Nijedna zvanična institucija u Unsko-sanskom kantonu nema informaciju o tačnom broju migranata, ali svi tvrde da se broj povećava iz dana u dan. Procjenjuje se čak da je broj migranata koji koriste privatni smještaj je li na legalan ili ilegalan način veći od broja migranata u Đačkom domu i oko njega.&nbsp;U Upravi za inspekcijske poslove nisu nam mogli potvrditi ovu informaciju. Kažu u njihovoj ingerenciji je tek da u skladu sa zakonskim propisima utvrde imaju&nbsp;li građani dozvolu za iznajmljivanje ili ne i u tom pravcu postupaju.&nbsp;&nbsp;Bez dozvole za rad&nbsp;&nbsp;
Inspektori Uprave za inspekcijske poslove USK, u saradnji s pripadnicima Policijske stanice Bihać, više od mjesec vrše inspekcijske nadzore iznajmljivanja privatnih objekata migrantima. Od 27. avgusta do 12. oktobra izvršena je 91 inspekcijska kontrola. Prema riječima Sulje Duratovića, turističko-ugostiteljskog inspektora, inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da su 22 subjekta posjedovala rješenja o pružanju usluge smještaja, kod 18 subjekata nije utvrđeno da pružaju usluge smještaja, dok 51 subjekt nije imao rješenje o pružanju usluga smještaja. Doneseno je 13 rješenja o zabrani rada jer su radili na nezakonit način i izdan 21 prekršajni nalog čije su kazne veće od 18 hiljada KM. Duratović dalje ističe da je u toku i 38 postupaka o pribavljanju rješenja za pružanje usluga smještaja.&nbsp;&nbsp;
Ilegalni smještaj 
U ingerenciji Uprave za inspekcijske poslove je tek da u skladu sa zakonskim propisima utvrde imaju li građani dozvolu za iznajmljivanje ili ne. Sena Družić, glavna inspektorica Uprave za inspekcijske poslove USK, navodi da su na terenu svakodnevno dva turističko-ugostiteljska inspektora koji odlaze na brojne adrese prema prijavama građana ili policije. S druge strane, kontrolu migranata vrše inspektori službe za strance i evidentiraju ih iako u većini slučajeva oni nemaju nikakav dokument. Duratović ističe da od 48 migranata njih 23 nije imalo nikakve identifikacijske dokumente. 


Podsjetimo, Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona uputilo je apel svim građanima koji imaju saznanja o nezakonitom iznajmljivanju objekata migrantskoj populaciji da ih prijave inspekciji ili policiji da bi takvi pojedinci mogli biti sankcionirani.&nbsp;Iz MUP-a ističu da takva pojava dodatno usložnjava sigurnosnu situaciju na području USK i predstavlja potencijalni rizik za narušavanje javnog reda i mira.

Broj migranata u privatnom smještaju veći od broja migranata u Đačkom domu i oko njega

Bihać: Inspekcija u potrazi za objektima u kojima su ilegalno smješteni migranti

Iako mladi pa i cijele porodica s djecom odlaze iz Krajine, trend upisa djece u predškolske ustanove Unsko-sanskog kantona je u porastu. Najavili odlazak Tako je ove godine u predškolske ustanove upisano 40 učenika više nego prethodne godine, kažu u Pedagoškom zavodu USK.U USK djeluje 18 predškolskih ustanova, osam javnih i deset privatnih.– Moja pretpostavka je da se i veliki broj ljudi iz ruralnih i prigradskih područja doseljava u samo središte grada, pa je zbog toga i broj učenika odnosno djece upisane u predškolske ustanove veći - kaže Haris Omanović, direktor Pedagoškog zavoda USK. Zehida Goretić, direktorica JU „Dječiji vrtić Bihać“, kaže kako se broj upisane djece u predškolske ustanove nije smanjio iako su roditelji nekih mališana već najavili svoj odlazak u zemlje EU.– Ne znam šta će se desiti kasnije, ali za sada, barem iz naše ustanove, imam najavljen odlazak 14 djece koja s roditeljima napuštaju Bihać i BiH. Neznatan je to broj jer je Javna ustanova „Dječiji vrtić Bihać“ još zadržala isti broj, 380 djece i više. Trenutno 26 djece rođene 2016. godine čeka da bude upisano u našu ustanovu. Nismo u mogućnosti zbog broja uposlenika, a prostora još imamo - kaže Zehida Goretić, direktorica JU „Dječiji vrtić Bihać“. Nema uposlenika Goretić naglašava kako su popunjeni i kapaciteti privatnih predškolskih ustanova, a trend povećanja broja upisane djece je zadržan. Kaže, djece imaju, ali nemaju uposlenika.Uvesti obavezno predškolsko obrazovanje Goretić ističe da bi trebalo uvesti obaveznima predškolski odgoj i obrazovanje.– Mislim da smo jedini kanton u kojem predškolski odgoj i obrazovanje nisu obavezni. Mnogo djece još ne pohađa predškolsko obrazovanje, jer nema svako novca da plati vrtić. Predškolsko obrazovanje je nužno - kaže Goretić.

Veliki broj ljudi iz ruralnih i prigradskih područja se doseljava u samo središte grada, pa je zbog toga broj djece upisanih u predškolske ustanove veći, kaže Omanović

U USK djeluje 18 predškolskih ustanova, osam javnih i deset privatnih

U vrtiće u Kantonu upisano 40 djece više nego lani

Sigurnosna situacija i veliki priliv migranata u posljednjih nekoliko dana na područje Unsko-sanskog kantona (USK), naročito grada Bihaća, uvjetovali su današnje sastanke Operativne grupe za migrante, kao i kolegija gradonačelnika i načelnika općina u ovom kantonu.&nbsp; Iz Kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-a) potvrđeno je kako značajno povećanje broja ilegalnih migranata utječe i na sigurnosnu situaciju.
- U posljednje vrijeme primijetan priliv velikog broja migranata na područje USK, tako da, prema našim podacima, svakodnevno u Bihać dolazi 100 migranata. Do sada su evidentirana njihova 53 krivična djela, među kojima su ubistvo, pokušaj ubistva, teške krađe, napad na službena lica i brojne provale i otuđivanje lične imovine - izjavila je Snežana Galić, portparol MUP-a USK.
Održan je i sastanak Operativne grupe za situaciju s migrantima, na kojem je konstatirano nezadovoljstvo radom međunarodnih organizacija, ali i nadležnih državnih institucija.
- Razočarani smo odnosom Međunarodne organizacije za migracije (IOM), jer su do sada mnogo toga obećali i najavili, a skoro ništa do sada nisu realizirali. Poslat ćemo urgenciju, jer je krajnje vrijeme da se pronađe adekvatno rješenje za smještaj migranata koji ovdje borave - ustvrdio je premijer USK Husein Rošić.
Dodao je i kako će se i dalje insistirati na maksimalnom angažmanu policijskih službenika, odnosno da će biti prisutni na gradskim ulicama 24 sata, uključujući i pripadnike Jedinice za podršku MUP-a USK.
Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić također je na kolegiju gradonačelnika i načelnika općina na području USK ponovo apelirao na nadležne institucije da napokon pronađu adekvatno rješenje za organizirani smještaj nekoliko hiljada migranata u ovom gradu, odnosno da se mora obratiti pažnja na sigurnosnu situaciju u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Iz Kantonalnog ministarstva unutrašnjih poslova potvrđeno je kako značajno povećanje broja ilegalnih migranata utječe i na sigurnosnu situaciju

U Bihać svakodnevno dolazi 100 migranata

Koordinator s međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem migranata Husein Delić izjavio je Srni da je u posljednje vrijeme povećan broj migranata na području Velike Kladuše, a da i dalje nema nikakvog poboljšanja uvjeta za njihov smještaj.

Delić je izjavio da migranti trenutno borave pod improviziranim šatorima i naglasio da se tačan broj ne može sa sigurnošću odrediti, jer se iz dana u dan mijenja - jedni odlaze, a drugi dolaze.&nbsp;
- Prema podacima koje je dalo Ministarstvo unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona, najveći priliv migranata dogodio se u posljednjih mjesec i po, u odnosu na raniji period. Više od 2.700 migranata je došlo samo u ovih mjesec i po - rekao je Delić.

Prema njegovim riječima, uprkos svim upućenim pozivima, fakturama i zahtjevima institucijama BiH za izmirivanje troškova, niko se nije oglasio niti bilo šta uplatio.

- Sva daljnja predviđanja su neizvjesna, više nema nikakvog kontakta s Ministarstvom sigurnosti niti s predstavnicima Međunarodne organizacije za migracije. U općinu Velika Kladuša više niko ne dolazi niti ima bilo kakvih kontakata i poziva kada je riječ o pomoći u vezi s migrantskom krizom - napomenuo je Delić.

Delić je istakao i da je Javno komunalno preduzeće "Vodovod i kanalizacija" uputilo zahtjev i tražilo saglasnost od Nadzornog odbora "Agrokomerca" za priključak za vodu, te da saglasnost još nije data, a razlozi su što ovo preduzeće nije potpisalo nikakav ugovor o izdavanju prostora u kojem bi migranti trebalo da budu smješteni.

- Postoji odluka Općinskog vijeća na koji način se vrši priključenje na vodovodni sistem i ne može preduzeće ''Vodovod i kanalizacija'' samostalno na nekretninama u vlasništvu ''Agrokomerca'' da priključuje vodu kako hoće. Mora postojati saglasnost nadzornog organa, odnosno Uprave ''Agrokomerca" - napomenuo je Delić.
On je rekao da na području Velike Kladuše ima sporadičnih incidenata između migranata te da, prema informacijama kojima raspolaže, nije bilo sukoba između migranata i lokalnog stanovništva.

Sporadični sukobi među migrantima

I dalje bez rješenja za smještaj migranata

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić izjavio je da na području ovog grada trenutno boravi od 3.000 do 5.000 migranata te da je trenutna situacija loša i svakim danom sve gora.

- Svakodnevno autobusima iz Sarajeva dolazi sve veći broj migranata. Oni su i dalje u lošim uvjetima, još nisu počeli radovi na Đačkom domu, gdje su smješteni. Broj incidenata se povećava i građani su sve nezadovoljniji - izjavio je Fazlić u kratkoj izjavi Srni. 

On kaže da u posljednje vrijeme nije bilo zvaničnih sastanaka o ovoj temi te da nema kontakt s predstavnicima institucija BiH.

On kaže da u posljednje vrijeme nije bilo zvaničnih sastanaka o ovoj temi te da nema kontakt s predstavnicima institucija BiH

Fazlić: Situacija s migrantima svakim danom sve gora

Motoklub „MX Enduro“ iz Cazina uspješno je organizirao 3. međunarodnu utrka motociklista „The race of pain“, koja je održana na širem lokalitetu izletišta Stovrela.
Različite discipline 
Na stazi punoj prirodnih i vještačkih prepreka vozačko umijeće na svojim dvotočkašima pokazalo je oko 200 motorista iz Austrije, Češke, Slovenije, Srbije, Hrvatske, Njemačke i BiH, koji su se takmičili u nekoliko različitih disciplina. 
U klasi „Ekspert“ najbolje vrijeme ostvario je Miha Spindler iz Slovenije (1 sat, 30 minuta i 20 sekundi), u klasi „Team“ najuspješniji su bili Josip Jakotič i Dino Floričić iz Hrvatska sa vremenom od 2 sata i 6 minuta, u klasi „Veteran“ pobjednik je Jaka Seleš iz Slovenije sa vremenom 1 sat 33:25, dok je u klasi „Hobby“ prvi bio Marko Krička iz Slovenije (1h 39:05). 
Slovenac Miha Spindler imao je najbrže vrijeme od svih takmičara i zasluženo ponio titulu pobjednika 3. enduro utrke „The Race of Pain“ u Cazinu. 
Prema izjavama takmičara, ovogodišnje izdanje enduro utrke u Cazinu u odnosnu na protekle dvije godine podignuto je na još viši nivo, što je odlično za budućnost utrke i enduro sport u Cazinu. 
Velika podrška 
Veliku podršku ovoj odlično organiziranoj manifestaciji, osim brojnih sponzora, dali su gradski i kantonalni sportski savez te Grad Cazin i gradonačelnik Nermin Ogrešević, koji je i otvorio trku.

Vozači su morali savladati brojne prepreke

Vještu vožnju pokazalo 200 motociklista iz sedam zemalja

Cilj akcije je prikupljanje finansijskih sredstava za liječenje blizanaca Dervišević iz Bihaća koji se trenutno nalaze u bolnici u Njemačkoj.&nbsp; 
Vlasnica frizerskog salona Kenana Durić će zarađeni iznos od tog dana donirati za liječenje Ammara i Davuda.
Pozivamo naše sugrađane i sugrađanke da se u što većem broju odazovu ovoj humanitarnoj akciji.
Frizerski salon "Kenana" nalazi se u Ulici Cazinskih brigada 42 (u blizini pizzerije Amfora).

Humanitarna akcija "Dan za život" u Cazinu: Pomozimo porodici Dervišević i njihovim hrabrim lavovima!

Građani mjesne zajednice Otoka 2 u Bosanskoj Otoci okupili su se na mirnom protestu na Željezničkoj stanici na koju Rudnik mangana iz Bužima već duže od 30 godina kamionima dovozi rudu mangana i željeznicom je transportira do kupaca. Mještani koji žive tik uz lokaciju na kojoj se odlaže ruda mangana tvrde kako je ona štetna po njihovo zdravlje, ali i po okoliš, koji zagađuje, stvara veliku prašinu i širi neugodan miris. Stoga, zahtijevaju da se prekine dovoz rude i njene deponirane količine odmah izmjeste s ovoga prostora na novu lokaciju.&nbsp; Pisali peticijuGrađani su svojom peticijom nadležnim institucijama već skrenuli pažnju na ovaj problem i zatražili zabranu odlaganja i izmještanje odlagališta rude mangana na Željezničku stanicu Grmuša, za koju smatraju da zato ima dovoljno prostora.- Ovo je urbana sredina, naseljeno mjesto, zdravstveno nas uništava i ne dozvoljavamo to više. Stoga smo se odlučili na ovaj protestni skup. Tražimo da se ruda mangana iz Otoke deponuje na neko drugo mjesto. Ruda mangana je inače toksična i mora da ide odavde. Mi ne možemo više ovo podnijeti i idemo do kraja - kaže mještanka Suada Akmadžić, pokretač peticije protiv odlagališta rude mangana. &nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;

Jedan od mještana, Mensud Čaušević, kazao je kako niko ništa nema protiv da Rudnik mangana iz Bužima radi, ali smatra da se ruda ne može odlagati u samom naselju jer smatraju da je kancerogena.
Teški metali
Svoje ogorčenje štetnim djelovanjem rude mangana izrazio je i Suad Šertović ukazavši na svu pogubnost njenog odlaganja u samom naselju uz Željezničku stanicu.
- Ovo brdo ovdje nisu maline, kupine ni jabuke, nego su teški metali koji nam se nakupljaju u tijelu. Puhalo to, ne puhalo, bila tu kiša ili ne bila, to je otrov. Ovo su mikročestice koje se nakupljaju u tijelu, koje ubijaju, razaraju. Mi nemamo za to ni lijekova, a naše tijelo nije sposobno da to apsorbira kao lijek, već kao otrov - kaže Suad.
Ističe kako u posljednjih nekoliko godina mještani imaju velike probleme s kancerogenim materijama usljed kojih, kažu, svaki dan neko umire, što je zabrinjavajuće.
Načelnik podržao građane
Općinski načelnik Armin Halitović građanima je kazao kako je upoznat s ovim problemom te podsjetio na ljetos održani sastanak s predstavnicima Rudnika mangana Bužim i ŽFBiH na kojem su usvojeni određeni zaključci, od kojih nijedan nije realiziran. Općina Bosanska Krupa nije nadležna da riješi ovaj problem.
Načelnik Halitović je izrazio nadu da će ih ova priča potaći da budu brži i ažurniji u rješavanju ovoga problema. S obzirom na sve hemijske sastojke i štetnost rude mangana po zdravlje ljudi, i načelnik je mišljenja da je najbolje rješenje ovo odlagalište izmjestiti na lokaciju u čijoj blizini nema stanovništva. Na potezu su inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove koji bi trebali posjetiti ovu lokaciju i uvjeriti se u novonastalu situaciju.

U posljednjih nekoliko godina mještani imaju velike probleme s kancerogenim materijama usljed kojih svaki dan neko umre, što je zabrinjavajuće, kazao Šertović

Građani zaprijetili da će ići do kraja

Traže izmještanje odlagališta rude mangana koja ih truje već 30 godina

Planine i brda Ljubinka, Šiša, Grmeč i Brešca u sebi kriju oko 50 jama i pećina koje su uglavnom neistražene. Tek poneku od njih, poput one u Hripavcima, planinari su zajedno sa svojim kolegama iz Slovenije djelimično istražili te publicirali. Ono što ipak plijeni pažnju prolaznika je lokalitet na putu Ključ – Humići za koji se vežu brojne legende.
&nbsp;Sačuvani podaci 
„Pećinsko gnijezdo zmaja Bosne“ je natpis kojim su članovi Udruženja „Eko sport“ iz Ključa obilježili još neistraženu pećinu koja se nalazi na obali Sane, na 240 metara nadmorske visine. Ovaj lokalitet na Sklopu je još 1905. godine arheološki istražio Čeh Ivo Bojanovski, o čemu postoje sačuvani podaci Komisije za zaštitu kulturno-historijskih dobara BiH.
- On spominje tajni prolaz. Ima i skica gdje bi on mogao biti, međutim, to je još pod velom tajne jer nikad niko nije ulagao u istraživanja odnosno to istraživanje nikad nije završeno – priča nam Smajo Smajić iz Udruženja „Eko sport“. 
Cijelo jedno stoljeće ovdje se ništa nije istraživalo, a legenda koja postoji kaže da se sama pećina proteže 200 metara u visinu i direktno je povezana sa starim gradom Ključem.
Planinari smatraju da se kroz ovu pećinu tokom opsada dopremala voda iz rijeke Sane i to u rimsku cisternu koja i danas postoji i materijalni je dokaz iz tog doba. Temeljitim istraživanjem vjeruje se da bi se mogli naći i vrijedni artefakti iz doba posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, koji je ovdje našao utočište. Sve to nije moguće provesti bez sredstava kojih nema ni u ključkom udruženju. 
Nema novca 
- Ova pećina mogla bi puno toga otkriti, ali Udruženje nema svojih sredstava, nemamo svoj budžet. Sve je kod nas dobrovoljni rad uz podršku građana i dijaspore. Inače, bio bi to značajan projekt ne samo za Ključ nego i BiH - ističe Smajić. 
Turistički potencijal&nbsp;&nbsp; U Ključu je od 1965. godine postojalo speleološko društvo SIGE i Sekcija planinarskog društava Grmeč iz Sanice, ali i oni su vremenom ugašeni. Bolja vremena su stigla od 2000. godine, kada su članovi Udruženja „Eko sport“ tokom pet godina napravili planinarski dom, uredili 250 planinarskih staza te markirali 150 biciklističkih. Svojim prirodnim bogatstvom Ključ bi za mnoge posjetioce i ljubitelje prirode mogao biti nezaobilazna destinacija, što je, nažalost, povezano s ulaganjima koja su još nedovoljna. Do tada jedino ostaje da entuzijasti poput planinara svoje vrijeme i znanje daju za očuvanje prirodnih dobara ove općine.

Pećina se nalazi 200 metara niže od Starog grada Ključa

Legenda kaže da je pećina spojena sa starim gradom Ključ

U cazinskoj Mjesnoj zajednici Pećigrad po 18. put održana je čuvena „Pećka kestenijada“, tradicionalna manifestacija i svojevrsni festival kestena u ovom kraju. 
Prirodni resurs 
Miris pečenog kestena u Pećigradu i ovog se puta osjetio daleko, a hiljade posjetilaca iz BiH, Hrvatske i Slovenije imale su priliku da degustiraju poznati specijalitet. 
Kesten za pečenje, više od 1.000 kilograma, prikupili su mještani Pećigrada te članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društvo Pećigrad i Udruženje građana „Peći“.
- Ova manifestacija itekako je značajna, jer ako Mostar ima trešnju, a Gradačac šljivu, ovaj kraj ima kesten. Mnogo ljudi ovog kraja kroz historiju je živjelo od ovog prirodnog resursa. Kesten je značajan kao izvozna sirovina, a mnogi zahvaljujući njemu poprave svoj kućni budžet. Mi smo nabavili tonu kestena, od kojeg smo jedan dio besplatno podijelili gostima, dok smo dio prodavali po simboličnoj cijeni, kako bismo pokrili dio troškova organizacije - rekao je Mirvet Beganović, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije i predsjednik DVD-a „Pećigrad“. 
Hase Beganović iz Cazina svake godine dolazi na ovu manifestaciju. 
- Rođen sam u Pećigradu, koji je poznat po kestenima i orasima. Ova je manifestacija dobra tradicija, koju treba njegovati. Ovo je narodni skup i ovdje nema nikakve politike, već je cilj da se narod druži, proveseli i upozna – kazao je Beganović.
Degustirati krajiške kestene došao i Mihad Bašić iz Srebrenika.
- Došao sam kod rodbine i navratio na čuvenu „Kestenijadu“ u Cazinu. Manifestacija je prelijepa i dobro posjećena. Kod nas ima manje kestena, a Krajina je poznata po tome - istakao je Mihad Bašić iz Srebrenika.
Dobri i ukusni 
Esad Mulalić iz Bužima prvi put je posjetio „Kestenijadu“ u Pećigradu.
- Kesteni su dobri, fino pečeni i ukusni. Ovakve manifestacije vrlo su bitne zbog druženja naroda i mi u Bužimu narednog ćemo vikenda održati sličnu manifestaciju – rekao je Mulalić.

Miris pečenog kestena i ovog se puta osjetio daleko, a hiljade posjetilaca iz BiH, Hrvatske i Slovenije imale su priliku da degustiraju poznati specijalitet

Mostar ima trešnju, Gradačac šljivu, a Pećigrad i Krajina kesten

U cazinskoj mjesnoj zajednici Pećigrad danas je po osamnaesti put održana je čuvena „Pećka kestenijada“, tradicionalni manifestacija i svojevrsni festival kestena u ovom kraju. &nbsp;
Brojni gosti&nbsp;
Spoj kulture, tradicije i druženja uz degustaciju prženog kestena i ove godine je okupio više hiljada posjetilaca, a miris prženog kestena, koji se širio po pećkim brdima, nošen zvucima tradicionalne bosanske muzike i pjesme, ukazivao je na jednu prelijepu kulturno -umjetničku manifestaciju, omiljenu svim uzrastima.

Cazinska Krajina je poznata i kao zemlja kestena, koji je njen brend i šansa za razvoj. I ovom manifestacijom se na neki način skreće pažnja na važnost kestenove šume, kako bi Cazinska krajina ostala prepoznatljiva kao zemlja kestena. Vrijedni sakupljači i oni koji prže ili kuhaju kestene, kao izvor zarade, podstiču državu da ovakve šumske plodove stave u funkciju razvoja i proizvodnje poslastica i hrane. 
 
Pećigrad je decenijama poznat kao mjesto bogato kestenovom šumom, a zastupljeni su njivski, gajski i šumski kesteni. Kroz 18 godina postojanja, „Kestenijada“ je doživjela ekspanziju i postala turističi brend, ne samo MZ „Pećigrad“ i općine Cazin, već i USK –a. Kroz nastup KUD –ova, te izvornih i tamburaških grupa sa prostora USK –a, ujedno se nastoje očuvati tradicija i običaji naroda Cazinske krajine. 


Kulturna baština&nbsp; - Ove godine smo odlučili da malo promijemo imidž „Pećke kestenijade“. Cilj je bio da se vratimo narodnoj kulturnoj baštini ovog kraja, a pored bogatog kulturno-umjetničkog programa i prženja kestena, posjetioci su obišli su i položili cvijeće na partizansko spomen-groblje i spomenik u Pećigradu, koji je sagrađen prije 40 godina. Nastupila su folklorna društva iz Gradačca, Doboja, Travnika, Banja Luke i nekoliko gradova USK, kao i gosti iz Hrvatske. Našu manifestaciju prepoznala je i Vlada USK, koja je glavni pokrovitelj, tako da ovaj događaj postaje turistička destinacija i brend poput unske regata i sličnih manifestacija u USK – kazao je Mirvet Beganović, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije i predsjednik DVD „Pećigrad“. 

Posjetioci ovom događaju istaknuli su zadovoljstvo organizacijom manifestacije.

Ispečeno više od 1.000 kilograma kestena

Na "Pećkoj kestenijadi" okupilo se nekoliko hiljada posjetilaca

Stanje zaštite od požara i vatrogastvo u gradovima i općinama Unsko-sanskog kantona je veoma loše. U svih osam lokalnih jedinica za takvo stanje su uzroci mnogobrojni, od loše finansijske situacije do zastarjelog voznog parka.&nbsp;&nbsp;

&nbsp;Viši nivo 

Najkritičnije je u općinama Bužim i Ključ. Vozni park vatrogasaca bužimske općine ušao je u petu deceniju jer su vozila stara više od 40 godina. Za obnovu voznog parka neophodna su novčana sredstava koja Općina Bužim nije u stanju sama osigurati, kaže nam načelnik Zikrija Duraković. 

- Sredstva iz općinskog budžeta su nedovoljna, ali i namjenska, tako da za obnovu voznog parka trebaju dodatna. Mi jesmo u prošloj godini izdvajali određena sredstava za kupovinu odijela i druge opreme za vatrogasce, međutim, kvalitetan iskorak nismo u mogućnosti napraviti sami. Potrebna su donatorska sredstva s viših nivoa vlasti da bismo unaprijedili vatrogasnu službu barem nabavkom jednog vozila. Na taj način bismo stepen funkcioniranja vatrogasaca digli na viši nivo - smatra Duraković.

Da je uloga koja im je namijenjena vrlo važna, napominju iz Saveza vatrogasaca USK. 

Sabid Ružnić, predsjednik Skupštine Vatrogasnog saveza USK i šef Vatrogasne jedinice Cazin, kaže da s nedostatkom vatrogasaca u nekoliko općina i zastarjelom tehnikom nisu u mogućnosti ispoštovati potrebe građana, odnosno pružiti adekvatnu pomoć koju trebaju.

Adekvatan odgovor 


- Da bismo se odazvali u najboljem svjetlu i adekvatno odgovorili zadacima na terenu, oprema se mora unaprijediti - kaže Ružnić. 





&nbsp;Planirati sredstva 


Općinski i gradski organi uprave USK, kao i Vlada Kantona, u saradnji s Kantonalnom upravom civilne zaštite, smatra Ružnić, u svojim godišnjim budžetima trebali bi planirati zakonom predviđena potrebna finansijska sredstva za odgovarajuće opremanje i osposobljavanje profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica, čime bi se zaštita od požara i vatrogastvo podigli na viši nivo.

Vozni park vatrogasaca u svim općinama je zastario

Gotovo sva vozila bužimskih vatrogasaca starija od 40 godina

Vlada Unsko-sanskog kantona na danas održanoj sjednici u Bihaću, usvojila je niz programa utroška sredstava po pojedinim grantovima neprofitnih organizacija i kantonalnih ministarstava. Usvojene su i odluke koje se tiču visine plata i toplog obroka za period oktobar - decembar ove godine za budžetske korisnike, kao i trogodišnji plan energetske efikasnosti na području Kantona. Posebnu pažnju privukao je izvještaj o stanju u organima državne službe Unsko-sanskog kantona za prošlu godinu. Zaključeno je da popunjenost u organima državne službe nije zadovoljavajuća.
-	Ona varira od ministarstva do ministarstva i u većini to nije ni 50 posto što je sistematizirano. U nekima je taj postotak iznad dok je u drugima ispod planiranog. Ministarstvo privrede po sistematizaciji ima 28 radnih mjesta međutim njih je samo 12. Postavlja se pitanje da li oni mogu odgovoriti ustavnim nadležnostima a radi se o veoma bitnom resoru - kazao je premijer Husein Rošić. 
Usvojen je i niz programa utrošaka sredstava po programima neprofitnih organizacija iz oblasti ministarstva zdravstva , ali i drugih ministarstava. Odobrena su sredstva za pomoć rada Udruženje oboljelih od multipla skleroze USK i oboljelih od karcinoma dojke "Una" , kao i Udruženju pčelara "Krajiška pčela" iz Velike Kladuše.Na prijedlog ministarstva građenja i prostornog uređenja donesen je trogodišnji plan energetske efikasnosti USK. Na prijedlog resornih ministarstva imenovan je privremeni Upravni odbor u Domu zdravlja Bužim, donesena odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje upravnih odbora u zdravstvenim ustanovama USK , te razriješana dva člana i imenovan novi u Školskom odboru OŠ "Donji Kamengrad".
&nbsp;

Zaključeno je da popunjenost u organima državne službe nije zadovoljavajuća

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.Učio u vojsci Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.- U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.
- Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.
Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.
Odlični rezultati
Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.
Pomažu četiri kćerke
Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.
- Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je kupio trnku od pruća i blata, koja je mogla dati maksimalno 10 kilograma meda, a danas ima 300 modernih košnica

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Republika Koreja donirala je školama u Unsko-sanskom kantonu opremu vrijednu 100.000 američkih dolara na inicijativu Ministarstva obrazovanja, koje je apliciralo za sredstva. Četiri srednje strukovne škole dobile su računarsku opremu vrijednu 100 hiljada američkih dolara. &nbsp;Uvjeti rada Nevrijeme je prošle godine značajno oštetilo ionako devastiran kabinet za informatiku Elektrotehničke škole u Bihaću. Nastavu na dotrajaloj opremi, koja je otežavala uvjete rada, pohađalo je 300 učenika. U sve to uvjerio se tada i ambasador Republike Koreje, koji je ovih dana svjedočio potpuno drugačijoj slici. U obnovljenom kabinetu već je instalirana nova oprema, koja je izuzetno obradovala i đake i njihove profesore.&nbsp;

Samir Bećirspahić, direktor Elektrotehničke škole, nazvao je ovu investiciju najznačajnijom ikada za ovu obrazovnu ustanovu, koja sada ima i edukacijski centar. S druge strane, donatori ovu donaciju predstavljaju kao početak daljnje saradnje.
- Mi osiguravamo opremu, materijal i namještaj za opremu. Ovo je naš skroman doprinos kantonima u BiH, a prvo Unsko-sanskom kantonu – kazao je Park Von-sup, ambasador Republike Koreje u BiH.
Fokus razgovora 
Donacija vrlo vrijedne opreme bila je i u fokusu razgovora delegacije i domaćina, premijera USK Huseina Rošića (SDA) i ministra obrazovanja Muhameda Ramića (SBB).
Vrijednu opremu, prema riječima ministra Ramića, uz Elektrotehničku školu u Bihaću, dobile su još tri srednje strukovne škole u Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu.

Opremu je donirala Republika Koreje, a kompjutere i prateću opremu dobile su Elektrotehnička škola u Bihaću te tri srednje strukovne škole u Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu

Korejski ambasador Park Von-sup s domaćinima u Bihaću

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Vodeći se slovom zakona, akademska godina trebala bi početi 1. oktobra, međutim, studenti Univerziteta u Bihaću na predavanja će krenuti sedam dana kasnije, odnosno danas.Upisni rok - Razlog za to kašnjenje su određena pitanja, posebno kada se radi o angažmanu vanjskih saradnika nakon dva raspisana konkursa, ali&nbsp; naravno i rješavanje pitanja iznosa norme za naše zaposlenike - navodi rektor Univerziteta u Bihaću Fadil Islamović.

Većina fakulteta u Bihaću popunila je mjesta predviđena za redovne, dok je broj vanrednih studenata mali kao i prethodnih godina. S obzirom na pojačane migracije stanovništva, na Univerzitetu su zadovoljni.
- U odnosu na prvi upisni rok, kada se prijavilo više od 420 kandidata, u drugom se prijavilo više od 130 novih kandidata, što u ukupnom zbiru iznosi 550 studenata. Situacija je slična kao i protekle godine - kaže Fadil Islamović, rektor Univerziteta u Bihaću.
Dok su s jedne strane popunjena 23 odsjeka, s druge će, zbog slabog interesiranja, najvjerovatnije doći do gašenja pojedinih. Najveći interes i dalje vlada za Tehnički fakultet, odsjeke elektrotehnike i informatike. Već u prvom roku popunjen je studijski program Sestrinstvo na Fakultetu zdravstvenih studija, a pojačano zanimanje izazvali su i novi odsjeci na Ekonomiji. Odzivom studenata zadovoljni su i na Pedagoškom fakultetu.
Sedam odsjeka
Od 105 redovnih studenata, planiranih upisnom kvotom, prijavila su se 103 kandidata. Dekanesa Fakulteta Vildana Pečeković ističe da su na sedam odsjeka ove godine u drugom upisnom roku popunili tri odsjeka, dok najveće interesiranje plijeni Odsjek za engleski jezik i književnost, a ove godine i tjelesni odgoj. Svakako, dodaje Pečenković, interesantno je da se posljednjih godina većina kandidata interesira i za predškolski odgoj.
Pravni fakultet bez zgrade
Tačan broj studenata na svim godinama i ciklusima znat će se nakon oktobra. Prošle godine ta brojka iznosila je 3.200, a pretpostavka je da će ih ove godine biti više od 3.000. Nastava bi se, izuzev na Pravnom, trebala odvijati u okviru matičnih fakulteta. Dok zgrada ne bude sanirana, predavanja za studente prava održavat će se u prostorijama Ekonomskog i Fakulteta zdravstvenih studija.

Razlog za to su određena pitanja, posebno kada se radi o angažmanu vanjskih saradnika te iznosa normi, kaže rektor Islamović

I dalje najveće interesiranje za Tehnički fakultet

Bihać: Inspekcija u potrazi za objektima u kojima su ilegalno smješteni migranti

U vrtiće u Kantonu upisano 40 djece više nego lani

U Bihać svakodnevno dolazi 100 migranata

I dalje bez rješenja za smještaj migranata

Fazlić: Situacija s migrantima svakim danom sve gora

Vještu vožnju pokazalo 200 motociklista iz sedam zemalja

Humanitarna akcija "Dan za život" u Cazinu: Pomozimo porodici Dervišević i njihovim hrabrim lavovima!

Traže izmještanje odlagališta rude mangana koja ih truje već 30 godina

Legenda kaže da je pećina spojena sa starim gradom Ključ

Mostar ima trešnju, Gradačac šljivu, a Pećigrad i Krajina kesten

Na "Pećkoj kestenijadi" okupilo se nekoliko hiljada posjetilaca

Gotovo sva vozila bužimskih vatrogasaca starija od 40 godina

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Na Bihaćkom univerzitetu predavanja počinju danas

Unsko-sanski kanton

Bihać: Inspekcija u potrazi za objektima u kojima su ilegalno smješteni migranti

U vrtiće u Kantonu upisano 40 djece više nego lani

U Bihać svakodnevno dolazi 100 migranata

I dalje bez rješenja za smještaj migranata

Fazlić: Situacija s migrantima svakim danom sve gora

Vještu vožnju pokazalo 200 motociklista iz sedam zemalja

Humanitarna akcija "Dan za život" u Cazinu: Pomozimo porodici Dervišević i njihovim hrabrim lavovima!

Traže izmještanje odlagališta rude mangana koja ih truje već 30 godina

Legenda kaže da je pećina spojena sa starim gradom Ključ

Mostar ima trešnju, Gradačac šljivu, a Pećigrad i Krajina kesten

Na "Pećkoj kestenijadi" okupilo se nekoliko hiljada posjetilaca

Gotovo sva vozila bužimskih vatrogasaca starija od 40 godina

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Na Bihaćkom univerzitetu predavanja počinju danas