Težak poslijeratni život većine bh. stanovnika, uzrokovan nedostatkom radnih mjesta u privredi i velikom nezaposlenošću, dijele i mještani bihaćkog naselja Orašac u Ljutočkoj dolini. Građani i iz ove bihaćke mjesne zajednice odlaze u zapadnoevropske zemlje u potrazi za boljim životom. Koliko ih je do sada otišlo, to zasigurno niko ne zna, jer ne postoje precizne evidencije. Mlađi zaposleni- U područnoj osnovnoj školi nastavu pohađa 130 učenika - kaže Ramo Zulić, predsjednik Savjeta Mjesne zajednice Orašac.Ovdje je prije rata živjelo skoro 4.000 stanovnika, a danas samo 1.000. Prema posljednjem popisu stanovništva, popisano ih je 1.600. Šest stotina stanovnika živi negdje drugdje, u Bihaću, a neki i u zemljama Evropske unije. Život je uveliko otežan i zbog činjenice da je Orašac od Bihaća udaljen tridesetak kilometara, a njegovi mještani i danas trpe posljedice ratnih stradanja u Ljutočkoj dolini. - Mještani mlađe i srednje dobi su zaposleni, ali se stariji građani pretežno bave poljoprivredom. Jedan broj Oraščana zaposlen je u državnim institucijama, ali ih više radi u privatnim privrednim preduzećima – ističe Zulić.Problem ovim mještanima predstavlja održavanje lokalnih makadamskih cesta. – Mi smo ove godine zaobiđeni kad je u pitanju održavanje puteva. Imamo i problem čišćenja puteva od snijega, koji s vremenom nekako i uspijemo riješiti. Kad je u pitanju niskonaponska mreža, dolazi do učestalih nestanaka električne energije. Obraćali smo se nadležnima, ali ni do danas u tome nema nikakvog pomaka - naglašava Zulić. &nbsp;&nbsp;Otvorenje apotekeI bez obzira na vremenske prilike, dolazi do prekida u snabdijevanju električnom energijom od po nekoliko sati.Mještani uskoro očekuju otvorenje apoteke, koja će im mnogo značiti, jer po lijekove neće morati putovati u Bihać. Osigurana im je i zdravstvena zaštita u ovdašnjoj područnoj ambulanti.Nada je Nacionalni park – Najveće nade i perspektive polažemo u Nacionalni park “Una”, koji je dijelom i u Mjesnoj zajednici Orašac. Tu vidimo našu budućnost. Polovina rendžera uposlenih u NP “Una” je sa područja Orašca. Taj bi broj trebao biti daleko veći - naglašava Zulić.Turistima koji posjećuju NP “Una”, nekoliko mještana pruža usluge smještaja, čime ostvaruju prihod za život porodice, a članice Udruženja žena nude rukotvorine specifične za ovo podneblje.

Ovdje je prije rata živjelo skoro 4.000 stanovnika, a danas samo 1.000

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti dva odsjeka Tehničkog fakulteta u Bihaću danas su održali polusatne proteste ispred fakultetske zgrade zbog hladnih učionica, odnosno problema s grijanjem.
- Problem je taj što je u našoj fakultetskoj zgradi hladnije nego vani. Mi se doslovno na pauzi izađemo vani ugrijati. Sedmično u hladnim učionicama provodimo 19 sati, a u tim učionicama je kao u nekom podrumu. Jednostavno, u ovoj zgradi je hladno i kad ima grijanja, a kamoli kad nema. Na pitanje kad će biti upaljeno i pojačano grijanje, niko nije davao konkretan odgovor. Zato smo se i okupili, da tražimo poštivanje naših prava - rekla je studentica četvrte godine Mašinskog odsjeka Jasmina Dizdarević.
Student Haris Dukić je napomenuo kako je fakultet grijnu sezonu dočekao sa samo pola tone peleta.
- Kad smo mi jutros izašli, onda je upaljeno i grijanje. Mi ne izbjegavamo nastavu, nego samo molimo da nam se malo zagriju prostorije u kojima boravimo i po šest–sedam sati dnevno. Znalo se desiti da zbog hladnoće u učionicama budu otkazana i predavanja - dodao je Dukić.
Dekan Tehničkog fakulteta u Bihaću Atif Hodžić istakao je kako će već danas stići određena količina peleta i da se ranije nije osigurao zbog opravdanih okolnosti.
- Mi smo prije šest mjeseci u planu javnih nabavki predvidjeli kupovinu 50 tona peleta za ovu grijnu sezonu. Međutim, nakon izbora najpovoljnijeg ponuđača, jedan od ponuđača se žalio na ishod, pa je to sada u žalbenoj proceduri. U međuvremenu, čovjek koji je radio javne nabavke na Univerzitetu preuzeo je ministarsku poziciju u Vladi Unsko-sanskog kantona, što je, također, dodatno zakompliciralo proces - rekao je Hodžić.
On je potvrdio kako je fakultet dužan studentima osigurati normalne uvjete za rad, ali i da je iznenađen načinom na koji su to studenti ovaj put tražili.
- Prethodno niko nije došao kod mene da bismo razgovarali o rješenju ovog problema. Moram napomenuti da su neki studenti danas sve vrijeme na nastavi, a samo jedan dio protestira - dodao je Hodžić.
&nbsp;

Tražimo poštivanje naših prava

Sezona grijanja krenula s nedostatkom energenata

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Građani Bihaća ne odustaju od svoje namjere da izvrše pritisak na institucije vlasti da se prihvatni centri izmjeste izvan urbanih područja grada. Po četvrti put, u nešto manjem broju, izašli su na mirne proteste, kojim apeliraju na državne vlasti da preuzmu dio tereta i brige za migrantsku krizu u Unsko-sanskom kantonu. 
Biščani traže izmještanje migranata van središta Bihaća, u humanijim uvjetima od sadašnjih i da se konačno zaustavi njihov dolazak. Kanton nema mogućnosti da ih adekvatno smjesti a pored Bihaća i Velike Kladuše gdje je migrantska kriza već kulminirala , na udaru se odnedavno našla i Bosanska Krupa. Sve je to dovelo do zabrinutosti za vlastitu sigurnost, poručili su organizatori protesta. 
-	Naš najvažniji zahtjev je sigurniji Grad Bihać. Bez obzira što je Vlada USK poduzela određene aktivnosti i donijela zaključke koji su jednim dijelom dobri, i što policija čini ono što smo od početka i tražili, Bihać i dalje ostaje mjesto gdje dolaze svi migranti. O njima ne znamo ništa, ne znamo ko su a imaju veća prava od građana Bihaća koji plaćaju dadžbine državi i kazne. Oni se ponašaju slobodno, hodaju gradom, čine krivična djela a ne znamo ko su, kazao je Sej Ramić , organizator protesta i poručio da građani ne žele da prihvatni centri budu Đački dom i Bira u Bihaću. 
-	Na neki način mi smo razočarni. Bihać i Aleja su devesatirani što građani ne prihvataju kao normalnu pojavu. Bira umjesto u proizvodne svrhe služi za prihvat migranata a sve je to u užoj jezgri grada. Mi se ne osjećamo sigurno – poručio je Ramić koji je još jednom naglasio da su svi resursi iscrpljeni. 
Vraćanje osjećaja sigurnosti među stanovništvo Bihaća, izmještanje migratana i izbjeglica iz uže jezgre grada, Bišćani traže i peticijom koju je proteklih dana potpisalo više od hiljadu ljudi. Osim toga, traže i ograničeno kretanje migranata na svim destinacijama po gradu.

Apel državnim organima

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Nove tehnologije nam olakšavaju život, ali zbog njih, nažalost, stari zanati ostaju u sjeni i polako izumiru. Jedan od takvih zanata je pletenje predmeta od pruća. Novi običaji Proizvodnja sepeta i korpi zahtijeva vješte ruke, ali i dobro oko za odabir najkvalitetnijeg materijala. Sve ove osobine ima Sadik Kovačević iz cazinskog naselja Brezova Kosa koji ne odustaje od ovog skoro zaboravljenog zanata. - Svi oni koji kupuju, pitaju ima li korpi ne kažu ima li sepeta kao što je nekad bio slučaj. Sepet je starinski naziv, a ja sam ih počeo izrađivati od svoje dvanaeste godine – kaže Kovačević.Zanat je naučio uz svoga oca koji je bio poznat majstor za sepete.- U početku samo sam mu pomagao i radio sitnije stvari. Htio sam izrađivati sepete, ali otac nije dao. Znao sam tada otići čuvati ovce i dok kiša pada, plesti sepete. Nešto kasnije otac mi je dozvolio i počeo sam raditi s njim. Sedmično smo radili i pravili i po 23 komada - kaže Kovačević. Dodaje da se nekada na sajmu u Cazinu prodavalo i 150 sepeta u jednom danu. Danas je drugo vrijeme i svoje proizvode uglavnom prodaje pred kućnim vratima. Za Sadika kao vrsnog izrađivača pletenih predmeta čulo se i van naše zemlje, tako da veći dio sepeta ide u Sloveniju. Kupci mu, kaže, plaćaju 10 eura za jedan komad, dok je u Cazinu cijena nešto niža.- Ja odavno ne radim za domaće kupce, već za inozemstvo. Tamo je cijena viša pa ovdje manje radim i imam solidna primanja. Ne može se tu neki novac uzeti, sve je to od danas do sutra, ali najvažnije je zdravlje – priča Kovačević. Opada interes Žalosti ga, kaže, sve manji broj ljudi koji se bave poljoprivredom, jer samim tim svake godine opada i interesiranje za njegovim proizvodima. Ipak, kaže Sadik, neće odustati i korpe će izrađivati sve dok ga zdravlje bude služilo.Nema pruća Kovačević ističe da mu najveći problem u poslu kojim se bavi cijeli život predstavlja nabavka materijala za rad. Do kvalitetnog pruća u današnje vrijeme teško je doći, a sirovina je najvažnija za kvalitet proizvoda.

Plesti sepete naučio od oca, a samostalno ih počeo izrađivati kad je imao 12 godina

Kovačević: Sepetarstvo zahtijeva vješte ruke i dobro oko

Sepetar Sadik Kovačević proizvode izvozi u Sloveniju

Nail Jakupović iz Lohova kod Bihaća ima samo sedam godina, a odmah po rođenju mu je uspostavljena dijagnoza širokog korijena nosa, što je dovelo do stvaranja nabora kože oko očiju.&nbsp;Vidno polje &nbsp;Ti nabori predstavljaju prepreku kvalitetnom vidu jer smanjuju njegovo vidno polje.&nbsp;Ljekari u Sarajevu i Zagrebu su preporučili operaciju uklanjanja kožnih nabora, za koju Nailovi roditelji nemaju novac. Cijena operacije još nije poznata, a i kada bude, majka Anela ne zna kako će je platiti s obzirom na to da ona ne radi, a muž samo povremeno ima posao. - Suprug nekad zaradi 50 maraka dnevno, nekad ništa. Zna pet dana raditi pa da posla nema deset dana, a mora svaki dan nešto donijeti u kuću djetetu. Često se dešava da i kad odradi posao, mora čekati na svoj novac, da naplati rad. U ovakvoj situaciji teško će uspjeti skupiti novac za Nailovu operaciju. Ovisit će to o donacijama dobrih ljudi - kaže Nailova majka Anela Skenderović. Na pitanje šta bi on najviše želio u životu, Nail odgovara da bi najviše od svega želio biti policajac, no svjestan je da mu za to treba savršen vid.Skromna željaIpak ova skromna želja će mu nakratko biti ispunjena zahvaljujući prijateljima iz Kantonalne uprave policije. Izjava o strašilu Za Naila je saznala gotovo cijela BiH, ali region putem društvenih mreža kada je emitirana njegova izjava u jednoj TV emisiji da ga drugovi zovu strašilom.&nbsp; Nail pohađa prvi razred područne škole u Ripču i stidljivo kaže da se to nije odnosilo na drugare iz razreda, nego na jednog dječaka iz igraonice koji baš i nije bio prijateljski raspoložen prema njemu.- Učiteljica i drugari iz razreda mi svaki dan pomažu – kaže Nail.

U porodici radi samo otac povremeno pa roditelji ne mogu osigurati novac za operaciju

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

U Ostrožcu je počelo utvrđivanje stanja temelja dvorca Lothara von Berksa koji se nalazi u kompleksu srednjovjekovnog starog grada. Javni pozivIspitivanja vrše predstavnici preduzeća „Ecoplan“ iz Mostara, koje je na javnom pozivu dobilo posao projektiranja sanacije dvorca. - Ranije su urađena geotehnička ispitivanja u području Sahat-kule, nastavljeno je sondiranje raskopa u području temelja dvorca. Ovome je prethodilo kompletno čišćenje dvorca i postavljanje građevinske skele, a u narednom periodu bit će uklonjen bršljan sa zidina radi sprečavanja daljeg negativnog djelovanja ovog rastinja na stabilnost konstrukcije – rekao je Sabahudin Huskić, predstavnik Službe za upravljanje razvojem Grada Cazina.Prema riječima Dragana Martinovića, koji je u ime firme „Ecoplan“ angažiran na ovom projektu kao statičar, treba dati odgovor na dio projektnog zadatka koji se odnosi na samu konstrukciju objekta. - Objekt se razvijao i nadograđivao u različitim periodima. Dio počiva na temeljima iz srednjeg vijeka, a dio objekta je kao aneks dograđen, da bi se dobio cijeli kompleks. Moramo znati stanje i dubinu temelja, kako bismo najprije njih sanirali. To je preduvjet da se sanira nadzemni dio objekta sve do krova – istakao je Martinović.Inicijalna sredstva S ovim aktivnostima Grad Cazin je krenuo prošle godine, nakon što je osigurao inicijalna sredstva s viših nivoa vlasti u iznosu od 45.000 KM, a Huskić ističe da će ukupna vrijednost radova dostići iznos od 75.000 maraka. Priprema aplikacijeKada se uradi projektna dokumentacija i troškovnik, moći će se pripremiti i aplikacije za osiguranje sredstava iz drugih izvora finansiranja, poput fondova Evropske unije.-&nbsp; Moramo raspolagati tačnim podacima o ukupnoj vrijednosti radova, kao i o vrsti potrebnih radova na sanaciji ovog dvorca. To je i preduvjet za pribavljanje odobrenja za rekonstrukciju, koju za ovu vrstu objekata izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja – kazao je Huskić.

Moramo znati stanje i dubinu temelja, kako bismo najprije njih sanirali. To je preduvjet da se sanira nadzemni dio objekta sve do krova, istakao je Martinović

Stari grad Ostrožac unutar kojeg se nalazi dvorac Lothara von Berksa

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić iz Cazina jedan je od primjera svim mladima u Bosni i Hercegovini koji sumnjaju da svoj san i bolji život mogu ostvariti u svojoj zemlji.&nbsp;Nakon što je u Bihaću završio fakultet i stekao diplomu, odnosno akademsku titulu bačelora tjelesnog odgoja i sporta, odlučio je da posao traži u rodnom gradu. 
Osim u Bihaću, Nermin je uporedo sticao znanje i u Zagrebu, tačnije na Fitnes učilištu, te je stekao dodatne vještine i usavršio znanje, koje mu je osiguralo stabilnost, prosperitet i uspjeh u poslu kojim se odlučio baviti.

U Cazinu je već 2017. godine pokrenuo klub “Crossbox Unity”, odnosno fitnes centar. Kako Nermin ističe, rad ovog kluba uglavnom se zasniva na zdravstvenom fitnesu, rehabilitacionim programima i kondicionim pripremama.

- Iako je okolina bila skeptična i sve promatrala s nevjericom i osudom, pokazao sam i uvjerio sve njih da se s dovoljno truda, želje i vjere u samog sebe sve može ostvariti, a da se pri tome ne napusti svoja zemlja i svoj grad.

Mada sam imao ponude za odlazak i rad u Abu Dabi, Minhen, Kuvajt, za sada se vidim ovdje i ne razmišljam o odlasku iz BiH – kaže Šišić.

Posebna namjera mu je, kako ističe, buđenje zdravstvene svijesti i poticanje fizičke aktivnosti, koja je neophodna za normalan i zdrav život, posebno kod mladih.

Šišić je osnovao centar za zdravstveni fitnes

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Kako bi sačuvali tekovine posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog rata, u Bihaćkom okrugu članovi Planinarskog društva „Grabež“, samoinicijativno su pokrenuli akciju izrade putokaza i obilježavanja trase borbenih zadataka te pristupa spomen-obilježju Adilu Bešiću, narodnom heroju koji je na Grabežu i izgubio život. Nove generacije&nbsp; Uređivali su teren, krčili puteve i postavljali putokaze. Planinarsko društvo „Grabež“ nastalo je iz druženja entuzijasta, zdravog života, ali i njihove namjere širenja i očuvanja istine o odbambeno-oslobodilačkom ratu, a naročito edukacije mladih generacija o značaju borbe za slobodu ovog kraja.- U našem planu rada je, između ostalog, i označavanje borbenih linija na području Grabeža. To radimo strelicima i uputama, kako bi se mogle posjećivati linije i obilaziti sva značajnija mjesta koja karakteriziraju ovaj herojski plato. Odvojiti mjesta je veoma teško, ali postoje tačke koje su simboli odbrane grada, ali i države BiH - kazao je Husein Kunić, član PD „Grabež“.&nbsp;&nbsp; Osim učesnika rata, Društvo okuplja i mlađe generacije iz raznih sfera života kojima je stalo do slavne historije ovdašnjih brigada i 5. korpusa. Grabež je poznat cijeloj BiH jer su ovdje vođene brojne bitke u kojima su izgubljeni mnogi mladi životi.- Na Grabežu su se odigrale značajnije bitke i bilo ih je više. Ovdje je bila famozna kasarna Grabež, koja je bila simbol srpskog uporišta, za njega se veže i februarska ofanziva, komandanti su vodili borbu za pomjeranje linije koja je bila iznad brojnih naselja, kao što su Vinica i Čekrlije, gdje su neprijatelji mogli jednostavno snajperima i oružjem ubijati naše ljude - ispričao nam je Ibrahim Dizdarić, također član PD „Grabež“. Historijski čas Gradskom vijeću Bihać i Vladi USK upućena je inicijativa za izgradnju spomen-parka na Grabežu koji bi, osim turističkog aspekta, imao i edukativni karakter. Sadržaji poput vidikovca, učionice s eksponatima te još vidljivih bunkera bili bi idealno mjesto za historijski čas učenicima. Inicijativa je prihvaćena, a izgradnja parka bi trebala početi ove godine ili na proljeće.Dan oslobođenja Na Grabežu je obilježena akcija odbijanja srpskog agresora sa ovog, za grad Bihać, veoma značajnog prostora 11. novembra 1992. godine. Tada je izvršena i akcija u kojoj je 70 boraca, s rahmetli Salihom Dizdarićem na čelu, došlo iza leđa neprijatelju, koji je sa Grabeža granatirao Bihać, oslobodilo ovo područje i osiguralo mirniji život u gradu.

Planinari pokrenuli akciju izrade putokaza i obilježavanja trase borbenih zadataka te pristupa spomen-obilježju Adilu Bešiću

Članovi planinarskog društva uređivali teren, krčili puteve i postavljali putokaze

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Bivši gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i predsjednik GO SDA Bihać Hadis Jusić privedeni su na saslušanje u Tužilaštvo USK. Također su i uposlenice Gradske uprave Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić uhapšene danas, ali su puštene na slobodu.Naknadno će biti saslušan i Amir Delić, koji je na liječenju.&nbsp;Podsjećamo, njima se na teret stavljaju djela malverzacije u vezi s izgradnjom zgrade ''Komrada'' u ovom gradu.&nbsp;Istragu protiv pet osoba čija su se imena našla na naredbi za hapšenjem vodi Sektor kriminalističke policije MUP-a USK po nalogu Tužilaštva USK.

Istragu protiv pet osoba čija su se imena našla na naredbi za hapšenjem vodi Sektor kriminalističke policije MUP-a USK

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Bišćanin Raif Ferhatović među svojim sugrađanima poznat je kao vrlo osebujna ličnost i multitalent. Dizdarević je majstor interpretacije, a postao je prepoznatljiv po ulozi Čarlija Čaplina, prvom liku koji je utjelovio, a ujedno mu je i najdraži. No tu su i druge mnoge zahtjevnije transformacije.&nbsp;
Bivši snimatelj 

- U poslijeratnim godinama uradio sam više od 40 transformacija. Uvijek kažem da neko u pozorištu za 50 godina staža za to vrijeme ne uradi koliko sam ja uradio proteklih dvadesetak godina – istako je glavni akter filma Ferhatović. 

Ko je, ustvari, bihaćki Čarli Čaplin, pokušao je dočarati Hasan Arnautović, bivši snimatelj BHT-a te proslavljeni autor mnogih reportaža i dokumentarnih filmova, u 25-minutnom dokumentarcu o svom prijatelju Raifu.

Dokumentarac je Arnautoviću donio nagradu za najbolji regionalni turistički film na Festivalu Jahorina, kao i poznatom srbijanskom Silafestu. Stoga je i s pravom uvršten u centralni događaj ovogodišnje kulturne manifestacije „Ulicom Bišća“. Hasana i Raifa veže dugogodišnje prijateljstvo. 

Kruna rada 

- Ovo je kruna moga rada, poznanstva i druženja s Raifom. Družimo se više od 50 godina i prvi sam pravio njegove fotografije. Raif je svaki put u sklopu „Bihaćkog ljeta“ drugi lik i tako već više od deset godina. Svaki njegov lik je zanimljiv i privlačan. Moja prvobitna zamisao je bila da na filmsko platno predočim lik Čarlija Čaplina, međutim, nisam mogao da odolim drugim transformacijama kao npr. liku Đavola, koji je, zaista, zanimljiv – kazao je Arnautović. 

&nbsp;Crtice iz biografije&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Raif Ferhatović je rođen u Bihaću, u Prekounju, 1949. godine u radničkoj porodici vrsnih bihaćkih slastičara. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Nakon završetka srednje škole, pokušao je upisati likovnu akademiju, a onda je morao sve ostaviti. Zaustavio je svoje umjetničke snove jer je morao u vojsku, potom se vratio u Bihać i zasnovao prvi radni odnos kao aranžer, kojem se vraća nakon ratnih godina.

Čaplin je prvi lik koji je Ferhatović utjelovio

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina jedan je od neiskorištenih prirodnih dragulja Sanskog Mosta, a prije nekoliko mjeseci pokrenute su aktivnosti u vezi sa mogućnosti da se njena unutrašnjost elektrificira i osvijetli.&nbsp;&nbsp;
Gosti iz Njemačke 

Ove aktivnosti nastavljene su trodimenzionalnim skeniranjem unutrašnjosti pećine. Ranije su je posjetili predstavnici njemačke kompanije “Cave Lighting” iz grada Herborna. 

- Radi se o poznatoj firmi koja se bavi elektrifikacijom pećina širom svijeta, a tada su eksperimentalno osvijetlili pojedine dijelove ove poznate spilje. Kako bi se na što bolji način upoznala i snimila unutrašnjost pećine, jedna firma iz Zenice obavlja njeno trodimenzionalno skeniranje – kazali su iz Općine Sanski Most.

Sve ove aktivnosti plaćene su iz budžeta Općine Sanski Most, a nakon što se obave sve potrebne pripremne i istražne radnje, uslijedit će i konkretni koraci u vezi s finalizacijom ovog projekta i iznalaženjem neophodnih finansijskih sredstava. 

Jedna od najljepših 

Hrustovačka pećina jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Njena unutrašnjost je grandiozna i obiluje brojnim pećinskim ukrasima. Ova pećina uvrštena je u nacionalna blaga i prirodno je dobro pod zaštitom države Bosne i Hercegovine.

Počelo trodimenzionalno skeniranje pećine

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Nakon sedmodnevne migrantske blokade Graničnog prijelaza Maljevac kod Velike Kladuše s obje strane magistralne ceste R-400 ostale su ogromne količine smeća.Druga lokacija S ovoga mjesta migranti su izmješteni na drugu lokaciju, u bivše proizvodne hale firme „Miral“, a sve što su migranti imali, šatore, ćebad, stiropor, odjeću, otpaci ostali su iza njih i bili bi tu danima da nije bilo brze reakcije članova velikokladuškoga Udruženja poduzetnika.Najveće razočarenje za građane i privrednike u ovom slučaju bilo je velikokladuško preduzeće „Komunalije“, iz kojeg su tražili&nbsp; pomoć od međunarodne organizacije za uklanjanje smeće.U upućenom apelu navode kako velike količine otpadnog materijala treba ukloniti zbog mogućeg izbijanja epidemija zaraznih bolesti koje mogu biti pogubne za građane.- Međunarodne organizacije su očekivale račun za obavljenu uslugu, a ne dopise. Osim toga, građani Velike Kladuše plaćaju komunalce da im čiste grad i uređuju ambijent za življenje, a ne poduzetnike – kazao nam je jedan Kladušanin.Angažirali članicu No, Ibrahim Đedović, predsjednik Udruženja poduzetnika općine Velika Kladuša, u dogovoru s drugim članovima Udruženja angažirao je poduzeće „Adda promet“, čiji su radnici za dva sata očistili područje gdje su boravili migranti. „Adda promet“ je inače članica Udruženja poduzetnika i ovaj posao su odradili volonterski.

Iz  preduzeća „Komunalije“ tražili pomoć od međunarodnih organizacija za uklanjanje smeća i dezinficiranje lokacije gdje su boravili migranti

Migranti iza sebe ostavili šatore, ćebad, stiropor, odjeću...

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Talgo voz koji je sinoć dva sata iza ponoći stigao u Bihać nalazi se pod blokadom.
Prema informacijama koje su "Patriji" potvrđene u MUP-u USK, voz s putnicima je na stanici i nema dozvolu za iskrcavanje.
- U vozu je bilo 153 migranata, 146 je i sada u vozu. Sedmero migranata, a koji su bili ranjiva kategorija, smješteno je u Bihaću. Pregovori u vezi s vraćanjem migranata za Sarajevo su u toku – kazala je za "Patriju" Snežana Galić, portparol MUP-a USK.
Slična akcija desila se i 24. oktobra, kada za 90 migranata koji su doputovali iz Sarajeva u Bihać nije dozvoljeno iskrcavanje. Svi su autobusima vraćeni za Sarajevo.

Pregovori u vezi s njihovim vraćanjem za Sarajevo su u toku

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je zbog narušene sigurnosne situacije i brojnih zahtjeva građana odlučio prekinuti mjere štednje kada je u pitanju javna rasvjeta. Tako će se ponovo kompletan sistem gradske rasvjete staviti u funkciju, a troškove će u naredna tri mjeseca sufinansirati Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

- Teška finansijska situacija u proteklom periodu, ali i skupocjeno održavanje zastarjelog sistema javne rasvjete su nas ranije primorali na ove mjere štednje. Sada zbog brojnih zahtjeva građana i narušene sigurnosne situacije, te mjere uštede prekidamo. Potpisan je ugovor i s IOM-om o sufinansiranju 50 posto troškova u naredna tri mjeseca, što je jedan znak podrške Gradu Bihaću u vrijeme migrantske krize - rekao je gradonačelnik Fazlić.&nbsp;
Direktor Zavoda za prostorno uređenje u Bihaću Ademir Toromanović najavio je i skorašnju zamjenu dosadašnjeg rasvjetnog sistema modernijim sistemom LED rasvjete.

''Održavanje sadašnjeg sistema je zaista neisplativo i zato bismo ubrzo trebali krenuti s procesom zamjene. U toku je nekoliko javnih tendera za zamjenu postojeće novom LED rasvjetom u nekim gradskim područjima. Zbog male potrošnje, izrazito dugog radnog vijeka te visokog nivoa energetske efikasnosti i ušteda, to bi trebalo značajno poboljšati osvjetljavanje bihaćkih ulica'', istakao je Toromanović.&nbsp;
Dodao je da će se uvođenjem LED rasvjete ostvariti uštede energije od oko 35 posto, smanjiti negativan ekološki utjecaj, ali i povećati nivo sigurnosti građana Bihaća.

Uvođenjem LED rasvjete ostvariti uštede energije od oko 35 posto

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Radnici Željeznica FBiH upozoravaju da su na području Bihaća&nbsp; primijetili kretanje većeg broja migranata po pruzi i pružnom pojasu.Redovni zadaci - Radnici ŽFBH na području Bihaća su prilikom obavljanja redovnih zadataka nailazili na migrante po pruzi, tunelima, nadvožnjacima, propustima, mostovima. Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir i opasnost od djelovanja visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža - kaže za „Dnevni avaz“ Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u Bihaću. Alagić nadalje navodi kako Uprava ŽFBH reagira na način da redovno obavještava pripadnike MUP-a USK o lokacijama i kretanju migranata te i sami radnici uklanjaju te ljude s pruge i ukazuju im na opasnosti kojima se izlažu. - Također, Željeznice FBiH su pismeno o ovoj problematici obavijestile Vladu USK, premijera, ministra unutrašnjih poslova i policijskog komesara te su tražili od njih da se uključe u rješavanje ove problematike – kaže Alagić.&nbsp;&nbsp; Iz sindikata navode da su Željeznice Federacije BiH postale kolateralna šteta na relaciji migranti – nadležne institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini koje su u konačnici zakazale u činjenju određenih zakonskih radnji kojima bi se spriječio ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu. Stub razvojaNapominju kako je Unska pruga stub razvoja privrede Unsko-sanskog kantona. Revitalizacijom ove pruge Unsko-sanski kanton bi umnogome profitirao, prvenstveno na otvaranju novih radnih mjesta u trenutku kada nam radno sposobno stanovništvo odlazi u zemlje Evropske unije. Poštovati propise - Od nadležnih institucija Federacije, Kantona, gradova i općina očekujemo zaštitu i podršku kada je u pitanju opstojnost željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, a posebno Talgo voza i realizacije daljnjeg projekta revitalizacije Unske pruge. - Radnici ovoga Poslovnog područja obavezni su i spremni svim sredstvima učiniti da se željeznički saobraćaj na Unskoj pruzi nesmetano odvija uz maksimalno poštivanje željezničkih propisa, kao i Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja – kazao je Alagić.

Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir da se kreću u blizini visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža

Brojni migranti noću se kreću prugom izlažući se smrtnoj opasnosti

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Na području uže gradske jezgre Bihaća migranti su unajmili veliki broj stanova te se zadržavaju u neposrednoj blizini škola. Roditelji učenika žale se da migranti stoje naslonjeni na ogradu školskog dvorišta te da su zabrinuti za sigurnost djece.Nekoliko lokacija Tim povodom, članovi Vijeća roditelja Osnovne škole “Harmani 1” u Bihaću održali su sastanak, na kojem su zatražili pojačan policijski nadzor tokom nastave. Zatražili su i da se zabrani izdavanje smještaja migrantima u blizini školskih objekata, a zaključke sa sastanka proslijedili su Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Službi za strance, Poreznoj upravi te Ministarstvu sigurnosti BiH. - Imamo saznanja da postoji nekoliko lokacija gdje su smješteni ilegalni mirganti. Da li je smještaj ilegalan ili ne, do sada nismo dobili povratnu informaciju. Veliki je broj migranata naslonjenih na ogradu, oko škole, prekoputa školskog dvorišta u privatnim dvorištima. Ja sam ih vidjela tridesetak. Sve je to ono što nama stvara bojazan za našu i za sigurnost naše djece – kazala je&nbsp; Aida Zjakić iz Vijeća roditelja OŠ “Harmani 1”.Dževad Harbaš, predsjednik Mjesne zajednice Harmani, kaže da je policija utvrdila ko su ljudi koji izdaju privatne objekte migrantima.- Meni je van pameti da primaju nekoga o kome ne znaju ništa i šta se sutra može desiti – kaže Harbaš. Inspekcija na terenu Na teren je izašla i Kantonalna inspekcija te su izvršene kontrole u dvije smjene sa po tri ekipe. U Bihaću je tokom jednog dana provjereno osam privatnih smještaja, od kojih neki uopće nisu posjedovali dozvolu za rad, dok je jedan objekt u potpunosti zatvoren sa zabranom daljnjeg izdavanja smještaja.- U centru grada u privatnom smještaju zatekli smo skoro 40 migranata bez ikakvih dokumenata - ističe Sena Družić, glavna kantonalna inspektorica za rad.Negirali glasine U MUP-u USK kažu da su na ovom području, radi utvrđivanja stvarnog broja migranata, i ranije tražili saradnju građana te je zatraženo da prijave njihov boravak u privatnim objektima. U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) negirali su glasine da oni finansiraju ovakvu vrstu smještaja za migrante.

Vijeće roditelja OŠ “Harmani 1” zatražilo da se zabrani izdavanje smještaja migrantima u blizini školskih objekata

Migranti često borave i na dječijim igralištima

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Sepetar Sadik Kovačević proizvode izvozi u Sloveniju

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Migranti borave pored škole, roditelji traže policijski nadzor

Unsko-sanski kanton

U potrazi za boljim životom, sreću traže odlazeći u zapadne zemlje

Studenti Tehničkog fakulteta u Bihaću protestirali zbog hladnih učionica

Bihać: Protestima i peticijom traže izmještanje migranta iz uže jezgre grada

Sepetar Sadik Kovačević proizvode izvozi u Sloveniju

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Migranti borave pored škole, roditelji traže policijski nadzor