Nakon snježnih padavina i zimskog održavanja cesta, svake godine dolazi do oštećenja kolovoza i udarnih rupa na brojnih putnim pravcima. To je primjetno i ove godine na cestama širom Cazina, a JKP “Čistoća” počelo je s njihovom sanacijom u gradskom dijelu.&nbsp;&nbsp; - Svake godine se pojavljuju udarne rupe. Često se pojavljuju na mjestima gdje nisu kvalitetno riješene oborinske vode. Voda je najčešći uzročnik pojave udarnih rupa, mada ima i srušenih kolnika. Sve to zajedno doprinosi otvaranju udarnih rupa i mi smo na tim radovima tokom cijele godine, mada postoje ovakvi periodi kad je intenzitet veći. To je upravo period nakon zime, kada dolazi do otopljavanja i kada se temperature povise - rekao je Sedin Šišić, direktor JP „Čistoća“ Cazin. 
Šišić ističe da se u raniju sanaciju nije moglo krenuti, jer nisu radile asfaltne baze. Osim toga, zima je ove godine duže trajala, a posljednjih dana zime zabilježene su i nešto intenzivnije padavine, pa su kolnici bili mokri, zbog čega nije bilo moguće pristupiti sanaciji.
- Kad je u pitanju saniranje udarnih rupa i uopće održavanje puteva, naše preduzeće je od „Komunalno-stambenog fonda“ Cazin zaduženo za jedan veliki dio tih puteva. Počeli smo sa saniranjem udarnih rupa u samom centru, što bi trebalo trajati najmanje tri dana, a pri tome ćemo imati i asistenciju policije zbog reguliranja saobraćaja. Radove počinjemo tek sada, iz razloga što su asfaltne baze sa kojima imamo potpisane ugovore i koje nam isporučuju asfalt i potrebne materijale, tek ovih dana počele sa radom – pojasnio je direktor Sedin Šišić.
U narednih nekoliko dana očekuje se sporije odvijanje saobraćaja na gradskim ulicama u Cazinu, a iz JP „Čistoća” su zamolili građane za strpljenje, dok se udarne rupe u potpunosti ne saniraju. Kako bi radovi bili što prije okončani, uposlenici “Čistoće” radit će maksimalnim intenzitetom i sa produženim radnim vremenom.

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Na sjednici Foruma mladih Saveza za bolju budućnost Bihać dogovoreno je da se, posredstvom vijećnika SBB-a, u Gradskom vijeću pokrene inicijativa da Bihać dobije ulicu Srđana Aleksića.&nbsp;- Najbolja solucija koju možemo predložiti je ta da se Đačka ulica – jedna od najljepših bihaćkih ulica, koja je ukrašena vječitom mladošću, nazove odnosno preimenuje u ulicu Srđana Aleksića. Upravo je Aleksić najbolji primjer stotinama mladih ljudi koji svakodnevno prolaze ovuda kakvi prijatelji, sugrađani i, prije svega, ljudi moramo biti -&nbsp;kazao je Armin Halilagić, član Foruma mladih SBB-a Bihać.

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Iako se nalazi u gradu i ima najveći broj učenika u Cazinu, objekt Osnovne škole „Cazin 1“ je najstariji i najviše dotrajao.

Sagrađen je prije više od pola stoljeća i već odavno se javila potreba za izgradnjom nove škole. Nakon godina čekanja i nastojanja da se osiguraju sredstva i potrebna papirologija, od septembra prošle godine počela je gradnja novog objekta, što je obradovalo više od 800 učenika, kao i uposlene. Okončanje radova očekuje se do početka nove školske godine.

- Do sada je od 1.000.000 maraka iz budžeta utrošeno oko 300.000. Osim toga, očekujemo i da će 400.000 maraka izdvojenih u gradskom budžetu biti implementirano vrlo brzo. To bi trebalo biti dovoljno da se pokrije objekt i da se ugradi stolarija, nakon čega krećemo s narednom fazom radova. Potrudit ćemo se da nastavni proces odradimo do kraja – rekao je Zlatko Sabljaković, direktor škole.

Prema planu, u novi objekt bit će utrošeno 2,56 miliona maraka. Okončanje radova očekuje se do septembra, odnosno početka nove školske godine.

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Na današnjoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona u Bihaću usvojen je budžet za 2018. godinu u iznosu od 224 miliona maraka.
Budžet je usvojen sa 17 glasova zastupnika dva dana nakon isteka odluke o privremenom finansiranju Kantona i time je izbjegnuta finansijska blokada. 
Ovogodišnji budžet je za pet miliona maraka veći u odnosu na prošli, zapravo za iznos koji se odnosi na dobit „Unsko-sanskih šuma“. Njegov najveći dio bit će usmjeren na plaće budžetskih korisnika te za dugovanja, posebno ona po osnovu pravomoćnih sudskih presuda, koja dostižu 75 miliona KM. 
Tek jedan dio moći će se usmjeriti za socijalnu i razvojnu komponentu, zbog čega je uporno premijer Husein Rošić pokušavao uvjeriti zastupnike da će budžet imati socijalno-razvojnu komponentu.

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Konačno će danas zasjedati Skupština Unsko-sanskog kantona, na kojoj bi zastupnici trebali donijeti ovogodišnji budžet Kantona, i to nakon dva dana od isteka odluke o privremenom finansiranju. Kašnjenje i „jedva osigurano“ zasjedanje potvrda su i dalje podijeljenosti na krajiškoj političkoj sceni. Stoga, s pravom pitanje – hoće li u ovoj situaciji podjela u Skupštini uspjeti i donijeti ovaj najvažniji dokument.&nbsp; Premijer Kantona Husein Rošić je optimističan i uvjeren da će predloženi budžet u iznosu od 223,9 miliona KM dobiti zeleno svjetlo. Međutim, u Stranci demokratske aktivnosti A-sda su podršku budžetu uvjetovali povećanjem sredstava za Kantonalnu bolnicu, zatim za boračke populacije i poljoprivredu. Nezvanično, u Demokratskoj fronti, koja je i dio koalicije na vlasti, odnosno parlamentarne većine, svoju podršku uvjetuju smjenom određenih direktora u kantonalnim institucijama i preduzećima. 
U SDP-u, također, traže veća izdvajanja za bolnicu, poljoprivredu i boračke populacije. A, tu su još mnogi zahtjevi, čak i iz stranaka parlamentarne većine.
Prijedlog budžeta od 223,9 KM uvećan je za pet miliona KM, odnosno za dobit Unsko-sanskih šuma. Najveći dio odnosi se na plaće budžetskih korisnika, dok tek jedan manji dio mogao bi biti usmjeren u rješavanje socijalnih, odnosno razvojnih projekata. Najveći problem su dugovanja po osnovu izvršnih pravosnažnih sudskih presuda, koje dostižu 75 miliona KM. 
Sve ono što se dešava na ovdašnjoj političkoj sceni, podjele, politička trgovina, ucjene i ustupci s pravom ostavljaju otvorenim pitanje - Hoće li predloženi budžet, za kojeg predlagači kažu da ima blagu razvojnu, ali više socijalnu komponentu, dobiti potrebni broj ruku u Skupštini Kantona, posebno zbog činjenice da najveći dio, ipak, ide za budžetske korisnike, plaće i dugovanja.

Trgovinom do parlamentarne većine

U Kantonalnoj bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću i dalje se rade samo hitni operacijski zahvati, dok su ostali na čekanju.

<h2>Čekaju budžet 
</h2>

Ni do danas nisu nabavljeni anestetici, odnosno dobavljači su zaustavili isporuku zbog dugovanja koja premašuju sedam miliona maraka. Osim toga, sva tri CT aparata koje posjeduje ova bolnica su u kvaru, a nemaju novca da plate popravak.&nbsp;&nbsp;

Ovo je već drugi put u protekla tri mjeseca da bolnica nema anestetika i drugih reagensa, a Vlada USK još nije provela odluku Kantonalne Skupštine o izmirivanju dugovanja Zavodu zdravstvenog osiguranja USK u iznosu od četiri miliona KM koji bi bili proslijeđeni Kantonalnoj bolnici. 


Skupština USK će 2. aprila razmatrati i, kako se očekuje, donijeti budžet Kantona, u kojem bi trebala biti i ta sredstva. S druge strane, u ZZO USK kažu da za to nije bilo pravne osnove, jer budžet Kantona nije donesen i na snazi je odluka o privremenom finansiranju. 


- Pred nama je turbulentno vrijeme. Dobavljači za neizmirena dugovanja konstantno prijete tužbama i blokadom računa, a uz to su prestali s isporukama neophodnih lijekova te medicinskog, sanitetskog i drugog materijala. Sve ovo smo trebali riješiti kreditnim zaduženjem, što nije „prošlo“, i sad nam predstoji teška borba - ističe dr. Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.


Obnova sala 


U obnovu u požaru otprije četiri godine stradalih odjela i posebno operacionih sala uložena su tri miliona KM, a da bi bili u funkciji, potrebno je još toliko.


Osim što se radi smanjenim kapacitetima, doveden je u pitanje i rad pojedinih odjela, poput Onkologije, koju je napustio jedini specijalista onkolog, navodno zbog poremećenih međuljudskih odnosa.
Ukupan dug 


Ukupni akumulirani dug odnosno obaveze Kantonalne bolnice iznosi 13,2 miliona KM, od kojih sedam miliona dobavljačima. Ostalo su ranije pozajmice, zaduženja, sudske takse...

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Izgradnja Urgentnog i Hemodijaliznog centra, koji se nalaze u sklopu Zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Cazin, ušla je u završnu fazu i trebali bi biti otvoreni ovog ljeta. Kasnila uplataHemodijalizni centar je trebao profunkcionirati krajem prošle godine, no Vlada USK je kasnila s uplatom obećanih sredstava.- Vlada je još lani trebala isplatiti iz svog budžeta pola miliona maraka, no tek smo prošlog mjeseca dobili 370.000 KM. Tenderi za nabavku opreme su završeni, tako da ćemo u narednih desetak dana potpisati ugovore sa svim dobavljačima. Riječ je o medicinskom i nemedicinskom namještaju i drugoj laboratorijskoj opremi, koja je neophodna da bi Centar za hemodijalizu počeo raditi. Aparati za hemodijalizu su nabavljeni lani. Ostalo nam je da uredimo okoliš objekta i ugradimo ostatak opreme da bismo dobili rješenje od resornog ministarstva i počeli s radom – rekao nam je dr. spec. Amir Murić, direktor ZU „Dom zdravlja“.

Bit će ovo drugi hemodijalizni centar na području USK, ali po uređenju i opremi s kojom će raspolagati bit će daleko ispred onog u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.
Uz Hemodijalizni, ovdje će biti i Urgentni centar, no njegova upotrebna dozvola ovisi o uređenju okoliša i samog prilaza objektu. Do sada je u izgradnju zgrade Urgentnog i Hemodijaliznog centra i njihovo opremanje „Dom zdravlja“ uložio tri miliona maraka.
Prošli edukaciju
Hemodijalizni centar u Cazinu moći će svakodnevno na hemodijalizu primati pedesetak pacijenata iz Cazina, Velike Kladuše, Bužima i Bosanske Krupe.
U Hemodijaliznom i Urgentnom centru cazinskog „Doma zdravlja“ radit će 22 medicinara i ljekara, od kojih je jedan dio već prošao potrebnu edukaciju.
Ugovor sa Zavodom 
- Pred nama je sad najteži dio posla, da sve iskoordiniramo i primimo prve pacijente. Pomoć će nam pružiti Kantonalna bolnica, čiji će uposlenici obučiti naše. Centar za hemodijalizu mogao bi početi raditi u junu ili julu ove godine, ako dobijemo ugovor sa Federalnim zavodom, koji nabavlja potrošni materijal – kaže dr. Murić.

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Socijalno-pedagoška životna zajednica u Bihaću nastala je prije 18 godina uz pomoć donatora iz Švicarske, s ciljem da zbrine djecu bez roditeljskog staranja i pomogne im kako punoljetstvo ne bi dočekali bez adrese. Tim stručnjaka U ovom periodu izrasla je u veliku i, kako kažu, sretnu obitelj, a kroz ovu ustanovu prošlo je hiljadu djece. Organizirana je tako da u Bihaću djeluje internat, u kojem su smješteni srednjoškolci i studenti, te hraniteljske kuće u Velikoj Kladuši, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu i Bihaću, dok je u Bužimu u toku otvaranje.- U internatu je trenutno smješteno 75, a u hraniteljskim porodicama 69 djece. Zajednica je ostvarila svoje ciljeve i svrhu postojanja. Zbrinuli smo djecu bez roditeljskog staranja, odnosno kod nas ostaju do punoljetstva – od prijema do njihovog osamostaljenja. Omogućavamo im da završe školu, da uče, da imaju jednaku nadu i šansu kao i ostala djeca - kaže direktorica Fikreta Halimović.Inače, o djeci brinu pedagozi, psiholozi i socijalni radnici uz tim stručnjaka koji radi u internatu. Tu je još 14 staratelja, koji provode praktično sve vrijeme s djecom. Direktorica Halimović podsjeća da i nakon osamostaljenja ostaju u kontaktu. - Provodimo sada aktivnosti da im pomognemo i u tom dijelu. Osigurali smo dva stana za njihov smještaj kada završe srednju školu i postanu punoljetni. Tu im pomažemo prilikom zapošljavanja i studiranja. Pokrenuli smo i određenu mrežu aktivnosti upravo kod posredovanja da nađu posao - kaže Halimović.&nbsp;Spektar aktivnosti Sena i Asko Kurbegović staraju se o djeci u hraniteljskoj kući u Bihaću. - Cijeli dan provodimo s njima i postali smo prava porodica. Tu je čitav spektar aktivnosti. Imamo cvijeće, životinje. Mi se ponosimo njima, a da ovdje žive pravi porodični život, govori i činjenica da oni koji odu vraćaju se, dolaze, posjećuju staratelje – kaže Asko.&nbsp;Ostvarili cilj U Zajednici su zadovoljni saradnjom sa centrima za socijalni rad, bez kojih, kako kažu, ne bi išlo. Također i podrškom koju dobivaju od Vlade Kantona, posebno od nekoliko kompanija. - Ušli smo u jedan period kada nam predstoji dosta rada na uređivanju prostora. Naime, naši su objekti izgrađeni prije 18 godina i već se to osjeti. Predstoji nam dosta rada na uređenju, adaptaciji, tako da nam je to sad mali problem, ali... - kazuje Halimović.

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

U Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić" ponovo su obustavljene operacije, osim u hitnim slučajevima.&nbsp; Razlog je bizaran, nema anestetika, a to se ovoj zdravstvenoj ustanovi od početka godine dešava već drugi put.
Dobavljač je zbog neizmirenih dugova KB Bihać obustavio isporuku anestetika, a, kako je saopćeno iz bolnice, do ove situacije je došlo jer nisu ispoštovane odluke Skupštine Unsko-sanskog kantona od 25. februara kojima se Vlada USK zadužuje da kroz budžet za ovu godinu planira i isplati sva dugovanja prema Kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i osigura dodatno finansiranje KB Bihać.
Zbog nedostatka anestetika, operacije su bile obustavljene i od Nove godine do polovine januara, pa su pacijenti upućivani u druge kliničke centre.Dobavljačima, kojima se duguje skoro tri miliona KM, isplaćeno je oko 300.000 maraka, no, bilo je to kratkoročno rješenje.
Dok na jednoj strani bolnica svakodnevno dobiva tužbe zbog neizmirenih računa, Kantonalni zavod godišnje sabere 20 miliona od premija zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Pretpostavlja se da premiju uplaćuje oko 100.000 korisnika.

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Zaposlenici Doma zdravlja Bihać jučer su održali polusatni štrajk upozorenja, jer im februarska plaća nije isplaćena prema novom kolektivnom ugovoru kao u većini zdravstvenih ustanova. &nbsp;Bez odgovora Razlika u iznosu od oko 90.000 KM trebala je biti naknadno isplaćena. Kako je jučer rečeno, menadžment ove zdravstvene ustanove nekoliko je puta slao upite Zavodu zdravstvenog osiguranja USK, tražeći isplatu zaostatka, no još nisu dobili konkretan odgovor. &nbsp; - Implementacija novog kolektivnog ugovora doktora medicine i stomatologa trebala je biti realizirana za februarsku plaću. Nažalost, to se nije desilo zato što nisu prebačena finansijska sredstva iz Zavoda zdravstvenog osiguranja USK prema našem Domu zdravlja - kazao je dr. Amel Okanović, predsjednik Podružnice Saveza samostalnog sindikata ljekara i doktora stomatologije Doma zdravlja Bihać. &nbsp;Sutra sastanak &nbsp;Dodaje da će sutra biti održan sastanak Sindikalnog odbora USK na kojem će biti raspravljano o implementaciji kolektivnog ugovora i narednim koracima koje će poduzeti. &nbsp;Čekaju rebalans&nbsp; &nbsp; U Zavoda zdravstvenog osiguranja USK ranije su nam kazali da će razlika u plaći ljekarima, ali i svim zaposlenicima Doma zdravlja Bihać biti isplaćena čim se usvoji rebalans budžeta ove ustanove na Skupštini USK, što bi poslanici trebali učiniti u ponedjeljak, 2. aprila, za kada je zakazana sjednica Skupštine USK.&nbsp; &nbsp;

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

U Kantonalnom sudu u Bihaću danas će biti izrečene presude u predmetu Hamdija Lipovača i ostali. Tužilaštvo USK tereti Lipovaču, bivšeg načelnika Bihaća i premijera USK, te Alena Gluhalića, Aidu Džambegović, Senku Zolić i Seada Dupanovića da su prilikom izvođenja radova na Sportsko-rekreacionom centru "Stens" u Bihaću od 2006. do 2009. godine iskorištavali svoje položaje te unošenjem neistinitih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova na štetu Općine Bihać pribavili sebi imovinsku korist.&nbsp; Osim zakonom propisane kazne za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, tužiteljica Ornela Cerić zatražila je i izricanje petogodišnje zabrane obavljanja javnih funkcija Hamdiji Lipovači.
Lipovača je, inače, u svojoj završnoj riječi naveo da ga kao načelnika Bihaća nikada ni pisanim ni usmenim putem iz nadležnih općinskih organa nisu upozorili da nešto nije u skladu sa zakonom. Ovaj se sudski postupak vodi dvije i po godine.

Danas presuda Lipovači i ostalima: Tužilaštvo traži zabranu obavljanja javnih funkcija

Sanjanka Suada Hodžić (53) donirala je bubreg suprugu Hasanu (60), a transplantacija organa obavljena je prije nekoliko dana u Univerzitetskom kliničkom centru u francuskom gradu Grenoblu.
Supružnici se trenutno dobro osjećaju i oporavljaju poslije operacije.
S obzirom na to da su supružnici imali različite krvne grupe, svemu je prethodio komplicirani tretman deimunizacije, koji je naposljetku uspješno okončan, pišu "Nezavisne".
Hasan je već duži vremenski period teški bubrežni bolesnik, zbog čega je godinama bio podvrgnut tretmanima hemodijalize.
S obzirom na to da u Sanskom Mostu ne postoji hemodijalizni centar, bubrežni bolesnici iz ovog grada su na tretmane ranije putovali u Kantonalnu bolnicu u Bihaću, koja je udaljena 120 kilometara.
Odnedavno im se ova zdravstvena usluga pruža u Općoj bolnici u Prijedoru, koja je mnogo bliža Sanskom Mostu.
Međutim, neprestani tretmani i putovanja su izuzetno naporni, a Hasanovo zdravstveno stanje je vremenom bivalo sve teže, te je transplantacija bubrega bila jedini spas za produženje njegovog života.
Prošle godine on se priključio programu transplantacije koji provodi nevladina organizacija "Otvorena mreža" i koji je namijenjen pružanju zdravstvene i humanitarne pomoći teško oboljelim građanima Bosne i Hercegovine.
- Ovo je za nas novi početak jer smo nas dvoje jedno drugom sve u životu. Nijednog trenutka nisam se premišljala o tome da budem donor bubrega svom suprugu, za njega bih dala i više od bubrega - kaže Hodžić.

Suada Hodžić donirala bubreg suprugu Hasanu: Za njega bih dala i više

Kašnjenje naknada za bihaćke porodilje i do tri godine još jedan je od dokaza da vlasti ne mare za pad nataliteta iako je pravo na finansijsku naknadu za zaposlene žene tokom porodiljskog bolovanja regulirano Zakonom o radu FBiH.&nbsp;
Posljednje naknade porodilje u radnom odnosu primile su za mart 2015. godine, a porodiljama van radnog odnosa naknada je isplaćena za avgust 2016. godine. 

Prema riječima Senada Tutića, direktora Centra za socijalni rad Bihać, ne postoji zakonski rok do kada Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne politike USK mora isplatiti naknade, jer je situacija s budžetom takva da se naknade isplaćuju po prilivu sredstava. No, problem predstavlja zastara koja na snagu stupa nakon tri godine. 

- Tužbe pristižu svakodnevno, s tim da mi imamo određene pomake koje radimo s resornim ministarstvom. S ovim problemom upoznato je Ekonomsko-socijalno vijeće USK, a od resornog ministarstva postoji dobra volja da se ovaj problem krene rješavati. Stava smo da, ako se sada krene s isplatama, ako ništa, barem ćemo sustignuti tužbe, što je u konačnici legitimni način ostvarivanja prava svih porodilja - ističe Tutić. 

Sredstva su ogromna i sama dugovanja prema Centru iznose oko dva miliona KM za porodilje u radnom odnosu. Poslodavci izvršavaju zakonsku obavezu i redovno uplaćuju sredstva za porodilje, a kuda odlazi njihov novac, nismo uspjeli saznati od resornog ministra.
Tutić nije mogao precizirati kada će naredna naknada biti na računima korisnica, ali dodaje da ima potvrdu iz Vlade da će uskoro početi isplate mjesec za mjesec, pa ako im je vjerovati, to bi trebalo biti do kraja ovog mjeseca.&nbsp; &nbsp;
O dječijem doplatku suvislo je govoriti, jer ga ovaj kanton nakon završetka rata nikada nije počeo uplaćivati.
Iznos naknade 

Visina naknade za zaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu iznosi 50 posto prosječne plaće porodilje ostvarene u prethodnih šest mjeseci, a minimalno 50 posto prosječne plaće u Kantonu u prethodnoj godini. Tako je minimalni iznos ove naknade 405 KM, a maksimalni nije određen.

Bihać: Naknade porodiljama kasne i do tri godine

Od jutros u Zavodu zdravstvenog osiguranja Unsko-sanskog kantona u Bihaću pripadnici policije prema naredbi Tužilaštva USK vrše pretres i izuzimanje dokumentacije i mobitela odgovornih radnika. 
Nezvanično saznajemo da se radi o izuzimanju dokumentacije vezane za određene javne nabavke u Projektu „Informatizacije“, koju je proveo ZZO USK. 
Posljednjih mjeseci u ZZO USK su taj projekt isticali kao pozitivan, koji je donio, kako su kazali, velike uštede. Tužilaštvo USK je očigledno našlo određene sumnje da su se u okviru tog projekta dogodila određena krivična djela i zloupotrebe. 
Za vrijeme pretresa, zaposleni u ZZO USK nisu mogli izlaziti iz prostorija. U Zavodu zdravstvenog osiguranja za sad nisu ništa mogli kazati u vezi s ovim, kao ni u kantonalnom Ministarstvu zdravstva.

Policija pretresa Zavod zdravstvenog osiguranja USK

Grad Cazin partner je projekta "Renew Heat", koji je dobio finansijsku podršku programa Evropske unije "Interreg IPA CBC Hrvatska – BiH - Crna Gora", koji sufinansira projekt sa 85 posto.Ukupna vrijednost predviđenih radova iznosi 362.656 KM, a nakon okončane procedure izbora izvođača radova, u kabinetu gradonačelnika Cazina potpisani su ugovori. Tom prilikom gradonačelnik Nermin Ogrešević je istaknuo kako se radi o višestruko značajnom projektu. -&nbsp;Mi rješavamo pitanje grijanja u Sportskoj dvorani i peć za grijanje u Kulturnom centru. Ta dugogodišnja potreba, koja je predstavljala problem, bit će riješena u naredna dva mjeseca. Vrijednost projekta je gotovo 400.000 maraka, a mi ćemo uz to vlastitim sredstvima riješiti i toplifikaciju krova na Sportskoj dvorani. Značaj projekta je svakako i u tome da smo dio IPA projekta Evropske unije, s kojim smo prvi u USK, tako da je to jedno vrijedno iskustvo koje će nam sigurno koristiti u pristupu drugim sličnim projektima u budućnosti - kazao je Ogrešević.U okviru ovog projekta planirano je da se u objektu Sportske dvorane u Cazinu izvedu radovi izgradnje sistema grijanja na pelet, a u objektu Kulturnog centra rekonstrukcija sistema za grijanje, koja podrazumijeva zamjenu kotla na lož ulje sa kotlom na pelet.
- Ovo je sigurno najveći projekt za Sportsku dvoranu, koja će se konačno moći koristiti svih 12 mjeseci u godini. To svakako znači najviše za sportiste i mlade iz Cazina, čiji će treninzi sada biti omogućeni u punom kapacitetu i uz zahvalnost gradonačelniku i timu koji je radio na ovom projektu, uvjereni smo da će nam donijeti nove odlične sportske rezultate u narednom periodu - rekao je Emir Dautović, predsjednik cazinskog Sportskog saveza. Izvođač radova je preduzeće "Dola d.o.o." iz Cazina, koje će u naredna dva mjeseca završiti sve planirane radove.

Počinje realizacija projekta grijanja Sportske dvorane i Kulturnog centra

Vodostaji rijeka i rječica u Cazinu u konstantnom su opadanju, tako da se stanje na poplavljenim terenima skoro vratilo u normalu. 

Povukla se i rijeka Horljava u naselju Stijena, koja je ove godine stvorila najveće probleme, tako da je glavni put prema naselju Vilenjača opet u funkciji. S druge strane, područja koja obično stradavaju prilikom obilnijih padavina, kao što su naselja Tržac, Tržačka Raštela i Pjanići, ove godine su pretrpjela mnogo manje štete, zahvaljujući provođenju projekata čišćenja i proširivanja korita i obala Mutnice i Korane.&nbsp;&nbsp; 
Tako su ovaj put u Tršcu i Tržačkim Raštelima poplavljena ukupno četiri stambena i četiri pomoćna objekta. Prema riječima gradonačelnika Cazina Nermina Ogreševića, bit će potrebni i dodatni zahvati, primarno na rijeci Korani, koja je ove godine, ispostavilo se, bila glavni problem. 
- Korana vraća dio vode i radi određeni pritisak. Mi smo prošle godine jedan dio ušća Mutnice i Korane očistili. U kontaktu smo i s Hrvatskom stranom, pošto je u pitanju granična rijeka. Već ove godine planiramo da jedan dio Korane u Tržačkim Raštelima i nizvodno od Tršca reguliramo i očistimo. Struka nam kaže da će s poboljšanjem protočnosti Korane splahnuti pritisak na Mutnicu, da će biti manji povrat vode, a samim tim i manje izlijevanja – kazao je prilikom obilaska terena gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.
On napominje da, kada je riječ o poplavama, najkritičnije područje jeste ono u slivu rijeke Mutnice, no da uprkos ekstremnim oborinama štete nisu velike.

- Vidimo da Pjanići nisu potopljeni. U Tršcu, osim pomoćnih objekata, maltene nije bilo štete. U Tržačkim Raštelima imamo 4-5 kuća čije plavljenje je posljedica oborinskih voda, a ne izlijevanja Korane. Mi smo ranije dogovorili s regionalnom Direkcijom da riješi propust na ovom području. Dakle, ima tih nekoliko tačaka. Prošle godine rješavali smo mostove, prije nekoliko godina čistili smo Toplicu i tom prilikom riješili nekoliko mostova. Ove godine planiramo čistiti Mutnicu u naselju Mutnik, praktično prema izvorištu, i tu riješiti određeni broj mostova i neke kritične tačke. Ipak, smatram da je najznačajnije u ovom periodu nakon padavina što nije bilo značajnijih materijalnih šteta i pokazalo se da naše preventivno djelovanje iz ranijih godina pokazuje rezultate - istaknuo je gradonačelnik Ogrešević.&nbsp; 
Nakon smanjenja obima padavina i prelaskom kiše u snijeg, vodostaji rijeka i rječica u Cazinu su u konstantnom opadanju ili stagnaciji. Manje probleme i dalje stvaraju oborinske i podzemne vode, koje ne mogu primiti neočišćeni ili uski odvodni kanali.

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Trgovinom do parlamentarne većine

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

Danas presuda Lipovači i ostalima: Tužilaštvo traži zabranu obavljanja javnih funkcija

Suada Hodžić donirala bubreg suprugu Hasanu: Za njega bih dala i više

Bihać: Naknade porodiljama kasne i do tri godine

Policija pretresa Zavod zdravstvenog osiguranja USK

Počinje realizacija projekta grijanja Sportske dvorane i Kulturnog centra

Korita očišćena na vrijeme, ovogodišnje poplave napravile manje štete

Unsko-sanski kanton

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Trgovinom do parlamentarne većine

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

Danas presuda Lipovači i ostalima: Tužilaštvo traži zabranu obavljanja javnih funkcija

Suada Hodžić donirala bubreg suprugu Hasanu: Za njega bih dala i više

Bihać: Naknade porodiljama kasne i do tri godine

Policija pretresa Zavod zdravstvenog osiguranja USK

Počinje realizacija projekta grijanja Sportske dvorane i Kulturnog centra

Korita očišćena na vrijeme, ovogodišnje poplave napravile manje štete