U organizaciji „Bosnian ultrarunning teama“ (BURT) i suorganizaciji Grada održan je 1. cazinski atletski maraton na kojem je nastupilo 348 takmičara iz 12 država.Dvije Sarajke Trčalo se ulicama grada na stazi dugoj sedam kilometara. Pobjednik u muškoj konkurenciji je Zahid Abdaković iz Cazina koji se takmičio za klub „Burt“ iz Slovenije, drugi je Jasmin Pajević (BiH), a treći Slovenac Mirko Miklič.U ženskoj konkurenciji maraton su trčale samo dvije takmičarke iz Sarajeva, a pobijedila je Jasmina Sinanović ispred Suade Tabaković. Najuspješniji u polumaratonu dugom 21,1 kilometar bio je Alija Imamović, drugi je bio Dušan Broćeta, a treći Ivan Bulić, svi iz BiH. Medalje svima Najbrža na polumaratonu u ženskoj konkurenciji bila je Amela Trožić, drugoplasirana je Hanifa Terzić, obje iz BiH, dok je treće mjesto pripalo Snežani Lujinović (Slovenija). U trci na 10 kilometara u muškoj konkurenciji najbrži je bio hrvatski takmičar Đuro Komlenović ispred takmičara iz BiH Mehmeda Bajrektarevića i Dejana Jakeljića.

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Lejla Mujagić iz BiH, druga je kroz cilj prošla Ekrema Lelić iz Slovenije, a treća Sajra Muhić iz BiH.
Svi učesnici su dobili medalje, a najuspješniji i pehare i prigodne nagrade.
Najkraća distanca
Najkraću distancu od 5 kilometara najbrže u muškoj konkurenciji pretrčao je Ante Živković (Hrvatska), drugi je bio Benjamin Murić, a treći Hasin Karajić, obojica iz BiH. Kod žena najbrža je bila Berina Murić, ispred Eludeile Pivić i Semire Žunić-Pivić, sve iz BiH.

Najuspješniji učesnici Zahid Abdaković i Jasmina Sinanović

U Bosanskom Petrovcu u septembru će početi izgradnja katoličke kapele.Tri crkve Načelnik ove općine Zlatko Hujić potpisao je urbanističku saglasnost za izgradnju kapele na katoličkom groblju u Bosanskom Petrovcu, na lokaciji prekoputa Partizanskog groblja.Kapela će se graditi po idejnoj zamisli projektanta Isaka Medića iz Sarajeva.Izgradnjom kapele malobrojni katolici u Bosanskom Petrovcu dobit će nakon dugo vremena svoj zatvoreni bogoslužni objekt.

&nbsp;Na području Bosanskog Petrovca postojale su u 20. stoljeću tri katoličke crkve - crkve u Krnjeuši i na Oštrelju, porušene 1941. godine, i crkva Sv. Petra u samom centru grada, porušena 1949., kada i ona drvarska.
- Budući da je zemljište u centru Petrovca na kojem se nalazila porušena crkva sv. Petra nakon Drugog svjetskog rata oduzeto i nacionalizirano, a poslije na njemu izgrađeni drugi objekti, kapela će se graditi na jedinom preostalom crkvenom zemljištu u gradu, a to je drevno katoličko groblje - otvoreno daleke 1903. godine - kaže don Davor Klečina, župnik drvarski.
Temeljito čišćenje
&nbsp;Dodaje kako je groblje više od sedamdeset godina bilo devastirano i zapušteno, da bi ga 2016. temeljito očistili i ogradili i na njemu prvi put slavili misu. Bila je to ujedno i prva katolička misa u Bosanskom Petrovcu nakon sedamdeset pet godina.
- Hvala načelniku, ali našim sugrađanima Petrovčanima pravoslavne i islamske vjeroispovijesti što su također podržavali ove ideje, ali i konkretno pomogli - naglasio je župnik Klečina.

U septembru počinje izgradnja katoličke kapele

Zidine Starog grada Ostrošca u Cazinu i Park skulptura, ali i neuobičajen način izlaganja na otvorenom, dali su posebnost izložbi slika „Dokumenti vremena“ bh. slikara Husnije Topića.Poseban način - Poseban je ovo način izlaganja i ja sam na ovaj način htio da toj posebnosti starog grada i Parku skulptura u kojem su djela najpoznatijih svjetskih kipara dam još jednu dimenziju izložbom slika iz ciklusa „Dokumenti vremena“ koje govore o životu Krajišnika, otkrivajući njihov mentalitet koji je utkan u historiju življenja na graničnim prostorima i između dva kulturna kruga, kruga s elementima Orijenta i s druge strane Okcidenta, odnosno zapada – kazao je Topić.Topić se na ovoj 14 samostalnoj izložbi ambijentalnog tipa predstavio sa tridesetak ulja na platnu - slika koje su nastale u epskoj krajiškoj tradiciji, u kojima se ogleda ljepota ljudi ovoga kraja i čilih konja koji su Krajišnicima stoljećima dušu hranili.Gosti i turisti Izložba je i zbog ambijenta u kojem je postavljena privukla veliki broj posjetilaca i turista, koji obilaze zdanje Staroga grada Ostrožac.

„Dokumenti vremena“ Husnije Topića govore o životu Krajišnika

Mrkonjić-Grad ili nekada Varcar-Vakuf oduvijek je bio poznat po izradi kosa „varcarki. Ova tradicija, prema nekim pisanim dokumentima, počela je prije dva stoljeća.
Jedna od prvih kovačnica u Mrkonjić-Gradu bila je u porodici Buhić, gdje su se kovale i izrađivale „varcarke“. Preživjela je do danas, doduše zbog ratnog izbjeglištva proteklih dvadesetak godina je u Bosanskom Petrovcu i jedina u Bosanskoj krajini.
Oštrije od žileta
S koljena na koljeno, predano s vještinom koja se ne može u školama naučiti, prenose se i danas u njoj sve tajne kovanja. 
Osman Buhić namiruje pola stoljeća u izradi „varcarki“. 
Kaže da je taj zanat naučio i nastavio porodičnu tradiciju koja je duga koliko i izrada tih kosa.
Prebirući sjećanja kako je zapravo nastala kosa „varcarka“, Buhić kazuje:
- Bila su dva brata, Franc i Majer, tu sam priču čuo od svog djeda, a on od svoga, koji su to počeli i mi je zato zovemo „franc-majer“. A, kako su to dva brata, dva je cvaj na njemačkom, onda su je nazvali „cvajerica“. I tako više od 150 godina i izrađuju se na isti način. Poznati čelik donesen iz Austrije ledeno se raskiva i tako se dobije njena oštrina. Prednost tog čelika je upravo u tome što se dobije kosa s oštricom tanjom, ali i oštrijom od žileta.
&nbsp;Veoma poznat
Osman dalje kazuje da je dobro što je nastavio s radom u Bosanskom Petrovcu.
- I ovdje znaju za mene, za moje kose, koje danas odlaze u sve dijelove regije. Jeste da se najviše koriste za razna takmičenja kosaca, ali bez mojih kosa ne ide to ni u Srbiji, ni u BiH, ni u Hrvatskoj. Dolaze sa svih strana i traže moje kose – dodao je Buhić.

Osmanove „varcarke“ su najtraženije u regiji

Niko ne protestira protiv ljudi, odnosno migranata u našem gradu, nego tražimo rješenje njihove i naše situacije. Već mjesecima pokušavamo samo pomoći, međutim, to ne možemo sami, poruka je s današnjeg protestnog skupa u Bihaću koji je organizirala Građanska inicijativa.

Nekoliko stotina građana danas je na Gradskom trgu uputilo apel da se hitno pokuša riješiti problem smještaja i egzistencije skoro šest hiljada ilegalnih migranata koji trenutno borave na području Bihaća.

- Još jednom ću podsjetiti da je situacija u gradu izuzetno teška. Migranti sada čine skoro desetinu ukupnog broja stanovništva Bihaća, a ti ljudi nemaju ni adekvatan smještaj niti približno humane uvjete za život. Zauzeli su parkove, sportske terene, nalaze se i na ulicama, što, naravno, sve građane Bihaća dovodi u neugodan položaj.&nbsp;Ponavljam, ne protestiramo protiv njih, nego samo želimo rješenje. Neka nadležne državne institucije napokon nešto urade da bi zaštitile i svoje i strane državljane - rekao je Halid Dedić iz Građanske inicijative Bihaća.

Građani su izrazili saosjećanje s izbjeglicama i migrantima i upozorili da se situacija mora staviti pod kontrolu prije zime.

Rečeno je da je slogan "Minuta do 12" i najbolja ilustracija trenutne situacije na području Unsko-sanskog kantona te da je krajnje vrijeme za adekvatnu reakciju nadležnih za rješavanje ovog problema.

U Bihaću održan protestni skup "Minuta do 12"

Mustafa Sefić iz Vrnogračke Slapnice u Velikoj Kladuši devedesetpostotni je invalid, a odlučio je egzistenciju za sebe i porodicu potražiti u proizvodnji hrane. Za nekoliko godina svrstao se među veće proizvođače jagodičastog i bobičastog voća na ovom području. 
Uspon na planinu
Nezaposlen i bez ikakvih primanja, nije imao izbora, jer, kako kaže, živjeti se od nečega mora.
- Invalid, bez ruke i jednog oka, bez ikakvih primanja, krenuo sam u proizvodnju malina. Izazov mi je bio upravo voćarstvo. Krenuo sam s proizvodnjom na tri dunuma maline, a ubrzo zatim počeo sam i proizvodnju aronije. Zadovoljan sam dostignutim nivoom proizvodnje, ali i plasmanom, i mogu živjeti i hraniti porodicu. U poslu mi pomažu supruga i troje djece - kazao nam je Sefić.
Mustafa nastavlja da se poneki korak u životu čovjeku učini teškim poput uspona na planinu. 
- Nisam se bojao, iako svjestan svog fizičkog hendikepa. Krenuo sam u ovu vrlo zahtjevnu proizvodnju, jer sam ranije pokušavao u raznim vidovima. Dobro je što sam paralelno s uzgojem krenuo i s preradom i to je ono što mi donosi dobro. Imam osiguran plasman sokova, džemova i drugih prerađevina, čak ne mogu ni stići proizvesti kolika je potražnja – dodaje on.
Mustafa uspijeva, kako kaže, jer voli ovo što radi, voli poljoprivredu. I posebno voli svoj kraj. Sve mu je to pomoglo da se potpuno rehabilitira i uklopi u normalne životne tokove. 
&nbsp;Proširenje plantaža
- Sve se može ako se ima volje. Ako nešto želiš, u tome ćeš i uspjeti. A zemlju treba voljeti i treba mnogo znoja na njoj i uspjeh neće izostati - kaže Sefić.
&nbsp;Više volje 
Sefić planira proširenje plantaža na nove sorte voća. Dodaje da bi mnogo toga trebalo još urediti u ovoj proizvodnji, koja je jedina perspektiva ovoga kraja. 
- Trebalo bi malo više volje nadležnih i malo više reda u zaštiti proizvođača, kako od uvoza tako i u otkupu proizvoda – kaže on.

Zemlju treba voljeti i uspjeh na njoj neće izostati

Na traženje deset zastupnika u Skupštini USK, koji su prošlog petka potpisali zahtjev, za danas je zakazano vanredno skupštinsko zasjedanje.&nbsp;&nbsp; Razlog za sazivanje vanredne sjednice, kako je kazao zastupnik Nijaz Kadirić, „jeste u tome što je Vlada USK usporila rad Nezavisnog odbora za izbor policijskog komesara''.&nbsp;Odnosno Vlada nije donijela zaključak niti rješenje o neprihvatanju ni jednog od trojice predloženih kandidata, već je vratila izvještaj o prijedlogu kandidata Nezavisnom odboru, što je suprotno zakonu o radu Vlade. To je bio razlog da smo zatražili vanredno skupštinsko zasjedanje da dobijemo izvještaj Nezavisnog odbora i da se vidi jesu li zakonito radili ili ne.“
Predsjedavajući Skupštine Nijaz Hušić potvrdio je da je zakazana vanredna sjednica, kazavši da nije bilo potrebno da se drži sjednica Kolegija, jer je za to dovoljno deset potpisa zastupnika, ali o drugim detaljima nije govorio.
Zastupnici koji su tražili vanrednu sjednicu izražavaju uvjerenje da će biti dovoljan broj zastupnika na sjednici kako bi se osigurao njen rad.&nbsp;Međutim, ukoliko ne bude dovoljan broj zastupnika i sjednica se ne održi zastupnici će u tom slučaju obratiti se javnosti i prenijeti sve što se, kako su kazali, "radi oko izbora policijskog komesara i nezakonito ponašanje Vlade USK, odnosno direktno sputavanje izbora policijskog komesara".

Rasprava o izboru policijskog komesara

Na glavnom gradskom trgu u Prijedoru jučer je, u organizaciji Fondacije “Zajednički put”, otvoren Treći sajam mladih poduzetnika, na kojem se rukotvorinama i proizvodima iz kućne radinosti predstavlja 16 mladih ljudi i pet udruženja.
Ručne torbe
Branko Radinović, koordinator projekta Trećeg sajma mladih poduzetnika, pojašnjava da su u Prijedor stigli i izlagači iz Bosanske Gradiške, Prnjavora, Ljubije. Među izlagačima su i Savez distrofičara Republike Srpske, Udruženje “Neven”, Centar “Sunce”, Omladinski centar iz Ljubije te Fondacija sa školom stranih jezika i zaštitnom radionicom.
- Cilj Sajma je predstavljanje mladih poduzetnika, onoga što rade, posebno invalidnih i osoba s oštećenjem u razvoju, koje izrađuju rukotvorine u sklopu svoje praktične nastave - kazao je Radinović. 
Na štandovima se jučer moglo vidjeti mnogo toga, počevši od nakita, ručno rađenih torbi, predmeta ukrašenih dekupaž tehnikom, ali i kozmetike i ručno rađenih, potpuno prirodnih sapuna od kozijeg mlijeka, čime se u posljednjih nekoliko godina bavi porodica Igora Kanjskog iz Prnjavora.
Poljski recept
- Sapuni koje smo danas izložili, pravljeni su po poljskoj recepturi, staroj više od 100 godina - pojasnio je Kanjski.
Treći sajam mladih poduzetnika organiziran je u povodu obilježavanja 12. avgusta, Međunarodnog dana mladih, u učesnike je jučer obišao Aleksandar Miljuš, zamjenik gradonačelnika Prijedora. 
Traje do 14. avgusta
Treći sajam mladih poduzetnika traje do 14. avgusta. Organizaciju Sajma, uz podršku Grada Prijedora, pomogli su Semira Hofman, osnivač i predsjednica Fondacije, i Ministarstvo porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske.

Izložene zanimljive rukotvorine i proizvodi iz kućne radinosti

Fondacija “Idriz Jakupović” radno je obilježila i početak avgusta.&nbsp;Glavni sponzori Doktor dentalne medicine Ajdin Jakupović, koji svojim sredstvima finansira rad Fondacije koja nosi ime njegovog oca, koji je ratne 1992. godine ubijen u logoru Omarska, kaže da su bili na Kupresu kao glavni sponzori nogometne škole Dinama iz Zagreba.- Bili su i gosti Ivo Šušak, šef&nbsp; Omladinske škole Dinama iz Zagreba, i zajedno s njim smo otvorili taj nogometni kamp, u kojem je bilo 278 djece iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Makedonije, Austrije, Njemačke... - kaže Jakupović.&nbsp; Predstavnici Fondacije odnijeli su prije nekoliko dana u Bihać i pomoć, garderobu i pakete s hranom, za izbjeglice iz Sirije. - U Bosanskoj Dubici planiramo podijeliti školski pribor za desetero djece, a već narednog mjeseca u Srebrenici ćemo s velikom humanitarkom Dorajom Eberle i organizacijom “Bauren Helfen Bauren” prije izbora, što je i najvažnije,&nbsp; pokloniti i 20 sportskih torbi Fudbalskom klubu Guber - rekao je Jakupović.Isti cilj Dodaje da će nakon toga s istim humanitarnim ciljem biti prisutni i u Gornjem Vakufu, Bugojnu i Turbetu.

Sponzorisali Dinamovu nogometnu školu, daruju školski pribor, torbe...

Bišćanin Fikret Čaušević nakon mnogih pokušaja i dugogodišnjeg truda uspio je prilagoditi motor svog automobila kako bi umjesto goriva vozio na obično jestivo ulje.&nbsp;&nbsp;
Crni dim 

Dodaje da je ideja nastala još u ratu, kada goriva nije bilo ili je bilo preskupo, pa je u vozila točio kerozin i jestivo ulje, ali da je put do realizacije bio težak.

- Jestivo ulje ima viskozitet 37, a nafta 2,7, te zbog toga dolazi do lijepljenja u karikama i motor vrlo brzo zariba, a javlja se i kašnjenje u paljenju te iz auspuha izlazi crni dim. Nije bilo lako, bile su potrebna brojna istraživanja i prepravke, na tome sam intenzivno radio posljednje tri godine. Nakon mnogih pokušaja i tri uništena motora napokon sam ga uspio modificirati da sigurno, provjereno i učinkovito radi na jestivo ulje - kazao je Čaušević, inače magistar poljoprivrede poljoprivrednih mašina te profesor u srednjoj poljoprivrednoj školi „Sanus Futurum“ u Sanskom Mostu.

S obzirom na to da litar jestivog ulja košta 2,20 KM, a dizelskog goriva 2,31, uštede nisu velike, ali je ekološki potencijal nemjerljiv. 

- U ispušnim plinovima mog automobila nema ugljičnog dioksida, sumpora, olova. U ovom evropskom biodizelu ima otrovnih plinova koji su štetni za okoliš. S druge strane, evropski biodizel je hemijski spoj biljnih ulja, ali direktno ugrožava živote onih koji učestvuju u procesu proizvodnje. Ako ti ljudi nisu zaštićeni, ako udišu te supstance, može lako doći do gušenja, sljepila, ciroze, jetre, pa i smrti. S druge strane, jestivo ulje je 100 posto ekološki čisto i neškodljivo kako za one koji su u doticaju s njim tako i za okoliš – objašnjava Čaušević.

Motor budućnosti 

Želja mu je, kaže, da neko ko ima sluha za inovacije prepozna njegovu ideju.

- Smatram da je moj motor – motor budućnosti. No, svjestan sam da je ovo rješenje jako teško provesti u djelo kod nas, jer smo rođeni u pogrešno vrijeme i na pogrešnom mjestu – kazao nam je Čaušević.
Dolaze turisti i novinari&nbsp;&nbsp;
Halilagić ističe da je, zahvaljujući svom izumu, u rodnom gradu već poznat, a često mu navraćaju arapski turisti koji ne mogu vjerovati da neko umjesto nafte toči u automobil obično ulje. Prilikom naše posjete pristigla je i televizijska ekipa iz Srbije kako bi snimila prilog o ovom zanimljivom čovjeku.

&nbsp;Dva Mercedesa 

Čaušević je prvo modificirao motor Mercedesa iz 1991. godine i taj automobil najčešće i vozi. U garaži se nalazi i nešto stariji model Mercedesa, iz 1983., kojem je, također, prepravio motor i može raditi na jestivo ulje.

Bišćaninu tri motora zaribala dok auto nije natjerao da vozi na ulje

U znak sjećanja na 6. avgust 1995. godine, kad je deblokiran tadašnji Bihaćki okrug, u cazinskom naselju Tržačka Raštela organizirana je tradicionalna svečanost “Pečat slobodi”. Prigodna svečanost Manifestacija je počela polaganjem cvijeća na šehidskom spomen-obilježju kod osnovne škole, nakon čega je na platou uz rijeku Koranu, koja je prirodna granica između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, održana prigodna svečanost, kojoj je ovog puta, u odnosu na protekle godine, prisustvovao manji broj građana.Uspomene na herojske dane Petog korpusa Armije RBiH i naroda ovog kraja, koji je 6. avgusta 1995., nakon 1.201 dana potpune blokade, dočekao slobodu, evocirali su ratni komandanti brigada u Petom korpusu Armije RBiH Amir Avdić, Hamdija Abdić i Senad Šarganović.- Ovdje se rađala historija BiH, jer nam je, nakon svega što smo izdržali od priznanja BiH državom do 6. avgusta 1995. godine, kad smo se spojili s regularnom vojskom Republike Hrvatske, napokon došao dašak slobode. Tada smo znali da će država BiH opstati i to je dalo dodatnu snagu pripadnicima Petog korpusa da krenu u dalje oslobađanje BiH. To oslobađanje omogućilo je da Predsjedništvo BiH može lakše i komotnije razgovarati u Dejtonu o budućem statusu države – rekao je Amir Avdić, ratni komandant cazinske 510. oslobodilačke brigade. Hamdija Abdić Tigar, ratni komandant 502. viteške brigade iz Bihaća, dodao je da je ovo vrlo značajan datum za ovaj kanton i državu, jer su tada stvoreni i preduvjeti za daljnje akcije i oslobađanje okupiranih dijelova BiH. Mirovni sporazum - U septembru je uslijedila naša velika operacija “Sana 95”, kojom smo oslobodili nekoliko gradova današnjeg Unsko-sanskog kantona, što je bio uvod u potpisivanje mirovnog sporazuma, koji je označio kraj rata - istaknuo je Abdić.O značaju obilježavanja ovog datuma, na manifestaciji su govorili premijer u Vladi USK Husein Rošić i gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević. Crtice iz historijeBorci Petog korpusa Armije RBiH uspjeli su se 6. avgusta 1995. godine, nakon velikih borbi, spojiti s hrvatskom vojskom, a simboličnim rukovanjem komandanta, generala Atifa Dudakovića i hrvatskog generala Marijana Marekovića na mostu na rijeci Korani u Tržačkoj Rašteli tadašnji Bihaćki okrug i službeno je deblokiran. Prije toga, jedinice Petog korpusa Armije RBiH oslobodile su Veliku Kladušu i porazile snage tzv. Narodne odbrane APZB, što je bio uvod u kasniji oslobodilački pohod, u kojem su ostvarile blistave pobjede nad srpskim agresorom i oslobodile gradove Bosansku Krupu, Ključ i Bosanski Petrovac, a nakon spajanja s jedinicama Sedmog korpusa Armije RBiH, oslobodile su i Sanski Most.

Krajišnici se prisjetili dana kad je deblokiran Bihaćki okrug

Trend svakodnevnog dolaska novih migranata u Bihać i Veliku Kladušu stalno raste. Tako je, prema informacijama MUP-a Unsko-sanskog kantona,&nbsp;u proteklih desetak dana registriran dolazak 1.241 migranta, pa je konačan broj trenutno prisutnih migranata na ovom području 5.502.&nbsp;&nbsp; Od tog broja u Bihaću ih je 4.163, dok je u Velikoj Kladuši registriran boravak 1.178, a u hotelu „Sedra“ ih boravi 140. Ostatak migranata i izbjeglica smješten je u privatnom smještaju. 
Prema ovom, kako kažu u MUP-u USK, broj migranata u Bihaću povećan je za 901, u Velikoj Kladuši za 179.
U MUP-u Kantona dalje kažu da se sigurnosna situacija održava stabilnom. Međutim, i iz Bihaća i Velike Kladuše i dalje apeliraju na državne institucije za pomoć u rješavanju migrantske krize te posebno da se aktivnije uključe i pronađu rješenje smještaja.

Kriza u USK: Stalno se povećava broj migranata

U okviru manifestacije "Slobodarski dani viteškog grada Bužima", koja se održava po 23. put, svečano otvoreno Spomen-obilježja ponosa i pobjede Armije Republike BiH, koje se nalazi na lokalitetu Ćorkovača, nadomak mjesta pogibije rahmetli generala Izeta Nanića.
Kamen temeljac za gradnju spomenika postavljen je 5. avgusta 2015. godine, na 20. godišnjicu pogibije generala Izeta Nanića, a otvorenje je upriličeno na 23. godišnjicu njegove smrti. U prvoj fazi gradnje utrošeno je skoro 200.000 KM, dok će u drugoj fazi uslijediti uređivanje okoliša spomenika.
Spomenik se sastoji od pet trouglova koji asociraju na državu Bosnu i Hercegovinu, a ujedno simboliziraju i pet značajnih bitaka 505. viteške bužimske brigade - oslobođenje Ćorkovače u oktobru 1992., akciju "Munja '93" iz januara 1993., bitku za oslobođenje Suhe međe prema Ivanjskoj i rijeci Uni, akciju "Breza '94" iz septembra 1994. te akciju "Oluja-Dvor" iz avgusta 1995., u kojoj je poginuo general Nanić.

Spomen-obilježje ponosa i pobjede Armije Republike BiH na Ćorkovači simbolizira pet značajnih bitaka

U organizaciji Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, udruženja logoraša ''Prijedor 92'' i ''Kozarac'', te udruženja logoraša iz Sanskog Mosta, na lokalitetu Hrastove glavice kod Sanskog Mosta obilježena je 26. godišnjica stravičnog zločina, ubistva i likvidacije 124 prijedorska logoraša. Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog saveza udruženja logoraša regije Banja Luka, javnost je podsjetio da je Hrastova glavica i dalje nekažnjen zločin.&nbsp; - Punih 26 godina žrtve i njihove porodice čekaju da institucije nadležne za procesuiranje ratnih zločina, na bh., ali i međunarodnom nivou procesuiraju izvršioce, pripadnike Vojske i policije tadašnje RS, ali i njihove nalogodavce, Krizni štab oppćine Prijedor. Do danas, 124 nevino ubijena civila, prijedorska logoraša, nisu našla svoj smiraj, a prateći rad Tužilaštva i Suda BiH, sigurno ni u narednih nekoliko godina neće pronaći svoj mir - kazao je Duratović i dodao da Hrastova glavica nije usamljen slučaj jer do sada nijedna masovna grobnica, poput Tomašice, jame Lisac, Starih Kevljana i drugih nije procesuirana.
Admir Čavka, potpredsjednik SBB-a i šef kluba Koalicije Domovina u NSRS, poručio je ''da smo se dužni sjećati."
- Želimo mir, želimo graditi budućnost za svoju djecu, ali nikako ne smijemo zaboraviti one koji su svoje živote dali da bismo mi danas ovdje bili i da bismo ih se sjećali. Nažalost, one koji su počinili ovaj gnusni zločin nije stigla pravda, ali nadamo se da hoće – kazao je Čavka. 
Komeraciji nad jamom Hrastova glavica prisustvovale su porodice ubijenih logoraša, predstavnici vjerskog i političkog života, brojni građani. Prije 26 godina žrtve Hrastove glavice, logoraši zloglasne Omarske, Keratrema i Trnopolja, dovedeni su na ovaj lokalitet i pobijeni. Strijeljana su po trojica u grupi i bacani u jamu duboku 20 metara. Strijeljanje je uspio preživjeti jedino Ibrahim Ferhatović. Posmrtni ostaci ubijenih logoraša, među kojim je bio i doktor Eso Sadiković, ekshumirani su iz jame Hrastova glavica 1998. godine.
Na mjestu jednog od najstrašnijih zločina prije desetak godina podignuto je spomen-obilježje na koje je danas položeno cvijeće i proučena Fatiha za nevino ubijene.

U Sanskom Mostu održana komemoracija nad jamom Hrastova glavica

Manifestacija „Slobodarski dani viteškog grada Bužima“, koja se održava 23. put, bit će svečano otvorena večeras u 21 sat na platou ispred osnovne škole „Bužim“. Prije toga će delegacije posjetiti Muzej sobu 505. Vbbr. i turbe generala Izeta Nanića i poginulih boraca-šehida 505. Vbbr.Historijski sat Centralni dio manifestacije je sutra, kada će biti organiziran biciklistički maraton “Uspon na Ćorkovaču“, obilazak mjesta pogibije generala Izeta Nanića u mjestu Vijenac (Hrvatska). U 18 sati bit će održan historijski sat “Sjećanje na heroje“, a nakon toga će biti svečano otvoreno Spomen-obilježje ponosa i pobjeda Armije RBiH.Ovo spomen-obilježje na Ćorkovači bit će vječni spomen na komandanta Nanića i njegove saborce, a otvara se upravo na 23. godišnjicu pogibije ovog krajiškog heroja. Izgrađeno je na Ćorkovači jer je to poprište najžešćih bitaka i međaš odbrane Bužima i tadašnjeg Bihaćkog okruga i BiH. Upravo s Ćorkovače, pod vodstvom komandanta Nanića, krenuo je oslobodilački pohod dolinom Une i Sane.Spomen-obilježje bit će otkriveno 5. avgusta, na dvadeset i treću godišnjicu pogibije komandanta Nanića. Ćorkovača je simbol slobode ovoga kraja, ali je i simbol komandanta Nanića. S te je kote vodio svoje saborce, ali je tu i život položio za svoju BiH.- Otvorenje spomen-obilježja bit će svečani početak višednevne manifestacije koja će trajati do 15. avgusta. Očekujemo dolazak više od hiljadu učesnika iz Sarajeva, Zenice, Konjica, Živinica, koji će doći i obići poprišta najznačajnijih bitaka bužimskih vitezova i prisustvovati otvaranju spomen-obilježja – kazao je Šefik Veladžić, pripadnik 505. brigade i ratni saborac komandanta Nanića.Najviša kota Gradnja spomen-obilježja trajala je tri godine i uloženo je više od 200.000 maraka. Spomenik je izgrađen na najvišoj koti na Ćorkovači, sastavljen je od pet trouglova, koji simboliziraju pet ključnih bitaka, koje su uglavnom polazile s ovog mjesta – s&nbsp; Ćorkovače, počevši od prve oslobodilačke akcije „Munja 93“ do konačnog oslobađanja Bihaćkog okruga 6. avgusta 1995. godine.Promocije, izložbe, takmičenja...U okviru manifestacije „Slobodarski dani viteškog grada Bužima“&nbsp; bit će priređeni brojni kulturno-zabavni sadržaji, naučni skupovi, promocije knjiga, izložbe, druženje dobitnika najviših ratni odlikovanja i priznanja&nbsp;te posjete poprištima bitaka iz oslobodilačkog rata. Također, bit će organiziran maraton Bihać – Cazin - Bužim, biciklijada “Stazama slobode Bihać – Bužim 2018“ te turniri u malom nogometu, streljaštvu, stonom tenisu, pikadu...

Ćorkovača je bila međaš odbrane cijele Krajine

U cazinskom džematu Ostrožac sutra u 11 sati bit će svečano otvoren novoizgrađeni Islamski centar i džamija.&nbsp;
&nbsp;Brojni sadržaji 

Islamski centar je multifunkcionalni objekt koji će nuditi različite sadržaje, a džamija u sklopu centra jedna je od najvećih u ovom dijelu BiH. Njena kupola je, prema riječima Hajrudina ef. Gobeljića, imama u džematu Ostrožac, među najvećim u državi. 

- Radi se o ogromnom objektu, u kojem će molitvu moći obavljati 2.000 klanjača, a da niko nikom ne smeta. Tu je okoliš sa 7.000 kvadrata i ogromnim parking prostorom. Ulaz i sofa su otvorenog tipa i natkriveni sa oko 80 kvadrata, gdje će prolaznik uvijek moći uzeti abdest, klanjati namaz i nastaviti daljnje putovanje. Hol džamije ima više od 100 kvadrata i ogroman prostor za klanjanje. Fasada, munara, abdesthana i sve ostalo su u potpunosti završeni – kazao je Hajrudin ef. Gobeljić, imam džemata Ostrožac. 

U budućem periodu pored džamije bit će izgrađen još jedan objekt, a uslijedit će i uređenje prizemlja Islamskog centra.

- U suterenu će biti uređena univerzalna sala te restoran i kuhinja s bosanskom hranom. Planirali smo u suterenu urediti i vrtić za djecu, a uz saradnju s udruženjima koja se uklapaju u islamske propise i neće narušavati red džamije, uvest ćemo i neke druge sadržaje – pojasnio je ef. Gobeljić.

&nbsp;Odlična lokacija 
 
Izgradnja Islamskog centra i džamije u Ostrošcu trebala bi koštati oko 1,8 miliona KM. Glavni imam Medžlisa IZ Cazin Said ef. Mujakić je kazao da je od velikog značaja izgradnja ovog objekta, prije svega zbog njegove multifunkcionalnosti i odlične lokacije, a pohvalio je angažman džemata i džematskog odbora u proteklom periodu.

Veliki broj vakifa&nbsp; 
U izgradnji ovog objekta učestvovao je veliki broj vakifa, od onih koji su dali jednu marku pa sve do 70.000 KM. 

- Više od 350 vjernika za izgradnju džamije dalo je od 1.000 do 70.000 KM. Od te brojke 157 vakifa je dalo od 3.000 do 70.000 KM. Posebno smo zahvalni Krajišnicima koji su dali i manji iznos, jer su rekli da ovo nije samo džamija Ostrošca već čitave Krajine i da je čitava „Ljuta krajina“ iznijela „teret“ izgradnje – kazao je ef. Gobeljić.

Najuspješniji učesnici Zahid Abdaković i Jasmina Sinanović

U septembru počinje izgradnja katoličke kapele

„Dokumenti vremena“ Husnije Topića govore o životu Krajišnika

Osmanove „varcarke“ su najtraženije u regiji

U Bihaću održan protestni skup "Minuta do 12"

Zemlju treba voljeti i uspjeh na njoj neće izostati

Rasprava o izboru policijskog komesara

Izložene zanimljive rukotvorine i proizvodi iz kućne radinosti

Sponzorisali Dinamovu nogometnu školu, daruju školski pribor, torbe...

Bišćaninu tri motora zaribala dok auto nije natjerao da vozi na ulje

Krajišnici se prisjetili dana kad je deblokiran Bihaćki okrug

Kriza u USK: Stalno se povećava broj migranata

Spomen-obilježje ponosa i pobjede Armije Republike BiH na Ćorkovači simbolizira pet značajnih bitaka

U Sanskom Mostu održana komemoracija nad jamom Hrastova glavica

Ćorkovača je bila međaš odbrane cijele Krajine

Svečano otvorenje u Cazinu: U džamiji Islamskog centra na Ostrošcu moći će klanjati 2.000 ljudi

Unsko-sanski kanton

Najuspješniji učesnici Zahid Abdaković i Jasmina Sinanović

U septembru počinje izgradnja katoličke kapele

„Dokumenti vremena“ Husnije Topića govore o životu Krajišnika

Osmanove „varcarke“ su najtraženije u regiji

U Bihaću održan protestni skup "Minuta do 12"

Zemlju treba voljeti i uspjeh na njoj neće izostati

Rasprava o izboru policijskog komesara

Izložene zanimljive rukotvorine i proizvodi iz kućne radinosti

Sponzorisali Dinamovu nogometnu školu, daruju školski pribor, torbe...

Bišćaninu tri motora zaribala dok auto nije natjerao da vozi na ulje

Krajišnici se prisjetili dana kad je deblokiran Bihaćki okrug

Kriza u USK: Stalno se povećava broj migranata

Spomen-obilježje ponosa i pobjede Armije Republike BiH na Ćorkovači simbolizira pet značajnih bitaka

U Sanskom Mostu održana komemoracija nad jamom Hrastova glavica

Ćorkovača je bila međaš odbrane cijele Krajine

Svečano otvorenje u Cazinu: U džamiji Islamskog centra na Ostrošcu moći će klanjati 2.000 ljudi