Zaposlenici velikokaduškog općinskog preduzeća "Komunalije" jutros su počeli s uklanjanjem komunalnog i drugog otpada uz vodotok rijeke Kladušnice oko improviziranih šatora u Trnovima, a po Rješenju o poduzimanju hitnih mjera Službe za inspekcijske poslove Općine Velika Kladuša. Na terenu su prisutni radnici navedene službe i pripadnici Policijske stanice Velika Kladuša. Na licu mjesta su i predstavnici Međunarodne organizacije za migracije (IOM).&nbsp; Trenutno je na ovom lokalitetu smješteno oko 20 migranata koji su obaviješteni o primjeni Rješenja kojim će ovaj improvizirani kamp biti zatvoren. Zamoljeni su da dobrovoljno napuste kamp. Međutim, u toku su pregovori IOM-a i migranata da napuste kamp i da se upute u objekat preduzeća "Miral" u Polju. Migranti zasad odbijaju da idu jer, kako kažu, tamo nisu sigurni.&nbsp;

Na ovom lokalitetu trenutno smješteno oko 20 migranata

Kamp Trnovi: Migranti ga odbijaju napustiti

Velika Kladuša: Počelo uklanjanje privremenog kampa Trnovi

U sklopu ovogodišnjeg programa obilježavanja novogodišnjih praznika “Bihaćka zimska priča“ na gradskom trgu domaći ugostitelji i obrtnici prezentirali su svoje proizvode.Mali obrtnici Bihać se pridružio gradovima koji u prazničnoj atmosferi dočekuju Novu godinu, čemu se posebno raduju mali obrtnici i različiti proizvođači kojima je u sklopu manifestacije “Bihaćka zimska priča“ omogućeno da plasiraju svoje proizvode. Tako će Bišćani, ali i turisti koji posjete grad, do Nove godine u prazničnoj atmosferi moći razgledati, ali i kupiti različite proizvode, od ljekovitog bilja, meda, slastičarskih proizvoda, suvenira i unikatnog nakita te domaćih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda.Na gradskom trgu na desetine je drvenih kućica s raznovrsnom ponudom. Bihaćki ugostitelji i obrtnici pripremili su ukusna jela, tople napitke i razne rukotvorine. Izdvajaju fritule, kuhano vino, indijski čaj od đumbira.- Prvi put učestvujemo. U ponudi imamo kotlić, kobasice, čajeve, razna pića i mnogo domaćih proizvoda. Prvi nam je dan, očekujemo veću posjetu u večernjim satima. Organizacija je na zavidnom nivou - kaže Jasmin Harbaš, jedan od učesnika.Tamburaški orkestar Građani željni dešavanja i zabave u gradu oduševljeni su što Bihać i ove godine ima svoju zimsku priču. Prošetali su gradskim trgom, pregledali ponudu te uživali u zvucima tamburaškog orkestra.&nbsp; Klizalište na čekanju „Bihaćka zimska priča“ je manifestacija kojom Grad Bihać zajedno&nbsp; sa udruženjima, sponzorima, muzičarima, ugostiteljima i obrtnicima svojim sugrađanima želi učiniti ljepšim i sadržajnijim praznične dane. U naredni mjesec pretprazničnu atmosferu, osim obrtnika i ugostitelja, upotpunit će nastupi domaćih muzičara, a vremenski uvjeti će odrediti vrijeme otvaranja klizališta.

Posjetioci mogu kupiti različite proizvode od ljekovitog bilja, meda, slastičarskih proizvoda, suvenira i unikatnog nakita te domaćih prehrambenih i kozmetičkih proizvoda

Na gradskom trgu na desetine je drvenih kućića s raznovrsnom ponudom

Fritule, kuhano vino i čaj od đumbira okrijepili građane

Praznična manifestacija „Bihaćka zimska priča“ počinje u ponedjeljak koncertom tamburaša na glavnom gradskom trgu, a završava 1. januara.&nbsp; &nbsp;Bogat program 
Prema riječima Armina Amidžića, v. d. direktora Turističke zajednice Grada Bihaća, cilj manifestacije je okupiti udruženja, umjetnike, muzičare, ugostitelje, obrtnike i mnoge druge kako bi svi zajedno obogatili turističku ponudu Grada Bihaća u zimskom periodu, a posebno za vrijeme novogodišnjih praznika.
- Prošle godine pokrenuli smo ovu manifestaciju koja je obogatila našu turističku, ali i kulturnu ponudu grada. Uz podršku Grada Bihaća i brojnih sponzora pripremili smo bogat program koji će trajati 30 dana. U drugoj polovini decembra bit će organizirani nastupi brojnih domaćih grupa na gradskom trgu - istakao je Amidžić.
Dodao je da ovogodišnji budžet za organizaciju „Bihaćke zimske priče“ iznosi skoro 40.000 KM.
U sklopu programa “Bihaćke zimske priče”, prema riječima Zulfikara Handukića iz Zavoda za prostorno uređenje, građani Bihaća i posjetioci moći će uživati u klizalištu, uz svakodnevnu ponudu gurmanskih proizvoda ovdašnjih ugostitelja i obrtnika iz Bihaća.
- Upravo ova manifestacija, koja počinje za nekoliko dana, našem gradu daje novu dimenziju promocije, a posebno tokom zime koja je, po običaju, siromašna kulturnim i zabavnim događajima - istakao je Alen Zulić, direktor Kulturnog centra Bihać.
Humanitarna akcija 
U sklopu manifestacije bit će organizirana i humanitarna akcija “Decembarski dani Udruženja ABC”.
Najluđa noć sa „Zosterom“&nbsp; Novogodišnji program i ove godine je sadržajan, a ponuda kvalitetnija u odnosu na prethodnu. U najluđoj noći posjetioce će na gradskom trgu zabavljati grupa „Zoster“, koja Bišćanima i svima koji novogodišnju noć planiraju dočekati u gradu Bihaću obećava dobru zabavu uz hitove s četiri studijska albuma.
&nbsp;40.000
KM iznosi ovogodišnji budžet manifestacije

Cilj manifestacije je okupiti udruženja, umjetnike, muzičare, ugostitelje i obrtnike kako bi svi zajedno obogatili turističku ponudu grada <195> Uređeno i klizalište na otvorenom

S prošlogodišnje manifestacije “Bihaćka zimska priča”: Druženje na otvorenom

Koncerti i dobra hrana za uživanje u praznicima

Kako je prethodno i najavljeno, Međunarodna organizacija za migracije - IOM počela je izmještanje migranata iz Đačkoga doma „Borići“ u Bihaću, kako bi se objekt mogao do kraja sanirati i adaptirati za njihov prihvat. Već narednih dana bi trebali početi radovi na sanaciji objekta Doma, a očekuje se da će oni trajati oko mjesec dana. Nakon obnove doma, u njega će biti smješteno 550 migranata, uglavnom porodica.&nbsp;&nbsp;&nbsp;Situacija znatno bolja 

Nakon stotine vapaja nevladinih i humanitarnih organizacija, te građana USK da se poduzme nešto kako migranti ne bi spavali i boravili u blatu, prljavštini i u potpuno neadekvatnim higijenskim uvjetima, situacija se u proteklih mjesec dana donekle promijenila. Uklonjeno je šatorsko naselje iz Borića, u Velikoj Kladuši uspostavljen je u firmi „Miral“ privremeni migracioni centar, a iz Đačkoga doma u Bihaću u toku je izmještanje migranata u „Biru“ kako bi se ovaj objekt mogao sanirati i učiniti uvjetnim za njihov boravak.&nbsp;– Proces se odvija prema planu i dinamici koju smo razradili s predstavnicima kantonalnih vlasti ovdje. Počeli smo sa izmještanjem u srijedu. Do sad je izmješteno oko 250 osoba, danas ćemo nastojati 150, koliko i sutra i prekosutra. Oko 450, nadamo se, do utorka da ćemo ostvariti taj plan i isprazniti Đački dom kompletan da bi smo mogli otpočeti građevinske radove i u naredne tri sedmice da ih dovršimo - izjavio je za Dnevni avaz Dražen Rozić, šef operacija IOM-a za Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Već narednih dana bi trebali početi radovi na sanaciji objekta Doma, a očekuje se da će oni trajati oko mjesec dana. Nakon obnove doma, u njega će biti smješteno 550 migranata, uglavnom porodica. 


&nbsp;Vratit će 270 migranata

&nbsp;U toku su radovi na priključenju objekta na kanalizacionu mrežu, a u pripremi je elektrifikacija. Očekuje se da bi i građavinski radovi trebali biti završeni za mjesec dana kada će migranti biti vraćeni u obnovljeni objekt.&nbsp;– U „Boriće“ će se vratiti 270 članova familije koliko ih je ovdje u „Biri“. 153 migranata boravi u gradu, a kada Đački dom bude obnovljen i uređen u njega će biti smješteno 550 članova porodica. U Borićima, u Đačkom domu bit će smještene isključivo familije - kaže Rozić.&nbsp;&nbsp;U „Biri“ je trenutno smješteno 1200 osoba, 153 ih je smješteno u hotelima i hostelima, a u Borićima njih 470. U IOM-u kažu da im nije poznat broj migranata koji borave u privatnom smještaju, ali procjenjuju da ukupan broj u Bihaću ne prelazi 2000 migranata. 
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

U „Boriće“ će se vratiti 270 članova familije

IOM počeo izmještanje migranata iz Đačkoga doma u Bihaću

Izgradnja aerodroma u bihaćkom naselju Golubić koja je bombastično najavljivana teče veoma sporo. Do sada je završena ograda oko parcela aerodroma te je saniran pristupni put kroz naselje&nbsp; Golubić.Čekaju dozvole - Radimo pločasti propust, koji je, također, bio na čekanju zbog imovinskopravnih odnosa, nešto i zbog dozvola koje je trebalo pribaviti. Sve su to zakonske procedure koje iziskuju vrijeme i, naravno, na koje ne možemo utjecati - kazao je Elvedin Sedić, direktor Javnog preduzeća "Aerodrom“ Bihać.

Intenzivno se, kaže Sedić, radilo na pribavljanju neophodne projektne dokumentacije, a završen je i idejni projekt. Na osnovu idejnog rješenja krenulo se u postupak dobivanja vodne i okolinske dozvole te urbanističke saglasnosti.
- Krajem godine trebao bi biti gotov i glavni projekt. Očekujemo da će do tada biti izdata i urbanistička saglasnost, čime bi se stekli uvjeti i za podnošenje zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole. U međuvremenu, nastavljamo građevinske radove koji se mogu uraditi i u ovoj fazi, a to je ove godine izgradnja testne dionice piste. Za tu probnu dionicu u toku je okončanje procedure javne nabavke, a po njenom završetku krajem ove godine možemo krenuti s građevinskim radovima kako bismo tu dionicu završili - kazao je Sedić.
Prema studiji izvodljivosti i idejnom rješenju, ukupna vrijednost projekta bihaćkog aerodroma je oko 45 miliona maraka. Ukoliko se nastavi ovakvim tempom izgradnje, ali pod uvjetom da Federalna vlada nastavi izdvajati godišnja sredstva za tu namjenu, završetak radova mogao bi se očekivati za nekih 15-20 godina. Stoga direktor ističe da je za projekt važno uspostaviti i saradnju sa stranim investitorima kroz formu javno-privatnog partnerstva.
Strani investitori
U Bihać su u više navrata dolazile razne delegacije iz Turske i arapskih zemalja zainteresirane za gradnju aerodrome. Međutim, da bi se strani investitori privukli, papirologija mora biti uredna.
Četiri tužbe
Određeni broj građana žalio se na odluke o proglašenju javnog interesa.
- Imali smo ukupno četiri tužbe pred Kantonalnim sudom. Očekujemo da donesene odluke uskoro budu pravosnažne, čime bi se stekli uvjeti da se krene u postupak eksproprijacije, za koju smo u prošloj godini osigurali dva miliona namjenskih sredstava - navodi Sedić.

Ukoliko se nastavi ovakvim tempom izgradnje, ali i pod uvjetom da Federalna vlada nastavi izdvajati godišnja sredstva za tu namjenu, završetak radova mogao bi se očekivati za 15 do 20 godina

Radovi bili na čekanju zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa

Do kraja godine trebala bi početi izgradnja probne piste

Sedmogodišnji Nail iz Bihaća, učenik prvog razreda područne škole u Ripču, ispričao nam je da bi jednog dana, od svega najviše, želio biti policajac. Njegovu želju da, bar na jedan dan, bude policajac ispunili su pripadnici Uprave policije USK. Donijeli su mu policijsko odijelo i opremu, te krenuli na radni zadatak.&nbsp;&nbsp; Ni hladno vrijeme ni pokoja kap kiše nisu spriječili Naila da odradi ono što su mu starije kolege policajci dale kao zadatak - zaustavi svako vozilo i samo po zakonu! Izašao je Nail na teren, zaustavio nekoliko vozila, provjerio imaju li zimsku opremu, ali i ispisao jednu kaznu za neposjedovanje zimskih guma. Nail nije imao milosti. Vozaču je prigovorio zbog starosti automobila, loših guma i neposjedovanja zimske opreme. Nakon što je obavio dio dnevnog zadatka s predstavnicima Uprave policije, zaputio se u Upravu policije, gdje je predao izvještaj.&nbsp;Posjetio je Nail i 
dežurnu operativnu službu, ali bio i u uredu komesara. Podijelio je svoja iskustva s ostalim policajcima i najavio povratak u policiju, ali kao specijalac. Još pod dojmom zbog rada u policiji, rekao nam je da mu je ovo najljepši dan u životu.&nbsp;&nbsp;Podsjetimo, Nail ima sedam godina i odmah po rođenju uočeno je da ima širi korijen nosa i kožne nabore oko očiju. Upravo oni predstavljaju prepreku kvalitetnom vidu jer smanjuju vidno polje. Ljekari u Sarajevu i Zagrebu su preporučili operaciju ukljanjanja kožnih nabora, a nakon ovosedmične posjete ljekarima u Beogradu, rečeno je da će s operacijom očnih kapaka ipak morati pričekati još neko vrijeme. Do tada, Nailov otac Edo štedjet će novac za odlaske na kontrolu od ono malo novca koji povremeno zaradi.

Odmah po rođenju uočeno da ima širi korijen nosa i kožne nabore oko očiju

Ispunjena želja sedmogodišnjeg Naila da, bar nakratko, bude policajac

Unsko-sanski kanton danas se prisjeća Adila Bešića, koji je, uz generala Izeta Nanića, jedini s područja USK ponio najviše ratno priznanje, titulu narodnog heroja.&nbsp;Povodom 26. godišnjice pogibije Kozarčanina Adila Bešića, tada 28-godišnjaka, u Vladi USK upriličen je prijem za njegovu porodicu i boračka udruženja Kantona.
Bešić je od dječaka stasao do vojskovođe i narodnog heroja. Jedan je od devet heroja oslobodilačkog rata. Posthumno je odlikovan i najvišim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan”. Život mu je prekinut 28. novembra 1992. godine.&nbsp;Uspomene na Bešića evocirali su njegovi saborci i otac Adem.

- Adil je poginuo časno, ponosno, uzdignute glave. Bio je sportista, bavio se skijanjem, trenirao košarku i karate. Govorio je engleski i njemački jezik. Uzoran, hrabar, omiljen i uspješan dao je svoj život u odbrani BiH - poručeno je danas.

Nakon prijema u prostorijama Vlade, s porodicom Bešić predstavnici boračkih udruženja uputit će se u kasarnu “Adil Bešić”, gdje će biti upriličeno i prikazivanje dokumentarnog filma o liku i djelu ovog heroja, a potom će poštovanje odati i polaganjem cvijeće na njegovom mezaru u bihaćkom naselju Vrsta, gdje je i ukopan.

Život mu je prekinut  28. novembra 1992. godine, a posthumno je odlikovan i najvišim ratnim priznanjem “Zlatni ljiljan”

Sjećanje na heroja Adila Bešića

Azra Mahmutović iz Bihaća je uspješna 50-godišnja žena koja već šest godina vodi mali biznis izrade ukrasnih svijeća. Nakon razvoda od supruga 2011. godine ostala je bez posla, a nova situacija u kojoj se našla nije ostavila mnogo prostora za razmišljanje. Ono što je učinila zauvijek je promijenilo njen i život. 
Puno ljubavi
- Isprva sam radila na balkonu stana i eksperimentirala s izradom svijeća. Informirala sam se i tražila savjete od ljudi koji su se već dugo bavili ovim poslom, a najviše su mi pomogli ljudi iz Srbije. Oni su mi dali potpune informacije o izradi svijeća i kako otpočeti s tim poslom. Tad mi je bilo teško izraditi nekoliko svijeća, jer dešavalo se da napravim svijeću i kad je upalim, ona neće da gori, boja nije odgovarajuća, fitilj nije uredu i veoma teško je to sve išlo – počinje priču Azra. 
Međutim, odlaskom u Zagreb po materijal, dodaje, jedan gospodin koji se, također, bavi izradom svijeća dao joj je savjet kako da uspije u svom poslu. Tada je, kaže, shvatila da, ako želi od ovog hobija napraviti biznis, mora biti inovativna i originalna. 
- Bilo je to vrijeme kada sam još učila i sve što sam uspjela da izradim postavljala sam na društvene mreže. I tako je, ustvari, sve krenulo. Ljudi su u svemu tome prepoznali neku originalnost i trud koji je uložen, jer ja svijeće izrađujem s ljubavlju – kazala je Azra.
Dodaje kako joj je želja da znanja i kompetencije prenese i na druge i tako im omogući da u vlastitom domu izrađuju svijeće i usput zarade nešto novca. 
Kreativne radionice
- Sad sam u fazi kada imam dovoljno posla i željela bih pokrenuti male kreativne radionice čiji bi cilj bio podučiti ljude kako uraditi neke osnovne stvari i nešto korisno naučiti. Danas je olakšana online prodaja i brzom poštom možete vašu rukotvorinu poslati bilo gdje - priča Azra. 
Njen talent i kreativnost u oblasti dekoracija otvorili su joj vrata novoga posla, tako da Azra sad uređuje i svadbene prostore za fotošuting. Ne krije zadovoljstvo činjenicom da su njene svijeće tražene širom BiH te da mnogi hoteli i ugostiteljski objekti u svojim prostorima imaju upravo njene svijeće.
Nema posla bez rizika&nbsp; Da ovo zna biti i opasan posao, Azra pojašnjava događajem koji joj se prije nekoliko godina desio. 
- U to vrijeme sam zaista puno radila, jer sam imala mnogo narudžbi i morala sam sve to ispoštovati u određenim rokovima. I kako se parafin najprije topi u određenim posudama, a ja to radim na grijalu koje kao izvor energije koristi plin. Jednostavno se parafin zapalio i trebalo ga je iznijeti van kuće. Kako sam iznosila bila sam vrlo blizu plamena i od te toplote i vrućeg zraka sam dobila opekotine na licu i rukama – rekla je Azra.

Njen talent i kreativnost u oblasti dekoracija otvorili su joj vrata novoga posla, tako da sad uređuje i svadbene prostore za fotošuting

Azrine ukrasne svijeće krase hotele širom BiH

Korisnici Dnevnog centra „Neven“ iz Prijedora, udruženja koje okuplja djecu i omladinu s posebnim potrebama i njihove roditelje, posljednja dva mjeseca jednom sedmično okupirani su slikanjem. Rade u „ Malim školama slikanja“ koje su dio projekta pod nazivom „Prošetaj sa mnom kroz grad“.&nbsp; Razvoj vještina&nbsp;Vesna Berić, predsjednica ovog udruženja, kaže da su slikarske radionice izuzetno posjećene.
- S korisnicima Centra, ali i djecom iz „Sunca“ koja ovdje dolaze poslije škole, radi akademska slikarka Marija Dobrijević. Naučili su razne tehnike, neke njima potpuno nove, kao crtanje ugljenom, potom pastelom, akvarel tehnikom, a sad trenutno rade akrilom. U projektu su realizirane i radionice koje potenciraju i razvoj životnih vještina, poput komunikacije i slično - kaže Berić.
Dodaje da je ovo jedan od najzanimljivijih projekata od osnivanja „Nevena“ koji je u potpunosti zainteresirao korisnike.

- Umjesto sat-dva, koliko traju radionice, oni obično ostaju duplo duže. Na licima djece vidljivo je oduševljenje, ali i emocije koje pokazuju tokom slikanja. O druženju da ne govorimo - kaže Berić.
Najbolji radovi
Svake nedjelje biraju se najbolji radovi koje će Prijedorčani moći vidjeti na izložbi koja će početkom decembra, uz Dan invalidnih lica, biti organizirana u Muzeju Kozare.
Udruženje „Neven“ ima 386 članova, a u dnevnom boravku 37 od najmlađeg uzrasta do punoljetnih korisnika.

Rad Savjetovališta 
U „Nevenu“ postoji i Savjetovalište za djecu sa smetnjama u razvoju. Ovaj projekt se realizira pod pokroviteljstvom Grada.
- Razmjenjujemo iskustva i uz pomoć stručnih osoba, socijalnih radnika i defektologa, pokušavamo da premostimo probleme koje imamo. Shvatamo da nismo napušteni - kazala je Berić i naglasila da „Neven“ funkcionira uglavnom uz pomoć brojnih prijatelja Udruženja koji mu pomažu na sve moguće načine.

Dio projekta „Prošetaj sa mnom kroz grad“

S korisnicima centra radi slikarka Dobrijević

Mladi s posebnim potrebama iskazuju svoju kreativnost

Mještani naselja Stari Grad bihaćke mjesne zajednice Orašac u Ljutočkoj dolini već decenijama nemaju pitku vodu.Nisu slušali Iako su njihova domaćinstva prije osam godina priključena na lokalni vodovod, mreža je nekvalitetno urađena. Bezbroj puta, kažu nam, obraćali su se nadležnima, ali bez uspjeha. U međuvremenu vodu piju iz buradi i kanistera, a rijetko im dođe cisterna. Porodica Kadrije Hrnjice je jedna od 25, koliko ih živi na orašačkom Starom Gradu, a otkako su se vratili na svoje ognjište, slavine u njihovim kućama većinom su suhe. U periodu koji obiluje padavinama voda poteče, ali zbog prljavštine, mulja i insekata nije za upotrebu.– Cijevi su plitko postavljene, na svega desetak centimetara od površine. Ukazivao sam im na to kada smo radili taj priključak da tu nema izvora, no niko me nije slušao - kaže Hrnjica.Izvorište lokalnog vodovoda je suho i zapušteno, a u Kadrijinom dvorištu buradi i kanisteri s vodom za sada su jedini način snabdijevanja vodom.– Snalazimo se kako znamo i umijemo. Dovozimo vodu iz desetak kilometara udaljene Dulibe, sipamo gdje god ima kakav izvor, patimo se s kanisterima - kaže Hrnjica.

Njegov komšija Bego Šušnjar dodaje kako je u vodovod uloženo 100.000 maraka, a nemaju koristi od njega.
- Spojili su naša vrela na potok i kad padne kiša, sva voda ide niz brdo. Zna se ko je to uradio. Te ljude treba kazniti – tvrdi Šušnjar.
Nakon izgradnje gradske vodovodne mreže u Orašcu 2004. godine, naselja Šahbazović Lađa, Ćukovi i Stari Grad na nju nisu priključena. Vjerovatno iz razloga nedostatka finansijskih sredstava, kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta MZ Orašac.
Loši radovi
– Obraćao sam se u nekoliko navrata Kantonalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, koji su odgovorili da je to u nadležnosti Grada. Vlada i Grad dali su novac za obnovu vodovodne mreže na Starom Gradu i to je urađeno 2010. godine te su domaćinstva priključena na lokalni izvor. Tadašnji Savjet Mjesne zajednice je ukazivao na loše izvedene radove, zbog čega ni dan-danas nemaju kvalitetno snabdijevanje vodom. Rješenje problema je da se Stari Grad, Šahbazović Lađa i Ćukovi priključe na glavni vodovod u Orašcu – objašnjava Zulić.
„Vodovod“ nije nadležan
Za razliku od glavne vodovodne mreže u Orašcu koju održava JP „Vodovod“ Bihać, ovo preduzeće nije nadležno za održavanje lokalnih vodovoda, pa ni ovoga na orašačkom Starom Gradu, kaže direktor Damir Felić.
– Naselje je na visini i potrebno je izgraditi prepumpne stanice. Za rekonstrukciju ovoga vodovoda potrebna su značajna finansijska sredstva - priznaje Felić.
Stav Gradske uprave
U Gradskoj upravi Bihaća kažu kako sve lokalne vodovode planiraju povjeriti JP „Vodovod“.
– Da bismo to riješili, moramo donijeti potrebne odluke, a u isto vrijeme moramo početi rješavati imovinskopravno pitanje, dobiti urbanističku i građevinsku dozvolu i na taj način, faktički, staviti lokalne vodovode pod nadzor Javnog preduzeća „Vodovod“ Bihać - kaže Jasmin Stambolija iz Gradske uprave Bihaća.

U naselju živi 25 porodica koje se snabdijevaju vodom s udaljenih izvora pitke vode jer iz njihovih slavina poteče samo za vrijeme jakih kiša i to bude puna mulja i insekata

Hrnjica i Šušnjar pored buradi i kanistera napunjenih na okolnim izvorima

Mještani orašačkog Starog Grada decenijama bez vode

&nbsp;U sadašnje prihvatne centre za migrante na području Unsko-sanskog kantona moguće je smjestiti 3.000 osoba i ne može se prihvatiti više od toga, izjavio je premijer USK Mustafa Ružnić.
&nbsp;&nbsp;On je dodao kako kantonalne i lokalne vlasti u USK od međunarodnih organizacija koje brinu o migrantima traže da za ovoliki broj stranih državljana osiguraju adekvatan smještaj i uslove boravka tokom zimskog perioda.&nbsp;- Mi ne možemo prihvatiti dalji dolazak migranata i tražimo da se oni smještaju u druge centre na području Bosne i Hercegovine. Tražimo da i drugi podijele teret brige o migrantima s Unsko-sanskim kantonom - kazao je Ružnić.
&nbsp;Procjenjuje se da na području ovog kantona trenutno boravi između 3.000 i 3.500 migranata, od čega je njih oko 2.000 smješteno u prihvatne centre, a ostali borave u šatorskim naseljima ili privatnom smještaju. Najteže stanje je i dalje u šatorskom naselju u mjestu Trnovi, nadomak Velike Kladuše, gdje se još nalazi oko 300 migranata.
&nbsp;Iz Međunarodne agencije za migracije (IOM), koja je zadužena za smještaj migranata, potvrdili su kako su postigli dogovor s preduzećem "Miral" i plan je da tamo bude smješteno oko 700 migranata koji borave pod šatorima i na drugim mjestima u Velikoj Kladuši.
&nbsp;Grupa od 29 stranih državljana koji su boravili u Trnovima smještena je protekle srijede u hale tog preduzeća, ali je najveći broj njih odbio premještaj i izabrao ostanak u šatorskom naselju. Kako se navodi, oni se plaše kako će im se na taj način ograničiti kretanje, a time i uskratiti mogućnost da pređu preko granice s Hrvatskom.&nbsp;Iz IOM-a su potvrdili kako će migranti koji trenutno borave u zgradi Đačkog doma u Bihaću biti izmješteni na druge lokacije kako bi se mogla obaviti temeljita rekonstrukcija tog objekta. Prema tim informacijama, jedan broj migranata bit će premješten u tvornicu "Bira", a ostatak će biti transportiran u prihvatni centar "Ušivak" nadomak Sarajeva.&nbsp;

Hoćemo da i drugi podijele teret brige

USK može da smjesti samo 3.000 migranata

Nakon prvog snijega u Unsko-sanskom kantonu, migranti za koje još nije regulirano pitanje smještaja nalaze se „pod vedrim nebom“. Zimu su dočekali u nekoliko improviziranih kampova i punktova i borave u nehumanim uvjetima.&nbsp; 
Nebriga i osuda 

U katastrofalnom stanju je kamp „Trnovi“ u Velikoj Kladuši, gdje oko 350 migranata boravi u šatorima već nekoliko mjeseci. Stanje je nakon snježnih padavina alarmantno, a migranti se snalaze kako znaju i prepušteni su sami sebi.
 
Ni u ključkoj općini stanje nije ništa bolje. Iz Crvenog križa Ključ jučer su objavili fotografije šatora u kojima su migranti prespavali prethodnu noć.

- Ovo više nije migrantska kriza, ovo prerasta u jednu nehumanu katastrofu, nebrigu i osudu na nehumane patnje ovih već napaćenih ljudi. Njih 64 prenoćilo je doslovno u vodi. Na ovom mjestu takav je teren da se nema načina, u ovakvim uslovima, pružiti ni minimalna zaštita ovim migrantima. Pokušali smo kontaktirati nadležne da se organizuje jedan autobus za prijevoz, ali bezuspješno - navodi se na Facebook stranici Crvenog križa Ključ.

Nema rješenja 

Dodali su da redovno izvještavaju o ovim i sličnim problemima, ali na pomolu nema nikakvog rješenja ovog problema.

- I pored naših maksimalnih napora da pomognemo migrantima, sve se svodi na podjelu lanč-paketa i prvu pomoć bolesnima – poručili su iz CK Ključ.

U kampu „Trnovi“ u Velikoj Kladuši boravi 350 migranata

Snijeg zameo šatore, migranti se smrzavaju pod vedrim nebom

Težak poslijeratni život većine bh. stanovnika, uzrokovan nedostatkom radnih mjesta u privredi i velikom nezaposlenošću, dijele i mještani bihaćkog naselja Orašac u Ljutočkoj dolini. Građani i iz ove bihaćke mjesne zajednice odlaze u zapadnoevropske zemlje u potrazi za boljim životom. Koliko ih je do sada otišlo, to zasigurno niko ne zna, jer ne postoje precizne evidencije. Mlađi zaposleni- U područnoj osnovnoj školi nastavu pohađa 130 učenika - kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Orašac.Ovdje je prije rata živjelo skoro 4.000 stanovnika, a danas samo 1.000. Prema posljednjem popisu stanovništva, popisano ih je 1.600. Šest stotina stanovnika živi negdje drugdje, u Bihaću, a neki i u zemljama Evropske unije. Život je uveliko otežan i zbog činjenice da je Orašac od Bihaća udaljen tridesetak kilometara, a njegovi mještani i danas trpe posljedice ratnih stradanja u Ljutočkoj dolini. - Mještani mlađe i srednje dobi su zaposleni, ali se stariji građani pretežno bave poljoprivredom. Jedan broj Oraščana zaposlen je u državnim institucijama, ali ih više radi u privatnim privrednim preduzećima – ističe Zulić.Problem ovim mještanima predstavlja održavanje lokalnih makadamskih cesta. – Mi smo ove godine zaobiđeni kad je u pitanju održavanje puteva. Imamo i problem čišćenja puteva od snijega, koji s vremenom nekako i uspijemo riješiti. Kad je u pitanju niskonaponska mreža, dolazi do učestalih nestanaka električne energije. Obraćali smo se nadležnima, ali ni do danas u tome nema nikakvog pomaka - naglašava Zulić. &nbsp;&nbsp;Otvorenje apotekeI bez obzira na vremenske prilike, dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom od po nekoliko sati.Mještani uskoro očekuju otvorenje apoteke, koja će im mnogo značiti, jer po lijekove neće morati putovati u Bihać. Osigurana im je i zdravstvena zaštita u ovdašnjoj područnoj ambulanti.Nada je Nacionalni park – Najveće nade i perspektive polažemo u Nacionalni park “Una”, koji je dijelom i u Mjesnoj zajednici Orašac. Tu vidimo našu budućnost. Polovina rendžera uposlenih u NP “Una” je sa područja Orašca. Taj bi broj trebao biti daleko veći - naglašava Zulić.Turistima koji posjećuju NP “Una”, nekoliko mještana pruža usluge smještaja, čime ostvaruju prihod za život porodice, a članice Udruženja žena nude rukotvorine specifične za ovo podneblje.

Ovdje je prije rata živjelo skoro 4.000 stanovnika, a danas samo 1.000

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti dva odsjeka Tehničkog fakulteta u Bihaću danas su održali polusatne proteste ispred fakultetske zgrade zbog hladnih učionica, odnosno problema s grijanjem.
- Problem je taj što je u našoj fakultetskoj zgradi hladnije nego vani. Mi se doslovno na pauzi izađemo vani ugrijati. Sedmično u hladnim učionicama provodimo 19 sati, a u tim učionicama je kao u nekom podrumu. Jednostavno, u ovoj zgradi je hladno i kad ima grijanja, a kamoli kad nema. Na pitanje kad će biti upaljeno i pojačano grijanje, niko nije davao konkretan odgovor. Zato smo se i okupili, da tražimo poštivanje naših prava - rekla je studentica četvrte godine Mašinskog odsjeka Jasmina Dizdarević.
Student Haris Dukić je napomenuo kako je fakultet grijnu sezonu dočekao sa samo pola tone peleta.
- Kad smo mi jutros izašli, onda je upaljeno i grijanje. Mi ne izbjegavamo nastavu, nego samo molimo da nam se malo zagriju prostorije u kojima boravimo i po šest–sedam sati dnevno. Znalo se desiti da zbog hladnoće u učionicama budu otkazana i predavanja - dodao je Dukić.
Dekan Tehničkog fakulteta u Bihaću Atif Hodžić istakao je kako će već danas stići određena količina peleta i da se ranije nije osigurao zbog opravdanih okolnosti.
- Mi smo prije šest mjeseci u planu javnih nabavki predvidjeli kupovinu 50 tona peleta za ovu grijnu sezonu. Međutim, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, jedan od ponuđača se žalio na ishod, pa je to sada u žalbenoj proceduri. U međuvremenu, čovjek koji je radio javne nabavke na Univerzitetu preuzeo je ministarsku poziciju u Vladi Unsko-sanskog kantona, što je, također, dodatno zakompliciralo proces - rekao je Hodžić.
On je potvrdio kako je fakultet dužan studentima osigurati normalne uvjete za rad, ali i da je iznenađen načinom na koji su to studenti ovaj put tražili.
- Prethodno niko nije došao kod mene da bismo razgovarali o rješenju ovog problema. Moram napomenuti da su neki studenti danas sve vrijeme na nastavi, a samo jedan dio protestira - dodao je Hodžić.
&nbsp;

Tražimo poštivanje naših prava

Sezona grijanja krenula s nedostatkom energenata

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Građani Bihaća ne odustaju od svoje namjere da izvrše pritisak na institucije vlasti da se prihvatni centri izmjeste izvan urbanih područja grada. Po četvrti put, u nešto manjem broju, izašli su na mirne proteste, kojim apeliraju na državne vlasti da preuzmu dio tereta i brige za migrantsku krizu u Unsko-sanskom kantonu. 
Biščani traže izmještanje migranata van središta Bihaća, u humanijim uvjetima od sadašnjih i da se konačno zaustavi njihov dolazak. Kanton nema mogućnosti da ih adekvatno smjesti a pored Bihaća i Velike Kladuše gdje je migrantska kriza već kulminirala , na udaru se odnedavno našla i Bosanska Krupa. Sve je to dovelo do zabrinutosti za vlastitu sigurnost, poručili su organizatori protesta. 
-	Naš najvažniji zahtjev je sigurniji Grad Bihać. Bez obzira što je Vlada USK poduzela određene aktivnosti i donijela zaključke koji su jednim dijelom dobri, i što policija čini ono što smo od početka i tražili, Bihać i dalje ostaje mjesto gdje dolaze svi migranti. O njima ne znamo ništa, ne znamo ko su a imaju veća prava od građana Bihaća koji plaćaju dadžbine državi i kazne. Oni se ponašaju slobodno, hodaju gradom, čine krivična djela a ne znamo ko su, kazao je Sej Ramić , organizator protesta i poručio da građani ne žele da prihvatni centri budu Đački dom i Bira u Bihaću. 
-	Na neki način mi smo razočarni. Bihać i Aleja su devesatirani što građani ne prihvataju kao normalnu pojavu. Bira umjesto u proizvodne svrhe služi za prihvat migranata a sve je to u užoj jezgri grada. Mi se ne osjećamo sigurno – poručio je Ramić koji je još jednom naglasio da su svi resursi iscrpljeni. 
Vraćanje osjećaja sigurnosti među stanovništvo Bihaća, izmještanje migratana i izbjeglica iz uže jezgre grada, Bišćani traže i peticijom koju je proteklih dana potpisalo više od hiljadu ljudi. Osim toga, traže i ograničeno kretanje migranata na svim destinacijama po gradu.

Apel državnim organima

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Nove tehnologije nam olakšavaju život, ali zbog njih, nažalost, stari zanati ostaju u sjeni i polako izumiru. Jedan od takvih zanata je pletenje predmeta od pruća. Novi običaji Proizvodnja sepeta i korpi zahtijeva vješte ruke, ali i dobro oko za odabir najkvalitetnijeg materijala. Sve ove osobine ima Sadik Kovačević iz cazinskog naselja Brezova Kosa koji ne odustaje od ovog skoro zaboravljenog zanata. - Svi oni koji kupuju, pitaju ima li korpi ne kažu ima li sepeta kao što je nekad bio slučaj. Sepet je starinski naziv, a ja sam ih počeo izrađivati od svoje dvanaeste godine – kaže Kovačević.Zanat je naučio uz svoga oca koji je bio poznat majstor za sepete.- U početku samo sam mu pomagao i radio sitnije stvari. Htio sam izrađivati sepete, ali otac nije dao. Znao sam tada otići čuvati ovce i dok kiša pada, plesti sepete. Nešto kasnije otac mi je dozvolio i počeo sam raditi s njim. Sedmično smo radili i pravili i po 23 komada - kaže Kovačević. Dodaje da se nekada na sajmu u Cazinu prodavalo i 150 sepeta u jednom danu. Danas je drugo vrijeme i svoje proizvode uglavnom prodaje pred kućnim vratima. Za Sadika kao vrsnog izrađivača pletenih predmeta čulo se i van naše zemlje, tako da veći dio sepeta ide u Sloveniju. Kupci mu, kaže, plaćaju 10 eura za jedan komad, dok je u Cazinu cijena nešto niža.- Ja odavno ne radim za domaće kupce, već za inozemstvo. Tamo je cijena viša pa ovdje manje radim i imam solidna primanja. Ne može se tu neki novac uzeti, sve je to od danas do sutra, ali najvažnije je zdravlje – priča Kovačević. Opada interes Žalosti ga, kaže, sve manji broj ljudi koji se bave poljoprivredom, jer samim tim svake godine opada i interesiranje za njegovim proizvodima. Ipak, kaže Sadik, neće odustati i korpe će izrađivati sve dok ga zdravlje bude služilo.Nema pruća Kovačević ističe da mu najveći problem u poslu kojim se bavi cijeli život predstavlja nabavka materijala za rad. Do kvalitetnog pruća u današnje vrijeme teško je doći, a sirovina je najvažnija za kvalitet proizvoda.

Plesti sepete naučio od oca, a samostalno ih počeo izrađivati kad je imao 12 godina

Kovačević: Sepetarstvo zahtijeva vješte ruke i dobro oko

Velika Kladuša: Počelo uklanjanje privremenog kampa Trnovi

Fritule, kuhano vino i čaj od đumbira okrijepili građane

Koncerti i dobra hrana za uživanje u praznicima

IOM počeo izmještanje migranata iz Đačkoga doma u Bihaću

Do kraja godine trebala bi početi izgradnja probne piste

Ispunjena želja sedmogodišnjeg Naila da, bar nakratko, bude policajac

Sjećanje na heroja Adila Bešića

Azrine ukrasne svijeće krase hotele širom BiH

Mladi s posebnim potrebama iskazuju svoju kreativnost

Mještani orašačkog Starog Grada decenijama bez vode

USK može da smjesti samo 3.000 migranata

Snijeg zameo šatore, migranti se smrzavaju pod vedrim nebom

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Sepetar Sadik Kovačević proizvode izvozi u Sloveniju

Unsko-sanski kanton

Velika Kladuša: Počelo uklanjanje privremenog kampa Trnovi

Fritule, kuhano vino i čaj od đumbira okrijepili građane

Koncerti i dobra hrana za uživanje u praznicima

IOM počeo izmještanje migranata iz Đačkoga doma u Bihaću

Do kraja godine trebala bi početi izgradnja probne piste

Ispunjena želja sedmogodišnjeg Naila da, bar nakratko, bude policajac

Sjećanje na heroja Adila Bešića

Azrine ukrasne svijeće krase hotele širom BiH

Mladi s posebnim potrebama iskazuju svoju kreativnost

Mještani orašačkog Starog Grada decenijama bez vode

USK može da smjesti samo 3.000 migranata

Snijeg zameo šatore, migranti se smrzavaju pod vedrim nebom

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Sepetar Sadik Kovačević proizvode izvozi u Sloveniju