Nedostatak različitih i inovativnih sadržaja za mlade ljude posebno je izražen u manjim sredinama. Mladi Ključani, za razliku od onih iz većih gradova, nemaju prevelik izbor za druženje i zabavu. Bez kina i drugih sadržaja za njih, slobodno vrijeme uglavnom mogu provoditi u lokalnim kafićima.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Dobra volja
Za sve koji žele nešto više i drugačije Omladinski centar „Kosmos“ posljednjih 14 godina pruža im priliku da ostvare svoje ciljeve. Zbog kvaliteta rada već su poznati i na evropskim adresama, gdje su dobili sredstva za projekte „Mladi u akciji“ i „Erasmus plus“ do 2020. godine.
Evropska komisija finansira i novi projekt koji je odobren u septembru prošle godine. Pravi su primjer da je za uspjeh potrebna samo dobra volja i predan rad.
- Tema su ljudska prava, predrasude, različitost i migracije. I to je aktivnost koja će se odvijati u Srbiji, Turskoj, Crnoj Gori, Italiji i BiH – kaže Azra Kujundžić iz „Kosmosa“. 
Da nevladin sektor ima itekako prostora za unapređenje kvaliteta života ističu i mladi u Bosanskom Petrovcu koji kroz odobrena sredstva Omladinske banke ostvaruju zacrtane ciljeve.
- Imamo različitih projekata iz različitih oblasti, kao što su igrališta i edukativne radionice. Cilj je da podstaknemo građane i svijet za određene tematike i za razne oblasti – ističe Amila Bešić, koordinator „Omladinske banke“ u Bosanskom Petrovcu.
&nbsp;Velika razlika 
Društvene promjene vidljive su i u omladinskom aktivizmu i to po starosti uključenih. Sad su uglavnom aktivni srednjoškolci jer oni stariji odlaze zbog nastavka školovanja ili napuštaju BiH zbog potrage za poslom. Razlika u posljednjih pet godina je ogromna.
- Mi smo tada imali aktivnih 40 anketara i sve su bili mladi ljudi. Više od 500 mladih smo tada anketirali. Sada, pet godina kasnije, nas je anketara svega četvero - kaže Kujundžić. 
Različiti projekti 
Omladinski centar „Kosmos“ u svom djelovanju nije ograničen samo na svoju općinu već aktivno pomaže mladima iz cijele BiH. Upravo zbog toga u istraživanju koje je provelo Ministarstvo za civilne poslove „Kosmos“ je vodeći u implementaciji različitih projekata. Mladi Ključani upravo uz njihovu pomoć mogu ostvariti željeno.

Zbog kvaliteta rada već su poznati i na evropskim adresama, gdje su dobili sredstva za projekte „Mladi u akciji“ i „Erasmus plus“ do 2020. godine

Vodeći u implementaciji različitih projekata

Mladi uz podršku mogu ostvariti željeni cilj

Iako privreda stagnira, na tržištu nekretnina u USK izuzetno je živo. U Bihaću je sve više novoizgrađenih stambenih objekata ili su u fazi gradnje, a investitori najavljuju izgradnju i novih poslovno-stambenih kompleksa. 
- Zakon o građenju izišao nam je ususret jer ne plaćamo porez na dodatnu vrijednost jer prvi kupac je oslobođen tog poreza, tako da ima zainteresiranih i prodaja ide dobro - kaže Damir Hrnjica, predstavnik investitora.

Niži spratovi&nbsp;U jednoj bihaćkoj agenciji kažu nam da interes vlada naročito za stanove u prizemlju i nižim spratovima. Kupuju se stanovi bez obzira radi li se o jednosobnim ili onim sa većom kvadraturom. Uglavnom kupuje dijaspora, ali ima i domaćih kupaca. Zbog izraženog odlaska mlađih članova porodice, stariji zbog nemogućnosti da se brinu kuće mijenjaju za stanove. &nbsp;

Oni prodaju svoje kuće jer se ne mogu više o njima brinuti, treba to održavati. Oni prodaju kuće, kupuju stanove na prvom i drugom spratu i onda tako se kreira i cijena. Stan koji je u prizemlju košta puno više nego onaj na višem spratu. Bihać nije dobar sa liftovima, sve to utječe na cijenu, raspored i spratnost, u kakvom je stanju, je li u izvornom ili renoviranom.
Lokacija i stanje nekretnine diktira njenu cijenu. Godišnja doba, također, diktiraju tempo prodaje. 
Zimsko vrijeme 
- Stanovi se najbolje prodaju, a kuće slabije. Zemlja je relativno mrtva u ovo zimsko vrijeme i manje se prodaje za razliku od proljeća, kada je ljudi kupuju, prave vikendice. Sad smo u turizmu i onda ljudi tada sebi kupuju, grade i pripremaju se za sezonu – kaže Mirsad Kečalović iz jedne od bihaćkih agencija za prodaju nekretnina koji se nakon 26 godina provedenih u SDA vratio u Bihać.

Ocjena je, međutim, da su cijene posebno u Bihaću visoke u odnosu na ekonomsku situaciju i standard građana.
- Imamo dijelova u Sarajevu gdje je cijena ista kao i u Bihaću. Nećemo uzimati u obzir centar Sarajeva, ali recimo da poredimo Bihać sa cijenama stanova na Ilidži, Stupu, Čengić-Vili, cijene su iste baš kao i ovdje - kaže Kečalović. 





Korigiranje cijena&nbsp;&nbsp;Investitori u novogradnji u posljednje vrijeme primorani su korigirati cijene stanova jer je evidentna nesigurnost kod izvođača radova. Kažu nam da nerijetko moraju povisiti cijenu jer izvođači radova teško zadržavaju radnike koji napuštaju gradilišta i odlaze u inozemstvo.
- To je domino-efekt. Da bi izvođač zadržao radnika, on mora povećati cijenu rada, a mi smo tada primorani i povećati cijenu stana jer jedan potez zahtijeva i drugi – kaže Hrnjica.

Zbog izraženog odlaska mlađih članova porodice, stariji zbog nemogućnosti da se brinu kuće mijenjaju za stanove

Kupaca ima, cijene stanova kao na Ilidži

Građani Bihaća i njihovi gosti 2019. godinu dočekat će na Gradskom trgu uz bosanskohercegovačku muzičku grupu "Zoster". Novogodišnji doček bit će organiziran u „Zimskom parku“, u okviru decembarske manifestacije „Bihaćka zimska priča“.&nbsp; - Bit će tu još nekoliko iznenađenja za naše sugrađane i zaista se nadamo da će uživati u novogodišnjoj noći. Grupa "Zoster" je garant dobrog provoda, a nadamo se da će nas i vrijeme poslužiti. S obzirom na izuzetan uspjeh manifestacije „Bihaćka zimska priča“, ne sumnjam da će građani Bihaća maksimalno uživati i u zajedničkom novogodišnjem slavlju - rekao je direktor Turističke zajednice Grada Bihaća Armin Amidžić.
Predstavnici Gradske uprave Bihać će u novogodišnjoj noći tradicionalno obići dežurne službe te darovati prvorođenu bebu na Odjelu porodilišta u Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“.

Građani Bihaća Novu godinu dočekuju uz grupu "Zoster"

Desetine kilometara više od godinu nisu bile prepreka 19-godišnjem Seadu Hodžiću da svakodnevno dolazi na posao i vrijedno radi. Kako nije imao automobil, njegov put do posla odlučile su olakšati radne kolege.&nbsp;Priredili su mu veliko iznenađenje i poklonili automobil Fiat Punto. Hodžić kaže da ga je poklon radnih kolega prijatno iznenadio i da ga nije očekivao.&nbsp;&nbsp; -	Dva dana kasnije još sam pod utiskom. Ne mogu vjerovati. Hvala im svima, radnim kolegama i šefu, na tako lijepom poklonu. Mnogo će mi značiti. Uopće nisam znao kakvo iznenađenje mi pripremaju. Mislio sam da je to sasvim običan radni dan, međutim, oni su se potrudili da tako ne bude. Pamtit ću to uvijek. Kada sam došao na posao, dočekao me cijeli kolektiv i ispočetka nisam znao o čemu se radi. Morao sam hodati zatvorenih očiju, a kada sam ih otvorio, imao sam šta vidjeti – automobil na poklon - kaže Sead Hodžić. 
Od ideje do realizacije Seadovim kolegama mnogo nije trebalo. Muhamed Selimović, vlasnik bihaćke firme koji je podržao svoje radnike i uzeo učešće u kupovini, kaže nam da se sve&nbsp;odigralo spontano i u jednom danu. Nakon dogovora, odvojili su novac i kupili auto.-	Sead je jedini radnik firmi među njih 32 koji nije imao svoje vozilo. Položio je vozački prije mjesec. Dečki su došli, predložili i sve smo riješili za sat. Uzbuđenje i radost za sve nas je bila ogromna. Sead je izuzetno vrijedan radnik, korektan i inteligentan. On ne želi otići iz BiH, želi ovdje ostati i raditi. Meni kao poslodavcu ne preostaje mnogo nego da pored plaće i na druge načine pomognem mlade ljude u toj namjeri, onoliko koliko mogu. Drago mi je kad čujem da ima mladih koji ne žele otići, a Sead je jedan od njih i zaslužio je ovo - kaže Muhamed Selimović, vlasnik firme. 
Nakon poklonjenog automobila, Muhamed Selimović, vlasnik firme, odlučio je iz svog novčanika platiti i registraciju automobila.&nbsp;&nbsp; -	Mi smo prekjučer imali zajednički novogodišnji ručak. Svi radnici, njih 32, počašćeni su sa 250 KM za provod u Novoj godini onako kako oni žele. Uspješno smo završili godinu, kako ja tako i kupci. Želim da takva bude i mojim radnicima – poručuje Selimović. 
Sve je spremno da u prvim danima nove godine Sead u svom automobilu napravi prve kilometre do posla. Do toga su vodili jedino ljudskost i kolegijalnost radnika ovog privrednog kolektiva. 
-	Sve ovo što smo učinili nije mnogo. Sitnica je to koja nas je sve uveselila i pokazala da u ovo tmurno vrijeme ima dobrih ljudi i pozitivnih priča. Može ih biti i više ako se potrudimo da i sami budemo akteri dobrih djela. Naše malo u svakome trenutku nekome može biti itekako veliko. Trebamo poticati jedni druge da budemo bolji kako prema sebi tako i prema drugima - kaže Selimović. 
&nbsp;&nbsp;

Sead Hodžić je kazao da ovo nije očekivao

Hodžić s kolegama: Dva dana kasnije još sam pod utiskom

Uposlenici "SMM Bihać - Turija" kolegi poklonili automobil

Melita Mujadžić, mlada i iznimno uspješna novinarka Radio-televizije Unsko-sanskog kantona i dopisnica „Dnevnog avaza“ iz Bihaća, u samo nekoliko dana primila je dvije vrijedne nagrade za svoj rad.&nbsp;&nbsp;
Dokumentarni film 

Nakon nagrade UNICEF-a za najbolji televizijski prilog „Prijatelji ne broje hromozome“ koju je primila u Sarajevu, Mujadžić je samo dva dana kasnije dobila i novinarsku nagradu „Emin Huskić“ Radio-televizije USK za 2018. godinu za četrdesetpetominutni dokumentarni film „Azra“, proglašen najboljim novinarskim ostvarenjem u ovoj godini, nastalim u produkciji ove medijske kuće. 

Mujadžić već osam godina priprema i realizira serijal emisija „Tragom sudbina“ u kojem tretira zanimljive životne priče i njihove aktere, među kojima i one o djeci i mladima s Downovim sindromom, poput svojih sugrađana Azre Dedić i Harisa Karača. 

- Novinarska nagrada „Emin Huskić“ za mene je veliko priznanje, priznanje za moj rad i trud, ali ne samo meni nego i akterima ovoga filma, priznanje Azri Dedić za njenu neumornu borbu za život čovjeka i bolji status u društvu. Tim filmom sam na Azrinom primjeru pokazala da se oni ni ne razlikuju od nas, već da imaju samo više prepreka koje trebaju savladati s više borbe. Nagrada mi zaista puno znači, međutim, mnogo više mi znači to što su ljudi s kojima sarađujem zaista dali sve od sebe da odradimo kako treba i kako to dolikuje. Iskrena je ovo priča, puna smijeha, radosti i suza o našoj sugrađanki Azri Dedić koja svoje nedostatke pretvara u prednosti.

Mujadžić ističe da su snimanje i montaža ovog dokumentarca završeni za samo pet dana. 

Zahvalna ekipi 

- Moram zahvaliti cijeloj ekipi, kolegama Nasku Kišmiću, Ekremu Halilagiću, Amiru Nuspahiću i Dževadu Mujagiću, ali i urednici Dokumentarnog programa Merimi Aličević, koja nam je i dala zadatak, a mi ga uspješno završili. Posebno sam zahvalna Centru za razvoj inkluzivnih praksi Bihać na čiju ideju je sve urađeno.&nbsp; Priča je to koja nas je naučila da Azra ne treba nas, nego da mi trebamo osobe poput nje, jer su oni mnogo bolji ljudi od nas samih i iskreniji u svemu, više cijene život, ali i prijatelje, osobe kojima su okruženi - kaže Mujadžić.

Politički pritisci&nbsp; &nbsp; 
Mujadžić je u ovoj godini bila izložena različitim pritiscima političara koji osporavaju slobodu izražavanja i novinarskog propitivanja. 

- Kada odbijete da budete samo držač mikrofona i usudite se pitati političke moćnike bilo šta osim onog što su oni spremni da kažu, uslijede verbalni sukobi, istraživanja o vama, prave se razne smicalice, a prijetnje ne prestaju. I nikad to ne stane, pritisak na novinara izvana, nego se umnogome odrazi i u redakciji. Sve je to s čim sam se i sama suočila u ovoj godini. No, i pored toga, valja se usprotiviti tom sistemu, suočiti sa strahom i biti glasniji i bučniji. Ima nas i takvih, ali voljela bih da nas je više - kaže Mujadžić.

Ova mlada i uspješna novinarka već osam godina priprema i realizira serijal emisija „Tragom sudbina“ u kojem tretira zanimljive životne priče i njihove aktere

Mujadžić s kolegama snimateljima i montažerima zaslužnim za uspjeh ovoga projekta

Melita Mujadžić dobila nagradu "Emin Huskić"

Da mladi iz Velike Kladuše ostvaruju odlične rezultate gdje god se nalazili i svoj grad predstavljaju u najboljem svjetlu potvrđuje vijest o uspjehu troje mladih Kladušana.Novčana nagrada Adnan Galijašević je bivši učenik Osnovne škole „Sead Ćehić“ Grahovo, a za prošlu školsku godinu uvršten je među tri najuspješnija i najbolja učenika Unsko-sanskog kantona i među najboljim je učenicima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Za svoj trud i rezultate nagrađen je diplomom i novčanom nagradom od Federalnog ministarstva obrazovanja. Galijašević je sada učenik prvog razreda Elektrotehničke škole u Bihaću. - Od petog razreda sam se spremao za takmičenja, mnogo sam vježbao i smatram da je ovo priznanje potvrda mog truda i rada. Učenicima poručujem da ulažu u svoje obrazovanje, jer tako ulažu u svoje bolje sutra – kaže on.Najda Veladžić, koja je završila Fakultet zdravstvenih studija u Bihaću, dobitnica je priznanja Srebrena značka Univerziteta u Sarajevu. Ovo priznanje dodjeljuje se studentima sa izvanrednim uspjehom i prosjekom ocjena, a mlada Kladušanka svojim radom i trudom uspjela je ostvariti ove zapažene rezultate. Dobra motivacija - Ovo priznanje ne treba se shvatiti olako, nego mi treba biti i podstrek i motivacija za dalje – zaključuje Veladžić i dodaje da je upisala i master studij pa planira stečeno znanje primjenjivati u Bosni i Hercegovini i na taj način biti koristan član društva.Primjer uspješnih mladih Kladušana je i studentica završne godine Ekonomskog fakulteta u Bihaću Džejlana Ćehić, koja je dobitnica priznanja za najboljeg studenta Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Prepoznati talent Osnovna škola „Sead Ćehić“ Grahovo dobila je priznanje Federalnog ministarstva obrazovanja za prepoznavanje, poticanje i usmjeravanje talentiranih učenika ka putevima utemeljenim na znanju. Direktor škole Teufik Žalić kaže da su ponosni na svoje učenike, a naročito na Adnana Galijaševića, koji je među tri najbolja u USK. - Veoma je važno na vrijeme prepoznati za što je određeni učenik talentiran i poticati ih i usmjeravati dalje, a mislim da smo mi u ovoj školi do sada odrađivali dobar dio posla – kaže Žalić.

Adnan Galijašević je među tri najbolja učenika u Kantonu, Veladžić je dobitinica „Srebrene značke“, a Ćehić priznanja za najboljeg studenta

Galijašević, Veladžić i Čehić: Trud i rad se na kraju isplate

Galijašević, Veladžić i Ćehić ponos Velike Kladuše

Kako bi obrazovanje uskladili s tržištem rada, predstavnici Mješovite elektrotehničke škole u Bihaću potpisali su ugovore s tri firme partnera u kojima učenici pod stručnim nadzorom obavljaju praksu.&nbsp;&nbsp; &nbsp;Uvidjeli nedostatke 
– Još prije rata naša ustanova je školovala učenike koji su radili u privredi, a u ovom poslijeratnom periodu taj koncept se izgubio. Kad smo uvidjeli nedostatke i probleme tržišta i škole, šta smo sve izgubili, onda smo to nazvali novim terminom, dualno obrazovanje i počeli ga implementirati koncem 2017. godine - kaže Samir Bećirspahić, direktor Mješovite elektrotehničke škole u Bihaću.

Dodaje da su dobili podršku Ministarstva vanjskih poslova Njemačke, njemačkih fondacija, Udruženja „Progres“ iz Sarajeva, koje je njihova produžena ruka za Bosnu i Hercegovinu, Industrijske privredne komore Berlina te Ministarstva obrazovanja USK.

Ističe kako su dva učenika Mašinsko-saobraćajne škole koji praktičnu nastavu izvode u proizvodnim pogonima na osnovu koncepta dualnog obrazovanja dobila stipendije. Prošle i ove godine učenici trećih i četvrtih razreda, tehničari mehatronike, jedno polugodište su proveli na praksi u poduzećima kako bi se sagledale sve prednosti i nedostaci i za ovu školsku godinu proširio koncept dualnog obrazovanja. 

– Naša škola se može pohvaliti da je jedina koja je svojim učenicima sama osigurala stipendije, po učeniku mjesečno 75 eura na period od šest mjeseci, koliko učenici idu na praksu. Prva grupa učenika završava krajem ove godine, kada će biti isplaćena posljednja stipendija. Ovaj projekt prati i podržava Obrtnička komora USK, što je važno da bi se projekt dualnog obrazovanja održao - kaže direktor Bećirspahić.

Nastaviti koncept 

&nbsp;Dodaje da se ovaj koncept nastavlja i u narednoj školskoj godini uz uključivanje većeg broja zainteresiranih poduzeća. 

Cilj je inozemstvo&nbsp;&nbsp; 
Ekrem Memagić pohađa četvrti razred Elektrotehničke škole, smjer tehničar mehatronike, i zadovoljan je znanjem koje je stekao u elektroservisu u kojem obavlja praktičnu nastavu. 

– Naučim uvijek nešto novo, a većinu gradiva sam već savladao i stekao praktične vještine. Po završetku školovanja, nažalost, ne vidim budućnost u Bosni i Hercegovini. Imao sam ponude da ostanem u ovom servisu, ali mi to nije cilj. U inozemstvu ipak imam bolje uvjete za rad, a i posao je bolje plaćen - kaže Memagić.

Potpisani ugovori s tri firme partnera u kojima učenici pod stručnim nadzorom obavljaju praksu. Projekt prati i podržava Obrtnička komora USK

Mješovita elektrotehnička škola u Bihaću: Učenici stječu teorijsko i praktično znanje

Učenici stječu praktično znanje i dobivaju mjesečnu stipendiju

Predstavnici Sindikata doktora medicine i stomatologije Unsko-sanskog kantona (USK) najavili su generalni štrajk od 1. januara naredne godine, ukoliko ne bude ispoštovano drugo povećanje plaća po Kolektivnom ugovoru- Radi se o takozvanom koeficijentu složenosti poslova koji se pri obračunu plaća množi s brojem radnih sati i cijenom satnice. Prema Kolektivnom ugovoru, prvo njegovo povećanje je bilo predviđeno i ispoštovano 1. februara ove godine. Za drugo povećanje datumska odrednica je bila 1. novembar, međutim u Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić" i još nekoliko zdravstvenih ustanova u USK pri obračunu plaće za novembar nije ukalkuliran taj novi koeficijent. To je jednostavno kršenje zakona i zato krećemo s pripremama za štrajk - rekao je predsjednik Sindikata ljekara u Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić" Amir Rekić.
Ministar zdravstva, rada i socijalne politike USK Hazim Kapić smatra da ne treba žuriti s pripremama za štrajk, odnosno da zajednički treba pokušati naći rješenje.
- Moramo pokušati s menadžmentima zdravstvenih ustanova naći način i mogućnost isplate ličnih dohodaka za posljednja dva mjeseca ove godine. U tom smislu sugerirali smo im određena rješenja, jer su predstavnici Sindikata već dali određena upozorenja - dodao je Kapić.
Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije USK Nedim Kurtagić također je potvrdio da se već krenulo s pripremama za generalni štrajk, koji će biti realiziran 1. januara ukoliko ne budu ispoštovane odredbe Kolektivnog ugovora, odnosno njegov član 37 koji se odnosi na povećanje koeficijenta složenosti poslova. S time je već upoznat i Upravni odbor Kantonalne bolnice u Bihaću.

Moramo pokušati s menadžmentima zdravstvenih ustanova naći način i mogućnost isplate ličnih dohodaka za posljednja dva mjeseca ove godine, kazao je ministar Kapić

Sindikat doktora medicine i stomatologije USK najavio štrajk

U blizini nekoliko podgrmečkih sela na području općine Sanski Most primjećeni su ovih dana brojni vukovi, koji su se u nekoliko navrata približili domaćinstvima, što je uznemirilo mještane. Kako je rekao jedan od poljoprivrednika, u blizini sela Kruhari uočeno je desetak vukova, za koje se veruje da bi mogli da napadnu stoku, ali i pse čuvare.

- Vukovi, kada se radi o psima, primjenjuju lukavu taktiku. Psu se prikrade vučica i zavede ga, a kada on krene za njom, u zasjedi ga dočeka čopor i tu mu je kraj - rekao je jedan od stanovnika tog sela.&nbsp;
U Lovačkom društvu "Sana" potvrdili su da su primili dojavu mještana i kažu da su njihovi lovočuvari evidentirali dva veća čopora.

Pored vukova, probleme prave i šakali.

Tako su u Lovačkom udruženju "Zmijanje" Banjaluka kazali da je u Priječanima, nadomak Banjaluke, prije nekoliko dana primjećen šakal, koji je ustreljen. - Primjećeno je spuštanje šakala ka selima. Uobičajeno je da u ovim područjima ima šakala, koji borave blizu stoke i naseljenih mjesta - rekli su u tom lovačkom društvu.&nbsp;

Vjeruje se da bi mogli da napadnu stoku

Vukovi stigli do sela, mještani kažu da koriste lukavu napadačku taktiku

Oštrelj je planinski prijevoj i mjesto udaljeno 12 kilometara od Bosanskog Petrovca. Nekad je na Oštrelju živjelo 360 stanovnika i veliki broj onih koji su preko dana dolazili tu raditi.&nbsp;&nbsp; 
Jedna gostionica

U Oštrelju je bila osnovna škola, a jedno vrijeme i ženska domaćinska škola, zatim žandarmerijska stanica, privatna trgovina, kantina, dvije kafane i radnička zadruga. Prije rata na Oštrelju je živjelo pedesetak ljudi, a danas ima samo jednu stanovnicu. 

Radi samo jedna gostionica, „Kod Kove“, a od brojnih vikend kuća tek u još ponekoj se osjeća povremeno prisustvo njenih vlasnika. Najredovniji gosti na Oštrelju su pripadnici patrolnih jedinica Policijske stanice Bosanski Petrovac.

Na Oštrelju je nakon Olimpijade u Sarajevu 1984. godine pokrenuto skijalište i pred njim je bila lijepa turistička budućnost.

Cijeli kompleks je tokom rata devastiran i u značajnoj mjeri oštećen, a njegova obnova je započela prije desetak godina. Oštrelj je jedno od dva uređena skijališta na području Unsko-sanskog kantona, a budući da ono podno Plješevice nije u funkciji, Oštrelj je zapravo jedini.

&nbsp;Pored staza za skijanje u blizini nekadašnjeg šumskog kolosijeka koji je vodio prema Javorovoj kosi – Osječenici nalazi se nekadašnji popularni „ćiro”, nazvan „Titov voz”, u kojem su za vrijeme Drugog svjetskog rata boravili Josip Broz Tito i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske.

Ova lokomotiva s kompozicijom u jesen 1942. godine bila je jedini voz koji je saobraćao na teritoriju Evrope koja nije bila okupirana od Njemačke. 
Restauracija voza&nbsp;&nbsp;

Prilikom restauracijskih i konzervacijskih poslova izvođenih tokom 2006. i 2007. godine vozu je vraćen izgled iz ratnog perioda, proglašen je nacionalnim spomenikom BiH 2013. godine.&nbsp;

Zračna banja&nbsp;

Oštrelj nije interesantan samo zimi, nego tokom cijele godine, budući da je riječ o pravoj zračnoj banji okruženoj bogatim šumama i nedirnutom prirodom. Zahvaljujući nadmorskoj visini i lokaciji na kojoj se prelamaju mediteranska i kopnena klima, Oštrelj je od davnina poznato atraktivno mjesto za razvoj izletničkog i zimskog turizma.

Pokrenuto je nakon Olimpijade u Sarajevu i pred njim je bila lijepa turistička budućnost. Prije rata na Oštrelju je živjelo pedesetak ljudi, a danas ima samo jednu stanovnicu

Skijalište na Oštrelju pokrenuto je 1984. godine

Skijalište na Oštrelju već 10 godina ne može s mrtve tačke

Od ideje do proizvodnje, prvih kupaca i ostvarenih prihoda svoju egzistenciju ostvarila je Bišćanka Edina Vilić. Ona svoju kreativnost ispoljava izradom kolača i peciva.&nbsp;&nbsp;Ne cijene radnike 
Vilić, nakon života i rada u Sarajevu, gdje je dodatno usavršila profesionalno kuhanje, vratila se u rodni Bihać. Nakon iskustva rada za poslodavce koji nisu previše cijenili radnika, Vilić je promijenila svoj stav i ostvarila davnu želju o samozapošljavanju.
- Oduvijek sam maštala o tome jer mnogo volim da kuham i onda sam odlučila da napravim kuhinjicu u kojom izrađujem kolače i peciva. Moja namjera nije da pravim veliku proizvodnju, već da ostanem u maloj manufakturi - kaže Vilić.
Ona se u izboru sličnih proizvoda na tržištu izdvaja nešto drugačijim pristupom kuhanju te ponudom netipičnih kolača i peciva. Sam početak te registracija obrta zahtijevali su i vrijeme i sredstva, a poticaje s federalnog nivoa na koje je kao član Obrtničke komore aplicirala nije uspjela dobiti unatoč svim ispunjenim uvjetima.
&nbsp;Vrijeme i novac
- Kad čovjek zna da ima pravo na to i ne dobije ništa bude obeshrabren. Ja sam obeshrabrena jer mene je to apliciranje koštalo. Izgubila sam svoje vrijeme i novac, a dobila odbijenicu. Odlučila sam tada da nikad više neću aplicirati – kaže Vilić.

Poticaje s federalnog nivoa na koje je kao član Obrtničke komore aplicirala nije uspjela dobiti unatoč svim ispunjenim uvjetima

dina Vilić u svojoj kuhinjici izrađuje slane i slatke delicije

Edita Vilić izdvaja se netipičnom ponudom kolača i peciva

Vlada Unsko-sanskog kantona proglasila je dan žalosti na području kantona zbog tragedije u kojoj je otac ubio troje maloljetne djece pa sebi oduzeo život. Dan žalosti bit će proglašen na dan dženaze koji još nije utvrđen.

Bit će proglašen na dan dženaze koji još nije utvrđen

Vlada USK donijela odluku o danu žalosti

Dursum Halilović iz Bosanske Otoke (65) već je odavno i nadaleko čuveni kovač koji svojim vrijednim rukama stvara ono što oči vide, a um zamisli.&nbsp; Nabavka drveta 
Godinama izrađuje gvozdena zaprežna kola, ramazanske topove za oglašavanje vremena iftara. Novost njegove kovačnice su zaprežne saonice koje je izrađivao mjesec i po za poznatog naručioca, vlasnika jednog trgovačkog centra, a krasit će jedno etno-selo u Kiseljaku u koje su netom otpremljene. 
- Zaprežne saonice trebala bi da vuku dva konja. Imaju dva dupla sjedišta za šest osoba, a izradio sam ih od jasenovog drveta i željezne konstrukcije. Ovakve saonice sam radio i nekad dok sam bio mlađi jer je za njima bila velika potreba i potražnja. U davna vremena zimi su se zaprežne saonice svakodnevno koristile na selima za izvlačenje i prijevoz stajskoga đubriva od štala do njiva koje su se njime đubrile. Konji su ih po snijegu lako vukli - objašnjava Halilović.
Dodaje da je za nabavku jasenovog drveta uložio 400 KM, a tržišna vrijednost saonica je 1.500 maraka.
- Lijepo sam ukrasio saonice jer neće voziti teret, već će biti izložene kao eksponat. To ostaje godinama i godinama. U dvije godine kad ih prefarbate, uvijek su nove. Njihova tržišna vrijednost je 1.500 KM. Ugravirao sam na njima ime i prezime proizvođača i godinu proizvodnje – ističe Halilović.
Navodi da namjerava izraditi i luksuzni fijaker zatvorenog tipa s krovištem i vratima. 
Novi projekt 
– Bit će dug najmanje osam metara, a naručen je iz Sarajeva. Bit će zatvoren s vratima, a i kočijaš će imati krov iznad sebe. Za njegovu izradu trebat će mi dva mjeseca uz druge radove jer nekom treba sjekira, nekom motika, držale nasaditi... - kaže Halilović.
Besplatna obuka&nbsp; Dursum ističe da ne može vjerovati da se kovačkim zanatom danas niko ne želi baviti. 
- Ovo zanimanje treba svakom mjestu, a svakog kovača koji obavlja ovaj posao država treba nagraditi. Uvijek bi dva-tri mlada čovjeka besplatno obučio da rade ovaj posao. Ne treba mi niko ništa platiti. Nije bitno gdje će on raditi. Njegov je dug da mi samo kaže zdravo, kako si, majstore, kad me negdje vidi. Ništa mi više ne treba - kaže na kraju Halilović.

Imaju dva dupla sjedišta za šest osoba, a izradio sam ih od jasenovog drveta i željezne konstrukcije, kaže majstor Halilović. Saonice su koštale 1.500 maraka

Halilović pored zaprežnih saonica koje bi trebala vući dva konja

Unikatne zaprežne saonice bit će izložene u etno-selu u Kiseljaku

U Domu zdravlja Velika Kladuša realizira se projekt “Biram da budem dobar” radi unapređenja zdravstvene zaštite dojenčadi te predškolske i školske djece u ovoj krajiškoj općini. &nbsp;Višestruka korist Projekt podrazumijeva premještanje dječijeg odjela u nove prostorije, odnosno uređenje i adaptaciju postojećih prostorija u Domu zdravlja Velika Kladuša za potrebe pružanja zdravstvene zaštite najmlađim Kladušanima.- Potpunom adaptacijom i rekonstrukcijom Službe za zdravstvenu zaštitu djece kroz projekt “Biram da budem dobar” višestruke koristi imat će, prije svega, djeca, zdravstvenu zaštitu prema standardima i normativima, ali i roditelji i zdravstveni radnici – kaže za “Avaz” dr. Senad Okanović, direktor Doma zdravlja.

Vrijednost projekta je između 150.000 i 200.000 KM. Dio sredstava je osigurao Dom zdravlja, a finansijsku pomoć pružili su i brojni prijatelji, donatori ove velikokladuške zdravstvene ustanove te građani. Ukupna vrijednost donacija za sada iznosi 19.000 KM.
Početak rada
Menadžment se nada da bi radovi mogli biti završeni do kraja ove godine kako bi pedijatrijski odjel već početkom naredne otvorio svoja vrata i bio na usluzi onima kojima je namijenjen.
Vrijedno priznanje
Direktor Doma zdravlja Velika Kladuša, dr. Okanović nedavno je u Sarajevu primio i vrijedno priznanje za vrhunskog menadžera i izvanredne rezultate finansijskog poslovanja u ustanovi na čijem je čelu. Priznanje je dodijeljeno u sklopu projekta “Pouzdanost”, koji su realizirali “Poslovne novine” i bonitetna kompanija LRC BIS.

Vrijednost radova je između 150.000 i 200.000 KM, dio sredstava osigurao je Dom zdravlja, a finansijsku pomoć pružili su i brojni donatori

Radovi na novom odjelu trebali bi biti završeni do kraja ove godine

Dom zdravlja dobiva moderan pedijatrijski odjel

Psi lutalice nanijeli su u protekle tri sedmice teške tjelesne povrede učenici drugog i učeniku petog razreda Osnovne škole “Harmani 2” u Bihaću. &nbsp;Kvalitetan način Kako kaže direktor škole Amir Fajić, ovaj problem traje već godinu, do sada su psi lutalice napali tridesetak učenika, roditelja i uposlenika.Zbog toga su članovi Uprave OŠ “Harmani 2” i Vijeća roditelja zahtijevali od Gradske uprave Bihaća, JKP “Komrad” i Veterinarske stanice da na kvalitetan način konačno riješe problem pasa lutalica. – Tri agresivna psa već godinu teroriziraju sve u našem naselju. Ti su isti psi izvršili ove napade i još su tu. Nije mi jasno da psi koji napadnu dijete, i dalje borave i kreću se slobodno. Obično, kad uputimo poziv, uposlenici “Komrada” izađu na teren, ali kad dođu, ti psi ne budu tu. Na tome se sve i završi. Trebalo bi nešto poduzeti da se ti psi uhvate i sklone s ovog područja - kaže Fajić.

Prema odluci Gradskog vijeća Bihaća, JKP “Komrad” nadležno je da s gradskih ulica uklanja pse lutalice. Izvršni direktor “Komrada” Mehura Selimović kaže da ih uklone desetak dnevno.
– Značajan broj građana vrlo drsko i verbalno napada naše uposlenike koji obavljaju taj posao - kaže Selimović.
U Veterinarskoj stanici Bihać kažu kako im građani svakodnevno samoinicijativno donose brojne napuštene pse, a dovoze ih i radnici “Komrada” nakon što ih uhvate na gradskim ulicama. Od 300 do 500 pasa lutalica godišnje besplatno se sterilizira i kastrira, a čine to u posljednjih deset godina. Veterinarska stanica i “Komrad” s ulica uklone hiljadu pasa godišnje.
Neodgovorni vlasnici
– Zbog neodgovornih vlasnika, svake godine, pogotovo tokom školske godine, dešava nam se veliki problem, veliki broj ugriza učenika ispred škola. Uradili smo ogroman posao u desetak godina, ali smo još na nuli, jer je na ulici toliko pasa da je to nepodnošljivo za građane - kaže Zekerijah Alagić, direktor Veterinarske stanice.
Udomljavanje i uspavljivanje
Stacionar Veterinarske stanice raspolaže sa trideset boksova u kojima se zbrine između šezdeset i stotinu pasa lutalica, među kojima jedan broj svaka dva mjeseca bude isporučen u Njemačku na udomljavanje. Godišnje se uspava, u prosjeku, pedesetak pasa.

Ovaj problem traje već godinu, a do sada su psi lutalice napali tridesetak učenika, roditelja i uposlenika

OŠ „Harmani 2“: Roditelji strahuju za djecu

Psi lutalice izujedali dva učenika osnovne škole

Kladušanin Elvir Bilić (24 godine) nedavno je uspješno završio IBA-in tečaj, čime je postao prvi tjelohranitelj (bodyguard) u Velikoj Kladuši, ali i na području Unsko-sanskog kantona po licenci IBA-e (Međunarodne tjelohraniteljske asocijacije).Oblast zaštite Bilić, koji već šest godina radi kao zaštitar na području velikokladuške općine, odlučio je unaprijediti svoje znanje i vještine. Upisao je IBA-in tečaj i uspješno ga završio, tako da mu se trud u konačnici isplatio jer je sada jedan od članova asocijacije svjetskog brenda kada je u pitanju oblast zaštite važnih osoba. - Ovo priznanje mi uistinu puno znači, posebno jer sam prvi u Velikoj Kladuši i USK s ovom licencom. IBA mi je ponudila dobar nivo praktične obuke i znanja. Prošao sam kroz teške psihičke i fizičke pripreme koje su mi se na kraju i isplatile - kazao je Bilić. Pomoćni trener Bilić je uspješno apsolvirao osnovni tečaj koji mu otvara vrata daljnjeg usavršavanja u budućnosti. Inače, Bilić je i trener u Karate klubu Fudokan iz Velike Kladuše i veliki zaljubljenik u borilačke sportove. Ranije je bio i pomoćni trener u Kik-boks klubu Isak.

Bilić je i trener u Karate klubu Fudokan iz Velike Kladuše i veliki zaljubljenik u borilačke sportove

Bilić (lijevo) prilikom preuzimanja certifikata

Mladi uz podršku mogu ostvariti željeni cilj

Kupaca ima, cijene stanova kao na Ilidži

Građani Bihaća Novu godinu dočekuju uz grupu "Zoster"

Uposlenici "SMM Bihać - Turija" kolegi poklonili automobil

Melita Mujadžić dobila nagradu "Emin Huskić"

Galijašević, Veladžić i Ćehić ponos Velike Kladuše

Učenici stječu praktično znanje i dobivaju mjesečnu stipendiju

Sindikat doktora medicine i stomatologije USK najavio štrajk

Vukovi stigli do sela, mještani kažu da koriste lukavu napadačku taktiku

Skijalište na Oštrelju već 10 godina ne može s mrtve tačke

Edita Vilić izdvaja se netipičnom ponudom kolača i peciva

Vlada USK donijela odluku o danu žalosti

Unikatne zaprežne saonice bit će izložene u etno-selu u Kiseljaku

Dom zdravlja dobiva moderan pedijatrijski odjel

Psi lutalice izujedali dva učenika osnovne škole

Kladušanin prvi tjelohranitelj s međunarodnom licencom

Unsko-sanski kanton

Mladi uz podršku mogu ostvariti željeni cilj

Kupaca ima, cijene stanova kao na Ilidži

Građani Bihaća Novu godinu dočekuju uz grupu "Zoster"

Uposlenici "SMM Bihać - Turija" kolegi poklonili automobil

Melita Mujadžić dobila nagradu "Emin Huskić"

Galijašević, Veladžić i Ćehić ponos Velike Kladuše

Učenici stječu praktično znanje i dobivaju mjesečnu stipendiju

Sindikat doktora medicine i stomatologije USK najavio štrajk

Vukovi stigli do sela, mještani kažu da koriste lukavu napadačku taktiku

Skijalište na Oštrelju već 10 godina ne može s mrtve tačke

Edita Vilić izdvaja se netipičnom ponudom kolača i peciva

Vlada USK donijela odluku o danu žalosti

Unikatne zaprežne saonice bit će izložene u etno-selu u Kiseljaku

Dom zdravlja dobiva moderan pedijatrijski odjel

Psi lutalice izujedali dva učenika osnovne škole

Kladušanin prvi tjelohranitelj s međunarodnom licencom