Deminerski tim Federalne uprave civilne zaštite „Žepče B“ jučer je bio angažiran na lokaciji Ozimica - Medakovo, među visokim brdima između Tešnja i Maglaja.Otežano deminiranje zbog nepristupačnog terena

Tu, u brdima, od 5. oktobra ove godine od zaostalih mina teren čisti desetočlani tim deminera koji čine: vođa tima Slaven Perić, koji se ovim poslom bavi 23 godine, ali i podvodnim deminiranjem, njegov zamjenik je Halil Hadžić, te ostali demineri Adin Kendić, Semir Dedić, Semir Šatorović, Sanjin Smriko, Sefad Memčić, Željko Zubak i iskusne medicinarke Pavica Galić i Gordana Bejić.

Tim je kao jedna složna porodica.- Naš zadatak, kako je zapisano u knjigama, zove se „Koridor 5C Medakovo - Ozimice“, ID broj je 14254. Treba manuelno od mina očistiti 98.267 kvadratnih metara rizične površine. Ovo je buduća trasa Koridora 5C Medakovo - Putnikovo Brdo. Radit ćemo dok vrijeme dozvoljava, pa nastaviti naredne godine - kaže Perić.

Naglašava da mu je jedan od najtežih zadataka bio 12. jula 2008. godine, kada je upravo na ovom mjestu, na površini koju samo dijeli lokalni put, iz minskog polja morao vaditi dvojicu poginulih kolega iz jedne druge deminerske kompanije. Izuzetno nepristupačan teren zbog nizbrdice otežava im rad, ali posao napreduje.

Zato se kaže da je posao deminera opasan, ali human, jer ovi hrabri ljudi od „tihih ubica“ čiste našu zemlju.U maju naredne godine posao bu trebao biti završen, a ovdje krenuti gradnja Koridora 5C.

Angažiran desetočlani deminerski tim čiji je vođa Slaven Perić

Otežano deminiranje zbog nepristupačnog terena

Ručno uklanjaju mine na budućoj trasi Koridora 5C

Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona poduzelo je neophodne korake, odnosno mjere zaštite za učenike i radnike škola u kojima će 15. novembra biti locirana biračka mjesta za Lokalne izbore 2020.

Sve osnovne i srednje <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=%C5%A1kole&amp;">škole</a> obaviještene su da će se nastava tokom naredne sedmice realizovati online, kako bi se mogla izvršiti neophodna <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=dezinfekcija&amp;">dezinfekcija</a> prostorija i škole pripremile za nastavni proces.

- Bitno je reći da će sav taj prostor koji je korišten tokom izbornog dana biti detaljno dezinficiran - rekao je ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić, saopćeno je iz Press službe ZDK.&nbsp;

Sve osnovne i srednje škole obaviještene su da će se nastava tokom naredne sedmice realizovati online

Iduće sedmice nastava u ZDK online

Općinski odbor (OO) Saveza za bolju budućnost (<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=SBB&amp;">SBB</a>) Travnik danas je održao pres-konferenciju na kojoj se obratio nosilac liste za općinsko vijeće Travnik prof. dr. Samir Zuparević, koji je istakao da su ljudi sa liste koju predvodi obrazovani, kompetentni, ostvareni i sposobni da provedu u djelo svoj izborni program.&nbsp;&nbsp; - Mi hoćemo puno ostvarenje osnovnih ljudskih prava i sloboda za sve stanovnike općine Travnik kao što su pravo na obrazovanje, pravo na slobodu izražavanja i biračko pravo. Pozivam sve punoljetne stanovnike općine Travnik da izađu na izbore i glasaju, poštujući sve epidemiološke mjere, jer ukoliko to ne urade i ne glasaju onda pristaju na ovakvo stanje u kome se svi zajedno nalazimo. Pozivam sve članove biračkih odbora i sve posmatrače da pošteno i korekno odrade svoj posao u procesu glasanja i brojanja glasova da izborna volja naroda nebi bila dovedena u pitanje. Izborne nepravilnosti se trebaju prijaviti općinskoj izbornoj komisiji, a eventualne izborne prevare su krivično djelo koje treba prijaviti i nadležnom tužilaštvu – kazao je, između ostalog Zuparević.

Najavio je da je vrijeme da se glasa za ozbiljne ljude koji će od Travnika napraviti općinu za 21. vijek.&nbsp;Kandidat za općinsko vijeće Travnik Prof. dr. Ramiz Kikanović je pozvao da se glasa za Elvedina Kanafiju kao najboljeg kandidata za načelnika općine Travnik. 
Na kraju se obratila i kandidatkinja za općinsko vijeće Travnik Almasa Brkić koja se obratila svim ženama općine Travnik da izađu na izbore, te da glasaju za ženu. 
Kako je kazala, zalagat će se za osnivanje sigurne kuće za žene i djecu koje su žrtve nasilja u porodici.

Mi hoćemo puno ostvarenje osnovnih ljudskih prava i sloboda za sve stanovnike općine Travnik kao što su pravo na obrazovanje, pravo na slobodu izražavanja i biračko pravo, rekao je Samir Zuparević

Zuparević: Pozivam Travničane da izađu na izbore i glasaju

Javna ustanova Centar za socijalni rad u Maglaju obilježava 45 godina rada. Vrijedan jubilej koji zbog pogoršane epidemiološke situacije neće moći biti obilježen onako kako je planirano.- Trudimo se da budemo na usluzi našim građanima onoliko koliko nam zakon i naše mogućnosti dozvoljavaju. Hvala svima koji su nam podrška, lokalnim i kantonalnim vlastima, kolegama i kolegicama iz ostalih centara u ZDK, obrazovnim ustanovama, Domu zdravlja i Centru za mentalno zdravlje - rekla je Aida Hadžić, direktorica Centra za socijalni rad.

U Centru su posebno ponosni na činjenicu da je ideja o osnivanju Dnevnog centra za djecu s poteškoćama u razvoju potekla baš iz Maglaja i da su posebno angažirani oko edukacije i praćenja hraniteljskih porodica. - Smatramo da se socijalni rad ne vrednuje dovoljno. Mislim da se socijalna zaštita ne može odvojiti od zdravstvenog i obrazovnog sistema jer samo zajedno možemo pružiti adekvatnu zaštitu i pomoć porodicama i pojedincima - istakla je Hadžić i dodala da je primjetno da u posljednjih nekoliko godina raste potreba i za materijalnom i psihološkom pomoći.Kroz razne projekte nastoje pomoći socijalno ugrožene porodice. - Pomažemo oko nabavke školskog pribora, stipendija, prijenosnih računara, podjele prehrambenih paketa, te raznih vidova ekonomskog osnaživanja naših porodica. Takav je i nedavni primjer izuzetno vrijedne donacije od TIKA-e od devet plastenika - istakla je Hadžić.

Osnovali Dnevni centar za djecu s poteškoćama u razvoju

U Maglaju raste potreba za materijalnom i psihološkom pomoći

Lijepo vrijeme posljednjih dana članovi HKUD-a „Gromovnik“ iskoristili su da u Strupinoj kod Novog Šehera snime još jedan videozapis, ovaj put o tradicionalnoj berbi kukuruza. Nažalost, današnja mehanizacija i znatno povećani prihodi uroda kukuruza ne doprinose većem druženju i veselju kod ljudi, pa osvrt na tradicionalnu berbu kukuruza daje potpuno drugačiju sliku o starim vremenima i ljudima punim života i radosti.

Tako je bilo i u Strupinoj. Od ranih jutarnjih do večernjih sati, uz branje i komušanje kukuruza, smjenjivali su se muško i žensko natpjevavanje, igranje, smijeh i šale. Novim videomaterijalom vrijedni ''gromovnici'' su trajno sačuvali od zaborava još jedan običaj starinskog načina berbe kukuruza iz ovog dijela Bosne te i na ovaj način pokazali koliko njeguju svoju tradiciju, ali i koliko misle na budućnost.

Prikazali druženje uz berbu kukuruza

Vrijedni ''gromovnici'' trajno sačuvali od zaborava još jedan običaj

Njeguju tradiciju, čuvaju običaje

Udruženje boraca „327. Viteška“ organizovalo je i ove godine obilježavanje 6. novembra kada je 1992.godine formirana <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Maglaj&amp;">maglajska brigada</a>&nbsp;Armije Republike BiH.&nbsp; Od manje vojne formacije Štaba TO-a, maglajska brigada prerasla je u 201., odnosno 327. brigadu koja je s pravom i zaslugama maglajskih heroja dobila i zvanje viteška. Od prvih junskih granatiranja, septembarske ofanzive, oslobađanja kote Simanov grob, Pazarića, pa do oslobodilačkih akcija iz septembra 1995.godine, golobradi mladići sa neadekvatnim naoružanjem hrabro se se suprostavili brigadama i korpusima četvrte vojne sile u Evropi.

Prisutnima se obratio Semir Mutapčić, sekretar Udruženja.&nbsp;&nbsp;-	Kroz brigadu je prošlo oko 4.400 boraca, 844 je teže a 1080 lakše ranjeno, oko 500 je poginulo, 18 pripadnika brigade je nestalo tokom godina agresije a 12 pripadnika je odlikovano priznanjem „Zlatni ljiljan“. Sve što smo imali reći, rekli smo od 92-95.godine. I dalje ćemo istrajavati na njegovanju tradicije svih važnih datuma iz godina agresije - rekao je Mutapčić i dodao:

-	Maglajska brigada zaslužuje pisani trag o svome djelovanju. Jedno što imamo je „Monografija 327. Viteške bridske brigade“ za koju je materijal prikupio rahmetli Halil Osmanagić. Vjerujem da će uskoro svjetlo dana ugledati knjiga dokumentarnog karaktera koju potpisuje Mehmed Bašić, a u planu je otvaranje spomen-sobe brigade, jer puno nas ima dokumentaciju ili uspomene iz tog perioda.

-	Neću govoriti kao načelnik, nego kao mladić od 22 godine koje se priključio braniocima. Tada sam bio student, a knjigu sam zamijenio puškom. To je najmanje što sam mogao učiniti i ponosan sam na to. Mi koji smo vodili herojsku borbu za Maglaj i domovinu ne smijemo se stiditi nego biti ponosni. Stalna nam je obaveza i graditi povjernje među ljudima jer ova zemlja je dom za sve dobronamjerne - poručio je okupljenim Mirsad Mahmutagić, načelnik općine.&nbsp;&nbsp;I Samir Kujrić bio je jedan od pripadnika maglajske brigade.&nbsp;
-	Ponosan sam što sam bio pripadnik brigade i ponosan na sve što smo uradili tokom odbrambeo-oslobodilačkog rata. Ova brigada nema nijedne mrlje na svome putu i niko od nas ne bi trebao da se stidi ili da pogne glavu - rekao nam je Kujrić.&nbsp;
U okvriu obilježavanja godišnjice brojne delegacije položile su cvijeće na centralno spomen-obilježje u Parku ljiljana.

Od manje vojne formacije Štaba TO-a, maglajska brigada prerasla je u 201., odnosno 327. brigadu koja je s pravom i zaslugama maglajskih heroja dobila i zvanje viteška

Prije 28 godina formirana brigada koja je dala 12 „Zlatnih ljiljana“

U Srednjoj tehničkoj školi u Zavidovićima održana je treća redovna akcija dobrovoljnog darivanja krvi. Bio je prijavljen 41 učenik srednjih škola i 15 građana, od kojih je njih 37 dalo kapi koje život znače.

Kako smo saznali od sekretara Crvenog križa Zavidovići Nijaza Mačka, za davaoce su osigurani topli obroci, sendviči i voće, a poslije darivanja družili su se na ručku u jednom restoranu.

Treća redovna akcija darivanja krvi

Darivanje kapi koje život znače

Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) provodi preventivne preglede kod djece u svim osnovnim i srednjim školama na području Zeničkog-dobojskog kantona.Tiču se ranog otkrivanja poremećaja lokomotornog sistema, vida, sluha, kao i antropometrijskih mjerenja (visina, težina, obim struka, kukova) i nekoliko drugih preventivnih pregleda. To se provodi u uzrastima drugog, šestog i osmog razreda osnovne škole te prvog razreda srednje škole. U posljednje vrijeme počinje se sa provođenjem još jednog skrininga, a to je na anemiju, odnosno mjerenje nivoa hemoglobina u krvi kod djece u šestom razredu osnovne i prvom razredu srednje škole, s obzirom na to da su to svojevrsni rizični periodi za nastanak anemije. Koristi se aparat na bazi pulsoksimetrije koji ne zahtijeva vađenje krvi kod djeteta. Aparat radi na način da se na prst zakači tzv. štipaljka koja se često koristi u zdravstvenim ustanovama, saopćeno je iz Instituta.

Koristi se aparat koji ne zahtijeva vađenje krvi

U ZDK preventivni pregledi školaraca na anemiju

Na pijaci u Maglaju, koja je tradicionalno srijedom, ponuda je bila u skladu s vremenom. Poljoprivrednici beru posljednje paprike ili paradajz iz svojih bašta, kupuje se kupus za kiseliti, suho voće starih sorti jabuka i kruške. Prodavači tvrde da su osjetili da penzioneri čekaju penzije. Asim Karabegović, poljoprivrednik s Bijele Ploče, na pijaci prodaje kupus iz vlastite proizvodnje. Vrećica je koštala pet i tri KM, zavisno od kvaliteta.

- Nešto slabiji urod je bio ove godine. Bilo je puno kiše pa je dio uroda istruhnuo. Kupaca ima, ne žalim se, kupusa će biti do kraja novembra – ističe Karabegović.Na pijaci bude i onih koji prodaju tek manje količine onoga što proizvedu. Takvo voće i povrće često je uzgajano bez upotrebe vještačkih đubriva, pa je i nešto skuplje, ali jednako traženo. Ismeta Šahbaz i Suljo Hasanbašić zadovoljni su prodajom. - Mušterija ima, posebno onih koji znaju šta je kvalitet. Jabuke i kruške su po dvije KM. Imam starinske sorte jabuke „kanjiške“, kruške „zimke“ – ističe Šahbaz.

I Suljo Hasanbašić iz Moševca prodaje viškove voća i povrća koje sam proizvodi. - Imam svoju zemlju, plastenike i krave. Sušim voće, ima sušionica još po Moševcu, a ja imam veliki voćnjak jabuke, kruške i šljive - rekao nam je Hasanbašić.Što se tiče cijena, karfiol i brokule su od 1,50 do 2 KM, prasa i cvekla 1,50, repa od 1 do 2 KM, bijeli luk 8, a paprike od 2 do 2,50 KM. Jabuke i kruške su 1,50 KM, kao i mandarine, dok su banane 1,20, a kilogram oraha 16 maraka. Domaće jabuke i kruške koštale su po 2 KM, suho voće (kruška, jabuka i šljiva) od 4,50 do 10 KM, dok je pekmez od kiselih jabuka 12, a od slatkih 10 KM.&nbsp;

Bude i onih koji prodaju tek manje količine onoga što proizvedu

Manje kupaca, čekaju se penzije

Nedjelja solidarnosti koja je trajala od 24. do 31. oktobra obilježena je i u Općinskoj organizaciji Crvenog križa Maglaj. - Istina, zbog pogoršane epidemiološke situacije Nedjelja solidarnosti nije obilježena kako je to bilo ranijih godina, ali efektima ove akcije smo i više nego zadovoljni u maglajskom Crvenom križu - rekao nam je Ismar Mehinagić, sekretar ove organizacije.

U posljednju akciju uključili su se učenici i zaposleni u gradskim osnovnim i srednjim školama svojim donacijama u prehrambenim i higijenskim artiklima. Da su svi oni koji su učestvovali u akciji bili na visini zadatka govori i podatak da je od donirane pomoći pripremljeno pedesetak paketa koji će biti podijeljeni socijalno ugroženim porodicama na području maglajske općine. - Hvala svima koji su učestvovali u ovoj akciji, učenicima i njihovim roditeljima te zaposlenima u školama na iskazanoj humanosti i empatiji - poručili su iz maglajskog Crvenog križa.

U posljednju akciju uključili su se učenici i zaposleni u gradskim osnovnim i srednjim školama

Osigurano 50 paketa za socijalno ugrožene

S mnogim izazovima suočavaju se izvozno orijentirane kompanije kakav je maglajski „Bontex“. Od organizacije proizvodnje uz poštivanje epidemioloških preporuka, do ponešto smanjenog obima proizvodnje i traženja novih tržišta. U proljeće se i „Bontex“ suočio s povećanim brojem na COVID 19 pozitivnih radnika, pa je bila obustavljena proizvodnja.- Tehnološki proces smo prilagodili preporukama nadležnih za ovu oblast, stalno vršimo i dezinfekcije pogona, kako vlastitim snagama tako i angažiranjem stručnjaka - rekao je Senajid Husić, vlasnik „Bontexa“.

U junu je firma imala 208 radnika, a s posljednjim danom oktobra bilo ih je 224, čime su u „Bontexu“ vrlo zadovoljni.&nbsp; - Veliko je kada se u ovim teškim vremenima kaže da ste sretni i zadovoljni. Na dobrom putu smo da ostvarimo planirano iz 2019. do kraja godine - rekao je Husić i dodao da je jedan od problema izostanak direktne komunikacije s partnerima.

Svake sedmice iz Maglaja na zapad Evrope otpremaju se novi proizvodi. Ni vozačima nije lako, po tri dana provode u kabini, jer se sva otprema odvija po principu tranzit – izolacija – kabina, sve je pod strogim nadzorom. - Poštuju se naredbe kakve su na snazi u Italiji, Austriji ili Švicarskoj. I sami vozači su svjesni da od robe koju isporučuju zavisimo svi - pojasnio je Husić.&nbsp; U pogonima firme trenutno se završava proizvodnja košulja za pripadnike italijanske policije. Od ukupno 140.000 ostalo je da se do kraja godine isporuči blizu 40.000 košulja.

- Za tržište Švicarske radimo i nešto modne konfekcije, a vraćaju se i firme iz Austrije, za koje šijemo vrlo kvalitetnu radnu odjeću za uposlene u hotelima i malim klinikama. Okrećemo se i domaćem tržištu sa svojim kvalitetnim proizvodima modne konfekcije. Banke u BiH su među našim kupcima, za njih šijemo košulje s logom, proširujemo paletu proizvoda i vjerujemo u uspjeh u narednoj godini - optimističan je Husić. Iako je puno neizvjesnosti za godinu pred nama, u firmi prave brojne planove, ali se okreću i novim tržištima.

- Svjesni smo da moramo biti fleksibilni, brzi, snalažljivi, susretljivi, ali isto tako tragati za novim poslovima. Već sada su iz Švicarske umanjili narudžbu košulja koje šijemo za njihovu vojsku. Samo njima smo godišnje isporučivali od 50.000 do 80.000 košulja, ali sada 35.000 - dodao je Husić.

Među zvučnijim imenima koja su prepoznala kvalitet muških košulja koje se šiju u „Bontexu“ bio je i Dino Merlin. - Ima vrlo istančan ukus i jako puno zna o kvalitetnom tekstilu, što je iznenadilo moje radnice. Drago mi je da smo mu mogli udovoljiti i zahvaljujemo mu što je prepoznao naš kvalitet, i njemu i svima koji žele košulje „Bontexa“ - naglašava Husić.

Poštuju se naredbe kakve su na snazi u Italiji, Austriji ili Švicarskoj

Za tržište Švicarske rade modnu konfekciju

Završavaju proizvodnju košulja za policiju u Italiji

Kandidat za gradonačelnika <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=izbori%20bih&amp;">Visokog</a> postao je viralni hit nakon videosnimka iz emisije u kojoj je predstavljao svoju kampanju za lokalne izbore.&nbsp; Naime, lokalni izbori zakazani 15. novembra polako se približavaju, a tako i predizborna kampanja ulazi u sami finiš.
Proteklih dana, bh. javnost mogla je vidjeti dosta zanimljivih i nesvakidašnjih kampanja od brojnih kandidata.
Jedan takav je i kandidat za gradonačelnika Visokog, Dario Pekić (A-SDA), aktuelni ministar unutrašnjih poslova ZDK, koji je tokom TV debate koja se emituje na lokalnoj televiziji u jednom trenutku izgovorio neprikladne riječi.
Pekić je opsovao u sred emisije, na što je voditeljica odreagovala upozorenjem, a kandidat A-SDA odgovorio joj je na engleskom jeziku: "Excuse me, please", što je postalo viralni hit na društvenim mrežama.

Radi se o Dariju Pekiću (A-SDA), aktuelnom ministru unutrašnjih poslova ZDK

Kandidat za gradonačelnika opsovao u emisiji, pa se izvinjavao na engleskom

Članovi Saveza izviđača grada Zenice tokom vikenda su na lokalitetu zeničkog izletišta Smetovi posadili 600 sadnica.Na inicijativu UNDP-a i u organizaciji Gradske uprave, 182 člana Saveza izviđača Zenica je učestvovalo u akciji pošumljavanja izletišta Smetovi. Ovim je uspješno realizirana ranije planirana aktivnost projekta "Naš planet", dok su sadnice osigurali prijatelji iz UNDP-a.U akciji su učestvovali i članovi planinarskih društava iz Zenice.

Sadnice osigurali prijatelji iz UNDP-a

Učestvovali i članovi planinarskih društava

Posadili 600 sadnica na Smetovima

Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) doznačila je nadležnim gradskim i općinskim službama sredstva za isplatu sedme, pretposljednje rate stipendija za 2.249 studenata iz boračke populacije za studijsku 2019./2020. godinu u iznosu od 309.750 KM.Korisnici stipendija su redovni i samofinansirajući studenti prvog i drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja.U budžetu ZDK za 2020. godinu za ovu namjenu osigurana su do sada najveća sredstva u iznosu od 2.478.000 KM, a drugu godinu zaredom stipendije su dobili svi studenti koji su aplicirali na konkurs Ministarstva za boračka pitanja i koji su ispunjavali formalnopravne uvjete.Visina stipendije za prvu godinu je 800 KM, dok za drugu i ostale godine studija te prvu i drugu godinu drugog studijskog ciklusa stipendija iznosi 1.200 KM.Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković izrazio je zadovoljstvo što je Vlada ZDK na kraju mjeseca uspjela osigurati sredstva za isplatu sedme od osam rata, uprkos otežanom finansijskom poslovanju kao posljedice globalne pandemije.Najavio je da će Ministarstvo za boračka pitanja 3. novembra ove godine raspisati konkurs za dodjelu stipendija za djecu branilaca za studijsku 2020./2021. godinu.

U budžetu osigurano više od 2,4 miliona KM

Isplaćena još jedna rata stipendija

Muhamed Kovačević iz Nažbilja kod <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kaknja&amp;">Kaknja</a>, čiji je brat dao život za odbranu naše domovine, muku muči nakon što je s nepokretnom majkom ostao bez krova nad glavom.&nbsp; Njegovi prvi problemi počeli su još 2014. godine, kada mu je oštećena porodična kuća u klizištu.&nbsp;Uzeo je kredit, sanirao kuću tek toliko da se u njoj može živjeti, a onda je 2018. godine, nakon obilnih padavina, usljedilo veliko klizište te su pričinjena velika oštećenja na kući.
-	Kuća je ispucala i u njoj nije više sigurno. Ostao sam s nepokretnom majkom pod vedrim nebom. Nema kome se nisam obraćao, od općine i načelnika do kantona. Svi su nešto obećavali, ali niko nam nije izašao u susret – kaže ogorčeni Kovačević.
Prema njegovim riječima, trenutno živi u tuđoj kući, ali to je privremeno rješenje.
-	Molim nadležne i dobre ljude da mi pomognu. Zar se za ovako nešto borio moj brat. Čovjek može samo zaplakati – zaključio je Kovačević, koji je ogorčen na vladajuće strukture.

Muhamed Kovačević ostao bez kuće u velikom klizištu 2018. godine

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

U okviru projekta „Poljoprivredom u borbi protiv koronavirusa“, Udruženje „Agro-Liješnica“ podijelilo je 300 sadnica autohtonog voća, pšenice za sjetvu na 20 dunuma zemlje i 20 paketa sitnih sjemena za plastenike socijalno ugroženim kategorijama stanovništva na području općine Maglaj.Projekt finansira Evropska unija, a implementira UNDP u BiH. Elvir Čamić, predsjednik Udruženja „Agro-Liješnica", naglasio je da je vladalo veliko interesiranje za ovu podjelu.- Hvala donatorima na ovoj podjeli, posljednjoj u ovom projektu koji je trajao dva mjeseca. Meni lično je najdraža, jer je bilo veliko interesiranje za sadni materijal, a posebno za sadnice voća koje su autohtone i pšenicu. Prema programu rada Udruženja, u naredne dvije godine planiramo posaditi 2.000 autohtonih sadnica na području općine. Svaka mjesna zajednica bi dobila stotinjak sadnica, tako da bi istovremeno korisnici ovog projekta koji pripadaju socijalnim kategorijama jedan dan bili kooperanti - kazao je Čamić.Ferhat Bradarić, šef Odjeljenja za lokalni razvoj, biznis i poduzetništvo općine Maglaj, pozvao je poljoprivredne proizvođače da se prijave i na aktuelne javne pozive koji se finansiraju iz budžeta. - Općina ulaže velike napore u poljoprivredu i ovo je jedan projekt koji radimo zajedno sa UNDP-om putem poljoprivrednih udruženja koja djeluju na lokalnom području, a koja su njihovi direktni partneri i implementatori ovih projekata. Ovo je čitav niz mjera koje lokalna vlast poduzima u ovom periodu pandemije da se koliko-toliko olakša poljoprivrednim proizvođačima da osiguraju prostor i sredstva za proizvodnju zdrave hrane. Općina je objavila devet javnih poziva za sredstva iz budžeta. Mogu konkurirati za podršku za peradarstvo, uzgoj krastavaca kornišona, feferona, plasteničku proizvodnju, pčelarstvo, kukuruz, jagodičasto voće i proizvodnju aronije i borovnice - istakao je Bradarić.

Ručno uklanjaju mine na budućoj trasi Koridora 5C

Iduće sedmice nastava u ZDK online

Zuparević: Pozivam Travničane da izađu na izbore i glasaju

U Maglaju raste potreba za materijalnom i psihološkom pomoći

Njeguju tradiciju, čuvaju običaje

Prije 28 godina formirana brigada koja je dala 12 „Zlatnih ljiljana“

Darivanje kapi koje život znače

U ZDK preventivni pregledi školaraca na anemiju

Manje kupaca, čekaju se penzije

Osigurano 50 paketa za socijalno ugrožene

Završavaju proizvodnju košulja za policiju u Italiji

Kandidat za gradonačelnika opsovao u emisiji, pa se izvinjavao na engleskom

Posadili 600 sadnica na Smetovima

Isplaćena još jedna rata stipendija

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

Podijeljeno 300 sadnica autohtonog voća

Zeničko-dobojski kanton

Ručno uklanjaju mine na budućoj trasi Koridora 5C

Iduće sedmice nastava u ZDK online

Zuparević: Pozivam Travničane da izađu na izbore i glasaju

U Maglaju raste potreba za materijalnom i psihološkom pomoći

Njeguju tradiciju, čuvaju običaje

Prije 28 godina formirana brigada koja je dala 12 „Zlatnih ljiljana“

Darivanje kapi koje život znače

U ZDK preventivni pregledi školaraca na anemiju

Manje kupaca, čekaju se penzije

Osigurano 50 paketa za socijalno ugrožene

Završavaju proizvodnju košulja za policiju u Italiji

Kandidat za gradonačelnika opsovao u emisiji, pa se izvinjavao na engleskom

Posadili 600 sadnica na Smetovima

Isplaćena još jedna rata stipendija

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

Podijeljeno 300 sadnica autohtonog voća