislim da bi štrajk trebao biti prekinut što prije baš zbog toga da bi svi pacijenti mogli dobiti svoje terapije i ostvariti sva prava koja im po zakonu pripadaju – ističe on.

Niko neće biti odbijen, kaže dr. Kurtagić. Pacijenti smatraju da su zahtjevi ljekara opravdani, ali, svejedno, jedva čekaju da se štrajk završi

Pacijenti u čekaonici Doma zdravlja u Bosanskoj Krupi

Ljekari u USK četvrtu sedmicu u štrajku, pacijenti na rubu strpljenja

Bihać nema označene biciklističke <a href="https://avaz.ba/tag/24905/biciklisticka-staza">staze</a><a href="https://avaz.ba/tag/24905/biciklisticka-staza"></a> iako je ovaj sport dosta omiljen među Bišćanima te su formirana i tri biciklistička kluba.&nbsp; Prepoznajući važnost biciklizma, vlada Unsko-sanskog kantona usvojila je strategiju za uređenje sistema biciklističkih staza.Dobra namjera Predsjednik Rekreativnog biciklističkog kluba (RBK) „Japod“ Ahmet Alibabić namjeru vlade da se napokon nešto promijeni ocjenjuje dobrom.- Biciklističke staze treba označiti, jednako kao planinarske što su označene, ali i nas bicikliste uključiti u proces izrade strategije. Svakako bismo dali korisne savjete i pomoć – kaže Alibabić.S njim se slaže i Adnan Mekić iz Brdsko-biciklističkog kluba (BBK) “Daj krug”.&nbsp;- Naši prijatelji iz većih gradova, poput Sarajeva, Mostara i Banje Luke, rade kritične mase okupljanja jednom mjesečno gdje vlastima i ostalim učesnicima u saobraćaju daju do znanja da su i biciklisti ravnopravni učesnici - ističe Mekić. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Adnan Alagić kazao je da je na nedavno održanoj sjednici Vlade izabrana konsultantska firma koja će pripremiti studiju izvodljivosti uređenja i proširenja biciklističkih staza.

Donatorska sredstva
- Vidjet ćemo šta se može unaprijediti. Nakon izrade studije i njenog usvajanja krenut će se u realizaciju na terenu. Tražit će se izvođači te, osim naših, i donatorska sredstva – ističe ministar Alagić.
Ni u Cazinu nije bolje
Za ljubitelje biciklizma iz Cazina, koji promoviraju zdrav način života i sport općenito, situacija nije ništa bolja.
&nbsp;- U Cazinu nemamo riješenu infrastrukturu što se tiče biciklističkih staza, ali smo ih sami pravili po šumskom terenu, tako da imamo nekoliko urađenih šumskih staza, ali to nije dovoljno - kaže Jasmin Ljubijankić iz Biciklističkog kluba “Cazin”.

Izabrana je konsultantska firma koja će pripremiti studiju izvodljivosti uređenja i proširenja biciklističkih staza, kaže ministar

Bihać ima tri biciklistička kluba, ali ne i staze za njih

Bihać bi uskoro mogao dobiti biciklističke staze

Inicijativa o zaduživanju općina i gradova o stavljanju poljoprivrednog zemljišta u funkciju dobila je podršku zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona jer značajne površine zemlje se ne obrađuju, a pojedine lokalne zajednice ih ne žele dati u zakup.Velik problem Šefik Dedić bavi se proizvodnjom povrća u zatvorenom. Za razliku od svojih kolega, koji ne uspijevaju sve prodati, Dedić s plasmanom, kako kaže, nema problema. Uz vlastito koristi i zakupljeno zemljište. Jedan od većih problema poljoprivrednika je upravo nedostatak zemljišta za obradu, kojeg ima, ali ga je teško dobiti.Prema postojećim propisima, svi koji posjeduju zemlju dužni su je obrađivati odnosno održavati. Ako to nisu u mogućnosti, trebali bi je ustupiti ili na drugi način riješiti, a u skladu s propisima o davanju nekretnina u zakup. Zato je Vlada na nedavno održanoj sjednici usvojila Inicijativu o zaduživanju općina i Gradova o stavljanju u funkciju zapuštanog poljoprivrednog zemljišta.- Raspoloživo državno zemljište koje imaju daju u zakup poljoprivrednim proizvođačima da bi na taj način povećali poljoprivrednu proizvodnju - ističe Sulejman Kulenović, ministar poljoprivrede u Vladi USK. Inicijativu je pokrenuo bivši bosanskopetrovački načelnik, a sada zastupnik u Skupštini Zlatko Hujić. Slovo zakona - Pojedine lokalne zajednice ne daju zainteresiranim poljoprivrednicima zemljište u zakup. Zakon o poljoprivrednom zemljištu tu mora biti konkretniji i da, ako se već ne naplaćuje porez na zemlju koja se ne obrađuje, ona smatra napuštenom&nbsp; – ističe Hujić. Kako inicijativa ne bi ostala mrtvo slovo na papiru, Hujić dodaje da će sada insistirati na rokovima i onima koji će biti u obavezi nadzirati implementaciju same inicijative. Diktiraju uvjete- Puno je površina pod korovom i kad tu zemlju hoćemo kultivirati i obrađivati, odjednom se pojavi vlasnik kojeg nije bilo po 30 godina. Tada on počne diktirati uvjete, što otežava zakup - ističe Dedić.

Prema postojećim propisima, svi koji posjeduju zemlju dužni su je obrađivati odnosno održavati, a ako to nisu u mogućnosti,  trebali bi je ustupiti ili na drugi način riješiti

Ogromne površine zemljišta na području USK su napuštene i zarasle u korov

Napuštena i zarasla polja davat će se u zakup

U Bosanskoj Otoci je povodom Međunarodnog dana žena u Domu kulture na svečan način označen početak ovogodišnjeg izdanja tradicionalne izložbe ručnih radova otočkih žena.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Sačuvati tradiciju 
Organizatorice izložbe su članice Aktiva žena „Otoka“ koje su pozvale sve sugrađanke da obogate ovu izložbu svojim ručnim radovima rađenim u gotovo svim tehnikama, počevši od heklanja, pletenja, keranja, šlinganja, veza, tkanja, necanja...
- Cilj je sačuvati tradiciju, predstaviti karakterističnost radova našeg užeg prostora te potaknuti žene, posebno mlade, da korisno iskoriste slobodno vrijeme te da pokušaju zaraditi. Izložba je prodajnog karaktera, cijene se nalaze na svakom artiklu koji se prodaje - kaže članica Aktiva žena „Otoka“ Sadeta Čaušević.

Potpredsjednica Udruženja Enisa Sivić izrazila je zadovoljstvo što su njihovi gosti članice udruženja oboljelih od karcinoma „Mimoza“ iz Bosanske Krupe, Udruženja žena “Vakat” iz Jezerskog i „Jasminka Čaušević“ iz Arapuše. 
&nbsp;Nastup KUD-a
Najmlađi članovi folklorne sekcije Kulturno-umjetničkog društva „Mladost“ iz Bosanske Otoke su svojom igrom i narodnim nošnjama u predvorje izložbenog prostora donijeli ljepotu tradicije te tako pridonijeli ovoj manifestaciji.

Radi se o rukotvorinama rađenim u gotovo svim tehnikama, počevši od heklanja, pletenja, keranja, šlinganja, veza, tkanja, necanja...

Sa izložbe rukotvorina Aktiva žena “Otoka“ u Domu kulture

Vrijedne Krajiškinje predstavile ručne radove

Izgradnja Islamskog kulturnog centra u Cazinu uskoro bi mogla početi. Objekt bi bio spoj bosanskohercegovačke i osmanlijske arhitekture i odlično bi se uklopio u ambijent grada Cazina.Tehničke stvari Lokacija za izgradnju određena je još prije nekoliko godina i Centar će biti izgrađen na području poznatom kao „Bolničko voće“.Prema riječima Saida ef. Mujakića, glavnog imama Medžlisa Islamske zajednice Cazin, ostalo je još da se riješe dvije tehničke stvari, prije izdavanja same građevinske dozvole. - Jedna se tiče kantonalnih organa i imamo dogovor da ćemo to u narednih 15-20 dana završiti. Druga značajnija aktivnost tiče se našeg suda, odnosno gruntovnice. Treba nam ZK izvadak, prema kojem bi Medžlis IZ Cazin bio korisnik prava građenja, što bi otklonilo sve prepreke za izdavanje građevinske dozvole – rekao je ef. Mujakić.Dodaje da je urbanistički i glavni projekt urađen i da se već neko vrijeme nalazi kod potencijalnih donatora.- No, dok god ne budemo imali građevinsku dozvolu u džepu, pomalo je neozbiljno da kucamo na vrata bilo kojeg donatora.Lokacijska dozvola &nbsp;- Izdata je i lokacijska dozvola, koja je, ustvari, jedna vrsta urbanističke saglasnosti te je predata dokumentacija za izdavanje građevinske dozvole. Nadamo se da ćemo je ubrzo i dobiti kako bismo krenuli u realizaciju – naglasio je ef. Mujakić.&nbsp;Brojni sadržaji Površina centra iznosit će 15.000 kvadratnih metara. Zamišljen je kao objekt multifunkcionalnog karaktera, u kojem će se, osim vjerskih sadržaja, obavljati i brojne druge aktivnosti i usluge.

Dok ne dobijemo građevinsku dozvolu, neozbiljno je da se obraćamo potencijalnim donatorima, kaže ef. Mujakić

Idejno rješenje budućeg Islamskog centra u Cazinu

Cazin bi uskoro mogao dobiti Islamski kulturni centar

Za lanjske štete od snijega i poplava građanima Bihaća dosad je isplaćena polovina od 100.000 KM koje su izdvojene u te svrhe. Dosad je prema odobrenim prijavama štete isplaćeno 50.000.Poziv građanima Snijeg u februaru te poplave u martu prošle godine na području grada Bihaća razlog su što je Gradska uprava dva puta proglašavala stanje elementarne nepogode.Tada su oštećene brojne poslovne hale i staklenici za uzgoj povrća, građani su bili pozvani da prijave nastalu štetu.

- Zaprimljeno je 69 prijava, koje je nadležna komisija pregledala, valorizirala i uputila na daljnje postupanje - kaže Elmedin Mehadžić, portparol Gradske uprave Bihać.
Od 69 prijavljenih samo je 23 ispunilo potrebne uvjete, dok je od onih čije prijave nisu prihvaćene njih 13 uložilo žalbe. Među njima je i Šefik Dedić, kojem je u potpunosti uništeno 1.200 kvadratnih metara plastenika.
- Šteta je, prema njihovim procjenama, bila oko 100.000 maraka, međutim, mislim da je bila veća, ali nema veze, ja svakako nisam dobio ni feninga. Vozam se od komisije do komisije, ne znam šta više reći - kaže Dedić.

Komisija za žalbe
Dodaje da je razlog tome nepostojanje građevinske dozvole to je bio uvjet koji nisu morali ispoštovati ostali podnosioci zahtjeva.
- Iz ove proizvodnje ja sam dosad izdvojio oko 350.000 maraka PDV-a i niko nije rekao vaši su objekti nelegalni, mi te pare nećemo. Svi su tada šutjeli i sad, kad treba meni pomoći, drže se slova zakona - navodi ogorčeni Dedić.
Drugostepena komisija za žalbe Gradskog vijeća razmatra 13 žalbi koje bi uskoro trebale biti riješene.

Od 69 prijavljenih samo je 23 ispunilo potrebne uvjete, dok je od onih čije prijave nisu prihvaćene njih 13 uložilo žalbe koje još nisu riješene

Snijeg oštetio brojne poslovne hale i staklenike

Za nadoknadu štete isplaćeno 50.000 KM

Doktori medicine i stomatologije iz Unsko-sanskog kantona (USK), koji su već treću sedmicu u generalnom štrajku, danas su u Bihaću organizirali i protestnu šetnju gradskim ulicama. - S obzirom na to da štrajk ulazi u treću sedmicu bez ikakvih pomaka, odlučili smo organizirati i ovu protestnu šetnju. Na ovaj način želimo pokazati da se borimo samo za dvije stvari, da se poštuje zakon - Kolektivni ugovor, koji se, nažalost, već četiri mjeseca ne poštuje na način na koji bi trebao i da nam se omogući da ostanemo u našoj zemlji liječiti svoje sunarodnjake, a ne da idemo negdje drugo trbuhom za kruhom - rekao je predsjednik Sindikata ljekara u Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić“ Amir Rekić.
Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije USK Nedim Kurtagić naglasio je da su doktori u ovom kantonu još jednom poniženi, s obzirom na to da svoja prava moraju tražiti na ulici.
- Mi ne tražimo ništa drugo, osim poštivanja potpisanog Kolektivnog ugovora, prema kojem nam je još u novembru prošle godine predviđeno drugo povećanje plaće. Naravno, danas su tu s nama kolege i iz ustanova u kojima se implementira Kolektivni ugovor, ali nas iz sindikalne solidarnosti podržavaju - dodao je Kurtagić.
Iz Sindikata su istakli kako su prošle sedmice bili na sastanku s kantonalnom ministricom zdravstva, rada i socijalne politike Nerminom Ćemalović, međutim, nisu mogli shvatiti i prihvatiti objašnjenja za trenutnu situaciju.
Potvrđeno je kako će se ovaj put istrajati u zahtjevima, ali i da će se svi ljekari u međuvremenu maksimalno pridržavati sporazuma o minimumu poslova za vrijeme generalnog štrajka.

Građani, učenici i rafteri čiste Unu i naselja uz obalu

Put putuju migranti: Talgo vozom do Bihaća

U USK još 100 kvadratnih kilometara pod minama

Zgradi stare željezničke stanice vratiti stari sjaj

Tužilaštvo USK formiralo predmet u vezi s izdavanjem dozvola za migracione centre u Bihaću

Bivši policajac penzionerske dane provodi uzgajajući koze

Građani Bihaća protestirali zbog situacije u vezi s migrantima

Britanski ambasador Metju Fild obišao stadion Jedinstva

Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Ljekari u USK četvrtu sedmicu u štrajku, pacijenti na rubu strpljenja

Bihać bi uskoro mogao dobiti biciklističke staze

Napuštena i zarasla polja davat će se u zakup

Vrijedne Krajiškinje predstavile ručne radove

Cazin bi uskoro mogao dobiti Islamski kulturni centar

Za nadoknadu štete isplaćeno 50.000 KM

Protestna šetnja doktora medicine i stomatologije USK

Unsko-sanski kanton

Građani, učenici i rafteri čiste Unu i naselja uz obalu

Put putuju migranti: Talgo vozom do Bihaća

U USK još 100 kvadratnih kilometara pod minama

Zgradi stare željezničke stanice vratiti stari sjaj

Tužilaštvo USK formiralo predmet u vezi s izdavanjem dozvola za migracione centre u Bihaću

Bivši policajac penzionerske dane provodi uzgajajući koze

Građani Bihaća protestirali zbog situacije u vezi s migrantima

Britanski ambasador Metju Fild obišao stadion Jedinstva

Dabarsku pećinu moguće obići samo čamcem

Ljekari u USK četvrtu sedmicu u štrajku, pacijenti na rubu strpljenja

Bihać bi uskoro mogao dobiti biciklističke staze

Napuštena i zarasla polja davat će se u zakup

Vrijedne Krajiškinje predstavile ručne radove

Cazin bi uskoro mogao dobiti Islamski kulturni centar

Za nadoknadu štete isplaćeno 50.000 KM

Protestna šetnja doktora medicine i stomatologije USK