Dok su na nastavi, u učionicama, u vježbaonicama, učenici Umjetničke škole u Bihaću, njih oko 500, stalno su u strahu. Plafoni se obrušavaju, a po učionicama i hodnicima su kante za skupljanje kišnice. Najkraće rečeno, nastavu pohađaju u nehumanim uvjetima, gdje su im zdravlje i život ugroženi.&nbsp;&nbsp; 
&nbsp;Stalno ugroženi 

- Naprosto, ovdje je umjetnost organizirati nastavu, jer su učenici i nastavno osoblje stalno ugroženi - kazuje direktor Umjetničke škole Adnan Busuladžić.

Dodaje da su posljednja zima, snijeg i kiša usložili stanje. 

- Krov je gotovo uništen. Najmanje je dvadeset kanti po hodnicima i učionicama. Najbolje bi bilo da dobiju drugu zgradu, jer ovdje će se nastava teško dalje izvoditi – dodaje Busuladžić.

Uposlenica Fatima Vasiljević dodaje da Umjetnička škola nema školsko dvorište ni dvoranu za tjelesni. 

Umjetnička škola smještena je u zgradi Klostera, koji je i na listi nacionalnih spomenika BiH. Zgrada je sagrađena davne 1892. godine, a prva rekonstrukcija izvršena je prije tridesetak godina, i to nakon požara. Škola je u prostoru Klostera od 1996. godine i bilo je to „privremeno“ rješenje. 

Tri institucije 

Prije šest godina uz pomoć UNDP-a u BiH saniran je dio krova, a zbog činjenice da je na listi nacionalnih spomenika zahvati su ograničenog karaktera.

Uz sve ovo ni status zgrade nije riješen, odnosno restitucija nije završena. Jer, u Klosteru, kojim upravlja Grad Bihać, smještene su još tri kantonalne institucije kulture.
Ministarstvo najavilo pomoć&nbsp;
U nadležnom ministarstvu svjesni su težine uvjeta u kojima Umjetnička škola radi. 

- Škola je kantonalnog značaja i nju pohađaju učenici iz svih ovdašnjih osam općina. Zato ćemo učiniti sve da je obnovimo ili nađemo drugi adekvatan prostor za školu. Za rekonstrukciju školskih zgrada u Kantonu u ovogodišnjem budžetu planirano je 2,5 miliona KM, tako da će dio, sigurno je, biti usmjeren za potrebe Umjetničke škole - kazali su iz Ministarstva.

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Moramo promijeniti BiH jer ovakva kakva je ništa nam ne donosi dobro. Zato mi, žene, moramo stati na čelo jedne progresivne snage, snage koja je Savez za bolju budućnost. Mislim da će žene biti upravo nosioci tog progresa. Dosta nam je, kao majkama, sestrama i kćerkama, gledati šta se sve oko nas događa. Ne možemo više biti svjedoci odlaska naše djece i porodica iz države za boljim, kazala je, između ostalog, Adisa Omerbegović-Arapović, potpredsjednica SBB-a BiH, na večerašnjoj tribini „Žene odlučuju“ u Bihaću.&nbsp;&nbsp;Kancerogeno društvo
Omerbegović-Arapović je na skupu koji je organizirao Kantonalni odbor Foruma žena SBB-a USK konstatirala i da je kancerogeno društvo napravila kancerogena SDA. 
- Tu kancerogenu SDA za naše društvo može odstraniti samo jak SBB, a jačinu mu daju upravo žene. SBB ne može biti jak bez žena, a one čine i više od polovine članstva i zato moraju činiti i polovinu vlasti - kazala je Omerbegović-Arapović.
Govorilo se i o nezavidnom položaju Unsko-sanskog kantona u BiH i odnosu centralnih vlasti prema Krajini pa se zaključilo da ovaj dio zemlje zaista samo teritorijalno treba biti na periferiji.
Lejla Vuković, predsjednica Glavnog odbora SBB-a BiH, kazala je da se u Savezu pruža prilika za rad ženama.

- Sve žene zaslužuju pažnju upravo zbog svojih sposobnosti. Najbitnije je da svaka žena mora biti broj jedan, a ne broj dva u društvu - istakla je Vuković.
Zastupnica SBB-a u Parlamentu FBiH Jasna Duraković, govoreći o skupu koji je bio izuzetno posjećen, istakla je da bi rijetko koji muškarac uspio okupiti ovoliki broj žena.

- Ovo mi je ujedno prvi put da pred više stotina pripadnica ljepšeg spola govorim, što me dodatno čini ponosnom. Napravljen je značajan iskorak u procentualnoj zastupljenosti žena u svim procesima odlučivanja u BiH - kazala je Duraković.
Stub porodice
Moralna vrijednost proizlazi iz porodice, a stub svake porodice je žena, majka, pa je zaključeno da su to upravo glavni razlozi zbog kojih žene mogu biti lideri u društvu.
Političarke nisu samo za popunjavanje minimuma
Duraković je naglasila da je najveći problem to što na izborima žene ne glasaju za druge žene zbog predrasuda da im nije mjesto u politici i to se mora mijenjati.

Na skupu je naglašeno da se mora prekinuti praksa da su političarke tu samo da popune potrebni minimum.

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

Sanica kod Ključa, krajiško selo smješteno na obalama istoimene rijeke i na obroncima Grmeča, bilo je prvo turističko selo u bivšoj državi.Pohodili ga turisti iz svih krajeva, uživali u netaknutoj prirodi, zdravoj hrani i brojnim sadržajima. Danas se mnogi mještani vraćaju i pokušavaju vezivati razvojne perspektive u tom pravcu i pokušavaju to vratiti.Razvojna perspektivaPrepoznala je to prva Fehrija Lučević, koja se vratila iz Amerike i uložila u gradnju ribogojilišta.&nbsp;- Posebne rijeke, Sanica i njene pritoke, čiste, zdrava okolica, šume, resursi, bili su razlog da se vratim i pokušam vratiti Sanici ono što je imala. Veliki trud je uložen u ribogojilište, ali isplati se. Nema potrebe ići odavde, ima ovdje posla, može se u našoj Sanici zaraditi i pristojno živjeti. Otvorila sam nekoliko radnih mjesta, proizvodnja i plasman su pristojni. I što je najvažnije, perspektiva je tu - kazala nam je Lučević.Kvalitet saničke pastrmke je već potvrđen na tržištu i, kako kažu u ribnjaku, gotovo da se ne može stići proizvesti kolike su potrebe. Fehrija dalje kaže da mnogo rade, ali takav je to posao. Riba traži veliki trud, velika ulaganja. - Još ima dosta posla oko završetka proizvodnog ciklusa, nedostaju još neke mašine, ali i to ćemo uskoro riješiti. Uveliko razmišljamo o proširenju, a to će povećati i broj radnih mjesta. Uglavnom sve što proizvedemo odmah i plasiramo na tržište i još nedostaje. Kvalitet pastrmke je već prepoznat i to ne samo u BiH&nbsp; - navodi Lučević.&nbsp;Potrebna pomoćDodaje da im je neophodna pomoć u gradnji infrastrukture, puteva, da se lakše dođe do Sanice, Ključa. - Zaista ovdje ko hoće raditi može dobro živjeti. Zemlja leži neobrađena, a mi uvozimo sve i svašta. Treba iskoristiti ove resurse i ove Bogom dane ljepote i to staviti u funkciju i razvoj turizma te tako zaustaviti mlade da ne odlaze – kaže na kraju.&nbsp;Previše papirologije Lučević ističe da nadležne institucije u Kantonu, Federaciji imaju malo sluha za ljude koji žele otvarati radna mjesta. - Previše je administracije, papirologije, gubi se podosta vremena u tom, tako da to čak malo i usporava proizvodnju. Tu bi država trebala brže i više intervenirati i lakše bi se otvarala radna mjesta. Mi bismo mnogo lakše proizvodili, zapošljavali – kaže ona.

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

U užoj jezgri Bosanske Krupe nalaze se dva drvena mosta koji povezuju obale Une. Jedan je rekonstruiran 2016. i za to je utrošeno oko 350.000 KM, a drugi poznat kao „Mlinovi“ bit će saniran u ovoj godini. Nakon što je objavljen tender za odabir izvođača radova i čim se završi administrativna procedura, odabere firma i potpiše ugovor, kreće se u njegovu potpunu sanaciju. Sredstva su osigurana u ovogodišnjem budžetu općine. Na drvenom mostu s tri riječna jarma i četiri polja rasponske konstrukcije bit će zamijenjena kompletna drvena konstrukcija i obavljeno pjeskarenje s nanošenjem zaštite na metalne elemente konstrukcije. Cjelokupna drvena konstrukcija, za razliku od prethodne, izvodit će se od rezane građe lišćara da bi se povećala trajnost mosta te u potpunosti zadržali njegov oblik i prepoznatljiv izgled.- Povećat ćemo sigurnost pješaka i centar grada učiniti još ljepšim. Kada saniramo ovaj most i izgradimo onaj koji će povezivati Male ade s adom na kojoj se nalazi stadion, možemo smatrati da imamo dovoljan broj kvalitetnih, modernih i lijepih veza preko Une - kaže načelnik općine Armin Halitović.Tokom radova most uglavnom neće biti prohodan pa će se koristiti alternativni pravci, željezni most u neposrednoj blizini Male ade.

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Učenici trećeg razreda Srednje muzičke škole “Savo Balaban” iz Prijedora, članovi školske pop-rok grupe “The Bachs”, pripremaju niz kulturnih dešavanja kako bi do septembra zaradili novac za svoju matursku ekskurziju.Brojni instrumenti U “The Bahcsu” je sedam mladih talentiranih učenika, a svi idu u isto odjeljenje. Sviraju različite instrumente, pjevaju, komponiraju muziku, pišu, slikaju. Oni koji su ih pratili od sredine prošle godine, kada su osnovani, tvrde da su multitalentirani i čudesni. Ideju da se predstave publici i tako sebi osiguraju odlazak na matursku ekskurziju podržao je i Dragan Marinković, njihov profesor gitare. Kaže da s njima sarađuje od samog početka, kada im je i predložio da naprave muzičku grupu.- Imali smo nekoliko nastupa koji su odlično prošli. Zajedno smo odlučili da sakupimo novac za matursku ekskurziju. To je neka inicijativa koja traje od početka ove godine. Nadamo se da ćemo uspjeti da skupimo sredstva - kaže Marinković.Dodaje da je riječ o mladim ljudima koji sviraju po nekoliko instrumenata, piano, violinu, violu, gitaru…Članove “The Bahsca” posjetili smo jučer na jednoj od proba. Učenik Vanja Drljača podsjeća na prvi koncert koji su održali u galeriji „96” u Prijedoru.&nbsp;Dobar prijem - Tada je publika odlično reagirala, tako da smo odlučili da se malo ozbiljnije pozabavimo našim nastupima - kaže Drljača, uvjeren da će uspjeti prikupiti novac za ekskurziju, koja bi ujedno bila i nagrada za njihov veliki trud. Za matursku ekskurziju u Grčkoj za sedam učenika treba prikupiti oko 5.000 maraka.&nbsp;Kulturna večer Prvi u nizu koncerata planiran je za 26. april u Gradskom pozorištu u Prijedoru. Najavljen je sjajan pop-rok repertoar i još bolje izvođenje. Cijena ulaznica koje su već u prodaji je deset maraka i mogu se nabaviti u Muzičkoj školi. U holu Pozorišta bit će organizirana i kulturna večer na kojoj će prisutni moći pogledati izložbu fotografija, grafika i ulja čiji su autori učenici i profesori škole.

Koncertima zarađuju novac za matursku ekskurziju

Nakon snježnih padavina i zimskog održavanja cesta, svake godine dolazi do oštećenja kolovoza i udarnih rupa na brojnih putnim pravcima. To je primjetno i ove godine na cestama širom Cazina, a JKP “Čistoća” počelo je s njihovom sanacijom u gradskom dijelu.&nbsp;&nbsp; - Svake godine se pojavljuju udarne rupe. Često se pojavljuju na mjestima gdje nisu kvalitetno riješene oborinske vode. Voda je najčešći uzročnik pojave udarnih rupa, mada ima i srušenih kolnika. Sve to zajedno doprinosi otvaranju udarnih rupa i mi smo na tim radovima tokom cijele godine, mada postoje ovakvi periodi kad je intenzitet veći. To je upravo period nakon zime, kada dolazi do otopljavanja i kada se temperature povise - rekao je Sedin Šišić, direktor JP „Čistoća“ Cazin. 
Šišić ističe da se u raniju sanaciju nije moglo krenuti, jer nisu radile asfaltne baze. Osim toga, zima je ove godine duže trajala, a posljednjih dana zime zabilježene su i nešto intenzivnije padavine, pa su kolnici bili mokri, zbog čega nije bilo moguće pristupiti sanaciji.
- Kad je u pitanju saniranje udarnih rupa i uopće održavanje puteva, naše preduzeće je od „Komunalno-stambenog fonda“ Cazin zaduženo za jedan veliki dio tih puteva. Počeli smo sa saniranjem udarnih rupa u samom centru, što bi trebalo trajati najmanje tri dana, a pri tome ćemo imati i asistenciju policije zbog reguliranja saobraćaja. Radove počinjemo tek sada, iz razloga što su asfaltne baze sa kojima imamo potpisane ugovore i koje nam isporučuju asfalt i potrebne materijale, tek ovih dana počele sa radom – pojasnio je direktor Sedin Šišić.
U narednih nekoliko dana očekuje se sporije odvijanje saobraćaja na gradskim ulicama u Cazinu, a iz JP „Čistoća” su zamolili građane za strpljenje, dok se udarne rupe u potpunosti ne saniraju. Kako bi radovi bili što prije okončani, uposlenici “Čistoće” radit će maksimalnim intenzitetom i sa produženim radnim vremenom.

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Na sjednici Foruma mladih Saveza za bolju budućnost Bihać dogovoreno je da se, posredstvom vijećnika SBB-a, u Gradskom vijeću pokrene inicijativa da Bihać dobije ulicu Srđana Aleksića.&nbsp;- Najbolja solucija koju možemo predložiti je ta da se Đačka ulica – jedna od najljepših bihaćkih ulica, koja je ukrašena vječitom mladošću, nazove odnosno preimenuje u ulicu Srđana Aleksića. Upravo je Aleksić najbolji primjer stotinama mladih ljudi koji svakodnevno prolaze ovuda kakvi prijatelji, sugrađani i, prije svega, ljudi moramo biti -&nbsp;kazao je Armin Halilagić, član Foruma mladih SBB-a Bihać.

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Iako se nalazi u gradu i ima najveći broj učenika u Cazinu, objekt Osnovne škole „Cazin 1“ je najstariji i najviše dotrajao.

Sagrađen je prije više od pola stoljeća i već odavno se javila potreba za izgradnjom nove škole. Nakon godina čekanja i nastojanja da se osiguraju sredstva i potrebna papirologija, od septembra prošle godine počela je gradnja novog objekta, što je obradovalo više od 800 učenika, kao i uposlene. Okončanje radova očekuje se do početka nove školske godine.

- Do sada je od 1.000.000 maraka iz budžeta utrošeno oko 300.000. Osim toga, očekujemo i da će 400.000 maraka izdvojenih u gradskom budžetu biti implementirano vrlo brzo. To bi trebalo biti dovoljno da se pokrije objekt i da se ugradi stolarija, nakon čega krećemo s narednom fazom radova. Potrudit ćemo se da nastavni proces odradimo do kraja – rekao je Zlatko Sabljaković, direktor škole.

Prema planu, u novi objekt bit će utrošeno 2,56 miliona maraka. Okončanje radova očekuje se do septembra, odnosno početka nove školske godine.

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Na današnjoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona u Bihaću usvojen je budžet za 2018. godinu u iznosu od 224 miliona maraka.
Budžet je usvojen sa 17 glasova zastupnika dva dana nakon isteka odluke o privremenom finansiranju Kantona i time je izbjegnuta finansijska blokada. 
Ovogodišnji budžet je za pet miliona maraka veći u odnosu na prošli, zapravo za iznos koji se odnosi na dobit „Unsko-sanskih šuma“. Njegov najveći dio bit će usmjeren na plaće budžetskih korisnika te za dugovanja, posebno ona po osnovu pravomoćnih sudskih presuda, koja dostižu 75 miliona KM. 
Tek jedan dio moći će se usmjeriti za socijalnu i razvojnu komponentu, zbog čega je uporno premijer Husein Rošić pokušavao uvjeriti zastupnike da će budžet imati socijalno-razvojnu komponentu.

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Konačno će danas zasjedati Skupština Unsko-sanskog kantona, na kojoj bi zastupnici trebali donijeti ovogodišnji budžet Kantona, i to nakon dva dana od isteka odluke o privremenom finansiranju. Kašnjenje i „jedva osigurano“ zasjedanje potvrda su i dalje podijeljenosti na krajiškoj političkoj sceni. Stoga, s pravom pitanje – hoće li u ovoj situaciji podjela u Skupštini uspjeti i donijeti ovaj najvažniji dokument.&nbsp; Premijer Kantona Husein Rošić je optimističan i uvjeren da će predloženi budžet u iznosu od 223,9 miliona KM dobiti zeleno svjetlo. Međutim, u Stranci demokratske aktivnosti A-sda su podršku budžetu uvjetovali povećanjem sredstava za Kantonalnu bolnicu, zatim za boračke populacije i poljoprivredu. Nezvanično, u Demokratskoj fronti, koja je i dio koalicije na vlasti, odnosno parlamentarne većine, svoju podršku uvjetuju smjenom određenih direktora u kantonalnim institucijama i preduzećima. 
U SDP-u, također, traže veća izdvajanja za bolnicu, poljoprivredu i boračke populacije. A, tu su još mnogi zahtjevi, čak i iz stranaka parlamentarne većine.
Prijedlog budžeta od 223,9 KM uvećan je za pet miliona KM, odnosno za dobit Unsko-sanskih šuma. Najveći dio odnosi se na plaće budžetskih korisnika, dok tek jedan manji dio mogao bi biti usmjeren u rješavanje socijalnih, odnosno razvojnih projekata. Najveći problem su dugovanja po osnovu izvršnih pravosnažnih sudskih presuda, koje dostižu 75 miliona KM. 
Sve ono što se dešava na ovdašnjoj političkoj sceni, podjele, politička trgovina, ucjene i ustupci s pravom ostavljaju otvorenim pitanje - Hoće li predloženi budžet, za kojeg predlagači kažu da ima blagu razvojnu, ali više socijalnu komponentu, dobiti potrebni broj ruku u Skupštini Kantona, posebno zbog činjenice da najveći dio, ipak, ide za budžetske korisnike, plaće i dugovanja.

Trgovinom do parlamentarne većine

U Kantonalnoj bolnica „Dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću i dalje se rade samo hitni operacijski zahvati, dok su ostali na čekanju.

<h2>Čekaju budžet 
</h2>

Ni do danas nisu nabavljeni anestetici, odnosno dobavljači su zaustavili isporuku zbog dugovanja koja premašuju sedam miliona maraka. Osim toga, sva tri CT aparata koje posjeduje ova bolnica su u kvaru, a nemaju novca da plate popravak.&nbsp;&nbsp;

Ovo je već drugi put u protekla tri mjeseca da bolnica nema anestetika i drugih reagensa, a Vlada USK još nije provela odluku Kantonalne Skupštine o izmirivanju dugovanja Zavodu zdravstvenog osiguranja USK u iznosu od četiri miliona KM koji bi bili proslijeđeni Kantonalnoj bolnici. 


Skupština USK će 2. aprila razmatrati i, kako se očekuje, donijeti budžet Kantona, u kojem bi trebala biti i ta sredstva. S druge strane, u ZZO USK kažu da za to nije bilo pravne osnove, jer budžet Kantona nije donesen i na snazi je odluka o privremenom finansiranju. 


- Pred nama je turbulentno vrijeme. Dobavljači za neizmirena dugovanja konstantno prijete tužbama i blokadom računa, a uz to su prestali s isporukama neophodnih lijekova te medicinskog, sanitetskog i drugog materijala. Sve ovo smo trebali riješiti kreditnim zaduženjem, što nije „prošlo“, i sad nam predstoji teška borba - ističe dr. Smail Dervišević, direktor Kantonalne bolnice.


Obnova sala 


U obnovu u požaru otprije četiri godine stradalih odjela i posebno operacionih sala uložena su tri miliona KM, a da bi bili u funkciji, potrebno je još toliko.


Osim što se radi smanjenim kapacitetima, doveden je u pitanje i rad pojedinih odjela, poput Onkologije, koju je napustio jedini specijalista onkolog, navodno zbog poremećenih međuljudskih odnosa.
Ukupan dug 


Ukupni akumulirani dug odnosno obaveze Kantonalne bolnice iznosi 13,2 miliona KM, od kojih sedam miliona dobavljačima. Ostalo su ranije pozajmice, zaduženja, sudske takse...

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Izgradnja Urgentnog i Hemodijaliznog centra, koji se nalaze u sklopu Zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Cazin, ušla je u završnu fazu i trebali bi biti otvoreni ovog ljeta. Kasnila uplataHemodijalizni centar je trebao profunkcionirati krajem prošle godine, no Vlada USK je kasnila s uplatom obećanih sredstava.- Vlada je još lani trebala isplatiti iz svog budžeta pola miliona maraka, no tek smo prošlog mjeseca dobili 370.000 KM. Tenderi za nabavku opreme su završeni, tako da ćemo u narednih desetak dana potpisati ugovore sa svim dobavljačima. Riječ je o medicinskom i nemedicinskom namještaju i drugoj laboratorijskoj opremi, koja je neophodna da bi Centar za hemodijalizu počeo raditi. Aparati za hemodijalizu su nabavljeni lani. Ostalo nam je da uredimo okoliš objekta i ugradimo ostatak opreme da bismo dobili rješenje od resornog ministarstva i počeli s radom – rekao nam je dr. spec. Amir Murić, direktor ZU „Dom zdravlja“.

Bit će ovo drugi hemodijalizni centar na području USK, ali po uređenju i opremi s kojom će raspolagati bit će daleko ispred onog u Kantonalnoj bolnici u Bihaću.
Uz Hemodijalizni, ovdje će biti i Urgentni centar, no njegova upotrebna dozvola ovisi o uređenju okoliša i samog prilaza objektu. Do sada je u izgradnju zgrade Urgentnog i Hemodijaliznog centra i njihovo opremanje „Dom zdravlja“ uložio tri miliona maraka.
Prošli edukaciju
Hemodijalizni centar u Cazinu moći će svakodnevno na hemodijalizu primati pedesetak pacijenata iz Cazina, Velike Kladuše, Bužima i Bosanske Krupe.
U Hemodijaliznom i Urgentnom centru cazinskog „Doma zdravlja“ radit će 22 medicinara i ljekara, od kojih je jedan dio već prošao potrebnu edukaciju.
Ugovor sa Zavodom 
- Pred nama je sad najteži dio posla, da sve iskoordiniramo i primimo prve pacijente. Pomoć će nam pružiti Kantonalna bolnica, čiji će uposlenici obučiti naše. Centar za hemodijalizu mogao bi početi raditi u junu ili julu ove godine, ako dobijemo ugovor sa Federalnim zavodom, koji nabavlja potrošni materijal – kaže dr. Murić.

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Socijalno-pedagoška životna zajednica u Bihaću nastala je prije 18 godina uz pomoć donatora iz Švicarske, s ciljem da zbrine djecu bez roditeljskog staranja i pomogne im kako punoljetstvo ne bi dočekali bez adrese. Tim stručnjaka U ovom periodu izrasla je u veliku i, kako kažu, sretnu obitelj, a kroz ovu ustanovu prošlo je hiljadu djece. Organizirana je tako da u Bihaću djeluje internat, u kojem su smješteni srednjoškolci i studenti, te hraniteljske kuće u Velikoj Kladuši, Cazinu, Bosanskoj Krupi, Ključu, Sanskom Mostu i Bihaću, dok je u Bužimu u toku otvaranje.- U internatu je trenutno smješteno 75, a u hraniteljskim porodicama 69 djece. Zajednica je ostvarila svoje ciljeve i svrhu postojanja. Zbrinuli smo djecu bez roditeljskog staranja, odnosno kod nas ostaju do punoljetstva – od prijema do njihovog osamostaljenja. Omogućavamo im da završe školu, da uče, da imaju jednaku nadu i šansu kao i ostala djeca - kaže direktorica Fikreta Halimović.Inače, o djeci brinu pedagozi, psiholozi i socijalni radnici uz tim stručnjaka koji radi u internatu. Tu je još 14 staratelja, koji provode praktično sve vrijeme s djecom. Direktorica Halimović podsjeća da i nakon osamostaljenja ostaju u kontaktu. - Provodimo sada aktivnosti da im pomognemo i u tom dijelu. Osigurali smo dva stana za njihov smještaj kada završe srednju školu i postanu punoljetni. Tu im pomažemo prilikom zapošljavanja i studiranja. Pokrenuli smo i određenu mrežu aktivnosti upravo kod posredovanja da nađu posao - kaže Halimović.&nbsp;Spektar aktivnosti Sena i Asko Kurbegović staraju se o djeci u hraniteljskoj kući u Bihaću. - Cijeli dan provodimo s njima i postali smo prava porodica. Tu je čitav spektar aktivnosti. Imamo cvijeće, životinje. Mi se ponosimo njima, a da ovdje žive pravi porodični život, govori i činjenica da oni koji odu vraćaju se, dolaze, posjećuju staratelje – kaže Asko.&nbsp;Ostvarili cilj U Zajednici su zadovoljni saradnjom sa centrima za socijalni rad, bez kojih, kako kažu, ne bi išlo. Također i podrškom koju dobivaju od Vlade Kantona, posebno od nekoliko kompanija. - Ušli smo u jedan period kada nam predstoji dosta rada na uređivanju prostora. Naime, naši su objekti izgrađeni prije 18 godina i već se to osjeti. Predstoji nam dosta rada na uređenju, adaptaciji, tako da nam je to sad mali problem, ali... - kazuje Halimović.

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

U Kantonalnoj bolnici "Dr. Irfan Ljubijankić" ponovo su obustavljene operacije, osim u hitnim slučajevima.&nbsp; Razlog je bizaran, nema anestetika, a to se ovoj zdravstvenoj ustanovi od početka godine dešava već drugi put.
Dobavljač je zbog neizmirenih dugova KB Bihać obustavio isporuku anestetika, a, kako je saopćeno iz bolnice, do ove situacije je došlo jer nisu ispoštovane odluke Skupštine Unsko-sanskog kantona od 25. februara kojima se Vlada USK zadužuje da kroz budžet za ovu godinu planira i isplati sva dugovanja prema Kantonalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i osigura dodatno finansiranje KB Bihać.
Zbog nedostatka anestetika, operacije su bile obustavljene i od Nove godine do polovine januara, pa su pacijenti upućivani u druge kliničke centre.Dobavljačima, kojima se duguje skoro tri miliona KM, isplaćeno je oko 300.000 maraka, no, bilo je to kratkoročno rješenje.
Dok na jednoj strani bolnica svakodnevno dobiva tužbe zbog neizmirenih računa, Kantonalni zavod godišnje sabere 20 miliona od premija zdravstvenog osiguranja.&nbsp;Pretpostavlja se da premiju uplaćuje oko 100.000 korisnika.

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Zaposlenici Doma zdravlja Bihać jučer su održali polusatni štrajk upozorenja, jer im februarska plaća nije isplaćena prema novom kolektivnom ugovoru kao u većini zdravstvenih ustanova. &nbsp;Bez odgovora Razlika u iznosu od oko 90.000 KM trebala je biti naknadno isplaćena. Kako je jučer rečeno, menadžment ove zdravstvene ustanove nekoliko je puta slao upite Zavodu zdravstvenog osiguranja USK, tražeći isplatu zaostatka, no još nisu dobili konkretan odgovor. &nbsp; - Implementacija novog kolektivnog ugovora doktora medicine i stomatologa trebala je biti realizirana za februarsku plaću. Nažalost, to se nije desilo zato što nisu prebačena finansijska sredstva iz Zavoda zdravstvenog osiguranja USK prema našem Domu zdravlja - kazao je dr. Amel Okanović, predsjednik Podružnice Saveza samostalnog sindikata ljekara i doktora stomatologije Doma zdravlja Bihać. &nbsp;Sutra sastanak &nbsp;Dodaje da će sutra biti održan sastanak Sindikalnog odbora USK na kojem će biti raspravljano o implementaciji kolektivnog ugovora i narednim koracima koje će poduzeti. &nbsp;Čekaju rebalans&nbsp; &nbsp; U Zavoda zdravstvenog osiguranja USK ranije su nam kazali da će razlika u plaći ljekarima, ali i svim zaposlenicima Doma zdravlja Bihać biti isplaćena čim se usvoji rebalans budžeta ove ustanove na Skupštini USK, što bi poslanici trebali učiniti u ponedjeljak, 2. aprila, za kada je zakazana sjednica Skupštine USK.&nbsp; &nbsp;

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

U Kantonalnom sudu u Bihaću danas će biti izrečene presude u predmetu Hamdija Lipovača i ostali. Tužilaštvo USK tereti Lipovaču, bivšeg načelnika Bihaća i premijera USK, te Alena Gluhalića, Aidu Džambegović, Senku Zolić i Seada Dupanovića da su prilikom izvođenja radova na Sportsko-rekreacionom centru "Stens" u Bihaću od 2006. do 2009. godine iskorištavali svoje položaje te unošenjem neistinitih podataka u građevinske knjige i uvećavanjem vrijednosti izvedenih radova na štetu Općine Bihać pribavili sebi imovinsku korist.&nbsp; Osim zakonom propisane kazne za zloupotrebu položaja i ovlaštenja, tužiteljica Ornela Cerić zatražila je i izricanje petogodišnje zabrane obavljanja javnih funkcija Hamdiji Lipovači.
Lipovača je, inače, u svojoj završnoj riječi naveo da ga kao načelnika Bihaća nikada ni pisanim ni usmenim putem iz nadležnih općinskih organa nisu upozorili da nešto nije u skladu sa zakonom. Ovaj se sudski postupak vodi dvije i po godine.

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Koncertima zarađuju novac za matursku ekskurziju

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Trgovinom do parlamentarne većine

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

Danas presuda Lipovači i ostalima: Tužilaštvo traži zabranu obavljanja javnih funkcija

Unsko-sanski kanton

Budući umjetnici strahuju da će ostati pod ruševinama nacionalnog spomenika

Tribina SBB-a "Žene odlučuju" u Bihaću: Moramo promijeniti BiH

I u našoj Sanici se može zaraditi i pristojno živjeti

Počinje obnova drugog drvenog mosta u Bosanskoj Krupi

Koncertima zarađuju novac za matursku ekskurziju

Počela sanacija udarnih rupa na kolovozu

Inicijativa za ulicu Srđana Aleksića

Uposleni i 800 đaka imat će mnogo bolje uvjete za rad

Kantonalni budžet za 2018. iznosi 224 miliona KM

Trgovinom do parlamentarne većine

Anestetika i dalje nema, a sva tri CT aparata u kvaru

Hemodijalizni centar Cazin bit će otvoren naljeto

Za 18 godina bili su porodica za više od 1.000 mališana

Zbog nedostatka anestetika: Ponovo obustavljene operacije u KB Bihać

Štrajk u Domu zdravlja jer su zaposlenici dobili manju plaću

Danas presuda Lipovači i ostalima: Tužilaštvo traži zabranu obavljanja javnih funkcija