Izvorna grupa „Kladuški bećari" iz Velike Kladuše čuva i interpretira izvorne narodne pjesme, koje su se pjevale po Cazinskoj krajini prije više od stotinu godina. Član grupe Smail Kekić, koji ima 61 godinu, prisjeća se kako je osnovana ova grupa.&nbsp;

&nbsp;Pravi veseljak

- Kad sam bio golobradi momčić, volio sam slušati kako pjeva Husein Begović zvani Garibić, koji je bio pravi veseljak. On je volio omladinu i znao je lijepo zapjevati starinske pjesme. Za početak rada i osnivanje ove grupe vezuje se upravo njegovo ime - ističe Kekić.

Otkrio nam je kako je nastalo ime grupe „Kladuški bećari", koju čine rođaci Mujo i Fehim Murtić i on.&nbsp;

- Garibić nas je jednom okupio želeći čuti kako pjevamo. Bio je oduševljen i kazao nam je da ovakvih ''slavuja'' nema nadaleko. Savjetovao nas je da formiramo izvornu grupu i pitao kako bismo je nazvali. Odmah smo uglas rekli "Bećari", a on se nasmiješio i dodao da bi bolje zvučalo „Kladuški bećari", na što smo svi pristali. Usput nam je dao sijaset korisnih savjeta, a jedan od njih je bio da pjevamo isključivo izvorne pjesme i tako ih sačuvamo od zaborava - prisjeća se Kekić.

Danas je veliki repertoar starih pjesama koje izvode „Kladuški bećari", poput "Oj, Kladušo", "Javljam ti se, majko, iz tuđine", "Svekrva i snaha", "Tri bećara", "Sivi soko", "Tri livade", ''Mujo veli"...

&nbsp;Moderni trend 
&nbsp; 
- To su stare narodne pjesme iz ovog dijela BiH, koje se još mogu čuti samo na našim nastupima, jer smo ih sačuvali od zaborava. Pjesma "Taj Mehmede" stara je više od 100 godina i potječe iz mjesta Podzvizd kod Velike Kladuše. Za neke pjesme ni najstariji mještani ne pamte kada su nastale i ko su im autori. Zanimljivo je da nas rado slušaju i mladi - ističe Mujo Murtić.

<h2>&nbsp;Nastupi u BiH i regiji</h2>

&nbsp;''Bećari'' ističu da bi trebalo puno vremena da nabroje sve nastupe koje su imali u selima, gradovima i zemljama gdje su bili.&nbsp;

- Slušali su nas i gledali po BiH, Turskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i zemljama zapadne Evrope, a neizostavni smo na festivalima folklora u našoj domovini. U posljednje vrijeme bili smo i učesnici na snimanju "Krajiškog tradicionalnog sijela" i TV emisije "Bajramski običaji'' - kazao nam je Murtić.

Pjevački trio iz Cazinske krajine njeguje izvorni zvuk

„Kladuški bećari" izvode pjesme stare stoljeće i više

Unsko-sanski kanton uskoro će dobiti fakultet zdravstvenih studija. Rezultat je to inicijative o prerastanju Visoke zdravstvene škole u fakultet zdravstvenih studija, koja je poslana s vanredne sjednice Senata Univerziteta u Bihaću Privremenom upravnom odboru (PUO).

&nbsp;Imenovana komisija&nbsp;

Rektor Fadil Islamović ističe da je inicijativa podržana te da će se u narednom periodu raditi na stvaranju uvjeta za upis studenata na četverogodišnjih studij u dva postojeća smjera. Iako manje-više u medijskoj zavjetrini, ideja o prerastanju Visoke zdravstvene škole u fakultet egzistira već duže vrijeme. Svoje formalne obrise dobila je odlukom Senata 2015. godine. Tada je imenovana komisija sastavljena od pet profesora ove škole sa zadatkom pripreme elaborata.

- Komisija je uradila dobar posao, napravila elaborat koji je bio i sveobuhvatniji nego što je to moguće realno prihvatiti pa smo mi održali vanrednu sjednicu Senata, koja je bila posvećena tematski ovom problemu - kaže Islamović.&nbsp;

<img alt="fadil-islamovic" src="/media/old/58aeb822-7490-4fea-96d8-5bd40a0a0a64-fadil-islamovic.jpg" title="fadil-islamovic">

ISLAMOVIĆ: Data podrška

Nakon dva sata rasprave i diskusije data je puna podrška ovoj inicijativi za prerastanje trogodišnjeg u četverogodišnji studij, s mogućnošću da se u dogledno vrijeme organizira jedinstveni studij.

&nbsp;Realni kapaciteti&nbsp;

- Ovdje moramo naglasiti da je inicijativa prihvaćena u granicama realnih kapaciteta, a to znači da se dva postojeća smjera sestrinstvo i sanitarno inžinjerstvo uvedu u četverogodišnji studij. Nakon toga narednih godina moći ćemo razmišljati, eventualno, o zaživljavanju nekih novih smjerova, o kojima je bilo riječi u ponuđenom elaboratu - ističe rektor.&nbsp;

<h2>&nbsp;Upis već naredne godine</h2>

Komisija ima obavezu da u okviru ovog početnog materijala-elaborata definira tzv. diferencijalnu razliku za studente koji su okončali školovanje po studijskom programu od 180 ECTS kredita radi omogućavanja upisa na četverogodišnji studij sa 240 ECTS kredita. Zaključak Senata upućen je PUO, a Islamović je uvjeren da će se već naredne školske godine studenti upisivati na četverogodišnji studij.

&nbsp;

&nbsp;

Prihvaćena inicijativa o osnivanju nove visokoškolske ustanove

Bihać dobiva fakultet zdravstvenih studija

Na prostoru Unsko-sanskog kantona u julu ove godine prvi put bi trebao biti održan filmski festival. &nbsp;Ideja je rođena prošle godine, a Krajina Film Festival (KFF) zamišljen je kao ozbiljan, visokobudžetni projekt, koji bi, osim filmskih projekcija, trebao uključivati i brojne popratne sadržaje, muzičke i edukativne.&nbsp;

Finansijska pomoć

Prema riječima inicijatora KFF-a Harisa Samardžića, predsjednika Udruženja filmskih radnika Bosanske krajine, podršku festivalu dali su i poznati glumci poput Emira Hadžihafizbegovića, a Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport USK obećalo je finansijski pomoći realizaciju projekta. Prijave za festival već su otvorene i trajat će do 15. aprila, no taj rok će, vjerovatno, biti i produžen.&nbsp;

- Trenutno su otvorene prijave za filmove koji će onda proći kroz rešeto selektora. Nemamo neku specijalnu temu, nego ćemo pri odabiru filmova za prikazivanje gledati kvalitet filma, produkcijski dio, glumu i, naravno, samu priču. Festival je zamišljen s osam festivalskih noći i osam dugometražnih filmova u takmičarskoj selekciji, dok su kratkometražni igrani filmovi zapravo prostor za sve mlade autore i profesionalce da se dokažu - rekao je Samardžić.

<img alt="haris-samardzic" src="/media/old/58aeb710-7eb0-4236-9b9d-5a010a0a0a64-haris-samardzic.JPG" title="haris-samardzic">

<h4>Samardžić: Inicijator festivala&nbsp;</h4>

Budžet KFF-a iznosit će 60.000 KM, a kroz ta sredstva trebao bi biti osiguran bogat festivalski program te dolazak poznatih imena iz domaće kinematografije.&nbsp;

&nbsp;Brojne radionice 
&nbsp; 
- U okviru festivala imat ćemo i "music stage", odnosno koncerte tokom pet noći. Svaki dan festivala imat ćemo i radionice, „Kafa sa...", održavat ćemo pres-konferencije. Tako će mladi ljudi s prostora USK dobiti priliku da upoznaju sve te filmske radnike i da počnu nešto raditi, jer neka vrsta mota na prvom festivalu je jedna izjava Emira Hadžihafizbegovića: „Palimo kamere, a ne tenkove" - kazao je Samardžić.

<h2>Bihać domaćin ove godine</h2>

Nagrade KFF-a bit će dodijeljene za najbolji dugometražni igrani film, dugometražni dokumentarni film, kratkometražni igrani film i kratkometražni dokumentarni film. Festival će ove godine, najvjerovatnije, biti održan u Bihaću, i to od 23. do 30. jula, a zamisao je da se svake godine mijenja grad domaćin, što će zavisiti od saglasnosti i pomoći lokalnih zajednica.

&nbsp;

Tim mladih priprema osmodnevnu manifestaciju

Prvi Krajina Film Festival bit će održan u julu

Vlada Unsko-sanskog kantona je danas u Bihaću na 47. sjednici utvrdila &nbsp;Nacrt Strategije prema mladima za period 2016. – 2020. godine. Ovaj dokument bit će upućen Skupštini USK na razmatranje i usvajanje.&nbsp;

Cilj donošenja Strategije je stvaranje i provođenje politika prema mladim na svim nivoima vlasti USK, kroz višesektorski pristup, uzimajući u obzir potrebe, zahtjeve i interese mladih. Donošenjem Strategije uspostavljaju se kriteriji u skladu sa evropskim načelima u radu javnih uprava kod provođenja politika prema mladima, utvrđivanje i definisanje mjera i preporuka za rad s mladima i omladinskim aktivnostima, jačanje sudjelovanja i uključivanja mladih u odlučivanje.&nbsp;

Cljevi su i jačanje volonterizma među mladima, provodenje načela nediskriminacije, solidarnosti i etičnosti u svim aktivnostima koje se tiču mladih, te jačanje ljudskih, tehničkih i administrativnih kapaciteta omladinskih udruženja. &nbsp;

- Bez Strategije nema mogućnosti apliciranja za sredstva iz međunarodnih projekata, a kroz Strategiju su utvrđene prioritene oblasti i to: rad, zapošljavanje, poduzetništvo mladih, obrazovanje i nauka mladih, socijalna briga za mlade i zdravstvena zaštita - izjavio je premijer USK Husein Rošić (SDA).

On je obavezao je Ministarstvo zdravstva i socijalne politike da se, na ovom tragu, aktivno uključi i u proces realizacije programa Federalnog zavoda za zapošljavanje namijenjenog prvom zapošljavanju mladih ljudi.&nbsp;

- Prošle godine od 6,5 miliona kojeje dobio USK svega dva miliona su utrošena &nbsp;za prvo &nbsp;zapošljavanje. U ovj goodini sa nivoa FBIH za podršku zapošljavanju obezbijeđeno je &nbsp;9 miliona KM i njih, uz monitoring &nbsp;trošenja, treba usmjeriti u prvo zapošlajavanje – istakao je Rošić.

Na prijedlog Sanele Ćenanović (SBB), ministrice obrazovanja, nauke, kulture i sporta prihvaćen je Prijedlog Odluke o visini sredstava za potrebe troškova vođenja postupka osnivanja srednje škole od faze podnošnja zahtjeva do okončanja postupka po zahtjevu. Utvrđena je visina potrebnih sredstava za troškova vođenja postupka osnivanja srednje škole u iznosu od 5 000,00 KM.

Kako su su stvorene pravne pretpostavke za vođenje pregovora sa Samostalnim sindikatom ljekara i doktora stomatologije u F BiH radi zaključivanja Kolektivnog ugovora o pravima i obavezama poslodavaca i zaposlenika - doktora medicine i doktora stomatologije u oblasti zdravstva na teritoriji FBiH, a da se moglo pregovarati o Kolektivnom ugovoru, Vlada Unsko - sankog kantona, imenovala je novog ministra zdravstva i socijalne politike Saliha Mesića za vođenje pregovora i potpisivanje protokola.&nbsp;

Na lični &nbsp;zahtjev razriješen je Adnan Hamedović, predsjednik Privremenog Upravnog odbora (PUO) Službe za zapošljavanje USK, a &nbsp;Emil Šehić imenovan za predsjednika do okončanja postupka izbora stalnog Upravnog odbora (UO) Službe.

Na 47. sjednici u Bihaću

Vlada USK predložila Strategiju prema mladima  od 2016. do 2020.

Gradska uprava Bihaća, zajedno s Kulturnim centrom, Gradskom galerijom i Javnom ustanovom za sport, odmor i rekreaciju, i ove godine nizom zanimljivih sadržaja i događaja obilježit će 757. rođendan Grada Bihaća. Ovogodišnje obilježavanje trajat će sedam dana, u okviru kojih će biti realizirano 13 sadržaja. Bišćani i gosti imat će priliku prisustvovati zanimljivim kulturno-sportskim događajima.

Predstave i radionice

Program obilježavanja počinje u ponedjeljak, 20. februara, koncertom ''Muzičke omladine &amp; Haman Jazz Banda'' u Gradskoj galeriji. Dan kasnije u dvorani ''Luke'' predviđene su omladinske sportske aktivnosti, odnosno takmičenje učenika u malom nogometu, stonom tenisu i šahu, a isti dan u kinu ''CineStar'' za mališane će biti organizirana projekcija animiranog filma ''Snježna kraljica 3 - Vatra i led''.

U sali Kulturnog centra u srijedu, 22. februara, bit će upriličen prijem djece iz bihaćkih vrtića u ''Unske smaragde'', isti dan u Kantonalnoj i univerzitetskoj biblioteci održat će se kreativna radionica za djecu predškolskog uzrasta i osnovnih škola, a u večernjim satima u sali Kulturnog centra za građane besplatno će biti izvedena stand-up komedija Željka Pervana "Na rubu Europe".

&nbsp;Pohod planinara

Četvrtog dana manifestacije građani će moći pogledati izložbu Arhiva USK pod nazivom "Bihać i prostor USK kroz vrijeme", a u petak, 24. februara, u Gradskoj galeriji otvorit će se izložba i održati promocija knjige "Pišem ti bosančicu" autorice Alme Zulfikarpašić.

Za dane vikenda predviđena je promocija zbirke pjesama "Govor duše" autorice Džehve Havić, a u dvorani ''Luke'' koncert grupe ''Parni valjak''. Također, za mlade darivaoce krvi bit će prijem, a za ljubitelje prirode u nedjelju, 26. februara, predviđen je pohod do Planinarskog doma ''Plješevica''.&nbsp;

&nbsp;

<h2>&nbsp;Svečana sjednica</h2>

Obilježavanje 757. rođendana Grada Bihaća završit će 27. februara tradicionalnom svečanom sjednicom Gradskog vijeća (GV) Bihać, na kojoj će pojedincima i institucijama biti uručene plakete i zahvalnice. Isti dan u gradskoj tržnici građani će moći degustirati rođendansku torte, a u dvorani ''Luke'' bit će održana revijalna malonogometna utakmica.&nbsp;

&nbsp;

&nbsp;

U sedam dana bit će organizirani brojni sadržaji

Bihać slavi 757 godina postojanja

Premijer Unsko-sanskog kantona (USK),&nbsp;Husein Rošić (SDA),&nbsp;nije sretan nakon rekonstrukcije vlasti i promjene pet ministara, jer je svega 15 dana kasnije „pala“ parlamentarna većina, koja je podržavala njegovu vladu.&nbsp;

&nbsp;Ponuditi budžet

Kao što je poznato, zastupnica,&nbsp;Nihada Zulić napustila je parlamentarnu većinu prelaskom u opozicionu A-sda. Svjestan da je nastupila kriza vlasti, premijer Rošić nastoji biti optimističan. Smatra da će se rješenje za sadašnje stanje naći ubrzo, ali ne kaže kako.

- Vrlo brzo ćemo izaći iz ove situacije, ponuditi budžet i početi raditi u punom kapacitetu. Vlada će nastaviti raditi. Nadam se da će zastupnici u Skupštini USK postati svjesni činjenice da moramo raditi u interesu naroda i građana USK - kaže krajiški premijer.&nbsp;

On priznaje da kriza vlasti nije „od danas“, nego još od prve, kako je naziva, nelegalne rekonstrukcije Vlade, koju je provela sada konkurentska A-sda, u vrijeme dok je bila partner SDA. To je period prije aktuelnog premijera, u vrijeme njegovog prethodnika Izudina Saračevića (SDA), u proljeće 2016. godine.

Bez većine

- To je bio i razlog što smo raskinuli partnerstvo sa A-sda i formirali manjinsku vladu, koju su tada činili ministri iz reda SDA i SBB-a. Kako tada nismo imali jasnu parlamentarnu većinu, došlo je do nove rekonstrukcije Vlade, ali je zastupnica Zulić, o kojoj ovih dana mnogo pričamo, istupila iz Demokratske fronte (DF), čime je nastala nova kriza - objasnio je premijer Rošić.

<h1>Stalni prelasci&nbsp;</h1>

Rošić dodaje da će njegova vlada ponuditi dosta materijala Skupštini, prijedloge zakona o turizmu, osnovnom, srednjem obrazovanju, državnoj službi, strategije za mlade, razvoj obrazovanja i poljoprivrede...

&nbsp;

Premijer USK Husein Rošić o krizi vlasti u Krajini

Skupština mora raditi u interesu građana

<h3>Sanjanin Besim Gubelić već 45 godina druži se s golubovima, a njegovo malo ptičije carstvo smješteno je u centru Sanskog Mosta. U golubarniku ima više od 100 golubova različitih vrsta, kanarinaca, pa i ukrasne peradi te jednu sovu. Kako kaže, još kao mali zavolio je ptice i ostao s njima i u zrelim godinama.
Razne vrste</h3>

- Da nema ptica, bavio bih se drugim hobijem, ali bih sigurno bio siromašniji čovjek. One me odmaraju i opuštaju. Uživam ih posmatrati, osjetiti povezanost s njima kada slete i jedu iz ruke - kaže Gubelić.&nbsp;

Od golubijih vrsta, uzgaja staroholandske kapucinere, lepezanere, gušane, travničke visokoletače, prevrtače, njemačke dobošare i pismonoše. Kaže kako je posebno ponosan na svoje kapucinere s obzirom na to da je jedini golubar u Sanskom Mostu koji ih uzgaja.

- Svaka vrsta je po nečemu posebna. Visokoletači dosežu visine koje drugi golubovi ne mogu, lepezaneri i gušani se razmeću svojim izgledom, pismonoše imaju neobičnu moć navigacije, a prevrtači su toliko zaljubljeni u svoje letačke sposobnosti da se često zaborave i stradaju usljed udarca u drvo ili krov neke kuće - kaže Gubelić.&nbsp;

<h3>Tri psa</h3>

Dio kuće u kojoj živi, preuredio je u dom za kanarince, a u velikom broju krletki uzgaja pedesetak različitih vrsta ovih ptica. Sa &nbsp;ponosom pokazuje i veliku sovu ušaru, koja je smještena u prostranom kafezu. Pronašao ju je ranjenu tokom lova i od tada je kod njega.

Zanimljivo Gubelićevo životinjsko društvo kompletiraju ukrasne kokoši, zečevi, kojih ima desetak, te tri lovačka psa, koji su njegovi nezaobilazni saveznici u lovu. Ovaj neobični zaljubljenik u ptice kaže kako, što više upoznaje ljude, sve više voli životinje.

<h2>Podrška supruge</h2>

Iako je godinama bez posla, ipak odvoji da prehrani ljubimce, a ponekad zaradi i ljutnju supruge.

- Na početku braka sam joj rekao koliko mi ptice znače pa je tada podsjetim na to. Šalu na stranu, ona mi mnogo pomaže oko životinja i s vremenom ih je zavoljela - objašnjava Gubelić.&nbsp;

Besim Gubelić iz Sanskog Mosta, zaljubljenik u ptičije carstvo

U golubarniku ima golubove, kanarince, ukrasnu perad

Redovna sjednica Skupštine Unsko-sanskog kantona (USK) koja je trebala počela&nbsp;u 10 sati zbog neusvajanja dnevnog reda nije ni održana. Predsjedavajući Skupštine Nijaz Hušić (SDA) dao&nbsp;je&nbsp;na glasanje dnevni red iz materijala, ali od 30 zastupnika 15 nije dalo svoj glas za rad.

Ovakav ishod je bio očekivan, obzirom da je&nbsp;zastupnica DF-a Nihada Zulić jučer prešla u opozicionu, odnosno u A-sda. Nastupila je nova kriza vlasti u kantonu koji je od 2014. imao četiri rekonstrukcije vlade. Od 1996. godine u USK je promijenjeno 14 vlada i 16 premijera.

Predsjednik Kluba A-sda Rasim Pajić, zatražio je &nbsp;od premijera Huseina Rošića da&nbsp;podnese ostavku.

&nbsp;

&nbsp;

 
&nbsp;

Nova kriza vlasti

Sjednica Skupštine USK nije održana, nema parlamentarne većine

Prošlo je više od 12 godina otkako je Skupština Unsko-sanskog kantona (USK) formirala regionalnu deponiju US-REG-DEP Bihać, a do danas to preduzeće, osim što je potrošilo milion KM kredita kod Svjetske banke i ušlo u novo zaduženje od 2,6 miliona eura, nema ni izvedbeni projekt buduće deponije niti se zna gdje bi trebala biti.

Nema rješenja

U međuvremenu, odlaganje i upravljanje čvrstim otpadom postali su najveći ekološki problem u svih osam općina USK. Lokalne deponije više liče na divlja odlagališta zbog skromnih sredstava koja se ulažu u njihovo održavanje. Ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša Jasmin Burnić (SBB) ističe da su vozila za transport stara i dotrajala, a upravljanje otpadom se svodi na sakupljanje, odvoz i odlaganje na deponije.

- Nijedna od lokalnih deponija ne posjeduje okolišne dozvole niti ispunjava neophodne ekološke kriterije. Međutim, u ovom trenutku ne postoji alternativno rješenje - rekao je Burnić.

Godišnje se u USK na deponije odloži više od 100.000 tona raznog smeća. Održavanje deponija postalo je skoro nemoguće, a neke od njih prijete da se pretvore u ekološku katastrofu. Kritično stanje je s deponijama u Sanskom Mostu, Cazinu, Velikoj Kladuši i Ključu. Bužim nema odlagalište za smeće, ali u dogovoru ove te općina Cazin i Bosanska Krupa smeće se odvozi na deponiju Meždre - Vlaški do.

Gradska deponija na Sanskim brdima kod Sanskog Mosta, koja postoji kao takva više od 40 godina kao „privremena", odavno je postala opasnost, prije svega za dvadesetak vlasnika kuća koji tu žive nakon rata. Oni su u više navrata blokirali saobraćaj, ne dozvoljavajući kamionima odvoz smeća.

Faruk Alagić, tehnički direktor JKP "Sana", koje upravlja ovom deponijom, kaže da su kapaciteti odavno prevaziđeni. Ovo preduzeće je u stečaju i ne može da izdvaja značajnija sredstva za njeno održavanje i sanaciju, ali nije to činilo ni prije. U Velikoj Kladuši su prije tri godine otpočeli sa saniranjem deponije Radića most, ali nisu daleko odmakli zbog nedostatka novca.

Odabrana lokacija

Stanje s odlaganjem čvrstog otpada u USK je više nego zabrinjavajuće. Nakon što je za izgradnju regionalne deponije odabrana lokacija Karanovac nadomak Bihaća, Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša FBiH, a potom i Skupština USK zabranili su sve aktivnosti s eventualnom izgradnjom deponije na tom mjestu, čime je ovaj projekt ponovo vraćen na početak.&nbsp;

<h2>Zatvoren Krivodol</h2>

<img alt="deponija-krivodol-saniranje" src="/media/old/589af2f3-d9c0-412a-b572-1ccf0a0a0a64-deponija-krivodol-saniranje.jpg" title="">

Deponija je sanirana

Zahvaljujući sredstvima EU kroz projekt IPA, Bosanska Krupa je krajem prošle godine zatvorila i sanirala deponiju Krivodol, koja je bila velika ekološka prijetnja. No, ova se općina godinama bori protiv divljih deponija, a trenutno se koristi divlje odlagalište Vlaški do, koje lokalna vlast nastoji urediti. Taj proces ide sporo zbog nedostatka sredstava.

Sve izraženiji problem odlaganja otpada

USK: Smeće se odlaže bez ikakvog reda, ali i brige za okoliš

Kako piše portal Cazin.net, u Donjoj Koprivni iza jedne privatne kuće iznenada i ničim uzrokovan, nastao je neobičan odron u zemlji.

Prilikom odrona formirala se rupa u zemlji dubine oko 10 metara i prečnika 2 metra. Mještani su u strahu jer je rupa nastala u naseljenom području, u blizini kuća, te se boje da bi se odron mogao pojaviti i na drugim mjestima pa čak i zahvatiti njihove domove. Kako mještani tvrde rupa se u dubini i dalje širi.

"Djeca su prošla baš tuda, a nakon 10 minuta zemlja je samo propala. Nikad prije se to nije desilo, ni kod nas, ni u blizini nigdje. Niko ne zna šta se dešava samo nam svima sije strah, jer ne znamo šta se sve još može desiti" – kazao je Nermin Japić za Cazin.net.

Pogledajte video zapis u kojem se vidi unutrašnjost i dubina rupe:

<iframe allowfullscreen="" frameborder="0" height="360" src="//www.youtube.com/embed/0gF4mFOJJeU" width="640"></iframe>

Rupa u zemlji uznemirila mještane

Građani u strahu: Nikom nije jasno šta se dešava nadomak Cazina

Općinski sud u Bihaću potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Javnog preduzeća "Vodovod"&nbsp;Bihać Mirsada Demirovića zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja.

Kantonalno tužilaštvo u Bihaću tereti Demirovića da je od maja 2011. do januara 2013. godine, prekoračio službene ovlasti prilikom zapošljavanja, ne vodeći se interesima službe.

Kako se navodi u optužnici, Demirović je bez saglasnosti izvršnog direktora za ekonomsko-pravne i tehničke poslove, odnosno bez prethodno donesene odluke Uprave “Vodovoda” d.o.o o zasnivanju radnih odnosa i zaključivanja ugovora o radu, nezakonito primio u radni odnos 22 osobe i time im pribavio korist u vidu protupravnog zasnivanja radnog odnosa, prenosi BIRN.

Zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja

Potvrđena optužnica za zloupotrebe u bihaćkom "Vodovodu"

S ciljem sprečavanja mogućih nesreća, cazinski vatrogasci su više puta u nekoliko posljednjih dana, u saradnji sa ostalim nadležnim općinskim službama, radili na uklanjanju ledenica sa krovova stambenih i poslovnih zgrada u centru grada.

<img alt="upozorenje-na-opasnost" src="/media/old/588b0f4a-fb90-4da8-ae59-33c00a0a0a64-upozorenje-na-opasnost.jpg" title="">

Upozorenje na opasnost

-&nbsp;U zavisnosti od tehnike kojom raspolažemo, pokušavamo skinuti što više opasnih ledenica sa krovova i oluka zgrada. Najbitnije je da vlasnici najviših stanova budu spremni na saradnju, kako bi mi mogli iz njihovih stanova lakše uklanjati ledenice. Želimo sačuvati naše građane, koji se svakodnevno kreću trotoarima, od ovih opasnih ledenica. Zajedno sa komunalnim redarima, "Čistoćom" i Komunalno-stambenim fondom izvršili smo obilježavanje dijelova ispred zgrada, koji su opasni za pješake. Vlasnici stanova koji vide da ima ledenica na krovu iznad njihovog stana, trebaju nas pozvati i omogućiti nam da priđemo i uklonimo ih -&nbsp;rekao je Sabid Ružnić, komandir Vatrogasne jedinice Cazin.

<img alt="opasnost-od-ledenica" src="/media/old/588b0f42-b8e0-46c9-93d8-33df0a0a0a64-opasnost-od-ledenica.jpg" title="">

Opasnost od ledenica

Stanari najviših spratova se pozivaju na maksimalnu saradnju sa nadležnim službama, a svi građanima na oprez prilikom kretanja trotoarima i ispod krovova.

S ciljem smanjenja opasnosti po građane

Cazinski vatrogasci rade na uklanjanju ledenica sa krovova

Potplješevička sela na području Bihaća zametena su s više od pola metra snijega, ali je regionalna cesta koja vodi do Zavalja, Međudražja i Skočaja, uglavnom prohodna. Stariji stanovnici ovih sela kažu kako je zima pokazala svoje zube, ali ni izbliza kao prije tridesetak godina, kad su snježni nameti znali biti viši od tri metra.&nbsp;

Nije rijetkost

- Nije strašno, mi smo na zimu naučili. Sad imamo šta raditi. Moram počistiti snijeg oko kuće, garaže i proprtiti do glavnog puta. Imamo brašna, mesa... Drva spremimo. Neka pada dokle hoće. Evo, hvala Bogu, čiste nam i ceste. Ma, imamo svega, nismo gladni ni žedni. Samo, Bože, zdravlja - kazao je Marko Veljača iz Zavalja.&nbsp;

Mještani ovog kraja tvrde da pola metra snijega u januaru ovdje nije nikakva rijetkost te da ih ne može iznenaditi.&nbsp;

- Snijeg pada, ali imamo svega, drva, kruha, svega u kući. Ne moramo van. U svojih 86 godina pamtim i gore zime od ove. Zdravlje me poprilično služi - rekla je Ana Perišić.&nbsp;

U dvadesetak domaćinstava u Zavalju živi skoro 50 uglavnom starijih mještana, istaknula je Đurđica Perišić te je dodala kako u ovim zimskim danima i nije baš ugodno živjeti u ovim selima, jer snijeg mnogo napada i treba ga stalno čistiti, a to je naporno.&nbsp;

Debeli minus

- Živim sa dva sina. Nemam dovoljno drva za ogrjev, ali struje i pitke vode imamo. Sinovi su proprtili snijeg, a prošle su i dvije ralice i očistile nanose s naših puteva - pohvalila je Perišić radnike Zimske službe, koji ovo selo nastoje učiniti prohodnim.&nbsp;

Zavaljčani kažu kako temperatura još nije u debelom minusu iako snijeg neprestano pada.

<h2>Život nije lak</h2>

Amra Selimović-Perišić kaže da u ovo vrijeme život u Zavalju i nije baš lak, jer se snijeg mora stalno čistiti, a ni putevi nisu baš uvijek prohodni. &nbsp;

- Malo ljudi ovdje živi. Većinom su to stare i iznemogle osobe. Ja sam tu s djecom. Muž je na terenu. S ogrjevnim drvetom smo se osigurali, a za neke sitne potrepštine moramo do grada. No, za djecu je ovdje idila, jer je snijeg veći te dane provode na sankanju i u igranju - kaže Selimović-Perišić.

Zameteni s više od pola metra snijega

Mještani potplješevičkih sela: Neka pada dokle hoće, imamo brašna, drva, mesa...

Na jučerašnjoj sjednici Vlade Unsko-sanskog kantona (USK) razmatrano je nekoliko tema iz oblasti zdravstva i socijalne politike. Najviše pažnje privukao je finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja (ZZO) USK za 2017. godinu koji je prezentirao direktor Almin Handanagić (SDA).

Radna taksa 
&nbsp; 
Ukupni prihodi za 2017. godinu planirani su u iznosu od 93,3 miliona KM, a rashodi s minimalnom rezervom od 9.000 maraka. No, prilikom duže rasprave ministar zdravstva i socijalne politike Dženis Šabulić (SBB) usprotivio se stavljanju u finansijski plan ZZO USK stavke od 1,2 miliona KM koji bi se prihodovali od radne takse za recepte s esencijalne liste lijekova.

- Ova nezakonita praksa traje već tri godine i produkt je odluke Upravnog odbora (UO) ZZO USK. S druge strane, federalni propisi su jasni - lijekovi s esencijalne liste su besplatni - ističe Šabulić.&nbsp;

Napomenuo je da krajiške apoteke nemaju u svom fiskalnom sistemu uopće stavku naplate 1 KM za ove recepte pa se suočavaju sa zakonskim sankcijama Porezne uprave FBiH bez obzira što su potpisali ugovore sa ZZO USK da to čine, očito, mimo propisa.&nbsp;

Planiranje prihoda

Finansijski plan ZZO USK je ipak usvojen i upućen Skupštini USK na razmatranje s preporukom Šabulića da se očituje o planiranju prihoda Zavoda, posebno u dijelu koji se odnosi na radnu taksu. To se odnosi na prihode od participiranja osiguranih lica u lijekovima od jedne KM, a koji su planirani u visini od 1.229.700 na osnovu planirane potrošnje lijekova.&nbsp;

- Ako i Skupština USK prihvati da se radi mimo zakona, nemam ništa protiv, ali da se to zna - kaže ministar Šabulić.

<h2>Saglasnost za odgovore</h2>

Članovi izvršne vlasti USK na jučerašnjoj sjednici dali su saglasnost na niz odgovora na nadležna pitanja iz Upitnika Evropske komisije iz nadležnosti Kantona, a koje pripremaju ovlašteni koordinatori.

Usvojen finansijski plan ZZO

Skupštini USK dat "zadatak" da razmotri sporne stavke

Unsko-sanski kanton, ne računajući stalne odlaske ljekara i medicinskog osoblja van granica BiH, bolje stoji u oblasti zdravstva kad je riječ o kontroli izdavanja lijekova. Nakon digitalnih recepata, kako je najavljeno iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ( ZZO) USK, stižu i elektronske knjižice.

Dodatna premija

No, dva problema muče i farmaceute i građane. Iako mimo propisa, ZZO USK traži da se plaća 1 KM po svakom receptu za lijek s esencijalne liste, dok se dodatna godišnja premija od 20 KM po osiguraniku naplaćuje, također, nezakonito.

- To ponavljam otkako sam na čelu Ministarstva. Marka za svaki esencijalni lijek nije zakonita. Ovi su lijekovi svugdje besplatni. Drugi još veći problem je neusklađivanje kantonalne esencijalne liste lijekova s federalnom punih šest godina, što je, također, protuzakonito. Jedini smo kanton koji to nije uradio - kaže Dženis Šabulić (SBB), ministar zdravstva koji je uputio sve materijale na Vladu USK za usklađivanje liste koja bi, umjesto dosadašnjih 120, imala 900 lijekova svih registriranih proizvođača u BiH. &nbsp; &nbsp;

<img alt="sabulic" src="/media/old/5880b791-9828-40e2-86b0-0e380a0a0a64-sabulic.JPG" title="sabulic">

Šabulić: Nezakonita marka 

Premijer USK Husein Rošić (SDA) tri mjeseca ne stavlja na Vladu ovaj materijal i brani se da se čeka odgovor od ZZO USK.

- ZZO USK treba da proračuna hoće li nova esencijalna lista značiti veća budžetska izdvajanja - kaže Rošić.&nbsp;

<img alt="rosic" src="/media/old/5880b7d2-b638-4de4-bb89-0e0d0a0a0a64-rosic.JPG" title="rosic">

Rošić: Veća izdvajanja&nbsp;

Međutim, farmaceutske kuće i ministar smatraju da se ovakvo razmišljanje kosi s logikom. Naime, građani će i dalje koristiti istu količinu lijekova, ali će, umjesto 120, imati na raspolaganju 900 lijekova.

Veća konkurencija

- Štaviše, lijekovi samo mogu postati jeftiniji jer proizvođači imaju veću konkurenciju i snižavat će cijene da bi svoj lijek prodali - naglašava Šabulić. &nbsp;

<h2>Krivične prijave</h2>

Nedžad Kečo, predsjednik Udruženja predstavnika stranih proizvođača lijekova u BiH, potvrdio je da je samo još USK ostao kao primjer zloupotrebe esencijalne liste lijekova. Zbog toga su „otišle“ i krivične prijave.

&nbsp;

Zdravstvene usluge podići na viši nivo

Hoće li na esencijalnoj listi biti 900 umjesto 120 lijekova

Hrabar podvig izveli su članovi Kluba ekstremnih sportova „Kondor“ iz Sanskog Mosta, istraživši do sada nepoznate dijelove Hrustovačke pećine, jedinstvenog prirodnog dragulja koji je udaljen petnaestak kilometara od ovog grada.

Potrebna oprema

Prema riječima predsjednika Kluba Edina Seferovića, odlučili su da se, naoružani potrebnom opremom i rekvizitima, upute uzanim hodnicima pećine koji nikada u prošlosti nisu bili predmet speleoloških istraživanja i na tom putu su prevalili kilometar i po.

Pojašnjava kako unutrašnjost pećine čine dva hodnika, od kojih je desni impozantan i prohodan, te se prostire u dužini od oko 700 metara s visokim svodovima koji na nekim mjestima mjestima dostižu visinu od desetak metara i to je dio pećine koji poznaje većina posjetilaca.

Za razliku od njega, lijevi hodnik je zbog teške prohodnosti slabo ispitan. Hrustovačka pećina nikada u prošlosti nije bila predmet detaljnih speleoloških istraživanja.&nbsp;

- Kretali smo se pomoću tzv. arijadnine niti, kako se ne bismo izgubili, a na kraju našeg puta naišli smo na jezero savršene bistrine - kaže Seferović.&nbsp;

Djelo prirode&nbsp;

Pojašnjava kako je bilo moguće zaobići jezero i nastaviti putovanje, ali su ga prekinuli zbog straha da im baterije i lampe prestanu raditi. Prema njegovim riječima, tokom puta savladavali su uzane procjepe i otvore.

Inače, Hrustovačka pećina jedan je od turističkih dragulja ovih prostora, krase je brojni stalaktiti i stalagmiti, koji su umjetnički izvajani tajnovitom rukom prirode i svakog posjetioca ostavljaju bez daha. Pećina u selu Hrustovu proglašena je spomenikom prirode i pod zaštitom je države.&nbsp;

<h2>Impozantan utisak&nbsp;</h2>

Ulaz u pećinu je veliki otvor u dubini stijene, svod u njenoj unutrašnjosti je veoma visok, a sama pećina prostrana i ostavlja impozantan utisak.

Arheološka iskopavanja početkom 20. stoljeća na samom ulazu u pećinu otkrila su da je taj lokalitet nastanjivan u najranijim fazama postanka ljudskog roda. Svi predmeti koji su pronađeni tokom istraživanja danas se čuvaju u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.&nbsp;

„Kladuški bećari" izvode pjesme stare stoljeće i više

Bihać dobiva fakultet zdravstvenih studija

Prvi Krajina Film Festival bit će održan u julu

Vlada USK predložila Strategiju prema mladima od 2016. do 2020.

Bihać slavi 757 godina postojanja

Skupština mora raditi u interesu građana

U golubarniku ima golubove, kanarince, ukrasnu perad

Sjednica Skupštine USK nije održana, nema parlamentarne većine

USK: Smeće se odlaže bez ikakvog reda, ali i brige za okoliš

Građani u strahu: Nikom nije jasno šta se dešava nadomak Cazina

Potvrđena optužnica za zloupotrebe u bihaćkom "Vodovodu"

Cazinski vatrogasci rade na uklanjanju ledenica sa krovova

Mještani potplješevičkih sela: Neka pada dokle hoće, imamo brašna, drva, mesa...

Skupštini USK dat "zadatak" da razmotri sporne stavke

Hoće li na esencijalnoj listi biti 900 umjesto 120 lijekova

"Kondorovci" istražili tajne hodnike Hrustovačke pećine

Unsko-sanski kanton

„Kladuški bećari" izvode pjesme stare stoljeće i više

Bihać dobiva fakultet zdravstvenih studija

Prvi Krajina Film Festival bit će održan u julu

Vlada USK predložila Strategiju prema mladima od 2016. do 2020.

Bihać slavi 757 godina postojanja

Skupština mora raditi u interesu građana

U golubarniku ima golubove, kanarince, ukrasnu perad

Sjednica Skupštine USK nije održana, nema parlamentarne većine

USK: Smeće se odlaže bez ikakvog reda, ali i brige za okoliš

Građani u strahu: Nikom nije jasno šta se dešava nadomak Cazina

Potvrđena optužnica za zloupotrebe u bihaćkom "Vodovodu"

Cazinski vatrogasci rade na uklanjanju ledenica sa krovova

Mještani potplješevičkih sela: Neka pada dokle hoće, imamo brašna, drva, mesa...

Skupštini USK dat "zadatak" da razmotri sporne stavke

Hoće li na esencijalnoj listi biti 900 umjesto 120 lijekova

"Kondorovci" istražili tajne hodnike Hrustovačke pećine