Iako je registrirano više od pet stotina migranata koji ovih dana borave u Bihaću, taj je broj znatno veći. Vrlo je teško utvrditi konačno stanje, s obzirom na činjenicu da svakog dana pristižu novi - ocjena je ovo sastanka predstavnika Granične policije, Odjela sa strancima, UNHCR i nevladinih organizacija, koji je danas održan u Gradskoj upravi Bihaća. 
- Tražimo rješenje, tražimo pomoć - kazao je bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić - jer mi ovo više ne možemo nositi. To je već problem, jer su ljudi tu u parkovima, na ulici, ulaze u napuštene objekte. I što je najgore, ne znamo koliko će ih još doći.U Bihaću pružaju onu humanu ljudsku pomoć, ali su i tu sve mogućnosti iscrpljene. Organizirano jedino podršku pruža NVO "Solidarnost", koja brine o jednoj grupi koja je bila na Islamskom pedagoškom fakultetu, i tamo su im otkazali gostoprimstvo.
Sutra će razgovori biti nastavljeni u Vladi USK i zatražit će se konačno reakcija federalnih i državnih institucija, prvenstveno Ministarstva civilnih poslova BiH, jer Bihać, a ni USK, nemaju nadležnosti za bilo kakve organizirane aktivnosti. 
- Zaista ne možemo više čekati, situacija prijeti da preraste i u humanitarnu katastrofu. Pogledajte, sada su u grupama po parkovima, po napuštenim zgradama - kazao je gradonačelnik Fazlić.
Premijer USK Husein Rošić je u današnjim razgovorima s ambasadoricom Slovenije u BiH naglasio da se ''ovdje neće moći graditi niti formirati nikakvi izbjeglički kampovi i centri''. 
Nadalje, migranti su iz potrebe za preživljavanjem počeli nasilno upadati u objekte, kuće. Bojim se da će se uskoro i u gradu stvoriti situacija da će se sve što se desi adresirati migrantima, dodao je Rošić.Iz Bihaća je gotovo panično zatražena pomoć Ministarstva civilnih poslova, ali i ostalih institucija.

Bihać traži pomoć državnih institucija zbog navale izbjeglica

Skoro 200 članova - igrača klubova iz BiH, Slovenije, Hrvatske i Srbije u maskirnim uniformama i do zuba naoružani vjernim replikama oružja proteklog je vikenda na padinama Grmeča, tačnije u selima Lipi i Vrtoču kod Bihaća, učestvovalo na prvim ovogodišnjim međunarodnim susretima airsoft klubova.

Mnogo adrenalina

- Airsoft je igra s mnogo adrenalina, zabave i druženja. Klub „ASK grupa 306 Bihać“ bio je odličan domaćin - kazao je Dženis Imširević, predsjednik Saveza airsoft klubova FBiH.

Bila je to simulacija vojnih operacija. Nakon brifinga igrači su podijeljeni u dvije frakcije i vodili su dan i noć taktičko i strateško nadmudrivanje da bi ostvarili pobjedu u operaciji nazvanoj „Domovistan“.

- Igrači koriste replike oružja koje ispucava plastične kuglice, a pogodak prijavljuju učesnici u igri, tako da je za igru potreban fer-plej - pojašnjava domaćin i član Organizacionog odbora susreta Benjamin Omerbašić iz kluba “ASK grupa 306 Bihać“.

Učesnik Kristijan Kranjčević iz Otočca u Hrvatskoj nije krio oduševljenje organizacijom i svemu doživljenom u Bihaću.

&nbsp;Drugačije namjere 

- Ovo je hobi i zato me čudi što se u posljednje vrijeme dosta negativno pisalo o airsoft klubovima. Navode kao da su nam namjere drugačije, spominjali su nekakve paravojne formacije, što je u najmanju ruku smiješno i čudno. Ovdje nema politike, nema rata, nema ništa osim igre i zabave - kazao je Kranjčević.

Na padinama Grmeča borilo se 200 ratnika iz BiH, Srbije i Slovenije

Bračni par iz Velike Kladuše Refik i Zemina Suljanović bave se već nekoliko mjeseci izradom unikatnih predmeta i igračaka od drveta. 

&nbsp;Igra i učenje 

Refik i Zemina novim hobijem su se počeli baviti sasvim slučajno. Refik je napravio prvu drvenu igračku, puzzlu s imenom svog najmlađeg sina, trogodišnjeg Midjana.

- Nakon što smo napravili prvu puzzlu, poslala sam sliku prijateljici u Cazinu. Kad je ona to vidjela, odmah se zaljubila i tražila da napravimo isto za njenog sina Džejlana. Pošto mi nismo planirali da to komercijaliziramo, na njen nagovor smo krenuli praviti slovo po slovo i evo zadovoljni smo gdje nas je to odvelo – priča nam Zemina. 

Dodaje da svako slovo izrađuju ručno vodeći računa o najsitnijim detaljima. 

- S obzirom na to da su namijenjena i za dekoraciju prostora, ali i za igru i učenje, svako slovo obojeno je akrilnim bojama koje nisu štetne za djecu – kazala nam je Zemina. 

Refik je po struci grafički dizajner, što mu je uveliko pomoglo u trenutnom hobiju. Inače je civilna žrtva rata, ostao je bez desne ruke, ali to ga nije spriječilo da se bavi fotografijom jer je ljevak, a ni ovim hobijem koji zahtijeva rukovanje raznim mašinama.

- Za izradu jednog imena potrebno je minimalno sat. Kompjuterski se radi font slova, pa se izrađuje matrica odnosno radna linija koja pokazuje gdje je potrebno rezati. Nakon rezanja, lijepi se na materijal te poslije brušenja ide lakiranje i finaliziranje imena ili nekog drugog oblika – objašnjava nam Refik. 

Zemina je ponosna majka troje djece, bila je dugogodišnja članica Gradskog ženskog hora te aktivan član zajednice u Velikoj Kladuši. Ni jedno ni drugo nemaju stalno zaposlenje te im izrada puzzli i igračaka dobro dođe da popune kućni budžet.

Veliko interesiranje 

- S obzirom na velo interesiranje, pokrenuli smo i Facebook page „MDM - Drvena slova, igračke - Puzzle“, MDM su ustvari inicijali naše djece Mirnesa koji je na fakultetu u Austriji, Dine koji je sedmi razred osnovne škole i trogodišnjeg Midjana – naglašava Zemina.

 &nbsp;Brojne narudžbe&nbsp;&nbsp;
Iako rade tek nekoliko mjeseci, Zemina i Refik svakodnevno isporučuju narudžbe, nekad više, nekad manje. Osim dječijih imena, u ponudi su i pokloni za zaljubljene, za rođendan, godišnjice veze, a imaju, kako kažu, neiscrpnu inspiraciju.

Refik i Zemina Suljanović prave čuda od drveta

Povodom najave održavanja 15. sjednice Općinskog vijeća, na kojoj će biti razmatrano nekoliko važnih odluka i izvještaja, zasjedao je Klub vijećnika SBB-a te utvrdio nekoliko zaključaka&nbsp;koje prenosimo u cjelini.&nbsp;&nbsp;Izvještaj o radu općinskog načelnika je neprihvatljiv i, nažalost, potvrđuje ranija predviđanja da rukovodstvo Općine nema nikakve vizije razvoja i izgradnje općine Bužim.&nbsp;Izvještaj samo potvrđuje da Bužim zbog politike „nezavisnosti“ zaobilaze svi u širokom luku. Ne može izvještaj općinskog načelnika biti sadržan od izvještaja službi, javnih ustanova koje imaju svoje izvještaje i koje su samostalne u svom radu, do pojedinačnog nabrajanja odluka koje su razmatrane i usvajane na sjednicama Općinskog vijeća te niza drugih preuzetih informacija. 
Takvi izvještaji ne oslikavaju rad i viziju načelnika kao izabranog predstavnika općine.
Nijednim dijelom preslikanog izvještaja od drugih organizacija i ustanova se ne vidi šta je to načelnik radio, koja je to vizija razvoja, koji su kapitalni projekti bili u fokusu, osim beskorisnih službenih putovanja (izdvajanja za služena putovanja povećana za 110%, s ranijih 7.000 na 15.000 KM) i uveličavanja političkih skupova, od kojih građani Bužima nemaju nikakve koristi. 
Nije dovoljno svaku priliku koristiti da se proglasi odgovornim neko drugi za vlastitu nesposobnost i bezidejnost.
Izvršenje budžeta općine za 2017. godinu potvrđuje sav nerad i nesnalaženje općinskog načelnika, koji je najavljivan kao ekonomski ekspert, a prvu godinu mandata općinski budžet je završio s prikazanim deficitom od oko 500.000 KM, s izvršenjem ukupnih prihoda u budžetu od 59% u odnosu na plan.&nbsp;Posebno zabrinjava plan budžeta u dijelu osiguravanja sredstava s viših nivoa vlasti, gdje je ostvarenje skromnih 15% u odnosu na plan. 
Budžet općine je likvidan samo u dijelu plaća i naknada, sa stalnim trendom stvaranja novog deficita. 
Za Klub vijećnika SBB-a je neprihvatljivo da se lokalna putna mreža gradi samo iz sredstava građana, uz učešće istih sa 50% sredstava, jer obaveza lokalne vlasti je da osigurava sredstva od
&nbsp;viših nivoa, a ne da izbornu kampanju gradi preko leđa građana i dodatnim deficitom općinskog budžeta.&nbsp;

SBB BUŽIM: Lokalna vlast bez rezultata i s opasnim deficitom

U okviru obilježavanja Dana Armije Bosne i Hercegovine, u Bihaću je upriličena promocija Monografije 5. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
Monografija je izrađena na inicijativu Ministarstva za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona i uz podršku Kantonalne vlade.
Resorni ministar Dževad Malkoč taj događaj nazvao je izuzetno značajnim, budući da do sada jedino 5. korpus nije imao izrađenu monografiju koja bi dokumentirala ratni put tog korpusa.
- Od danas će javnost na jednom mjestu imati sabrane sve relevantne podatke o 5. korpusu od njegovog formiranja. Monografija detaljno opisuje organiziranje odbrane od Patriotske lige, Teritorijalne odbrane do formiranja Armije - pojasnio je Malkoč za Fenu.
Napomenuo je i da Monografija sadrži autentičnu arhivsku građu poput dokumenata, pisanih naredbi i slika, a opisuje jedinice, brigade i heroje te je u njoj ispisano svako ime poginulog pripadnika 5. korpusa Armije RBiH.
Malkoč je naglasio i da je sredstva za Monografiju izdvojila, prije svega, Vlada USK uz pomoć resornog Federalnog ministarstva, a svoj doprinos dali su i gradovi Bihać i Cazin, općine Ključ, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bužim, Bosanska Krupa te patrioti općine Velika Kladuša.
- Ovo je, dakle, zajednički projekt svih Krajišnika, na šta trebamo biti posebno ponosni - kazao je&nbsp; Dževad Malkoč, ministar za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanskog kantona.Monografiju su izradili generali Ramiz Dreković, Atif Dudaković i Fadil Hasanagić i ratni komandanti svih brigada 5. korpusa.

Monografija Petog korpusa Armije RBiH: Slovo o jednom vremenu

Pčelar Haris Redžić izgradio je na svom porodičnom imanju u selu Čaplje, desetak kilometara od Sanskog Mosta, prvu api komoru na području Unsko-sanskog kantona i ona će uskoro biti stavljena u funkciju.
Redžić kaže kako je riječ o inovativnoj tehnici koja, u posljednje vrijeme, u svijetu nalazi sve veću primjenu.
- Api komora je ustvari inhalacija zrakom iz košnice i služi za liječenje mnogih, a prije svega respiratornih oboljenja. Posebno je efikasna u liječenju astme i bronhitisa kod djece i odraslih, ali odlične rezultate postiže i kod osoba koje boluju od stresa, srčanih i nervnih bolesti. Sistem rada api komore je da se košnice nalaze u ograničenom prostoru, gdje se, upotrebom inhalatora, udiše ljekoviti zrak direktno iz košnice, pri čemu je pacijent potpuno zaštićen od eventualnog uboda pčela - kazao je Redžić.
Prema njegovim riječima, dosadašnja eksperimentalna primjena api komore dala je odlične rezultate.
- Vjerujte, potrebno je da se inhalirate 10 do 15 minuta i već se mnogo bolje osjećate. Dovoljno je da uđete u drvenu kućicu i udišete zrak iz košnica, u kojima je više od 50.000 pčela - kaže ovaj sanski pčelar.

Inače, ovaj sanski pčelar pčelarstvom se bavi već punih 20 godina, a u posljednjih nekoliko godina posebno se specijalizirao za proizvodnju matične mliječi i drugih pčelinjih preparata koji se koriste u prevenciji i liječenju različitih vrsta bolesti.

Pčelar Haris Redžić: Zrak iz košnica liječi astmu i bronhitis

Prije šest godina bila sam bolesna i bez kose. Znam kakav je to osjećaj. I baš zbog toga odlučila sam se danas ošišati i pokloniti svoju kosu nekome kome je potrebnija. Kazala nam je 13-godišnja Ajna Ramakić iz Bihaća. Ona je jedna od desetina Bišćanki koje su se jučer pridružile humanitarnoj akciji „Moja kosa.&nbsp;&nbsp; 
Prave vrijednosti 

Djeci zbog koje je jučer u Bihaću, a prethodno i u drugim gradovima BiH, održana akcija „Moja kosa, tvoja kosa“, Ajna je poručila: „Budite jaki, spremni na sve i nemojte nikad odustati.“

Bišćani su ponovo pokazali da su ljudi velikog srca i da znaju prepoznati prave vrijednosti, kao moralne obaveze svakog čovjeka. Za potrebe izrade perika za djecu oboljelu kosu je dalo 110 humanitaraca.

U Udruženju „Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“, koje organizira ovu akciju, ističu da su prezadovoljni. 

Dobra generacija

- Fenomenalno smo krenuli. Ohrabrujuće je što je mnogo mladih doniralo kosu. Važno je da imamo generaciju koja ima svijest o važnosti podrške drugima, koji žele pomoći dječici s trajnim ili privremenim gubitkom kose - rekao je Fikret Kubat, direktor Udruženja.

Kosu je jučer donirao i Anel Kajtezović.

- Puštam kosu već 13 godina, od prvog razreda srednje škole. Od tada se nisam šišao. No, kad je ovakav cilj u pitanju, nisam se puno predomišljao. Ova djeca bore se s pravim problemima i mi im trebamo barem malo olakšati život – rekao je Kajtezović.

Podrška Roditeljskoj kući&nbsp; 
Roditeljska kuća u Sarajevu, koju je osnovalo Udruženje „Srce za djecu“, pruža podršku u najtežim trenucima. Besplatnu njegu i podršku dobivaju sva djeca koja se bore s malignim bolestima. 

Iz Unsko-sanskog kantona u Kuću dolazi oko 30 posto malih pacijenata. Zato je premijer Kantona Husein Rošić osigurao 50.000 KM pomoći iz budžeta, a podršku je obećao i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić.

Djevojčica Ajna Ramakić ozdravila pa donirala kosu

Prije šest godina sam bila bolesna i bez kose. Znam kakav je to osjećaj i baš zbog toga sam se danas odlučila ošišati i pokloniti svoju kosu nekome kome je potrebnija, kazala nam je trinaestogodišnja Ajna Ramakić iz Bihaća.&nbsp; Djeci zbog koje se danas u Bihaću, ali prethodno i u drugim gradovima BiH, održava humanitarna akcija „Moja kosa tvoja kosa“, Ajna je poručila: „Budite jaki, spremni na sve i nemojte nikad odustati!“
Akcija šišanja i doniranja kose za potrebe izrade perika za djecu oboljelu od raka počela je danas u Bihaću, u 10 sati ujutro. Već sada – više od pedeset je onih koji su svoje šišanje završili, a njihova kosa spremna je za izradu perika.
Organizatori, koordinatori Udruženja „Srce za djecu koja boluju od raka u FBiH“ kazali su da su prezadovoljni.- Fenomenalno smo krenuli. Ohrabrujuće je to što je danas puno mlade raje koji su donirali kosu. Zaista je važno da imamo generaciju koja ima svijest o važnosti podrške drugima – odnosno koji žele pomoći dječici s trajnim ili privremenim gubitkom kose - rekao je Fikret Kubat, direktor Udruženja.
Mladi i stariji Bišćani, koji su već svoju kosu donirali, podsjetili su da je potrebno šest osoba kako bi se uspješno napravila jedna perika. - Zato pokažite Krajiško srce i dođite danas do 18 sati u TC "Bingo" i donirajte svoju kosu - kazali su, dodavši da su ova djeca izgubila kosu, ali ne i nadu, „a mi smo ti koji im možemo pomoći i ništa nas ne košta“.

Već 40 Krajišnika doniralo kosu

Članovi Karate kluba „Krajina Šotokan Cazin“ zabilježili su dobar nastup na prvenstvu USK za djecu, kadete i juniore koje je održano u Velikoj Kladuši. Boje kluba branio je 31 takmičar, od čega 26 iz sekcije Cazin i 5 iz sekcija Šotokan i Krajina.Osvojili su 14 medalja, od čega 6 zlatnih, 3 srebrene i 5 bronzanih. Zlatne medalje osvojili su: Aldin Ždralić, Adnan Sedić, Amil Kličić, Amar Rizvić, Bedrija Tahirović i Nina Pozderac, srebrene su dobili Din Beganović, Nihad Burzić i Nina Pozderac, dok su bronzane zaslužili Lejla Rizvić, Nedim Delalić i Muhamed Mulalić, te ekipno dječaci uzrasta 12 i 13 godina i ekipno djevojčice uzrasta 10 i 11 godina. U ekipnom poretku zauzeli su peto mjesto.

Karatisti postali vlasnici 14 medalja

Povodom 11. aprila, 25. godišnjice osnivanja Izviđačko-diverzantske čete “Faraoni“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne bbr., u Bosanskoj Krupi će u srijedu biti organiziran niz prigodnih aktivnosti. Obilježavanje Dana „Faraona“ i Dana specijalnih jedinica 511. slavne brdske brigade: Izviđačko-diverzantskog voda (IDV) „Parage“, 1. bosanskokrupskog bataljona, IDV „Demoni“, 2. otočkog bataljona, IDV „Gromovi“, 3. bataljona, započet će polaganjem cvijeća na centralnom šehidskom spomen-obilježju u Bosanskoj Krupi u 10 sati. Potom će se obići spomen-obilježje u Bosanskoj Otoci, šehitluci u Pištalinama i Jezerskom te Spomen-soba 511. slavne bbr.U poslijepodnevnim satima predviđen je zajednički ručak i druženje pripadnika svih proslavljenih jedinica.Podsjećamo, 11. aprila 1993. godine, naredbom komandanta 511. slavne bbr., formirana je Izviđačko-diverzantska četa koja je dobila ime „Faraoni“. Inače, ova jedinica nosila je i tradiciju prve oružane formacije u Bosanskoj Krupi koja je pod okriljem Teritorijalne odbrane formirana 11. aprila 1992. godine. IDČ „Faraoni“ su prošli sva ratišta u zoni odgovornosti 5. korpusa, a na ratnom putu ove čete kroz koju je prošlo više od 200 boraca i starješina poginula su njena 34 pripadnika, 62 su teže ranjena, a gotovo svi su lakše ranjeni. Osmorica „Faraona“ su nosioci najvišeg ratnog priznanja - značke „Zlatni ljiljan“, a dvojica priznanja „Srebreni štit“.

25 godina od osnivanja čete „Faraoni“

Nakon šest mjeseci, Dom zdravlja Bihać bi ove sedmice trebao dobiti novog direktora. Slobodan čovjek Jedina dva prijavljena kandidata za direktorsku fotelju su sadašnja v. d. direktorice dr. Anela Kasumović-Softić, magistrica ginekologije, i dr. Mustafa Hamami,&nbsp;bivši načelnik Odjela onkologije Kantonalne bolnice „Dr. Irfan Ljubijankić i jedini specijalista onkologije na području Kantona.Dr. Hamami je podnio zahtjev za sporazumni raskid ugovora s Kantonalnom bolnicom koji istječe za nepuni mjesec.- Razlog mog napuštanja Onkologije koju sam utemeljio u Bihaću je odluka menadžmenta da na ovaj odjel smjesti palijativnu njegu, čemu sam se usprotivio. U međuvremenu sam kao slobodan čovjek čuo za poziciju direktora i odlučio sam se prijaviti i ne znam šta je tu loše. Tražim novi posao da radim kao doktor interne medicine u Domu zdravlja - tvrdi dr. Hamami.&nbsp; Inače, direktorska pozicija u DZ Bihać već nekoliko godina po stranačkoj liniji pripada SDP-u, odnosno DF-u, koji su na tu poziciju imenovali dr. Azru Hasić-Ćehić, protiv koje se vodi i sudski postupak, a koja je iz SDP-a prešla u DF. Nakon povratka dr. Kasumović-Softić iz Sarajeva u rodni Bihać, DF&nbsp;ju je imenovao za v. d. direktorice DZ Bihać. - Bez obzira što sam kao kadar DF-a imenovana za v. d. direktorice, nakon što sam na toj dužnosti počela razotkrivati kriminal u Domu zdravlja, „zamoljena“ sam od bihaćkog DF-a da povučem svoju kandidaturu da bi mjesto direktora prepustila kolegi dr. Hamamiju koji je napustio A-sda i prešao u DF - tvrdi&nbsp;Kasumović-Softić.

&nbsp;Ucjene i prijetnje
Dodaje da, i pored brojnih ucjena i prijetnji, neće odustati jer želi Domu zdravlja vratiti ugled i kredibilitet koji je nekad imao i da konačno i ljekari i pacijenti budu zadovoljni.
&nbsp;Ko ispunjava uvjete 
Hoće li stranačka nadmoć prevagnuti u ovom slučaju, saznat će se za nekoliko dana jer, Kasumović-Softić dodaje, dr. Hamami ne ispunjava zakonske uvjete za ovu poziciju za koju je potrebna specijalizacija koju plaća ZZO.

Za direktorsku poziciju bore se magistrica ginekologije i onkolog

Dok su na nastavi, u učionicama, u vježbaonicama, učenici Umjetničke škole u Bihaću, njih oko 500, stalno su u strahu. Plafoni se obrušavaju, a po učionicama i hodnicima su kante za skupljanje kišnice. Najkraće rečeno, nastavu pohađaju u nehumanim uvjetima, gdje su im zdravlje i život ugroženi.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Stalno ugroženi 

- Naprosto, ovdje je umjetnost organizirati nastavu, jer su učenici i nastavno osoblje stalno ugroženi - kazuje direktor Umjetničke škole Adnan Busuladžić.

Dodaje da su posljednja zima, snijeg i kiša usložili stanje. 

- Krov je gotovo uništen. Najmanje je dvadeset kanti po hodnicima i učionicama. Najbolje bi bilo da dobiju drugu zgradu, jer ovdje će se nastava teško dalje izvoditi – dodaje Busuladžić.

Uposlenica Fatima Vasiljević dodaje da Umjetnička škola nema školsko dvorište ni dvoranu za tjelesni. 

Umjetnička škola smještena je u zgradi Klostera, koji je i na listi nacionalnih spomenika BiH. Zgrada je sagrađena davne 1892. godine, a prva rekonstrukcija izvršena je prije tridesetak godina, i to nakon požara. Škola je u prostoru Klostera od 1996. godine i bilo je to „privremeno“ rješenje. 

Tri institucije 

Prije šest godina uz pomoć UNDP-a u BiH saniran je dio krova, a zbog činjenice da je na listi nacionalnih spomenika zahvati su ograničenog karaktera.

Uz sve ovo ni status zgrade nije riješen, odnosno restitucija nije završena. Jer, u Klosteru, kojim upravlja Grad Bihać, smještene su još tri kantonalne institucije kulture.
Ministarstvo najavilo pomoć&nbsp;
U nadležnom ministarstvu svjesni su težine uvjeta u kojima Umjetnička škola radi. 

- Škola je kantonalnog značaja i nju pohađaju učenici iz svih ovdašnjih osam općina. Zato ćemo učiniti sve da je obnovimo ili nađemo drugi adekvatan prostor za školu. Za rekonstrukciju školskih zgrada u Kantonu u ovogodišnjem budžetu planirano je 2,5 miliona KM, tako da će dio, sigurno je, biti usmjeren za potrebe Umjetničke škole - kazali su iz Ministarstva.

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Moramo promijeniti BiH jer ovakva kakva je ništa nam ne donosi dobro. Zato mi, žene, moramo stati na čelo jedne progresivne snage, snage koja je Savez za bolju budućnost. Mislim da će žene biti upravo nosioci tog progresa. Dosta nam je, kao majkama, sestrama i kćerkama, gledati šta se sve oko nas događa. Ne možemo više biti svjedoci odlaska naše djece i porodica iz države za boljim, kazala je, između ostalog, Adisa Omerbegović-Arapović, potpredsjednica SBB-a BiH, na večerašnjoj tribini „Žene odlučuju“ u Bihaću.&nbsp;&nbsp;Kancerogeno društvo
Omerbegović-Arapović je na skupu koji je organizirao Kantonalni odbor Foruma žena SBB-a USK konstatirala i da je kancerogeno društvo napravila kancerogena SDA. 
- Tu kancerogenu SDA za naše društvo može odstraniti samo jak SBB, a jačinu mu daju upravo žene. SBB ne može biti jak bez žena, a one čine i više od polovine članstva i zato moraju činiti i polovinu vlasti - kazala je Omerbegović-Arapović.
Govorilo se i o nezavidnom položaju Unsko-sanskog kantona u BiH i odnosu centralnih vlasti prema Krajini pa se zaključilo da ovaj dio zemlje zaista samo teritorijalno treba biti na periferiji.
Lejla Vuković, predsjednica Glavnog odbora SBB-a BiH, kazala je da se u Savezu pruža prilika za rad ženama.

- Sve žene zaslužuju pažnju upravo zbog svojih sposobnosti. Najbitnije je da svaka žena mora biti broj jedan, a ne broj dva u društvu - istakla je Vuković.
Zastupnica SBB-a u Parlamentu FBiH Jasna Duraković, govoreći o skupu koji je bio izuzetno posjećen, istakla je da bi rijetko koji muškarac uspio okupiti ovoliki broj žena.

- Ovo mi je ujedno prvi put da pred više stotina pripadnica ljepšeg spola govorim, što me dodatno čini ponosnom. Napravljen je značajan iskorak u procentualnoj zastupljenosti žena u svim procesima odlučivanja u BiH - kazala je Duraković.
Stub porodice
Moralna vrijednost proizlazi iz porodice, a stub svake porodice je žena, majka, pa je zaključeno da su to upravo glavni razlozi zbog kojih žene mogu biti lideri u društvu.
Političarke nisu samo za popunjavanje minimuma
Duraković je naglasila da je najveći problem to što na izborima žene ne glasaju za druge žene zbog predrasuda da im nije mjesto u politici i to se mora mijenjati.

Na skupu je naglašeno da se mora prekinuti praksa da su političarke tu samo da popune potrebni minimum.

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

Sanica kod Ključa, krajiško selo smješteno na obalama istoimene rijeke i na obroncima Grmeča, bilo je prvo turističko selo u bivšoj državi.Pohodili ga turisti iz svih krajeva, uživali u netaknutoj prirodi, zdravoj hrani i brojnim sadržajima. Danas se mnogi mještani vraćaju i pokušavaju vezivati razvojne perspektive u tom pravcu i pokušavaju to vratiti.Razvojna perspektivaPrepoznala je to prva Fehrija Lučević, koja se vratila iz Amerike i uložila u gradnju ribogojilišta.&nbsp;- Posebne rijeke, Sanica i njene pritoke, čiste, zdrava okolica, šume, resursi, bili su razlog da se vratim i pokušam vratiti Sanici ono što je imala. Veliki trud je uložen u ribogojilište, ali isplati se. Nema potrebe ići odavde, ima ovdje posla, može se u našoj Sanici zaraditi i pristojno živjeti. Otvorila sam nekoliko radnih mjesta, proizvodnja i plasman su pristojni. I što je najvažnije, perspektiva je tu - kazala nam je Lučević.Kvalitet saničke pastrmke je već potvrđen na tržištu i, kako kažu u ribnjaku, gotovo da se ne može stići proizvesti kolike su potrebe. Fehrija dalje kaže da mnogo rade, ali takav je to posao. Riba traži veliki trud, velika ulaganja. - Još ima dosta posla oko završetka proizvodnog ciklusa, nedostaju još neke mašine, ali i to ćemo uskoro riješiti. Uveliko razmišljamo o proširenju, a to će povećati i broj radnih mjesta. Uglavnom sve što proizvedemo odmah i plasiramo na tržište i još nedostaje. Kvalitet pastrmke je već prepoznat i to ne samo u BiH&nbsp; - navodi Lučević.&nbsp;Potrebna pomoćDodaje da im je neophodna pomoć u gradnji infrastrukture, puteva, da se lakše dođe do Sanice, Ključa. - Zaista ovdje ko hoće raditi može dobro živjeti. Zemlja leži neobrađena, a mi uvozimo sve i svašta. Treba iskoristiti ove resurse i ove Bogom dane ljepote i to staviti u funkciju i razvoj turizma te tako zaustaviti mlade da ne odlaze – kaže na kraju.&nbsp;Previše papirologije Lučević ističe da nadležne institucije u Kantonu, Federaciji imaju malo sluha za ljude koji žele otvarati radna mjesta. - Previše je administracije, papirologije, gubi se podosta vremena u tom, tako da to čak malo i usporava proizvodnju. Tu bi država trebala brže i više intervenirati i lakše bi se otvarala radna mjesta. Mi bismo mnogo lakše proizvodili, zapošljavali – kaže ona.

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

U užoj jezgri Bosanske Krupe nalaze se dva drvena mosta koji povezuju obale Une. Jedan je rekonstruiran 2016. i za to je utrošeno oko 350.000 KM, a drugi poznat kao „Mlinovi“ bit će saniran u ovoj godini. Nakon što je objavljen tender za odabir izvođača radova i čim se završi administrativna procedura, odabere firma i potpiše ugovor, kreće se u njegovu potpunu sanaciju. Sredstva su osigurana u ovogodišnjem budžetu općine. Na drvenom mostu s tri riječna jarma i četiri polja rasponske konstrukcije bit će zamijenjena kompletna drvena konstrukcija i obavljeno pjeskarenje s nanošenjem zaštite na metalne elemente konstrukcije. Cjelokupna drvena konstrukcija, za razliku od prethodne, izvodit će se od rezane građe lišćara da bi se povećala trajnost mosta te u potpunosti zadržali njegov oblik i prepoznatljiv izgled.- Povećat ćemo sigurnost pješaka i centar grada učiniti još ljepšim. Kada saniramo ovaj most i izgradimo onaj koji će povezivati Male ade s adom na kojoj se nalazi stadion, možemo smatrati da imamo dovoljan broj kvalitetnih, modernih i lijepih veza preko Une - kaže načelnik općine Armin Halitović.Tokom radova most uglavnom neće biti prohodan pa će se koristiti alternativni pravci, željezni most u neposrednoj blizini Male ade.

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Učenici trećeg razreda Srednje muzičke škole “Savo Balaban” iz Prijedora, članovi školske pop-rok grupe “The Bachs”, pripremaju niz kulturnih dešavanja kako bi do septembra zaradili novac za svoju matursku ekskurziju.Brojni instrumenti U “The Bahcsu” je sedam mladih talentiranih učenika, a svi idu u isto odjeljenje. Sviraju različite instrumente, pjevaju, komponiraju muziku, pišu, slikaju. Oni koji su ih pratili od sredine prošle godine, kada su osnovani, tvrde da su multitalentirani i čudesni. Ideju da se predstave publici i tako sebi osiguraju odlazak na matursku ekskurziju podržao je i Dragan Marinković, njihov profesor gitare. Kaže da s njima sarađuje od samog početka, kada im je i predložio da naprave muzičku grupu.- Imali smo nekoliko nastupa koji su odlično prošli. Zajedno smo odlučili da sakupimo novac za matursku ekskurziju. To je neka inicijativa koja traje od početka ove godine. Nadamo se da ćemo uspjeti da skupimo sredstva - kaže Marinković.Dodaje da je riječ o mladim ljudima koji sviraju po nekoliko instrumenata, piano, violinu, violu, gitaru…Članove “The Bahsca” posjetili smo jučer na jednoj od proba. Učenik Vanja Drljača podsjeća na prvi koncert koji su održali u galeriji „96” u Prijedoru.&nbsp;Dobar prijem - Tada je publika odlično reagirala, tako da smo odlučili da se malo ozbiljnije pozabavimo našim nastupima - kaže Drljača, uvjeren da će uspjeti prikupiti novac za ekskurziju, koja bi ujedno bila i nagrada za njihov veliki trud. Za matursku ekskurziju u Grčkoj za sedam učenika treba prikupiti oko 5.000 maraka.&nbsp;Kulturna večer Prvi u nizu koncerata planiran je za 26. april u Gradskom pozorištu u Prijedoru. Najavljen je sjajan pop-rok repertoar i još bolje izvođenje. Cijena ulaznica koje su već u prodaji je deset maraka i mogu se nabaviti u Muzičkoj školi. U holu Pozorišta bit će organizirana i kulturna večer na kojoj će prisutni moći pogledati izložbu fotografija, grafika i ulja čiji su autori učenici i profesori škole.

Bihać traži pomoć državnih institucija zbog navale izbjeglica

Na padinama Grmeča borilo se 200 ratnika iz BiH, Srbije i Slovenije

Refik i Zemina Suljanović prave čuda od drveta

SBB BUŽIM: Lokalna vlast bez rezultata i s opasnim deficitom

Monografija Petog korpusa Armije RBiH: Slovo o jednom vremenu

Pčelar Haris Redžić: Zrak iz košnica liječi astmu i bronhitis

Djevojčica Ajna Ramakić ozdravila pa donirala kosu

Već 40 Krajišnika doniralo kosu

Karatisti postali vlasnici 14 medalja

25 godina od osnivanja čete „Faraoni“

Za direktorsku poziciju bore se magistrica ginekologije i onkolog

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Koncertima zarađuju novac za matursku ekskurziju

Unsko-sanski kanton

Bihać traži pomoć državnih institucija zbog navale izbjeglica

Na padinama Grmeča borilo se 200 ratnika iz BiH, Srbije i Slovenije

Refik i Zemina Suljanović prave čuda od drveta

SBB BUŽIM: Lokalna vlast bez rezultata i s opasnim deficitom

Monografija Petog korpusa Armije RBiH: Slovo o jednom vremenu

Pčelar Haris Redžić: Zrak iz košnica liječi astmu i bronhitis

Djevojčica Ajna Ramakić ozdravila pa donirala kosu

Već 40 Krajišnika doniralo kosu

Karatisti postali vlasnici 14 medalja

25 godina od osnivanja čete „Faraoni“

Za direktorsku poziciju bore se magistrica ginekologije i onkolog

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Koncertima zarađuju novac za matursku ekskurziju