Budući da se bliži jesen i vrijeme nabavke ogrjeva, građani su se već dali u potragu za ogrjevnim drvetom i peletom kako ove zime ne bi boravili u hladnim stanovima. U slobodnoj prodaji ogrjevno drvo, ovisno o vrsti i kvalitetu, može se nabaviti po cijeni od 65 do 75 KM za metar. 
Za razliku od prošlogodišnje sezone, kada je tona peleta bila i do 600 KM, proizvođači tvrde kako ga pred ovu grijnu sezonu prodaju po 300 KM. 
Veliko interesiranje
Svake godine u ovo vrijeme cijene ogrjevnog drveta počnu rasti, a kako se bliži sezona grijanja, bivaju sve više.
– Preveliko je interesiranje građana za ogrjevnim drvetom i baš ima previše narudžbe. Metar hrastovih drva košta 70, a metar bukovih 75 maraka. Najviše se traži bukovo drvo - kaže Adilan Ćehić, jedan od prodavača ogrjevnog drveta u Bihaću. 
Osim na drva, građanima se nudi i mogućnost grijanja na pelet. Domaćinstva koja imaju centralno grijanje ovaj energent sve više koriste. Potvrđuju to i iz peletara u USK-u ističući kako je potražnja velika. U jednoj od njih tvrde da je cijena na nivou prošlogodišnje.
Kvalitetan pelet 
- Da bi se dobio kvalitetan pelet, treba biti kvalitetna sirovina – ističe Zahid Mujić, jedan od proizvođača i distributera peleta iz Bosanske Krupe.
Cijena tone peleta je identična prošlogodišnjoj. Trenutno je 300 KM po toni.
<h3>Iz razgovora s građanima saznali smo da će se većina ove zime, kao i prethodnih, grijati na drvo. Kažu, znatno je povoljnije u odnosu na druge energente. 
Penzionerima na rate &nbsp;</h3>U Savezu udruženja penzionera USK kažu kako su sa ŠPD „Unsko-sanske šume“ potpisali ugovor o isporuci ogrjevnog drveta. Omogućeno je plaćanje u osam rata. 
&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;





&nbsp; &nbsp; 


&nbsp; &nbsp;

&nbsp; &nbsp; &nbsp;

Metar ogrjevnog drveta 70, a tona peleta 300 maraka

U Bihaću će odlukom Odbora povjerilaca i stečajnog upravnika dioničarskog društva „Krajinaputevi u stečaju“ 23. avgusta 11. put pokušati&nbsp;na javnoj licitaciji prodati upravnu zgradu ove nekada respektabilne firme.&nbsp; 
Brojni problemi 

Zgrada se nalazi u centru Bihaća, na Bedemu, izgrađena u vrijeme Austro-Ugarske&nbsp;kao zgrada Građevinskog ureda 1916. godine po nacrtima Ludviga Hubera (Ludwiga). 

Nakon 1962. godine koristi se kao upravna zgrada „Krajinaputeva“ i zaštićeni je spomenik kulture BiH. 

„Krajinaputevi“ su&nbsp;u godinama nakon rata dobro radili, ali su polako gubili bitke s privatnim kompanijama. Godinama su stvarane obaveze, a nisu plaćane, pa&nbsp;je&nbsp;stečaj na kraju bila logična posljedica nagomilanih problema. U Bihaću&nbsp;kažu kako&nbsp;će biti&nbsp;teško prodati&nbsp;upravu zgradu i predviđaju da će i 11. prodaja proći kao i prethodnih 10. No neki se nadaju da će zgrada ovaj put ipak naći kupca jer se prodaje po principu „viđeno-kupljeno“.&nbsp; 

Početna cijena&nbsp;je 650.000 KM, a kupac snosi sve troškove u vezi s kupoprodajom i uspostavljanjem vlasništva. 

- Ova&nbsp;je cijena prenapuhana, jer&nbsp;taj objekt je u izuzetno lošem&nbsp;stanju i svaki poslovni čovjek bi ga prvo morao srušiti da bi na tom mjestu izgradio novi. Faktički, kupuje se samo plac u centru grada, a problem za svakog kupca&nbsp;je što zgradu kao nacionalni spomenik kulture ne smije rušiti - pojasnio&nbsp;nam je jedan bihaćki poduzetnik dobro upoznat&nbsp;s dešavanjima u „Krajinaputevima“. 

Bez odgovora

Dugovanja „Krajinaputeva“ u stečaju iznosila su oko 7 miliona KM i to prema radnicima 3,6 miliona KM, a ostalo prema bankama, institucijama države i dobavljačima. Naš pokušaj&nbsp;da kod stečajnog upravnika Muhameda Žunića provjerimo detalje prodaje upravne zgrade i druge finansijske pokazatelje ostali su bezuspješni, jer se Žunić u više navrata&nbsp;nije javljao na telefon.


<h3>Rasparčana imovina
</h3>
Radnici „Krajinaputeva“ su bezbroj puta tražili&nbsp;da se ispune obaveze prema njima dok se imovina&nbsp;rasparčavala, kao i da&nbsp;se prodaja poslovnih objekata&nbsp;ne&nbsp;radi&nbsp;mimo utvrđenih zakonskih pravila i budzašto. Nakon prvog stečaja 2012. dvije godine kasnije proglašen je drugi stečaj. U međuvremenu&nbsp;je prodata skoro sva imovina „Krajinaputeva, mehanizacija, asfaltna baza&nbsp;u Lohovu, zemljište u bihaćkom naselju Vedro Polje, Bosanskoj Krupi i Sarajevu.

Bihać: Objekt na Bedemu ide 11. put na javnu licitaciju

Izuzetno značajni Projekt “Zaštita i promocija kestena” Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona (PZUSK) postao je međunarodni u Projektu prekogranične saradnje IPA Hrvatska – BiH - Crna Gora 2014-2020.
Direktor PZUSK Edham Hodžić kaže da je prvi poziv za dostavljanje programa bio u martu 2016. godine.

<h2>Veliki problem&nbsp;</h2>

- Ukupna vrijednost projekta je 589.558 eura, od čega je IPA grant 501.124 eura, a učešće partnera 88.433 eura. S bh. strane, partneri su općine Bužim i Velika Kladuša te PZUSK, a s hrvatske Grad Karlovac, Općina Vojnić i Centar za šljivu i kesten Petrinja. Realizacija bi trebala biti okončana krajem 2019. godine - kaže Hodžić. &nbsp;

Objašnjava da područja pod kestenom u BiH i Hrvatskoj zahvataju skoro 13.000 hektara, a da su svi lokaliteti ugroženi osom šiškaricom, koja se u posljednje dvije godine iz Hrvatske proširila u Unsko-sanski kanton. Krajnji epilog napada ovog štetočine je izumiranje staništa kestena, ističe Hodžić. Da sistemski i dugoročno riješe ovaj problem, stručnjaci kažu da je neophodno učiniti niz povezanih aktivnosti.


- Nakon analize i snimanja stanja kestenovih staništa, treba uraditi program mjera i plan zaštite. Potrebno je uraditi bazu kestenovih šuma na području općina partnera. Ne postoji jedinstvena baza o svim lokalitetima niti se zna struktura vlasništva nad njima – kaže Hodžić.


Kontrola rizika


- Općeniti cilj ovog projekta je da se poveća zaštita i upravljanje rizikom kestenovih šuma kroz zajedničku saradnju bh. i hrvatskih partnera. Kroz ove aktivnosti pratit ćemo i istraživati osu šiškaricu i kroz monitoring organizirati aktivnosti protiv njenog širenja -zaključuje Hodžić.


<h3>Zaštita i promocija
</h3>

Ovaj projekt podrazumijeva aktivnu ulogu akademske zajednice, ustanova kantonalnog i lokalnog nivoa, privrednih subjekata te udruženja kako bi se osigurala biološka zaštita i promocija kestena kao privrednog i prirodnog resursa.

Lokalitet od 13.000 hektara ugrožen je osom šiškaricom

Multidisciplinarni timovi Federalne uprave za inspekcijske poslove su tokom inspekcijskih kontrola u posljednjih pet mjeseci u Federaciji zatekli 285 radnika nacrno, a do kraja godine vršit će nadzore kod onih subjekata koji su u kratkom periodu prijavljivali i odjavljivali zaposlene. &nbsp; 
Bez ugovora

U USK je u oblasti rada i radnih odnosa obavljena 881 kontrola tokom koje su 102 osobe zatečene bez ugovora o radu. 

– U vrijeme pojačanog inspekcijskog nadzora zajedno s federalnim tržišnim inspektorima izdali smo 251 rješenje, 161 prekršajni nalog te prekršajne naloge u iznosu od 161.700,00 KM. Angažirali smo četiri kantonalna inspektora za rad i radne odnose te jedan broj tržišnih. Nakon provedenog inspekcijskog nadzora, poslodavci su prijavili čak 83 posto zaposlenika - kaže Sena Družić, glavna kantonalna inspektorica za rad.

Kantonalni inspektori su u prvih šest mjeseci ove godine kontinuirano provodili pojačani inspekcijski nadzor rada u vrijeme praznika i noćnog rada u ugostiteljskim objektima. Veliki broj subjekata počinio je prekršaje. 

– Mi smo se odlučili da primjenjujemo Zakon o prekršajima po kojem ćemo po prvom prekršaju, a doista je ogroman broj subjekata koji su već imali prvi prekršaj, izdavati prekršajni nalog u iznosu od 3.000 KM za fizička i pravna lica. Odlučili smo se da idemo sa zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka pred sudom - objašnjava Družić. 

Prekršajni nalog 

Sud, stoga, može izreći znatno veći novčani iznos. Budući da oblast izdavanja fiskalnih računa u ugostiteljstvu nije zadovoljavajuća, a prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti prekršajni nalozi iznose samo simboličnih 150 KM, inspektori primjenjuju Zakon o fiskalnim sistemima, u skladu s kojim su prekršajni nalozi od tri do tri i po hiljade KM.
<h2>

Poziv građanima &nbsp;</h2>
Glavna inspektorica za rad Sena Družić pozvala je građane da iskoriste svoje građansko pravo i od ugostitelja, trgovaca i obrtnika zahtijevaju da im izdaju fiskalni račun. Zakonodavni i pravni okvir inspekcija, kako je rečeno,&nbsp;poboljšat će Akcioni plan za borbu protiv sive ekonomije, čije se usvajanje očekuje u narednom periodu.&nbsp;

Inspektori rada u Bihaću otkrili 102 radnika na crno

Uprava Javnog poduzeća “Željeznice Federacije BiH” obavlja posljednje pripreme za raspisivanje javnoga poziva za doelektrifikaciju Unske pruge na dionici Blatna – Bosanska Krupa dugoj devetnaest kilometara. &nbsp;Kraj postupka 
- Nakon što se završi postupak odabira najpovoljnijeg ponuđača i izvođač uvede u posao, projekt elektrifikacije Unske pruge bi, prema našim procjenama, trebao biti završen u roku od tri mjeseca - kaže Samir Alagić, direktor Područja infrastrukture “Željeznica Federacije BiH”. 
Od ukupno planiranih 2.800.000 KM za doelektrifikaciju Unske pruge, “Željeznice Federacije” na zalihama već imaju materijala i rezervnih dijelova koje će ugraditi u ovaj projekt u vrijednosti od 500.000 KM, a dio poslova na doelektrifikaciji obavit će i sami radnici ovoga poduzeća. &nbsp;
Kako kaže Alagić, radnici “Željeznica” trenutno rade na sječi šiblja i izradi profila za kontaktnu mrežu kako bi sve pripremili za predstojeću elektrifikaciju. 
&nbsp;- Sada imamo elektrificiran dio pruge od Bihaća do Bosanske Krupe. Ovim novim projektom bit će elektrificiran glavni kolosijek na otvorenoj pruzi te po dva kolosijeka u stanicama Bosanska Otoka, Bosanska Krupa, ukrsnica Grmuša te u stanici Bihać. U Bihaću će se raditi tri kolosijeka, a u stanici Cazin - Srbljani mreža je u funkcionalnom stanju - kaže Alagić.
Radnici „Željeznica“ su sagledali stanje šest željezničko-cestovnih prijelaza na magistralnoj cesti M-14 kroz kanjon Une, te cestovnih prijelaza na početku Jablanske ulice, i u stanicama Bosanska Krupa, Otoka, Cazin - Srbljani i Bihać. Za njihovu sanaciju bit će potrebna dodatna sredstva. 
Lokalne zajednice 
– Bilo bi dobro da se u sanaciju željezničko-cestovnih prijelaza uključe i lokalne zajednice, gradovi Bihać i Cazin, te općina Bosanska Krupa, kojima gravitira Unska pruga i gdje se cestovni prijelazi nalaze - kaže Alagić. 
Talgo voz 
Alagić je zahvalio svima koji su na bilo koji način dali podršku projektu doelektrifikacije Unske pruge, među kojima i našim parlamentarcima. 
- Doelektrifikacijom Unske pruge bit će okončana, čime će konačno biti stvoreni preduvjeti za uspostavu redovnog putničkog saobraćaja modernim Talgo vozom

Uprava ŽFBH: Unska pruga bi u naredna tri mjeseca trebala biti elektrificirana

U Velikoj Kladuši, na lokalitetu između Osnovne škole „25. novembar“ i Gradske sportske dvorane upriličena je, četvrta po redu, "Kladuška gulašijada". Dobra posjećenost Članovi Omladinskog centra KLOC organizirali su i realizirali ovu manifestaciju, koja je ove godine bila najposjećenija do sada.Na "Gulašijadi“ je učešće uzelo četrnaest ekipa koje su se takmičile za trofej „Prva kutlača“. U nastojanju da baš njihov gulaš bude proglašen najboljim, pojedini kuhari su imali i tajne sastojke, dok je većina bila privržena standardnim receptima. Ekipe su vrijedno radile na pripremi gulaša od popodnevnih sati, zbog očekivane dnevne vrućine.Degustacija gulaša i proglašenje pobjednika obavljeno je u večernjim satima. Ekipe su činili velikokladuški poduzetnici i privatnici. Tročlani žiri ove godine nije imao nimalo lak posao jer su gulaši bili ujednačeni, tako da su dvije pobjedničke ekipe sakupile po dvadeset i tri boda od mogućih trideset.Nagrada za najbolji gulaš na „Kladuškoj gulašijadi 2017.“ pripala je ekipama „Stara čaršija““ i „Armani“, čiji su članovi, prema ocjeni tročlanog žirija, pokazali najbolje kulinarsko umijeće i skuhali najukusniji gulaš.Odlična atmosferaPosjetioci su mogli uživati u solidnom kulturno-zabavnom programu, a za odličnu atmosferu pobrinuli su se „Cazinski muzikanti“ te nekoliko harmonikaša.

Velika Kladuša: Četrnaest ekipa takmičilo se za trofej "Prva kutlača"

U organizaciji Auto moto kluba „Extra Sport“, a pod pokroviteljstvom grada Cazina, na popularnoj stazi „Krajiška zmija“ kod Ostrošca održana je 18. brdsko-brzinska autotrka „Grand prix Cazin 2017“. 
Neslužbeni rezultati 
Učestvovalo je 89 vozača iz šest država: Hrvatske, Poljske, Slovačke, Austrije, Crne Gore i BiH, koji su se takmičili za šampionate Hrvatske, Crne Gore, BiH i Centralno–evropske zone (CEZ).
Prigodnim govorom prvenstvo je proglasio otvorenim gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević. Vozači su vozili dvije vožnje na izazovnoj stazi dugoj 3.870 metara, sa 13 krivina i usponom od pet posto. 
Takmičenje je bilo vrlo zanimljivo i dobro posjećeno, s nekoliko odustajanja i izlijetanja sa staze. Nakon dvije vožnje i zbrajanja rezultata, ali i žalbe jednog vozača, objavljeni su neslužbeni rezultati. 
Prema tim neslužbenim rezultatima, najuspješniji u generalnom plasmanu bili su vozači iz Hrvatske, koji su osvojili prva tri mjesta. Prvi je bio Mario Jurišić iz AK „Autosport“ Rijeka, drugi Bojan Juranić iz AK „Petar Klepac“, a treći Dejan Kopajtić iz AK „Rijeka“.
Od vozača iz BiH, u ukupnom plasmanu najbolji je bio Nihad Seferagić iz AMK „Auto sport“ Cazin, koji je osvojio 13. mjesto. Kada je u pitanju šampionat BiH, prvo mjesto pripalo je Nihadu Seferagiću iz AMK „Auto sport“ Cazin, drugi je bio Bakir Hadžić iz „Arc Racing“ iz Sarajeva, a treći Hasan Ljubijankić iz AMK „Cazin“. 
U svojim klasama pobijedili su Dejan Vujasin iz AKK „Profesional“ B. Luka (grupa N i klasa N2 do 1.600 kubika ), Fuad Smajić iz AMK „Optima Motorsport“ (klasa N3 do 2.000 kubika), Dejan Tatić iz AK „Crankshaft“ (klasa E1 do 1.400 kubika), Hasan Ljubijankić iz AMK „Cazin“ (klasa E1 do 1.600 kubika), Nihad Seferagić iz AMK „Auto Sport“ Cazin (klasa E1 do 2.000 kubika) i Edis Hadžipašić iz AMK „Extra Sport“ Cazin (klasa E1 preko 2.000 kubika). 
U poretku klubova za šampionat BiH prvo mjesto osvojio je AMK „Extra Sport“ iz Cazina, drugi je bio AK „Crankshaft“, a treći AKK „Profesional“, oba iz Banje Luke. Kada je u pitanju šampionat BiH za historijska vozila, najuspješniji je bio Adis Abdić iz AMK „Extra Sport“ Cazin, ispred Dane Milenovića iz AK „Spin“ Sarajevo. 
Kriva je kiša 
Službeno proglašenje pobjednika u takmičenju CEZ nije održano jer se jedan vozač iz Poljske žalio, a njegov zahtjev će rješavati žiri trke. Kako je naveo ovaj takmičar, zbog kiše koja je počela padati pred sami kraj trke pet-šest zadnjih vozača nije imalo jednake uvjete za vožnju u odnosu na ostale, koji su završili trku po suhoj podlozi. 


<h3>Prevrtanje vozila
</h3>
Na ovogodišnjoj utrci zabilježeno je i jedno prevrtanje vozila, a radilo se o najboljem ovosezonskom vozaču iz Cazina Salihu Ljubijankiću, koji je nakon dobrog rezultata na treningu želio pred domaćom publikom ponovo biti u samom vrhu. Na svu sreću, sve je prošlo s lakšom povredom vozača i manjim oštećenjem vozila.&nbsp; 
<h3>Rekord staze
</h3>

Za razliku od proteklih godina, ove godine je skraćena staza „Krajiška zmija“ za gotovo 200 metara tako da je dobiven novi rekord staze. Raniji rekord držao je Laslo Saš (Sasch) iz Mađarske u vremenu od 2:10 minuta, dok je novi rekorder staze Petar Dajak iz Hrvatske (AK „Solin“) sa vremenom od 2:15 minuta. Evidentno je, da iako je staza kraća za 200 metara, stari rekord nije oboren, što pokazuje koliko je prije nekoliko godina dobro vozio Saš koji ove godne nije učestvovao u takmičenju.

Cazin: Na "Krajiškoj zmiji" takmičilo se 89 vozača iz šest država

Uposlenici JKP „Komrad“, vozeći se u čamcima, započeli su akciju čišćenja obala rijeke Une u centru grada.
Riječ je o ekološkoj akciji koja će u narednom periodu zaživjeti kao redovna aktivnost uposlenika JKP „Komrad“ na čišćenju i uređenju javnih površina u gradu Bihaću. Prema riječima Vida Šantića, direktora JKP „Komrad“, eko-patrola čamcima će kontinuirano čistiti obale rijeke Une, a u planu su akcije čišćenja obala Une zajedno s mještanima onih mjesnih zajednica kroz koje protječe rijeka Una.&nbsp; Ova aktivnost bit će realizirana u narednom mjesecu, a već sljedeće godine, od maja do septembra, konstantno će se čistiti obale rijeke Une od smeća koje nesavjesni građani ostavljaju i narušavaju prirodnu ljepotu rijeke Une.

Eko-patrola će u čamcima čistiti obale rijeke Une

Strašno nevrijeme praćeno grmljavinom, snažnim vjetrom, kišom i gradom pogodilo je danas Bihać.&nbsp; Nevrijeme je svakako najteže palo poljoprivrednicima čiji su se usjevi našli na milosti i nemilosti "majke" prirode.
Pogledajte kako je to izgledalo.

Strašno nevrijeme pogodilo Bihać | Snažan vjetar, praćen grmljavinom, kišom i gradom poljoprivrednike bacio u očaj

Na danas održanoj sjednici Kantonalnog odbora SBB-a USK-a, a po pitanju trenutne političke situacije na USK i učešća SBB-a u vlasti na Kantonu, donijeta je odluka o prestanku davanja podrške trenutnoj kantonalnoj vlasti. Saopćenje prenosimo u cijelosti: 
- Uprkos brojnim upozorenjima KO SBB USK-a, a u vezi s ponašanjem određenih poslanika iz vladajuće SDA i dovođenjem u pitanje funkcioniranje cjelokupne vlasti na Kantonu, KO SBB USK-a donosi odluku o prestanku davanja podrške trenutnoj vlasti na Kantonu i istovremeno apelujemo na druge političke subjekte ako su u mogućnosti da naprave drugu parlamentarnu većinu radi stabilnosti Kantona, mi smo spremni podržati manjinsku vladu.&nbsp; 
Ovim putem, također, napominjemo naše članove i građane da smo do sada bili stabilizirajući faktor i podržavali rad izvršne vlasti. Ne želimo i nećemo biti dio politike koji se bavi isključivo kadrovskim pitanjima i ne želimo da naš rad dovede funkcioniranje kantonalnih institucija pod znak pitanja.

Trenutnoj vladajućoj političkoj stranci dali smo i previše vremena da riješe unutarstranačke probleme koji već mjesecima blokiraju rad Kantona.

Za kraj, poručujemo trenutnoj vlasti da se počnu baviti problemima naših građana i budžetskih korisnika koji se svakodnevno gomilaju.

SBB USK-a će na narednoj sjednici donijeti smjernice daljnjeg djelovanja poslanika SBB-a u Skupštini Unsko-sanskog kantona - navedeno je u saopćenju za javnost.

SBB USK: Ne želimo biti dio političke trgovine, prestajemo podržavati trenutnu vlast na Kantonu

U Sanskom Mostu održana je promocija knjige „Pokošeni ljiljani bijeli" autorice Ramzije Kanurić-Oraščanin, u kojoj je jedan dio posvećen uspomeni na rahmetli generala Mehmeda Alagića. &nbsp; 
Iako slabo posjećena, promocija je kroz riječi autorice Kanurić-Oraščanin te promotora Nedžiba Vučelja i Alagićevog saborca Mustafe Šante oživila sjećanje na ratni put legendarnog komandanta te njegove najteže godine, one u miru, kada je prerano u 56. godini otišao s ovog svijeta razočaran u državu i ljude. 

- Čovjek će postati legenda u srazmjeru njegovog djelovanja na svakom planu, ponajviše njegovom trudu za dobrobit ljudi oko njega. On se rodi, odškrine vrata ovoga svijeta, progleda i udahne zrak, ali ih samo rijetki zatvore i presele se u legendu, a legende živi vječno - tako počinje odjeljak knjige „Pokošeni bijeli ljiljani", koji govori o slavnom komandantu 3. i 7. korpusa Armije RBiH.

Književnik Nedžib Vučelj, i sam učesnik proteklog rata, podsjetio je na poratne susrete s generalom Alagićem u Bužimu, gdje je promovirana knjiga „Rat u srednjoj Bosni", a ispričao je anegdotu o nastanku promovirane knjige.

- Kada sam Ramziju pitao jesi li napisala o tome ko je naudio našem rahmetli generalu Alagiću, kazala mi je: „Pročitaj." I zaista sam našao imena ljudi koji su po meni jedni od krivaca što je naš Mehmed skončao prije vremena - kazao je Vučelj.
Za Alagića je rekao da je bio čovjek širokih vidika, a takve ljude neizmjerno cijeni.&nbsp; 
Mustafa Šanta ispričao je kako je došlo do čuvenog televizijskog javljanja uživo generala Mehmeda Alagića 1995. godine na programu TV Sarajevo.

- Stupio sam u kontakt sa Senadom Hadžifejzovićem i dogovarao generalovo javljanje uživo. Hadžifejzović će mnogo godina kasnije u svojoj knjizi „Rat uživo" priznati da se bojao šta će general Alagać kazati, jer je to bilo prvi put da se jedan komandant na taj način obraća javnosti - podsjetio je Šanta.

Emotivna promocija koja je počela predivnom pjesmom „Jecaš, Sano, ne žuboriš" rahmetli autora Faruka Jažića, a u i interpretaciji Amile Glamočak, završena je druženjem autorice s publikom, među kojom je bila i supruga rahmetli generala Ziska Alagić.

Oživljeno sjećanje na generala Mehmeda Alagića

Uposlenici najstarije medijske kuće na području Bihaća JP RTV Bihać jučer su stupili u sedmodnevni štrajk upozorenja u periodu od 11 do 13 sati, a razlog je neredovna isplata plaća.
Bez rješenja &nbsp;Iako uvažavaju situaciju u kojoj se nalazi grad Bihać, s egzistencijalnim problemima susreću se i radnici Radija Bihać, jer zarađuju već šestu plaću, a onu za oktobar prošle godine dobili su u martu. &nbsp;Prema riječima Mirsada Zulića, predsjednika Sindikalne podružnice JP RTV Bihać, radnici potražuju neisplaćene plaće za novembar i decembar prošle te januar, februar i mart ove godine. Sindikat je pokušao pronaći rješenje s menadžmentom preduzeća, ali u tome nisu uspjeli.&nbsp;- Najveći broj nas je kreditno opterećen, potrošačka korpa iz dana u dan raste i svako kašnjenje plaće za nas je dodatni teret i briga. Banke već prijete pojedinim uposlenicima pljenidbom imovine i pokretanjem hipoteka, a tužbe i slične mjere najavljuju i preduzeća kojima radnici moraju redovno plaćati račune za režije - kazao je Edin Delić, zaposlenik Radija Bihać. &nbsp;Dobili podršku&nbsp;Ukoliko se što prije ne nađe rješenje za nastalu situaciju, Sindikalna podružnica iskoristit će i ostale zakonom predviđene mjere, a punu podršku dobili su i od Sindikata grafičkih, izdavačkih i medijskih radnika BiH, kao krovne organizacije za zaštitu radničkih prava.&nbsp;

Radnici Radija Bihać traže pet zarađenih plaća

Veliki broj osnovnih škola u Krajini je obilježilo Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a među njima bili su i učenici Osnovne škole "Crvarevac" iz "Crvarevca" kod Velike Kladuše, koji su zajedno sa svojim nastavnicima organizirali bogat program u prostorijama škole.

Školska priredba održana u holu škole bila je bogatog sadržaja na kojoj su učenici prikazali roditeljima i drugima gostima šta su naučili u protekloj školskoj godini.

Prvo su svi pozorno saslušali historijski sat, a potom su se zabavljali uz muziku i pjesme mališana, kao i folklorne igre.

Na kraju je uslijedilo zajedničko slikanje učenika i nastavnika što će biti jedna lijepa školska uspomena. Naime, Osnovna škola "Crvarevac" svake godine održi školsku priredbu povodom Dana nezavisnosti, ali i kada su u pitanju drugi državni i vjerski praznici.

Osnovna škola "Crvarevac"

Velika Kladuša: Učenici obilježili Dan nezavisnosti

Delegacija Gradske uprave i Gradskoga vijeća Bihaća&nbsp;te predstavnici političkih partija, danas su&nbsp;povodom&nbsp;Dana nezavisnosti BiH položili&nbsp;cvijeće na Partizansko groblje u Borićima, katoličko groblje Žegar, mezarje Humci i mezar dr. Irfana Ljubijankića, ministra vanjskih poslova RBiH.

Odavanje počasti svima onima koji su dali živote kroz historiju grada Bihaća za slobodu i nezavisnost Bosne i Hercegovine, bili su prilika da se još jednom ukaže na značaj obilježavanja datuma koji su historijski važni za državu BiH, a jedan od njih je i Dan nezavisnosti BiH.

- Danas smo se polažući cvijeće i odavanjem počasti,&nbsp;prisjetili svih onih koji su od srednjovjekovne BiH, potom 1878. godine, Drugoga svjetskog rata i posljednjeg odbrambeno-oslobodilačkog rata dali živote za njenu nezavisnost i suverenost. Ovo je poruka svima nama da čuvamo i njegujemo BiH, jer nam je ona jedina domovina. U ovim danima mi moramo pokazati naše jedinstvo i zajedništvo i svima nama naša domovina BiH mora biti na prvom mjestu -&nbsp;kazao je Šuhret Fazlić, gradonačelnik Bihaća.

<img alt="dan-nezavisnosti-bih-u-bihacu-obiljezen-i-polaganjem-cvijeca-2" src="/media/old/58b6d41a-68f8-4f74-8230-01e60a0a0a64-dan-nezavisnosti-bih-u-bihacu-obiljezen-i-polaganjem-cvijeca-2.jpg" title="dan-nezavisnosti-bih-u-bihacu-obiljezen-i-polaganjem-cvijeca-2">

Polaganje cvijeća u Bihaću

Istaknuvši da je Dan nezavisnosti BiH od izuzetne važnosti za državu i njene građane, Davor Župa, predsjedavajući GV Bihać kazao je da samo nezavisna BiH nudi sigurnost za zaštitu svih prava njenih građana.

- U referendumu 1992. godine učestvovali su predstavnici sva tri naroda i ostali o čemu svjedoči i izlaznost, odnosno procent glasača koji su dali podršku nezavisnosti i suverenosti BiH. To su historijske činjenice i kao takve će ostati zapisane u ovaj današnji praznik -&nbsp;kazao je predsjedavajući Župa.

Polaganjem cvijeća obilježen Dan nezavisnosti BiH

Gradonačelnik Bihaća: Čuvajmo i njegujmo BiH, jer nam je ona jedina domovina

Svečanom sjednicom Gradskog vijeća, na kojoj su zaslužnim pojedincima i institucijama dodijeljena najviša gradska priznanja, i degustacijom rođendanske torte, poklonom bihaćkih ugostitelja i privrednika, Grad Bihać jučer je proslavio 757. rođendan.&nbsp;

&nbsp;Pronašla medaljon

I ove godine rođendanska torta duga 35 metara bila je postavljena u Gradskoj tržnici, na čije su parče, kao i prethodnih godina, strpljivo čekali brojni školarci i građani Bihaća, nadajući se da će baš oni biti sretnici i pronaći medaljon Grada Bihaća. Najviše sreće imala je Esma Avdagić, koja je za pronalazak medaljona od jedne turističke agencije na poklon dobila putovanje za dvije osobe.&nbsp;

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća održana je dodjela priznanja i nagrada zaslužnim pojedincima i institucijama. Odlukom Komisije za odlikovanja i priznanja Gradskog vijeća ove godine niko nije proglašen za počasnog građanina Grada Bihaća, jer pristigli prijedlozi za ovu titulu nisu zadovoljili kriterije. Najviše gradsko priznanje „Povelja 26. februar'' dobili su Mersad Ćoralić Kiro, Fikret Midžić i Kantonalna bolnica ''Dr. Irfan Ljubijankić''.&nbsp;

<img alt="torta-bihac56" src="/media/old/58b5af85-39a0-472e-b8e9-35c70a0a0a64-torta-bihac56.jpg" style="height: 399px; width: 600px;" title="torta-bihac56">

Plaketu branilaca-oslobodilaca Bihaća dobili su pripadnici IDČ „Tigrovi" 502. viteške brdske brigade, Dževad Felić, Sejad Hambašić, Edhem Alibegović Moka, Huse Tutić, Bekir Goretić, Sead Kličić, Edhem Ibrišimović, Meho Merdanić, Smail Islamović Daidža, Frančeski Janda, Senad Dedić, Almir Bajrić Lav, Osman Saračević Didin.&nbsp;

Nagrada „Japodski konjanik'' ove godine uručena je Hadisu Ramiću, Aldinu Mahmutoviću i Daliboru Đumiću.&nbsp; 
Dobitnici Plakete Grada Bihaća su Reuf Ljubijankić, Rasema Mirza Ibrahimpašić, Admir Lješčanin, Moto-klub „Stara karabaja" Bihać i Udruženje djece i odraslih s posebnim potrebama „Radost druženja" Bihać.&nbsp;

&nbsp;Zahvalnice Grada

Zahvalnica Grada Bihaća uručena je Raifu Ferhatoviću, Selmi Selman, Beganu Dizdareviću, Jasminu Halilagiću, Husniji Feliću i Jasminu Musliću. 
Posebno priznanje uručeno je Jusufu Loniću za istaknuti doprinos i posebne zasluge u sferi društveno-političkog života.&nbsp;

<h2>&nbsp;Posjeta najstarijim sugrađanima&nbsp;</h2>

Bihaćki gradonačelnik Šuhret Fazlić, zajedno s Enesom Hrustanović, direktoricom JP RTV Bihać, u sklopu obilježavanja 757. rođendana Grada Bihaća, posjetio je najstariju Bišćanku Hanifu Dizdarić, koja ima 97, i najstarijeg Bišćanina Sabriju Bajrovića, koji ima 96 godina. Tom prilikom uručili su im i prigodne poklone.&nbsp;

<h2>&nbsp;Brojni sadržaji&nbsp;</h2>

U proteklim danima rođendan Grada obilježen je nizom kulturnih dešavanja, izložbama, promocijama knjiga te koncertima. Među njima je i u subotu održani koncert grupe „Parni valjak", koji su nakon 20 godina ponovo oduševili posjetioce u prepunoj Sportskoj dvorani ''Luke'' u Bihaću.&nbsp;

Degustacija u Gradskoj tržnici

Torta duga 35 metara za  757. rođendan Bihaća

Dinko Bećirspahić (SBB), vijećnik u Gradskom vijeću (GV) Bihać, pokrenuo je inicijativu za smanjenje vijećničkih naknada za 40 posto, ponukan primjerom gradonačelnika Šuhreta Fazlića (GS), no on je gotovo jednoglasno odbijen.

Jedini koji je glasao za bio je vijećnik Bećirspahić.&nbsp;

- Šta da kažem, klubovi političkih stranaka GS-a, SDP-a, A-sda i DF-a su rekli svoje, navodeći različite razloge, a na kraju se i opoziciona SDA priklonila većini, kada je isposlovala manji bod za obračun komunalne naknade za 2017. godinu zbog privrednika koji imaju velike poslovne prostore - kazao nam je Bećirspahić, ne krijući razočarenje.&nbsp;

Dodaje da očigledno nema iskrene namjere za uštede u budžetu.

Vijećnički paušal iznosi 240 KM. Osim paušala, bihaćki vijećnici zarađuju 100 KM po održanoj sjednici i 50 KM po održanoj sjednici nekog od radnih tijela, odnosno komisija, a uglavnom su svi članovi komisija. Gradski vijećnik može mjesečno zaraditi otprilike 500 KM.

&nbsp;

Metar ogrjevnog drveta 70, a tona peleta 300 maraka

Bihać: Objekt na Bedemu ide 11. put na javnu licitaciju

Lokalitet od 13.000 hektara ugrožen je osom šiškaricom

Inspektori rada u Bihaću otkrili 102 radnika na crno

Uprava ŽFBH: Unska pruga bi u naredna tri mjeseca trebala biti elektrificirana

Velika Kladuša: Četrnaest ekipa takmičilo se za trofej "Prva kutlača"

Cazin: Na "Krajiškoj zmiji" takmičilo se 89 vozača iz šest država

Eko-patrola će u čamcima čistiti obale rijeke Une

Strašno nevrijeme pogodilo Bihać | Snažan vjetar, praćen grmljavinom, kišom i gradom poljoprivrednike bacio u očaj

SBB USK: Ne želimo biti dio političke trgovine, prestajemo podržavati trenutnu vlast na Kantonu

Oživljeno sjećanje na generala Mehmeda Alagića

Radnici Radija Bihać traže pet zarađenih plaća

Velika Kladuša: Učenici obilježili Dan nezavisnosti

Gradonačelnik Bihaća: Čuvajmo i njegujmo BiH, jer nam je ona jedina domovina

Torta duga 35 metara za 757. rođendan Bihaća

Nema iskrene namjere za uštede u budžetu

Unsko-sanski kanton

Metar ogrjevnog drveta 70, a tona peleta 300 maraka

Bihać: Objekt na Bedemu ide 11. put na javnu licitaciju

Lokalitet od 13.000 hektara ugrožen je osom šiškaricom

Inspektori rada u Bihaću otkrili 102 radnika na crno

Uprava ŽFBH: Unska pruga bi u naredna tri mjeseca trebala biti elektrificirana

Velika Kladuša: Četrnaest ekipa takmičilo se za trofej "Prva kutlača"

Cazin: Na "Krajiškoj zmiji" takmičilo se 89 vozača iz šest država

Eko-patrola će u čamcima čistiti obale rijeke Une

Strašno nevrijeme pogodilo Bihać | Snažan vjetar, praćen grmljavinom, kišom i gradom poljoprivrednike bacio u očaj

SBB USK: Ne želimo biti dio političke trgovine, prestajemo podržavati trenutnu vlast na Kantonu

Oživljeno sjećanje na generala Mehmeda Alagića

Radnici Radija Bihać traže pet zarađenih plaća

Velika Kladuša: Učenici obilježili Dan nezavisnosti

Gradonačelnik Bihaća: Čuvajmo i njegujmo BiH, jer nam je ona jedina domovina

Torta duga 35 metara za 757. rođendan Bihaća

Nema iskrene namjere za uštede u budžetu