Nail Jakupović iz Lohova kod Bihaća ima samo sedam godina, a odmah po rođenju mu je uspostavljena dijagnoza širokog korijena nosa, što je dovelo do stvaranja nabora kože oko očiju.&nbsp;Vidno polje &nbsp;Ti nabori predstavljaju prepreku kvalitetnom vidu jer smanjuju njegovo vidno polje.&nbsp;Ljekari u Sarajevu i Zagrebu su preporučili operaciju uklanjanja kožnih nabora, za koju Nailovi roditelji nemaju novac. Cijena operacije još nije poznata, a i kada bude, majka Anela ne zna kako će je platiti s obzirom na to da ona ne radi, a muž samo povremeno ima posao. - Suprug nekad zaradi 50 maraka dnevno, nekad ništa. Zna pet dana raditi pa da posla nema deset dana, a mora svaki dan nešto donijeti u kuću djetetu. Često se dešava da i kad odradi posao, mora čekati na svoj novac, da naplati rad. U ovakvoj situaciji teško će uspjeti skupiti novac za Nailovu operaciju. Ovisit će to o donacijama dobrih ljudi - kaže Nailova majka Anela Skenderović. Na pitanje šta bi on najviše želio u životu, Nail odgovara da bi najviše od svega želio biti policajac, no svjestan je da mu za to treba savršen vid.Skromna željaIpak ova skromna želja će mu nakratko biti ispunjena zahvaljujući prijateljima iz Kantonalne uprave policije. Izjava o strašilu Za Naila je saznala gotovo cijela BiH, ali region putem društvenih mreža kada je emitirana njegova izjava u jednoj TV emisiji da ga drugovi zovu strašilom.&nbsp; Nail pohađa prvi razred područne škole u Ripču i stidljivo kaže da se to nije odnosilo na drugare iz razreda, nego na jednog dječaka iz igraonice koji baš i nije bio prijateljski raspoložen prema njemu.- Učiteljica i drugari iz razreda mi svaki dan pomažu – kaže Nail.

U porodici radi samo otac povremeno pa roditelji ne mogu osigurati novac za operaciju

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

U Ostrožcu je počelo utvrđivanje stanja temelja dvorca Lothara von Berksa koji se nalazi u kompleksu srednjovjekovnog starog grada. Javni pozivIspitivanja vrše predstavnici preduzeća „Ecoplan“ iz Mostara, koje je na javnom pozivu dobilo posao projektiranja sanacije dvorca. - Ranije su urađena geotehnička ispitivanja u području Sahat-kule, nastavljeno je sondiranje raskopa u području temelja dvorca. Ovome je prethodilo kompletno čišćenje dvorca i postavljanje građevinske skele, a u narednom periodu bit će uklonjen bršljan sa zidina radi sprečavanja daljeg negativnog djelovanja ovog rastinja na stabilnost konstrukcije – rekao je Sabahudin Huskić, predstavnik Službe za upravljanje razvojem Grada Cazina.Prema riječima Dragana Martinovića, koji je u ime firme „Ecoplan“ angažiran na ovom projektu kao statičar, treba dati odgovor na dio projektnog zadatka koji se odnosi na samu konstrukciju objekta. - Objekt se razvijao i nadograđivao u različitim periodima. Dio počiva na temeljima iz srednjeg vijeka, a dio objekta je kao aneks dograđen, da bi se dobio cijeli kompleks. Moramo znati stanje i dubinu temelja, kako bismo najprije njih sanirali. To je preduvjet da se sanira nadzemni dio objekta sve do krova – istakao je Martinović.Inicijalna sredstva S ovim aktivnostima Grad Cazin je krenuo prošle godine, nakon što je osigurao inicijalna sredstva s viših nivoa vlasti u iznosu od 45.000 KM, a Huskić ističe da će ukupna vrijednost radova dostići iznos od 75.000 maraka. Priprema aplikacijeKada se uradi projektna dokumentacija i troškovnik, moći će se pripremiti i aplikacije za osiguranje sredstava iz drugih izvora finansiranja, poput fondova Evropske unije.-&nbsp; Moramo raspolagati tačnim podacima o ukupnoj vrijednosti radova, kao i o vrsti potrebnih radova na sanaciji ovog dvorca. To je i preduvjet za pribavljanje odobrenja za rekonstrukciju, koju za ovu vrstu objekata izdaje Federalno ministarstvo prostornog uređenja – kazao je Huskić.

Moramo znati stanje i dubinu temelja, kako bismo najprije njih sanirali. To je preduvjet da se sanira nadzemni dio objekta sve do krova, istakao je Martinović

Stari grad Ostrožac unutar kojeg se nalazi dvorac Lothara von Berksa

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić iz Cazina jedan je od primjera svim mladima u Bosni i Hercegovini koji sumnjaju da svoj san i bolji život mogu ostvariti u svojoj zemlji.&nbsp;Nakon što je u Bihaću završio fakultet i stekao diplomu, odnosno akademsku titulu bačelora tjelesnog odgoja i sporta, odlučio je da posao traži u rodnom gradu. 
Osim u Bihaću, Nermin je uporedo sticao znanje i u Zagrebu, tačnije na Fitnes učilištu, te je stekao dodatne vještine i usavršio znanje, koje mu je osiguralo stabilnost, prosperitet i uspjeh u poslu kojim se odlučio baviti.

U Cazinu je već 2017. godine pokrenuo klub “Crossbox Unity”, odnosno fitnes centar. Kako Nermin ističe, rad ovog kluba uglavnom se zasniva na zdravstvenom fitnesu, rehabilitacionim programima i kondicionim pripremama.

- Iako je okolina bila skeptična i sve promatrala s nevjericom i osudom, pokazao sam i uvjerio sve njih da se s dovoljno truda, želje i vjere u samog sebe sve može ostvariti, a da se pri tome ne napusti svoja zemlja i svoj grad.

Mada sam imao ponude za odlazak i rad u Abu Dabi, Minhen, Kuvajt, za sada se vidim ovdje i ne razmišljam o odlasku iz BiH – kaže Šišić.

Posebna namjera mu je, kako ističe, buđenje zdravstvene svijesti i poticanje fizičke aktivnosti, koja je neophodna za normalan i zdrav život, posebno kod mladih.

Šišić je osnovao centar za zdravstveni fitnes

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Kako bi sačuvali tekovine posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog rata, u Bihaćkom okrugu članovi Planinarskog društva „Grabež“, samoinicijativno su pokrenuli akciju izrade putokaza i obilježavanja trase borbenih zadataka te pristupa spomen-obilježju Adilu Bešiću, narodnom heroju koji je na Grabežu i izgubio život. Nove generacije&nbsp; Uređivali su teren, krčili puteve i postavljali putokaze. Planinarsko društvo „Grabež“ nastalo je iz druženja entuzijasta, zdravog života, ali i njihove namjere širenja i očuvanja istine o odbambeno-oslobodilačkom ratu, a naročito edukacije mladih generacija o značaju borbe za slobodu ovog kraja.- U našem planu rada je, između ostalog, i označavanje borbenih linija na području Grabeža. To radimo strelicima i uputama, kako bi se mogle posjećivati linije i obilaziti sva značajnija mjesta koja karakteriziraju ovaj herojski plato. Odvojiti mjesta je veoma teško, ali postoje tačke koje su simboli odbrane grada, ali i države BiH - kazao je Husein Kunić, član PD „Grabež“.&nbsp;&nbsp; Osim učesnika rata, Društvo okuplja i mlađe generacije iz raznih sfera života kojima je stalo do slavne historije ovdašnjih brigada i 5. korpusa. Grabež je poznat cijeloj BiH jer su ovdje vođene brojne bitke u kojima su izgubljeni mnogi mladi životi.- Na Grabežu su se odigrale značajnije bitke i bilo ih je više. Ovdje je bila famozna kasarna Grabež, koja je bila simbol srpskog uporišta, za njega se veže i februarska ofanziva, komandanti su vodili borbu za pomjeranje linije koja je bila iznad brojnih naselja, kao što su Vinica i Čekrlije, gdje su neprijatelji mogli jednostavno snajperima i oružjem ubijati naše ljude - ispričao nam je Ibrahim Dizdarić, također član PD „Grabež“. Historijski čas Gradskom vijeću Bihać i Vladi USK upućena je inicijativa za izgradnju spomen-parka na Grabežu koji bi, osim turističkog aspekta, imao i edukativni karakter. Sadržaji poput vidikovca, učionice s eksponatima te još vidljivih bunkera bili bi idealno mjesto za historijski čas učenicima. Inicijativa je prihvaćena, a izgradnja parka bi trebala početi ove godine ili na proljeće.Dan oslobođenja Na Grabežu je obilježena akcija odbijanja srpskog agresora sa ovog, za grad Bihać, veoma značajnog prostora 11. novembra 1992. godine. Tada je izvršena i akcija u kojoj je 70 boraca, s rahmetli Salihom Dizdarićem na čelu, došlo iza leđa neprijatelju, koji je sa Grabeža granatirao Bihać, oslobodilo ovo područje i osiguralo mirniji život u gradu.

Planinari pokrenuli akciju izrade putokaza i obilježavanja trase borbenih zadataka te pristupa spomen-obilježju Adilu Bešiću

Članovi planinarskog društva uređivali teren, krčili puteve i postavljali putokaze

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Bivši gradonačelnik Bihaća Emdžad Galijašević i predsjednik GO SDA Bihać Hadis Jusić privedeni su na saslušanje u Tužilaštvo USK. Također su i uposlenice Gradske uprave Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić uhapšene danas, ali su puštene na slobodu.Naknadno će biti saslušan i Amir Delić, koji je na liječenju.&nbsp;Podsjećamo, njima se na teret stavljaju djela malverzacije u vezi s izgradnjom zgrade ''Komrada'' u ovom gradu.&nbsp;Istragu protiv pet osoba čija su se imena našla na naredbi za hapšenjem vodi Sektor kriminalističke policije MUP-a USK po nalogu Tužilaštva USK.

Istragu protiv pet osoba čija su se imena našla na naredbi za hapšenjem vodi Sektor kriminalističke policije MUP-a USK

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Bišćanin Raif Ferhatović među svojim sugrađanima poznat je kao vrlo osebujna ličnost i multitalent. Dizdarević je majstor interpretacije, a postao je prepoznatljiv po ulozi Čarlija Čaplina, prvom liku koji je utjelovio, a ujedno mu je i najdraži. No tu su i druge mnoge zahtjevnije transformacije.&nbsp;
Bivši snimatelj 

- U poslijeratnim godinama uradio sam više od 40 transformacija. Uvijek kažem da neko u pozorištu za 50 godina staža za to vrijeme ne uradi koliko sam ja uradio proteklih dvadesetak godina – istako je glavni akter filma Ferhatović. 

Ko je, ustvari, bihaćki Čarli Čaplin, pokušao je dočarati Hasan Arnautović, bivši snimatelj BHT-a te proslavljeni autor mnogih reportaža i dokumentarnih filmova, u 25-minutnom dokumentarcu o svom prijatelju Raifu.

Dokumentarac je Arnautoviću donio nagradu za najbolji regionalni turistički film na Festivalu Jahorina, kao i poznatom srbijanskom Silafestu. Stoga je i s pravom uvršten u centralni događaj ovogodišnje kulturne manifestacije „Ulicom Bišća“. Hasana i Raifa veže dugogodišnje prijateljstvo. 

Kruna rada 

- Ovo je kruna moga rada, poznanstva i druženja s Raifom. Družimo se više od 50 godina i prvi sam pravio njegove fotografije. Raif je svaki put u sklopu „Bihaćkog ljeta“ drugi lik i tako već više od deset godina. Svaki njegov lik je zanimljiv i privlačan. Moja prvobitna zamisao je bila da na filmsko platno predočim lik Čarlija Čaplina, međutim, nisam mogao da odolim drugim transformacijama kao npr. liku Đavola, koji je, zaista, zanimljiv – kazao je Arnautović. 

&nbsp;Crtice iz biografije&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Raif Ferhatović je rođen u Bihaću, u Prekounju, 1949. godine u radničkoj porodici vrsnih bihaćkih slastičara. Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu. Nakon završetka srednje škole, pokušao je upisati likovnu akademiju, a onda je morao sve ostaviti. Zaustavio je svoje umjetničke snove jer je morao u vojsku, potom se vratio u Bihać i zasnovao prvi radni odnos kao aranžer, kojem se vraća nakon ratnih godina.

Čaplin je prvi lik koji je Ferhatović utjelovio

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina jedan je od neiskorištenih prirodnih dragulja Sanskog Mosta, a prije nekoliko mjeseci pokrenute su aktivnosti u vezi sa mogućnosti da se njena unutrašnjost elektrificira i osvijetli.&nbsp;&nbsp;
Gosti iz Njemačke 

Ove aktivnosti nastavljene su trodimenzionalnim skeniranjem unutrašnjosti pećine. Ranije su je posjetili predstavnici njemačke kompanije “Cave Lighting” iz grada Herborna. 

- Radi se o poznatoj firmi koja se bavi elektrifikacijom pećina širom svijeta, a tada su eksperimentalno osvijetlili pojedine dijelove ove poznate spilje. Kako bi se na što bolji način upoznala i snimila unutrašnjost pećine, jedna firma iz Zenice obavlja njeno trodimenzionalno skeniranje – kazali su iz Općine Sanski Most.

Sve ove aktivnosti plaćene su iz budžeta Općine Sanski Most, a nakon što se obave sve potrebne pripremne i istražne radnje, uslijedit će i konkretni koraci u vezi s finalizacijom ovog projekta i iznalaženjem neophodnih finansijskih sredstava. 

Jedna od najljepših 

Hrustovačka pećina jedna je od najljepših u Bosni i Hercegovini, pa i šire. Njena unutrašnjost je grandiozna i obiluje brojnim pećinskim ukrasima. Ova pećina uvrštena je u nacionalna blaga i prirodno je dobro pod zaštitom države Bosne i Hercegovine.

Počelo trodimenzionalno skeniranje pećine

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Nakon sedmodnevne migrantske blokade Graničnog prijelaza Maljevac kod Velike Kladuše s obje strane magistralne ceste R-400 ostale su ogromne količine smeća.Druga lokacija S ovoga mjesta migranti su izmješteni na drugu lokaciju, u bivše proizvodne hale firme „Miral“, a sve što su migranti imali, šatore, ćebad, stiropor, odjeću, otpaci ostali su iza njih i bili bi tu danima da nije bilo brze reakcije članova velikokladuškoga Udruženja poduzetnika.Najveće razočarenje za građane i privrednike u ovom slučaju bilo je velikokladuško preduzeće „Komunalije“, iz kojeg su tražili&nbsp; pomoć od međunarodne organizacije za uklanjanje smeće.U upućenom apelu navode kako velike količine otpadnog materijala treba ukloniti zbog mogućeg izbijanja epidemija zaraznih bolesti koje mogu biti pogubne za građane.- Međunarodne organizacije su očekivale račun za obavljenu uslugu, a ne dopise. Osim toga, građani Velike Kladuše plaćaju komunalce da im čiste grad i uređuju ambijent za življenje, a ne poduzetnike – kazao nam je jedan Kladušanin.Angažirali članicu No, Ibrahim Đedović, predsjednik Udruženja poduzetnika općine Velika Kladuša, u dogovoru s drugim članovima Udruženja angažirao je poduzeće „Adda promet“, čiji su radnici za dva sata očistili područje gdje su boravili migranti. „Adda promet“ je inače članica Udruženja poduzetnika i ovaj posao su odradili volonterski.

Iz  preduzeća „Komunalije“ tražili pomoć od međunarodnih organizacija za uklanjanje smeća i dezinficiranje lokacije gdje su boravili migranti

Migranti iza sebe ostavili šatore, ćebad, stiropor, odjeću...

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Talgo voz koji je sinoć dva sata iza ponoći stigao u Bihać nalazi se pod blokadom.
Prema informacijama koje su "Patriji" potvrđene u MUP-u USK, voz s putnicima je na stanici i nema dozvolu za iskrcavanje.
- U vozu je bilo 153 migranata, 146 je i sada u vozu. Sedmero migranata, a koji su bili ranjiva kategorija, smješteno je u Bihaću. Pregovori u vezi s vraćanjem migranata za Sarajevo su u toku – kazala je za "Patriju" Snežana Galić, portparol MUP-a USK.
Slična akcija desila se i 24. oktobra, kada za 90 migranata koji su doputovali iz Sarajeva u Bihać nije dozvoljeno iskrcavanje. Svi su autobusima vraćeni za Sarajevo.

Pregovori u vezi s njihovim vraćanjem za Sarajevo su u toku

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je zbog narušene sigurnosne situacije i brojnih zahtjeva građana odlučio prekinuti mjere štednje kada je u pitanju javna rasvjeta. Tako će se ponovo kompletan sistem gradske rasvjete staviti u funkciju, a troškove će u naredna tri mjeseca sufinansirati Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

- Teška finansijska situacija u proteklom periodu, ali i skupocjeno održavanje zastarjelog sistema javne rasvjete su nas ranije primorali na ove mjere štednje. Sada zbog brojnih zahtjeva građana i narušene sigurnosne situacije, te mjere uštede prekidamo. Potpisan je ugovor i s IOM-om o sufinansiranju 50 posto troškova u naredna tri mjeseca, što je jedan znak podrške Gradu Bihaću u vrijeme migrantske krize - rekao je gradonačelnik Fazlić.&nbsp;
Direktor Zavoda za prostorno uređenje u Bihaću Ademir Toromanović najavio je i skorašnju zamjenu dosadašnjeg rasvjetnog sistema modernijim sistemom LED rasvjete.

''Održavanje sadašnjeg sistema je zaista neisplativo i zato bismo ubrzo trebali krenuti s procesom zamjene. U toku je nekoliko javnih tendera za zamjenu postojeće novom LED rasvjetom u nekim gradskim područjima. Zbog male potrošnje, izrazito dugog radnog vijeka te visokog nivoa energetske efikasnosti i ušteda, to bi trebalo značajno poboljšati osvjetljavanje bihaćkih ulica'', istakao je Toromanović.&nbsp;
Dodao je da će se uvođenjem LED rasvjete ostvariti uštede energije od oko 35 posto, smanjiti negativan ekološki utjecaj, ali i povećati nivo sigurnosti građana Bihaća.

Uvođenjem LED rasvjete ostvariti uštede energije od oko 35 posto

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Radnici Željeznica FBiH upozoravaju da su na području Bihaća&nbsp; primijetili kretanje većeg broja migranata po pruzi i pružnom pojasu.Redovni zadaci - Radnici ŽFBH na području Bihaća su prilikom obavljanja redovnih zadataka nailazili na migrante po pruzi, tunelima, nadvožnjacima, propustima, mostovima. Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir i opasnost od djelovanja visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža - kaže za „Dnevni avaz“ Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine u Bihaću. Alagić nadalje navodi kako Uprava ŽFBH reagira na način da redovno obavještava pripadnike MUP-a USK o lokacijama i kretanju migranata te i sami radnici uklanjaju te ljude s pruge i ukazuju im na opasnosti kojima se izlažu. - Također, Željeznice FBiH su pismeno o ovoj problematici obavijestile Vladu USK, premijera, ministra unutrašnjih poslova i policijskog komesara te su tražili od njih da se uključe u rješavanje ove problematike – kaže Alagić.&nbsp;&nbsp; Iz sindikata navode da su Željeznice Federacije BiH postale kolateralna šteta na relaciji migranti – nadležne institucije na svim nivoima u Bosni i Hercegovini koje su u konačnici zakazale u činjenju određenih zakonskih radnji kojima bi se spriječio ulazak migranata u Bosnu i Hercegovinu. Stub razvojaNapominju kako je Unska pruga stub razvoja privrede Unsko-sanskog kantona. Revitalizacijom ove pruge Unsko-sanski kanton bi umnogome profitirao, prvenstveno na otvaranju novih radnih mjesta u trenutku kada nam radno sposobno stanovništvo odlazi u zemlje Evropske unije. Poštovati propise - Od nadležnih institucija Federacije, Kantona, gradova i općina očekujemo zaštitu i podršku kada je u pitanju opstojnost željezničkog saobraćaja na Unskoj pruzi, a posebno Talgo voza i realizacije daljnjeg projekta revitalizacije Unske pruge. - Radnici ovoga Poslovnog područja obavezni su i spremni svim sredstvima učiniti da se željeznički saobraćaj na Unskoj pruzi nesmetano odvija uz maksimalno poštivanje željezničkih propisa, kao i Zakona o sigurnosti željezničkog saobraćaja – kazao je Alagić.

Ovim postupcima dovode svoje živote u opasnost, pogotovo ako se uzme u obzir da se kreću u blizini visokog napona od 25.000 volti kojim se napaja željeznička kontaktna mreža

Brojni migranti noću se kreću prugom izlažući se smrtnoj opasnosti

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Na području uže gradske jezgre Bihaća migranti su unajmili veliki broj stanova te se zadržavaju u neposrednoj blizini škola. Roditelji učenika žale se da migranti stoje naslonjeni na ogradu školskog dvorišta te da su zabrinuti za sigurnost djece.Nekoliko lokacija Tim povodom, članovi Vijeća roditelja Osnovne škole “Harmani 1” u Bihaću održali su sastanak, na kojem su zatražili pojačan policijski nadzor tokom nastave. Zatražili su i da se zabrani izdavanje smještaja migrantima u blizini školskih objekata, a zaključke sa sastanka proslijedili su Ministarstvu unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, Službi za strance, Poreznoj upravi te Ministarstvu sigurnosti BiH. - Imamo saznanja da postoji nekoliko lokacija gdje su smješteni ilegalni mirganti. Da li je smještaj ilegalan ili ne, do sada nismo dobili povratnu informaciju. Veliki je broj migranata naslonjenih na ogradu, oko škole, prekoputa školskog dvorišta u privatnim dvorištima. Ja sam ih vidjela tridesetak. Sve je to ono što nama stvara bojazan za našu i za sigurnost naše djece – kazala je&nbsp; Aida Zjakić iz Vijeća roditelja OŠ “Harmani 1”.Dževad Harbaš, predsjednik Mjesne zajednice Harmani, kaže da je policija utvrdila ko su ljudi koji izdaju privatne objekte migrantima.- Meni je van pameti da primaju nekoga o kome ne znaju ništa i šta se sutra može desiti – kaže Harbaš. Inspekcija na terenu Na teren je izašla i Kantonalna inspekcija te su izvršene kontrole u dvije smjene sa po tri ekipe. U Bihaću je tokom jednog dana provjereno osam privatnih smještaja, od kojih neki uopće nisu posjedovali dozvolu za rad, dok je jedan objekt u potpunosti zatvoren sa zabranom daljnjeg izdavanja smještaja.- U centru grada u privatnom smještaju zatekli smo skoro 40 migranata bez ikakvih dokumenata - ističe Sena Družić, glavna kantonalna inspektorica za rad.Negirali glasine U MUP-u USK kažu da su na ovom području, radi utvrđivanja stvarnog broja migranata, i ranije tražili saradnju građana te je zatraženo da prijave njihov boravak u privatnim objektima. U Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) negirali su glasine da oni finansiraju ovakvu vrstu smještaja za migrante.

Vijeće roditelja OŠ “Harmani 1” zatražilo da se zabrani izdavanje smještaja migrantima u blizini školskih objekata

Migranti često borave i na dječijim igralištima

Migranti borave pored škole, roditelji traže policijski nadzor

&nbsp;Službenici Jedinice Granične policije BIH Izačić uhapsili su&nbsp; državljanina Iraka inicijala B.K.M. (27) koji je pokušao prokrijumčariti dvoje svojih državljana. Prema naredbi Tužilaštva BIH, vozilo i putne isprave su privremeno oduzete, a zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi, B. K. M. će uz izvještaj o krivičnom djelu biti predan Tužilaštvu BiH.&nbsp; &nbsp;Putne isprave za izbjeglice
&nbsp; &nbsp;Krijumčareni Iračani, od kojih je jedan maloljetna osoba, državnu granicu su pokušali prijeći s putnim ispravama za izbjeglice koje su izdate u Njemačkoj, i glasile su na druga imena. Otkriveni su graničnom kontrolom golfa njemačkih nacionalnih oznaka na izlasku iz BIH na međunarodnom graničnom prijelazu Izačić. – Prema naredbi tužioca Tužilaštva BiH vozilo i putne isprave su privremeno oduzete a zbog postojanja osova sumnje da je počinio krivično djelo krijumčarenje ljudi, ovaj Iračanin će biti uz izvještaj o krivičnom djelu predat Tužilaštvu BiH.&nbsp;- Ilegalni migranti bit će predati pripadicima Službe za poslove sa strancima BiH na daljnje postupanje - kaže Sanela Dujković, glasnogovornica Granične policije Bosne i Hercegovine. Stranci koji su plaćali usluge prijevoza ilegalnog prelaska granice, u najvećem procentu su bili ekonomski migranti, radno sposobni i punoljetni muškarci iz Irana i Iraka, Afganistana i Pakistana. – Policijski službenici Granične policije uz pojačane mjere u cilju odvraćanja državljana visokog migracijskog rizika koji na ilagalan način pokušavaju ući u Bosnu i Hercegovinu i detaljne preglede teretnih motornih vozila koja dolaze iz Srbije i Crne Gore, aktivno prikupljaju podatke o organiziranim kriminalnim grupama koji stiču protupravnu imovinsku korist za prijevoz i krijumčarenje migranata - kaže Dujković.&nbsp;&nbsp;Aktivnost pripadnika Granične policije BiH na sprečavanju organiziranog krijumčarenja migranata preko bosanskohercegovačke granice nastavljaju se i u narednom periodu. 
&nbsp;1.500 eura po osobi&nbsp;Grupa krijumčara ljudima uhapšenim u Operativnoj akciji Centar, za krijumčarenje ljudi preko bosanskohercegovačke granice naplaćivali su oko 1.500 eura po osobi a za krijumčarenje do Italije uzimali su i 16.000 eura. Kako su saopćili iz Ureda komesara policije USK-a, tokom akcije izmještanja migranata s GP Maljevac u prihvatni centar hale firme „Miral“, u jednom od autobusa u toku prijevoza došlo je do međusobnog fizičkog sukoba između samih migranta, te u toku stavljanja pod nadzor lica koja učestvuju u sukobu, jedan od migranta fizički je napao i policijskog službenika koji je bio u pratnji lica. Migrant koji je fizički nasrnuo na policijskog službenika stavljen je pod kontrolu i odmah nakon toga uhapšen.&nbsp; &nbsp;- Službi za poslove sa strancima bit će dostavljen zahtjev za izmještanje migranta u imigracioni centar u Istočnom Sarajevu. A zbog počinjenih krivičnih djela na području grada Bihaća pripadnici policije USK-a uhapsili su i državljanina Alžira. Operativnim radom na terenu, policijski službenici Odsjeka kriminalističke policije PS Bihać, došli su do saznanja da se u vezi s provalom u jedan ugostiteljski objekt iz čije je kase otuđeno oko 100 KM, pokušajem ulaska u stambeni objekt, te otuđenja dva mobitela i aparata za pranje pod visokim pritiskom, dovodi lice I.Z iz Alžira koji je također uhapšen i nad njim su istražitelji zaveli kriminalističku obradu. U potpunosti je priznao počinjena krivična djela i prekršaj - stoji između ostalog, u saopćenju Uprave policije USK-a. 
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Putne isprave za izbjeglice

Pokušao prokrijumčariti dvoje svojih državljana od kojih je jedan maloljetna osoba

Advokatima odbrane po službenoj dužnosti iz Unsko-sanskog kantona koji su mjesec odbijali da rade stigle su i prve kazne. &nbsp;Velika dugovanja Kantonalni sud u Bihaću kaznio je tri advokata novčanim kaznama po 2.500 KM i dvojicu po 4.000 KM. Razlog za to je njihovo odbijanje da se pojave na zakazanim ročištima sve dok im se ne isplate dugovanja iz ranijih godina za pružene usluge odbrane po službenoj dužnosti. Radi davanja podrške kolegama, Upravni odbor Advokatske komore održao je i sjednicu povodom toga. - Donijeli smo zaključke da naše kolege trebaju upotrijebiti sva redovna i vanredna pravna sredstva da osporimo takve odluke. Ukoliko se to ne desi i ako dođe do toga da naše kolege moraju platiti novčane kazne, onda ćemo opet sazvati vanrednu sjednicu Skupštine Advokatske komore. Mi smo legalisti i cilj nam je da Skupština zauzme stav i da eventualno iznađemo način da kolegama pomognemo u plaćanja tih kazni – kazao je po završetku sjednice Ilijas Midžić, predsjednik UO Regionalne advokatske komore.Otkazivani pretresi Podsjetimo, 30 dana advokati odbrane po službenoj dužnosti u USK odbijali su raditi dok im se ne izmire stotine hiljada maraka zarađenih prethodnih godina, a na sudovima u USK svakog dana otkazivali su se pretresi u predmetima u kojima su dodijeljeni advokati po službenoj dužnosti. Pravili izuzetke Ustrajni u svojim zahtjevima, izuzetke su pravili u predmetima ratnih zločina i u pritvorskim spisima, gdje se određuje i produžava pritvor. Polovinom oktobra Vlada USK popustila je nad zahtjevima advokata i isplatila im više od 450.000 maraka. &nbsp;

Upravni odbor Advokatske komore USK održao je i sjednicu na kojoj je odlučeno da se upotrijebe sva pravna sredstva kako bi se osporila ta odluka

Advokati odbijali da se pojave na zakazanim ročištima (Foto: Ilustracija)

Krajiški advokati novčano kažnjeni sa po 2.500 i 4.000 KM

Nakon što su nasilu pokušali ući u Hrvatsku na graničnom prijelazu Velika Kladuša - Maljevac, grupa od 150 migranata, među kojima su i žene i djeca, i četvrti je dan ostala pod vedrim nebom stotinjak metara od graničnog prijelaza.&nbsp;&nbsp; 
Vruć krompir&nbsp;Jučer je postalo evidentno da niko ne želi preuzeti odgovornost za njihovo izmještanje, prije svih Međunarodna organizacija za migracije (IOM), koja je trebala pronaći adekvatan smještaj za migrante.&nbsp;&nbsp;Službenici Granične policije BiH i jučer su, treći dan zaredom, čuvali granicu od ilegalnog izlaska izbjeglica. Prema svemu sudeći, Granična policija ostavljena je na cjedilu, odnosno vruć krompir krize na granici postao je samo njihov problem.&nbsp;
Kako je kazala Sanela Dujković, portparol GPBiH, koja dva dana boravi na terenu, nema nikakvih sigurnosnih elemenata zbog kojih se ne bi omogućilo odvijanje saobraćaja preko ovog prijelaza.&nbsp;&nbsp;- Trenutno ne postoji smještaj za ove ljude, tako da ono što mi možemo uraditi jeste održavati i dalje situaciju pod kontrolom, s ovim brojem službenika koji je prisutan ovdje. Mi ne želimo raditi tuđi posao i nismo nadležni za smještaj ovih ljudi. Ovakva situacija trajat će i dalje i pripadnici Granične policije neće napuštati svoj položaj, jer ne želimo dozvoliti ugrožavanje granice i nelegalan prelazak.&nbsp;Od jučer ujutro mi govorimo da je ključno smjestiti ljude koji su već treću noć na otvorenom - izjavila je&nbsp;Dujković.
Jedno od rješenja bilo je izmještanje migranata na lokalitet Trnovi.&nbsp;&nbsp;- S obzirom na to da se nalazi vrlo blizu ovog graničnog prijelaza, a u pregovorima s migrantima dobili smo vrlo jasnu informaciju da će se oni vratiti na ovu lokaciju - poručila je Dujković.

Dolazila Hitna&nbsp;Jučer su u nekoliko navrata izgladnjela djeca migranata dolazila pred novinarske ekipe noseći transparente i skandirajući da su gladni i žedni.&nbsp;&nbsp; U nekoliko navrata intervenirala je Hitna pomoć. Jedan od izbjeglica, kojeg su njegovi prijatelji iznijeli do kordona policije, povrijeđen je prilikom skupljanja drva za još jednu hladnu noć koju će provesti pod vedrim nebom.&nbsp;
Uhapšen inicijator nasilnog prelaska granice Maljevac 

U Bihaću je jučer uhapšen državljanin Iraka za kojeg se smatra da je inicijator nasilnog prelaska granice s Hrvatskom prije dva dana.&nbsp;&nbsp;
Kako navode iz Granične policije, posmatran je skoro godinu, a postoje indicije da je huškao migrante da masovno dođu i nasilu prijeđu granični prijelaz Maljevac.&nbsp;&nbsp; 
Uhapšeni je predat nadležnom državnom tužiocu na daljnje postupanje i određen mu je jednomjesečni pritvor.

Situaciju držimo pod kontrolom, ne želimo raditi tuđi posao i tražiti smještaj za ove ljude, kaže Dujković iz GPBiH

Jedno od rješenja bilo je izmještanje migranata na lokalitet Trnovi

Migranti gladni i žedni, policajci na izmaku snaga

Iako je ovčarstvo, kao i druge grane stočarstva, u našoj zemlji u dosta teškom položaju, Cazinjanin Mujaga Žunić može se pohvaliti da je uspješan u ovom poslu. Od malih nogu se bavi ovčarstvom i još ne misli prestati iako ga godine i bolest polako pritišću. Sinovi u Sloveniji Za njega je ovčarstvo mnogo više od običnog posla, to je njegova velika ljubav i hobi, a do sada je nekoliko puta nagrađivan na sajmovima stočarstva. Sa suprugom, koja mu mnogo pomaže u poslu, živi u naselju Žunići-Brezova Kosa u cazinskoj mjesnoj zajednici Skokovi. Njegova dva sina nisu krenula očevim stopama, ovčarstvo ih nije privlačilo i na neki način ih je „otjeralo“ od kuće, tako da su našli posao u Sloveniji.&nbsp;Mujaga ističe da je to njihova odluka, ali da ih ne razumije, jer mu nije jasno da više vole raditi za drugog i daleko od svog doma nego za sebe kod svoje kuće, gdje su od ovčarstva mogli solidno živjeti.- Još u ranom djetinjstvu sam čuvao ovce po krajiškim brdima i proplancima, to mi je ušlo u krv i bez toga, jednostavno, ne mogu.&nbsp; Zbog godina i određenih zdravstvenih poteškoća, morao sam smanjiti broj ovaca i sada ih imam 65 i to 10 različitih vrsta. Rusku romanovsku ovcu sam prvi doveo u ovaj kraj, ali se nije prilagodila kako treba i sada ih imam vrlo malo – ističe Mujaga.Mujaga ističe da ovaj posao prvenstveno radi zato što ga voli, a uspijeva i zaraditi.Nomadski uzgoj - Isplati se baviti ovčarstvom, pogotovo ko je mlad i sposoban. Nomadski uzgoj nekako i ide, no farmerski je na izdisaju. Jer ako moraš dati za kilogram kukuruza pola marke, a prodati janje za 4&nbsp; do 5 KM po kilogramu, to zaista nema ekonomsku opravdanost. Nema radnika ni za lijeka Mujaga posjeduje 100 dunuma vastitih pašnjaka, što je dovoljno za 30 ovaca, koliko i planira imati u budućnosti. Kaže da radnika ne može naći ni za lijeka, a godine i bolest stišću. Ipak, naglašava da je tvrd orah i da se tako lako ne predaje. - Došlo je vrijeme kad je jako teško biti ovčar, ali ne predajem se i dok god budem imao snage, ta borba će trajati – kaže Žunić.

Trenutno ima 10 različitih vrsta ovaca, a do sada je više puta nagrađivan na sajmovima stočarstva

Mujaga Žunić sa svojim sjeničkim pramenkama na izložbi u Cazinu

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Migranti borave pored škole, roditelji traže policijski nadzor

Pokušao prokrijumčariti dvoje svojih državljana od kojih je jedan maloljetna osoba

Krajiški advokati novčano kažnjeni sa po 2.500 i 4.000 KM

Migranti gladni i žedni, policajci na izmaku snaga

Za Mujagu Žunića ovčarstvo nije obični posao, već ljubav

Unsko-sanski kanton

Nailu potrebna operacija nabora kože oko očiju

Mostarci ispituju temelje dvorca Lothara von Berksa

Nermin Šišić pokrenuo biznis i ne želi otići iz BiH

Na čuvenoj koti Grabež izgraditi spomen-park

Galijašević i Jusić na saslušanju, Jadranka Redžić i Jasmina Ibrahimpašić puštene na slobodu

Majstoru transfomacije Raifu Ferhatoviću najdraži lik Čaplin

Hrustovačka pećina bit će skenirana i osvijetljena

Dok su komunalci apelirali, privrednici sami očistili smeće

Nova blokada Talgo voza u Bihaću: Zabranjeno iskrcavanje 146 migranata

IOM sufinansira troškove javne rasvjete u Bihaću naredna tri mjeseca

Migranti hodaju po pruzi i kriju se u željezničkim tunelima

Migranti borave pored škole, roditelji traže policijski nadzor

Pokušao prokrijumčariti dvoje svojih državljana od kojih je jedan maloljetna osoba

Krajiški advokati novčano kažnjeni sa po 2.500 i 4.000 KM

Migranti gladni i žedni, policajci na izmaku snaga

Za Mujagu Žunića ovčarstvo nije obični posao, već ljubav