Vlada Unsko-sanskog kantona na danas održanoj sjednici u Bihaću, usvojila je niz programa utroška sredstava po pojedinim grantovima neprofitnih organizacija i kantonalnih ministarstava. Usvojene su i odluke koje se tiču visine plata i toplog obroka za period oktobar - decembar ove godine za budžetske korisnike, kao i trogodišnji plan energetske efikasnosti na području Kantona. Posebnu pažnju privukao je izvještaj o stanju u organima državne službe Unsko-sanskog kantona za prošlu godinu. Zaključeno je da popunjenost u organima državne službe nije zadovoljavajuća.
-	Ona varira od ministarstva do ministarstva i u većini to nije ni 50 posto što je sistematizirano. U nekima je taj postotak iznad dok je u drugima ispod planiranog. Ministarstvo privrede po sistematizaciji ima 28 radnih mjesta međutim njih je samo 12. Postavlja se pitanje da li oni mogu odgovoriti ustavnim nadležnostima a radi se o veoma bitnom resoru - kazao je premijer Husein Rošić. 
Usvojen je i niz programa utrošaka sredstava po programima neprofitnih organizacija iz oblasti ministarstva zdravstva , ali i drugih ministarstava. Odobrena su sredstva za pomoć rada Udruženje oboljelih od multipla skleroze USK i oboljelih od karcinoma dojke "Una" , kao i Udruženju pčelara "Krajiška pčela" iz Velike Kladuše.Na prijedlog ministarstva građenja i prostornog uređenja donesen je trogodišnji plan energetske efikasnosti USK. Na prijedlog resornih ministarstva imenovan je privremeni Upravni odbor u Domu zdravlja Bužim, donesena odluka o raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje upravnih odbora u zdravstvenim ustanovama USK , te razriješana dva člana i imenovan novi u Školskom odboru OŠ "Donji Kamengrad".
&nbsp;

Zaključeno je da popunjenost u organima državne službe nije zadovoljavajuća

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Remzija Hodžić iz cazinskog naselja Stijena već više od četiri decenije uspješno se bavi pčelarstvom i, prema dugogodišnjem radu i broju košnica, trenutno je jedan od najiskusnijih i najvećih pčelara u Cazinu i Unsko-sanskom kantonu.Učio u vojsci Sve je počelo davne 1978. godine, kad je Remzija kupio prvu košnicu.- U mojoj porodici niko se ranije nije bavio pčelarstvom, a mene je to uvijek privlačilo. Kao dijete, volio sam slatko, a do meda nije bilo lako doći. Stoga sam kao 16-godišnjak kupio sebi prvu košnicu sa pčelama. Bila je to tzv. trnka, jednostavna košnica od pruća i blata, u kojoj se moglo dobiti maksimalno do 10 kilograma meda. Sjećam se da je i kao takva bila dosta skupa i da sam dosta novca morao izdvojiti za nju – govori Remzija.

Dodaje da je o pčelarstvu najviše naučio sam dok je bio na odsluženju vojnog roka, jer je tada nabavio i jednu knjigu o tome i dobro je proučio.
- Iz godine u godinu sam povećavao broj košnica i danas ih imam više od 300 na sedam lokacija u Cazinu, Bosanskoj Krupi i Bužimu. Imam kestenov, bagremov, livadski, lipov i šumski med, a pored toga, proizvodim propolis, polen, vosak, matičnu mliječ i mješavine obogaćene propolisom. Proizvodim matičnu mliječ i bavim se uzgojem i selekcijom matica – navodi Remzija.
Svu količinu proizvedenog meda Remzija uglavnom proda na kućnom pragu, a jedan dio i na sajmovima pčelarstva u Cazinu i Bosanskoj Krupi.
Odlični rezultati
Remzija je ove godine sa svojim medom učestvovao na takmičenjima u Cazinu i Tuzli, gdje je postigao odlične rezultate. U Cazinu je osvojio zlato za bagremov med i srebro za kestenov i lipov med, dok je u Tuzli dobio zlatne medalje za kestenov i lipov, a srebrene za bagremov i livadski med. Ističe da kupci ove sezone najviše traže livadski med, a zatim kestenov, koji je 2010. dobio prvu geografsku oznaku porijekla i kvaliteta proizvoda “Kestenov med Cazinske krajine”.
Pomažu četiri kćerke
Cijela njegova porodica uključena je u pčelarstvo, supruga Bajrama i kćerke Anita, Adita, Arijana i Aida.
- Njihova pomoć itekako je bitna. Zahvaljujući pčelarstvu, živimo dosta dobro, a djecu uspijevam školovati. Najstarija kćerka Anita, udata Kurtović, je magistar i ona ima 22 vlastite košnice, a proizvodi i prirodnu preparativnu kozmetiku od pčelinjih proizvoda i biljaka. Adita je studentica četvrte godine medicine u Tuzli, Arijana je učenica četvrtog razreda Medicinske škole u Bihaću, dok je najmlađa Aida učenica osmog razreda osnovne škole. Sve mi pomažu u pčelarstvu i znaju sve raditi, jedino je najmlađa Aida alergična na ubod pčele pa ona radi poslove koji nisu vezani za pčelinjak. Uhodan smo tim i odlično funkcioniramo – ističe Remzija.

Sve je počelo davne 1978. godine, kad je kupio trnku od pruća i blata, koja je mogla dati maksimalno 10 kilograma meda, a danas ima 300 modernih košnica

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Republika Koreja donirala je školama u Unsko-sanskom kantonu opremu vrijednu 100.000 američkih dolara na inicijativu Ministarstva obrazovanja, koje je apliciralo za sredstva. Četiri srednje strukovne škole dobile su računarsku opremu vrijednu 100 hiljada američkih dolara. &nbsp;Uvjeti rada Nevrijeme je prošle godine značajno oštetilo ionako devastiran kabinet za informatiku Elektrotehničke škole u Bihaću. Nastavu na dotrajaloj opremi, koja je otežavala uvjete rada, pohađalo je 300 učenika. U sve to uvjerio se tada i ambasador Republike Koreje, koji je ovih dana svjedočio potpuno drugačijoj slici. U obnovljenom kabinetu već je instalirana nova oprema, koja je izuzetno obradovala i đake i njihove profesore.&nbsp;

Samir Bećirspahić, direktor Elektrotehničke škole, nazvao je ovu investiciju najznačajnijom ikada za ovu obrazovnu ustanovu, koja sada ima i edukacijski centar. S druge strane, donatori ovu donaciju predstavljaju kao početak daljnje saradnje.
- Mi osiguravamo opremu, materijal i namještaj za opremu. Ovo je naš skroman doprinos kantonima u BiH, a prvo Unsko-sanskom kantonu – kazao je Park Von-sup, ambasador Republike Koreje u BiH.
Fokus razgovora 
Donacija vrlo vrijedne opreme bila je i u fokusu razgovora delegacije i domaćina, premijera USK Huseina Rošića (SDA) i ministra obrazovanja Muhameda Ramića (SBB).
Vrijednu opremu, prema riječima ministra Ramića, uz Elektrotehničku školu u Bihaću, dobile su još tri srednje strukovne škole u Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu.

Opremu je donirala Republika Koreje, a kompjutere i prateću opremu dobile su Elektrotehnička škola u Bihaću te tri srednje strukovne škole u Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu

Korejski ambasador Park Von-sup s domaćinima u Bihaću

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Vodeći se slovom zakona, akademska godina trebala bi početi 1. oktobra, međutim, studenti Univerziteta u Bihaću na predavanja će krenuti sedam dana kasnije, odnosno danas.Upisni rok - Razlog za to kašnjenje su određena pitanja, posebno kada se radi o angažmanu vanjskih saradnika nakon dva raspisana konkursa, ali&nbsp; naravno i rješavanje pitanja iznosa norme za naše zaposlenike - navodi rektor Univerziteta u Bihaću Fadil Islamović.

Većina fakulteta u Bihaću popunila je mjesta predviđena za redovne, dok je broj vanrednih studenata mali kao i prethodnih godina. S obzirom na pojačane migracije stanovništva, na Univerzitetu su zadovoljni.
- U odnosu na prvi upisni rok, kada se prijavilo više od 420 kandidata, u drugom se prijavilo više od 130 novih kandidata, što u ukupnom zbiru iznosi 550 studenata. Situacija je slična kao i protekle godine - kaže Fadil Islamović, rektor Univerziteta u Bihaću.
Dok su s jedne strane popunjena 23 odsjeka, s druge će, zbog slabog interesiranja, najvjerovatnije doći do gašenja pojedinih. Najveći interes i dalje vlada za Tehnički fakultet, odsjeke elektrotehnike i informatike. Već u prvom roku popunjen je studijski program Sestrinstvo na Fakultetu zdravstvenih studija, a pojačano zanimanje izazvali su i novi odsjeci na Ekonomiji. Odzivom studenata zadovoljni su i na Pedagoškom fakultetu.
Sedam odsjeka
Od 105 redovnih studenata, planiranih upisnom kvotom, prijavila su se 103 kandidata. Dekanesa Fakulteta Vildana Pečeković ističe da su na sedam odsjeka ove godine u drugom upisnom roku popunili tri odsjeka, dok najveće interesiranje plijeni Odsjek za engleski jezik i književnost, a ove godine i tjelesni odgoj. Svakako, dodaje Pečenković, interesantno je da se posljednjih godina većina kandidata interesira i za predškolski odgoj.
Pravni fakultet bez zgrade
Tačan broj studenata na svim godinama i ciklusima znat će se nakon oktobra. Prošle godine ta brojka iznosila je 3.200, a pretpostavka je da će ih ove godine biti više od 3.000. Nastava bi se, izuzev na Pravnom, trebala odvijati u okviru matičnih fakulteta. Dok zgrada ne bude sanirana, predavanja za studente prava održavat će se u prostorijama Ekonomskog i Fakulteta zdravstvenih studija.

Razlog za to su određena pitanja, posebno kada se radi o angažmanu vanjskih saradnika te iznosa normi, kaže rektor Islamović

I dalje najveće interesiranje za Tehnički fakultet

Na Bihaćkom univerzitetu predavanja počinju danas

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine jutros je objavila preliminarne rezultate glasanja za kantonalne skupštine u Federaciji BiH. Nakon 58,95 posto obrađenih glasova za Skupštinu Unsko-sanskog kantona (USK), u vodstvu je Stranka demokratske akcije (SDA) sa 15.349 glasova, odnosno 29,20 procenata.
Trenutno na drugom mjestu je koalicija Stranke demokratske aktivnosti (A-sda) i Pomaka zajedno sa 13.394 glasa ili 25,48 posto od ukupnog broja prebrojanih glasačkih listića. Slijedi Socijaldemokratska partija (SDP) s 10,52, te Laburistička stranka sa 7,08 posto osvojenih glasova birača u ovom kantonu.
Na osnovu dosadašnjeg uzorka prebrojanih glasova, Savez za bolju budućnost osvojio je sedam posto glasova, Demokratska fronta 6,75, te Nezavisni blok 4,82 posto od ukupnog broja prebrojanih glasova.
Naša stranka je do sada osvojila 1.686 glasova, odnosno 3,21 posto, a Demokratska narodna zajednica (DNZ) BiH – Krajiška stranka 2,10 posto.

Trenutno na drugom mjestu je koalicija Stranke demokratske aktivnosti (A-sda) i Pomaka zajedno sa 13. 394 glasa ili 25,48 posto

SDA u vodstvu za Skupštinu USK

Svih 35 redovnih biračkih mjesta na području bosanskokrupske općine otvoreno je na vrijeme, jutros u 7 sati, a glasanje se do trenutka pripreme ove informacije odvijalo bez incidenata i problema, saopćio je za "Dnevni avaz" Ferid Emrić, predsjednik Općinske izborne komisije (OIK) Bosanska Krupa. Pravo glasa ima 25.837 birača. Do 15 sati na birališta je izašlo 27,4 posto građana s pravom glasa pa se Emrić nada da će ovaj postotak do kraja izbornog dana biti svakako veći. Pozvao je birače da izađu na birališta i ispune svoju građansku dužnost. – Na lokalnim izborima prije dvije godine izlaznost birača je bila oko 52 posto, a kad su u pitanju opći izbori, u svakom izbornom ciklusu je manja izlaznost na općim izborima. Očekujem da bi na području ove osnovne izborne jedinice na izbore trebalo izaći oko 50 posto birača - saopćio je Emrić.

Na lokalnim izborima prije dvije godine izlaznost birača bila oko 52 posto, a kad su u pitanju opći izbori, u svakom izbornom ciklusu je manja izlaznost na općim izborima

Bosanska Krupa: Na 35 birališta glasanje se odvija bez incidenata i problema, do 15 sati glasalo 27,4 posto birača

Na 90 biračkih mjesta u Bihaću do 15 sati glasalo je 15.438 građana, što je 27,1 posto od ukupnog biračkog tijela. Iz Gradske izborne komisije potvrđeno je da je najveća izlaznost u užem gradskom području, na biračkim mjestima Harmani, Ozimice 1 i Hatinac.&nbsp; - Na području Bihaća nije bilo većih izbornih neregularnosti. Određene manje probleme na nekim biračkim mjestima Gradska izborna komisija brzo je otklonila. Možemo reći da se izborni proces za sada odvija u granicama regularnosti, bez većih problema. Konkretnije informacije o izlaznosti na području grada Bihaća imat ćemo iza 20 sati, do kada će vjerovatno sva biračka mjesta biti zatvorena - istakao je predsjednik Gradske izborne komisije Šemsudin Muslić.
Kada je u pitanju dosadašnja izlaznost na području Unsko-sanskog kantona (USK), ona je, procentualno govoreći, dosta slična na području svih općina i gradova i kreće se između 25 i 35 posto.
Radi regularnosti izbornog procesa, u ovom kantonu angažirano je više od 600 policijskih službenika. Na području USK 31 biračko mjesto otvoreno je sa zakašnjenjem, dok je najveća neregularnost uočena na području Velike Kladuše, u mjestu Trnovo, gdje je došlo do narušavanja javnog reda i mira.

U Bihaću do 15 sati glasalo 15.438 građana

Pacijentima Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić“ uskraćeno je pravo glasa. Trenutno ih je u ovoj zdravstvenoj ustanovi smješteno 354 i oni neće moći ostvariti pravo da glasaju. 
Tri mobilna tima koja danas rade u Bihaću očekivala su da će posjetiti sve lokacije na kojima glasaju birači koji su vezani za svoje domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, kao i one birače koji su vezani za ustanove kao što su zatvorenici, a imaju pravo da glasaju.&nbsp;No, to se neće desiti u bihaćkoj bolnici jer ova zdravstvena ustanova nije dostavila broj ljudi koji će glasati. Menadžment bolnice je naveo da spisak može dostaviti samo pet dana prije izbora, što je na kraju rezultiralo i uskraćenim glasanjem pacijentima ove ustanove. 
Prema pravilima Centralne izborne komisije, spisak je trebao biti dostavljen do 18. septembra.&nbsp;S druge strane, u Upravi policije USK, koja je angažirala oko 600 policajaca i formirala štab koji koordinira i usmjerava rad policije na terenu, saznajemo da je i na biračkom mjestu u velikokladuškom naselju Trnovi zabilježen manji incident.

Kako je navedeno, spisak se može dostaviti samo pet dana prije izbora, što je na kraju rezultiralo i neglasanjem pacijenata ove ustanove

Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“

U bihaćkoj bolnici 354 pacijenta uskraćena za glasanje

Jutros u 7 sati u Bihaću otvorena su 73 biračka mjesta, a na 17 je zabilježeno kašnjenje. Razlozi su tehničke prirode i brzo su otklonjeni.Na pojedinim mjestima ponovo su se brojali glasački listići, a najveće kašnjenje od pola sata zabilježeno je na biračkom mjestu Vrsta, gdje je nedostajao obrazac brojnog stanja. Problema sa sastavima biračkih odbora nema.

Problema sa sastavima biračkih odbora nema

U Bihaću otvorena sva biračka mjesta

Lijepo uređene okućnice, uzorana i zasijana polja svjedoče koliko su vrijedni mještani sanskog naselja Kijevo. I imanje Ive Komljena plijeni svojom ljepotom. Iako je u trećoj životnoj dobi, Ivo ima mnogo posla, ali i volje da sve stigne. 
&nbsp;Mirne životinje

Nakon povratka iz Njemačke, iščekujući penziju, obnovio je porodično imanje na kojem je odrastao s još sedmero braće i sestara. Ivo kaže da se odmara uz rad u svom raju na zemlji, umjesto da vene u nekom od staračkih domova. 
Uz pet muznih krava i ovce, drži i nekoliko vrsta peradi, ali i paunove koji su ukras sanskog Kijeva. Za njih Ivo kažu da su mirne, plemenite životinje. 
- Ponosno se šepure po imanju, ukras su cijelog naselja. Lijepo ih je vidjeti, privlače pažnju prolaznika i imat ću ih još - priča Ivo. 
Zajedno s paunovima na imanju vrijeme provode đuđe, guske, patke, ćurke, morke, fazani. Tako radišni domaćin vodi brigu o više od 120 životinja.
Od peradi koja boravi na otvorenom, pod rascvjetanim stablima starih sorti voća, Komljen prikuplja jaja, od kojih su neka zelena i po tome su poznata ne samo u selu nego i šire.
- Imam kokoške koje nose zelene jaja. Za njih kažu da su ljekovita, ali ja ne znam, nisam bolestan pa ih ne trošim. Narod ih uzima, kažu da su dobra za masnoću i šećer - priča Ivo.

&nbsp;Radišan narod

Osim jaja, on prodaje i mlijeko, bavi se poljoprivredom i zarađuje za život. Mnogo je posla koji se na njegovom imanju mora obavili, bez obzira na godišnje doba.
- Dobro i fino se živi, ali raditi se mora. Može se živjeti od ovoga. Prodaš jaja, janje, mlijeko. Nisam nikome dužan, ne dižem kredite i odmah je dobro - priča Komljen. 
Za desetine životinja, za koje je jednako brižan, Ivo hranu ne kupuje, već je proizvodi. Posije zob, travu, petnaest dunuma kukuruza i mnogo radi. U vrijeme kosidbe ili drugih radova koji iziskuju još radne snage, u pomoć mu priskoče komšije, prijatelji.
- Pomažemo jedni drugima, radišan je narod ovdje - poručuje Komljen. 
Ne bi nikud išao 

Bez obzira na količinu posla, Ivo ne ide na godišnji odmor, jer se, kako kaže, na svom imanju odmara. Često je domaćin i školskoj djeci, od kojih neka tu prvi put vide domaće životinje. Sve je to razlog zašto Ivo svoj kraj ne bi nikad mijenjao za neku drugu sredinu, a ni posao, u kojem je mnogo više rada nego zarade.

Komljen kaže da se najbolje odmara radeći na svom imanju

Paunovi se šepure imanjem i privlače pažnju prolaznika

Paunovi s Ivinog imanja ukras su cijelog Kijeva

Roditelji učenika Osnovne škole „Cazin 1“ protestirali su jučer ispred školske zgrade nezadovoljni uvjetima u kojima njihova djeca pohađaju nastavu. Okupljeni roditelji odlučili su da ne dozvole svojoj djeci da pohađaju nastavu dok se ne pronađe alternativni smještaj ili neko drugo odgovarajuće rješenje.&nbsp;&nbsp; Normalan rad
Već dugi niz godina učenici ove škole pohađaju nastavu u dotrajalim objektima, izgrađenim prije više od 50 godina, koji ne zadovoljavaju ni minimum standarda neophodnih za normalan rad.

- Sanitarni uvjeti su izuzetno loši, prozori dotrajali, vlaga je prisutna u čitavom objektu, a tokom hladnijih dana zbog dotrajalog sistema za grijanje temperatura je ispod 10 stepeni, što nije ni blizu dovoljno za normalno odvijanje nastavnog procesa - rekao je Samir Abazović, predstavnik grupe roditelja OŠ „Cazin 1“.

Održali su i sastanak s direktorom škole te je donesena odluka da se uputi zahtjev nadležnoj inspekciji da pregleda objekt škole i donese zaključak može li se u njemu izvoditi nastava ili ne. 

Zapečatiti objekt 

Roditelji predlažu da se objekt za izvođenje predmetne nastave zapečati, a da se u staroj zgradi prostorije direktora, sekretara, pedagoga, zbornice, kuhinje i didaktičkog kabineta pretvore u privremene učionice.

Stav direktora&nbsp;&nbsp; 
- U potpunosti podržavam opravdane zahtjeve roditelja, no ne mogu raditi ništa mimo zakona niti dati prostor koji nemam. Ako inspekcija zabrani korištenje tog prostora, mi ćemo na osnovu tog rješenja tražiti rješenje za ovu situaciju. U dogovoru s roditeljima otići ćemo u inspekciju i podnijeti zahtjev da se izvrši nadzor nad stanjem objekta i ovisno o tome poduzimat ćemo dalje korake – istakao je Zlatko Sabljaković, direktor OŠ „Cazin 1“.

Učenici i njihovi roditelji na protestu ispred OŠ „Cazin 1“

Cazinski osnovci do daljnjeg neće na nastavu jer su učionice vlažne i ledene

Zastava 101, Stojadin ili Skala, automobil koji se proizvodio sedamdesetih godina prošlog stoljeća, danas se na ulicama rijetko susreće, a jedna takav koristi patronažna služba Doma zdravlja u Bosanskoj Krupi.&nbsp;&nbsp; 
Tri decenije

Stojadin je u vlasništvu Doma zdravlja Bosanska Krupa već desetak godina, a nalazi se u gotovo raspadnutom stanju, s vidljivim oštećenjima na limariji. Koristi je patronažna služba koja svakodnevno obilazi okolna krupska sela. I to nije jedini rariret u ovom domu zdravlja. Najstarije auto ove ustanove iza sebe ima tri decenije. 

- Naš najstariji auto je star 31 godinu, on je oldtajmer i to je Renault 5, Caddy je star 19 godina, a imamo i dvije Skale, jedna je u funkciji, a drugu koristimo za dijelove. Sanitetsko vozilo, ono najmlađe je od 10 godina ako izuzmemo donaciju koju smo dobili od Općine prije dvije godine, a i taj je prešao oko 300.000 kilometara - kaže nam Mujo Kekić, direktor Doma zdravlja Bosanska Krupa.Dijalizni pacijenti 

Stara vozila samo su teret ovoj zdravstvenoj ustanovi. Godišnje na njihov popravak i održavanje troše više od 15.000 maraka. Dom zdravlja raspolaže i sa šest sanitetskih vozila, od čega je jedno za prijevoz dijaliznih pacijenata. Dva su osigurana donacijama krupske dijaspore i Općine. Sve skupa nije dovoljno da bi se zadovoljile potrebe pacijenata.

Isti problemi i u Ključu

Iako je stanje voznog parka u ključkom Domu zdravlja nešto bolje, nisu pošteđeni problema koje uzrokuje dotrajalost vozila. Direktorica Sabina Kadrić-Hadžić smatra da bi nabavkom jednog vozila godišnje, u dogledno vrijeme, ovi problemi bili riješeni.&nbsp; &nbsp; 
- U posljednjih pet godina Dom zdravlja Ključ kupio je tri nova auta. Jedan je za potrebe dijaliznih pacijenta i dva sanitetska vozila. U posljednjoj kupovini sanitetskog vozila participirala je Vlada USK sa 15.000 KM, dok je ostatak sredstava izdvojio Dom zdravlja Ključ – kaže Kadrić–Hadžić.

Na Stojadinu vidljiva oštećenja limarije

Raspadnutim Stojadinom ljekari obilaze zabačena sela

Završava višemjesečni period visoke koncentracije polena ambrozije u zraku, što je olakšavajuća okolnost za sve osobe alergične na ovu korovsku biljku, kažu u Poljoprivrednom zavodu Unsko-sanskoga kantona. Odluka VladeU laboratoriju ovoga zavoda izmjerili su koncentraciju od 16 zrna po kubnom metru zraka, što je na prijelazu između niske i umjerene koncentracije. Ova korovska biljka ima višestruko štetan utjecaj na zdravlje ljudi, ali i na samu poljoprivrednu proizvodnju, pa su, stoga, Odlukom Vlade Federacije BiH sva pravna i fizička lica obavezna uništavati ambroziju. Zavod već desetak godina provodi mjerenja koncentracije polena ambrozije u zraku i shodno parametrima do kojih se došlo, nažalost, kontinuirano se povećava. Korovska biljka ambrozija egzistira od maja do oktobra, a emisija polena je u periodu od jula do početka oktobra - kaže Kemal Salkić iz Poljoprivrednog zavoda USK-a. – Prije neki dan, kada smo skinuli sedmodnevnu trakicu za mjerenje, trenutna koncentracija je 16 zrna po jednom kubnom metru zraka, što je na prijelazu između niske i umjerene koncentracije. To znači da period prisutnosti polena ambrozije u zraku ovih dana upravo završava. Možemo reći da je to olakšavajuća okolnost za sve one osobe koje su alergične na ovu korovsku biljku - kaže Salkić. Otežano disanje Ambrozija ima višestruko štetan utjecaj na zdravlje ljudi, što se manifestira u smislu da alergične osobe imaju otežano disanje, curenje iz nosa, svrab očiju, a ometa i koncentraciju radne sposobnosti.Crpi hranjive tvari – Kada je u pitanju poljoprivreda, ambrozija je jedna od najštetnijih korovskih biljaka. Ona iz zemljišta crpi velike količine hranjivih tvari i sam tim sprečava rast drugih biljaka što u konačnici ima utjecaj na prinose - kaže Salkić.

Ova korovska biljka ima višestruko štetan utjecaj na zdravlje ljudi, ali i na samu poljoprivrednu proizvodnju, pa je naloženo njeno obavezno uništavanje

Salkić: Poljoprivredni zavod redovno mjeri koncentraciju alergena u zraku

Alergičari mogu odahnuti, u zraku sve manje polena ambrozije

U dvorištu Omera Hadžića, u centru Sanskoga Mosta, već punih deset godina raste stablo kivija, a vlasnik kaže kako je ove godine rodilo kao nikad do sada te da očekuje rekordan urod od više od 200 kilograma.
&nbsp;Ispleo lozu
- Zaista je nevjerovatno koliko ove godine ima plodova koji su tako gusto raspoređeni da izgledaju poput grožđa. Plodovi vise na sve strane, pa čak i sa žica električnih vodova, gdje je kivi s godinama ispleo svoje loze - kaže Hadžić.
Dodaje kako je sadnicu ovog južnog voća iz Njemačke donio njegov otac te ga iz radoznalosti zasadio u dvorištu. Iako se radi o biljci koja traži blagu i primorsku klimu, kivi se pokazao veoma otpornim na ovdašnje zime i niske temperature.
- Nekoliko prvih godina stablo nije ni cvjetalo, niti rađalo, pa smo čak pomišljali da ga uklonimo. Međutim, ja sam se zainteresirao da saznam nešto više o tom voću, pa sam pročitao da zaista ne daje plodove nekoliko prvih godina, ali da zatim obilno rađa ukoliko stablo opstane, što se zaista i dogodilo - objašnjava Hadžić.
Dodaje kako plodove ove egzotične biljke najčešće poklanjaju rodbini i prijateljima, te da su oni izuzetno ukusni.
- Mislim da kivi obilno rađa, jer ga uzgajamo s puno pažnje i ljubavi, a onda nas biljka nagradi - smatra Hadžić. 
&nbsp;Berba u oktobru 
Berba kivija počinje od oktobra, ali traje i do duboko u zimu. Kivi, kaže on, štiti zdravlje, jača imunološki sistem, bogat je vitaminima. S kivijem, dodaje, nema ni prehlade ni gripe, jer sadrži dvostruko više vitamina C od limuna i narandže.
Sokovi i džemovi&nbsp;&nbsp; - Vjerujte da je domaći kivi mnogo ukusniji od kupovnog i sretni smo kad ga poklanjamo drugima. Imamo i drugog voća, pa onda cijedimo sokove, kuhamo džemove, svašta. Sve je prirodno i bez konzervansa. U našem dvorištu imamo i smokvu, nar, aroniju, japansku jabuku

Omer Hadžić stablo kivija uzgaja već 10 godina

Omer Hadžić ove godine će ubrati 200 kilograma kivija

&nbsp;I ovogodišnje druženje bivših pripadnika 3. bataljona 503. slavne brdske brigade iz Cazina, poznatijeg kao „Straha“ bataljon, počelo je polaganjem cvijeća i učenjem Fatihe na Centralnom šehidskom obilježju u Cazinu, nakon čega je simbolično postrojavanje jedinice održano u SRC „Kula bazeni“ u Ćoralićima.&nbsp;&nbsp; 
Puni doprinos

Tu su se u ime Organizacionog odbora prisutnima obratili i zahvalili na dolasku jedan od ratnih komandanata bataljona Esad Bašagić i ratni komandir čete Halid Kapić. Oni su naglasili, da se ovim okupljanjima otima od zaborava sjećanje na herojstvo pripadnika 3. bataljona, koji su se svojom hrabrošću iskazali u odbrani naše zemlje. 

Pripadnici 3. bataljona 503. sbbr su evocirali uspomene na težak, ali slavan put ove jedinice, koja je uspjela ne samo odbraniti svoje linije već dati i puni doprinos u kasnijem oslobađanja velikih dijelova teritorija današnjeg USK. 

- Ovaj bataljon je nastao u jednom od najtežih ratnih perioda, a to je u septembru 1993. godine. Naša zona odgovornosti je bila tamo gdje su god bila borbena djejstva – znači širom zone odgovornosti 5. korpusa Armije RBiH. Ipak, najčešće smo držali zonu u rejonu Hasinog vrha i Alibegović kose na Grmuško–srbljanskom platou, gdje smo vodili žestoke borbe protiv agresora – rekao je Halid Kapić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice formiranja trećeg „Straha“ bataljona 503. slavne brdske brigade iz Cazina. 

Mlađa pokoljenja 

Dodao je da je ovaj bataljon dao veliki doprinos u oslobađanju okupiranih dijelova tadašnjeg Bihaćkog okruga i želimo sačuvati sjećanja na nju, te prenijeti to na mlađa pokoljenja, koja trebaju znati ko je bio i šta je u odbrani BiH značio.

Sportsko takmičenje&nbsp; 
Druženje bivših pripadnika „Straha“ bataljona obogaćeno je prigodnim sportskim takmičenjima. I na ovom takmičenju su bivši pripadnici ove jedinice također iskazali zavidne vještine.

Simbolična smotra 3. bataljona „Straha“ u SRC Kula

Sačuvati od zaborava slavne dane „Straha“ bataljona

Vlada USK dala je saglasnost Kantonalnoj bolnici „Dr. Irfan Ljubijankić“ za revolving kredit u iznosu od dva miliona maraka, kojim se vraća prethodni. Radi se o ustaljenoj praksi bolnice koja na ovaj način vraća prethodni kredit, no pitanje je hoće li biti realiziran s obzirom na to da saglasnost mora dati i Skupština Kantona.&nbsp; 
Dosta zakasnili 

- Ove godine sa žaljenjem moram konstatirati da su dosta zakasnili. Skupština za vrijeme predizborne kampanje neće održavati sjednice, a ona mora dati saglasnost za kredit. U ovom trenutku ne mogu prejudicirati hoće li to biti završeno do Nove godine, ali da je KB to nužno, sigurno jeste. Stalno dobiVam dopise od direktora te ustanove da imaju probleme s dobavljačima – kazao je Nijaz Hušić, predsjedavajući Skupštine USK.

Dodaje da duži niz godina Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ posluje u otežanim uvjetima te da im je novac neophodan za normalno funkcioniranje. Međutim, u skupštinskoj proceduri trenutno nema materijala koji bi zahtijevao hitno razmatranje.

&nbsp;Nemaju materijal 

- Mi trenutno u skupštinskoj proceduri nemamo taj materijal, dakle mi ga još nismo dobili. Ako je Vlada raspravljala o tom revolvingu, onda će on sigurno doći u skupštinsku proceduru, a koliko sam upoznat, mi svake godine u posljednjih nekih 7-8 godina donosimo taj revolving za Kantonalnu bolnicu, koji služi za njihovu tekuću likvidnost, tako da ni po tom pitanju nema nikakve hitnosti – objašnjava Hušić.

&nbsp;Politička arena&nbsp;&nbsp; 
Dodaje da zbog predizborne kampanje održavanje sjednice Skupštine nije dobra ideja.

- Smatra da bi ta sjednica, ukoliko bi je i održali u vrijeme izborne kampanje, bila sve samo ne bi bila Skupština. Na njoj se ne bi rješavali problemi koji postoje, nego bi se to samo pretvorilo u neku političku arenu i vjerovatno bi to zastupnici najviše koristili u političke svrhe. Naravno, to ne znači da nećemo održati sjednicu ukoliko bude potrebe – kaže na kraju Hušić.

Kantonalna bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“: Kako do novca od kredita

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Na Bihaćkom univerzitetu predavanja počinju danas

SDA u vodstvu za Skupštinu USK

Bosanska Krupa: Na 35 birališta glasanje se odvija bez incidenata i problema, do 15 sati glasalo 27,4 posto birača

U Bihaću do 15 sati glasalo 15.438 građana

U bihaćkoj bolnici 354 pacijenta uskraćena za glasanje

U Bihaću otvorena sva biračka mjesta

Paunovi s Ivinog imanja ukras su cijelog Kijeva

Cazinski osnovci do daljnjeg neće na nastavu jer su učionice vlažne i ledene

Raspadnutim Stojadinom ljekari obilaze zabačena sela

Alergičari mogu odahnuti, u zraku sve manje polena ambrozije

Omer Hadžić ove godine će ubrati 200 kilograma kivija

Sačuvati od zaborava slavne dane „Straha“ bataljona

Kantonalna bolnica u Bihaću ne može do dva miliona KM koji su joj neophodni

Unsko-sanski kanton

Usvojen niz programa i odluka na današnjoj sjednici Vlade USK

Ljubav prema slatkom natjerala me je da nabavim prvu košnicu

Četiri škole dobile računarsku opremu vrijednu 100.000 dolara

Na Bihaćkom univerzitetu predavanja počinju danas

SDA u vodstvu za Skupštinu USK

Bosanska Krupa: Na 35 birališta glasanje se odvija bez incidenata i problema, do 15 sati glasalo 27,4 posto birača

U Bihaću do 15 sati glasalo 15.438 građana

U bihaćkoj bolnici 354 pacijenta uskraćena za glasanje

U Bihaću otvorena sva biračka mjesta

Paunovi s Ivinog imanja ukras su cijelog Kijeva

Cazinski osnovci do daljnjeg neće na nastavu jer su učionice vlažne i ledene

Raspadnutim Stojadinom ljekari obilaze zabačena sela

Alergičari mogu odahnuti, u zraku sve manje polena ambrozije

Omer Hadžić ove godine će ubrati 200 kilograma kivija

Sačuvati od zaborava slavne dane „Straha“ bataljona

Kantonalna bolnica u Bihaću ne može do dva miliona KM koji su joj neophodni