Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) doznačila je nadležnim gradskim i općinskim službama sredstva za isplatu sedme, pretposljednje rate stipendija za 2.249 studenata iz boračke populacije za studijsku 2019./2020. godinu u iznosu od 309.750 KM.Korisnici stipendija su redovni i samofinansirajući studenti prvog i drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja.U budžetu ZDK za 2020. godinu za ovu namjenu osigurana su do sada najveća sredstva u iznosu od 2.478.000 KM, a drugu godinu zaredom stipendije su dobili svi studenti koji su aplicirali na konkurs Ministarstva za boračka pitanja i koji su ispunjavali formalnopravne uvjete.Visina stipendije za prvu godinu je 800 KM, dok za drugu i ostale godine studija te prvu i drugu godinu drugog studijskog ciklusa stipendija iznosi 1.200 KM.Ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković izrazio je zadovoljstvo što je Vlada ZDK na kraju mjeseca uspjela osigurati sredstva za isplatu sedme od osam rata, uprkos otežanom finansijskom poslovanju kao posljedice globalne pandemije.Najavio je da će Ministarstvo za boračka pitanja 3. novembra ove godine raspisati konkurs za dodjelu stipendija za djecu branilaca za studijsku 2020./2021. godinu.

U budžetu osigurano više od 2,4 miliona KM

Isplaćena još jedna rata stipendija

Muhamed Kovačević iz Nažbilja kod <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Kaknja&amp;">Kaknja</a>, čiji je brat dao život za odbranu naše domovine, muku muči nakon što je s nepokretnom majkom ostao bez krova nad glavom.&nbsp; Njegovi prvi problemi počeli su još 2014. godine, kada mu je oštećena porodična kuća u klizištu.&nbsp;Uzeo je kredit, sanirao kuću tek toliko da se u njoj može živjeti, a onda je 2018. godine, nakon obilnih padavina, usljedilo veliko klizište te su pričinjena velika oštećenja na kući.
-	Kuća je ispucala i u njoj nije više sigurno. Ostao sam s nepokretnom majkom pod vedrim nebom. Nema kome se nisam obraćao, od općine i načelnika do kantona. Svi su nešto obećavali, ali niko nam nije izašao u susret – kaže ogorčeni Kovačević.
Prema njegovim riječima, trenutno živi u tuđoj kući, ali to je privremeno rješenje.
-	Molim nadležne i dobre ljude da mi pomognu. Zar se za ovako nešto borio moj brat. Čovjek može samo zaplakati – zaključio je Kovačević, koji je ogorčen na vladajuće strukture.

Muhamed Kovačević ostao bez kuće u velikom klizištu 2018. godine

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

U okviru projekta „Poljoprivredom u borbi protiv koronavirusa“, Udruženje „Agro-Liješnica“ podijelilo je 300 sadnica autohtonog voća, pšenice za sjetvu na 20 dunuma zemlje i 20 paketa sitnih sjemena za plastenike socijalno ugroženim kategorijama stanovništva na području općine Maglaj.Projekt finansira Evropska unija, a implementira UNDP u BiH. Elvir Čamić, predsjednik Udruženja „Agro-Liješnica", naglasio je da je vladalo veliko interesiranje za ovu podjelu.- Hvala donatorima na ovoj podjeli, posljednjoj u ovom projektu koji je trajao dva mjeseca. Meni lično je najdraža, jer je bilo veliko interesiranje za sadni materijal, a posebno za sadnice voća koje su autohtone i pšenicu. Prema programu rada Udruženja, u naredne dvije godine planiramo posaditi 2.000 autohtonih sadnica na području općine. Svaka mjesna zajednica bi dobila stotinjak sadnica, tako da bi istovremeno korisnici ovog projekta koji pripadaju socijalnim kategorijama jedan dan bili kooperanti - kazao je Čamić.Ferhat Bradarić, šef Odjeljenja za lokalni razvoj, biznis i poduzetništvo općine Maglaj, pozvao je poljoprivredne proizvođače da se prijave i na aktuelne javne pozive koji se finansiraju iz budžeta. - Općina ulaže velike napore u poljoprivredu i ovo je jedan projekt koji radimo zajedno sa UNDP-om putem poljoprivrednih udruženja koja djeluju na lokalnom području, a koja su njihovi direktni partneri i implementatori ovih projekata. Ovo je čitav niz mjera koje lokalna vlast poduzima u ovom periodu pandemije da se koliko-toliko olakša poljoprivrednim proizvođačima da osiguraju prostor i sredstva za proizvodnju zdrave hrane. Općina je objavila devet javnih poziva za sredstva iz budžeta. Mogu konkurirati za podršku za peradarstvo, uzgoj krastavaca kornišona, feferona, plasteničku proizvodnju, pčelarstvo, kukuruz, jagodičasto voće i proizvodnju aronije i borovnice - istakao je Bradarić.

Općina nastoji olakšati poljoprivrednim proizvođačima

Podijeljeno 300 sadnica autohtonog voća

Početkom godine mnogi su upoznali nove stanovnike Maglaja, porodicu Ričardson (Richardson) i njihovu saradnicu Susan Sanders (Saunders) iz Amerike. Tada su organizirali zimsku radionicu engleskog jezika koja je izazvala veliko interesiranje.Otad je prošlo devet mjeseci, pandemija je svima, pa i njima poremetila planove. Ali tu su, s novim sadržajima za djecu, omladinu i odrasle koji su počeli s prvim danima oktobra. U centru Maglaja, u jednom poslovnom prostoru koji je uređen kao dnevna soba, počeli su s radionicama engleskog jezika, sada pod imenom DVOR Maglaj.

- Nakon što smo živjeli u Sarajevu, prošle godine smo kupili kuću u Maglaju i tu smo se skrasili s djecom. Ejden (Ayden), Karson (Carson) i Mejsi (Macie) pohađaju školu na engleskom u Sarajevu, ali idu i u jednu osnovnu školu u Maglaju. Nije im lako, ali svi su tako ljubazni, učitelji, učenici, naše komšije i zahvalni smo im na tome - priča nam Kristen Ričardson (Christen).Prije blizu tri godine Ričardsonovi su iz grada Atina (Džordžija) došli u Sarajevo. Džimi (Jimmy) je bio profesor na Univerzitetu, a Kristen je profesorica španskog jezika.&nbsp;Prema važećim bh. zakonima, da bi mogli raditi, morali su imati nekretninu u vlasništvu. Tako je počela potraga za kućom i gradom u kojem bi se na neki način skrasili.- Kada smo došli u Maglaj, osjetila sam nešto posebno u srcu. Život u ovom gradu mi je kao Božiji dar -&nbsp; priča nam Kristen, a Džimi posebno hvali komšije, njihovu ljubaznost, ali i svih Maglajlija. Naglašava da im nedostaju domovina, tamošnja klima, neka hrana, ali posebno porodica.

Osvojili su ih i odličnim bosanskim jezikom.S polaznicima radionica engleskog jezika rade certificirani nastavnici. Mnoge radionice koje organiziraju su besplatne, a ima ih i na komercijalnoj osnovi. - DVOR je organizacija za opće dobro i edukaciju. Radimo projekte koji su vezani za obrazovanje, ali i humanitarne projekte. Glavni ured je u Sarajevu, a uskoro otvaramo kancelarije u Tuzli i Maglaju. Želimo sarađivati s kulturnim, ali i obrazovnim institucijama - pojašnjava Džimi.

S djecom radi i Susan Sanders. - Uz Džimija, i ja ću biti učiteljica, a za učešće u radionicama sasvim se jednostavno prijaviti, na Facebook DVOR Maglaj. Svako može naći nešto za sebe - dodaje Susan, naglašavajući da sarađuju s evanđeoskom crkvom, koja svoje sjedište ima u Sarajevu i koja je puno pomogla Maglajlijama nakon katastrofalnih poplava, ali i tokom pandemije. Planiraju realizirati nekoliko zanimljivih sadržaja.

Polaznici radionica su vrlo zadovoljni.- Sretan sam zbog prilike da usavršim engleski jezik koji učim i u školi. Večeri kada igramo zabavne igre su posebno interesantne - rekao nam je Amar Mehinagić. Alma Hadžić kaže da je pohađati radionice divno iskustvo, a u današnje vrijeme veoma je važno znati strane jezike.

Nakon što smo živjeli u Sarajevu, prošle godine smo kupili kuću u Maglaju i tu smo se skrasili s djecom

Džimi, Kristen i Susan: Naišli na dobar prijem

Ričardsonovi dom u Americi zamijenili za BiH

Ministar zdravstva i predsjednik Kriznog štaba Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Adnan Jupić kazao je danas da je epidemiološka situacija u tom Kantonu nepovoljna i broj oboljelih od koronavirusa se povećava.

- To nije ekskluzivitet samo ZDK-a, jer se to dešava i u drugim sredinama, kao i u čitavom svijetu, ali zdravstveni sektor još uvijek uspijeva odgovoriti izazovima - rekao je Jupić.&nbsp;Do sada je u ZDK-u ukupno registrovano 3.231 slučajeva zaraze koronm, a povećan broj oboljelih je u većim gradovima, Zenici i Visokom, dok se u ostalim općinama bilježi ravnomjeran rast broja oboljelih, što se, prema riječima ministra Jupića, uklapa u epidemiološku kartu.
Stav Kriznog štaba ZDK-a je da u ovom trenutku nema potrebe za uvođenjem restriktivnijih mjera, nego da treba poštovati postojeće mjere, kao što su nošenje maske, održavanje distance, dezinfekcija i ograničenja broja okupljanja u zatvorenim i otvorenim prostorima.
- Uvođenje restriktivnijih mjera bi bila kazna discipliniranom dijelu stanovništva, kojih je puno više u odnosu na one koji ne poštuju mjere. Ne pooštrovanju mjera, nego rigoroznije praćenje i sankcionisanje poštivanja trenutnih mjera - rekao je Jupić.
Direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici Senad Huseinagić apelovao je na građane da se pridržavaju mjera, jer se radi o bolesti tzv. kontinuiranog izvora, gdje potencijalno svaka osoba može biti zarazna.
- Srećom, širenje pandemije se odvija ciklično i imamo situaciju da se zadnja tri dana broj aktivnih slučajeva zadržava na oko 600 i taj broj ne raste kao što je rastao proteklih sedmica. Ne znamo da li je dostignut vrhunac (plafon) pandemije, ali naravno to nije kraj i ne znači da za 7-10 dana neće ponovo početi rasti. Sve zavisi od toga kako se provode mjere - rekao je Huseinagić.
Direktor Kantonalne bolnice Zenica (KBZ) Rasim Skomorac je rekao da se ta institucija sve teže nosi sa pojavom zaraze među zdravstvenim radnicima, te da je jutros potvrđena zaraza kod još dva infektologa, tako da je u KBU-u ostalo šest infektologa.
- Imamo zaražene anesteziologe koji se još uvijek nisu u stanju vratiti na posao. Umor je svakodnevno prisutan. Svakodnevno imamo tri do četiri novooboljela, a u svakom trenutku je između 30 i 40 zdravstvenih radnika 'izbačeno iz stroja'. Neke kadrove nije moguće zamijeniti i onda sav teret rada pada na preostale kadrove - rekao je Skomorac, prenosi Press službe ZDK.

Do sada je u ZDK-u ukupno registrovano 3.231 slučajeva zaraze

Broj oboljelih od koronavirusa se povećava, za sada bez restriktivnijih mjera

Već treću godinu Fondacija za bibliotečku djelatnost Federacije BiH organizira izbor najčitalaca. Nakon Samira Muminovića i Eldara Pezera, ove godine Maglaj je predstavljala srednjoškolka Iman Terzimehić, koja je proglašena jednom od najaktivnijih čitalaca.Za godinu je pročitala stotinjak knjiga, ali ne samo obavezne lektire, beletristiku i romane nego i stručnu literaturu potrebnu za školovanje u Medicinskoj školi u Žepču. Zbog novog priznanja sretna je i ona sama, ali i uposleni u maglajskoj biblioteci.

- Lijepo se osjećam nakon dodjele nagrade. Zahvaljujem uposlenima u Biblioteci na nominaciji, ali najviše jer su mi usadili ljubav prema knjigama i čitanju - rekla nam je Terzimehić.Direktorica Biblioteke Nina Bunjevac-Salkić vjeruje da će i ova nagrada biti motivirajuća za generacije koje dolaze. - Ako se nekome čini da ovo nije veliko priznanje, moram reći da jeste i u rangu s najuspješnijim s takmičenja iz matematike, fizike ili neke druge nauke - naglasila je Bunjevac-Salkić.Iman s knjigom druguje od djetinjstva. Počela je sa slikovnicama i bajkama, a nastavila s „ozbiljnijom literaturom“. - Volim priče iz realnog života, ispričane istinite događaje jer iz njih možemo izvući pouku. Sretna sam da u našoj biblioteci mogu pronaći i dosta stručne literature, što mi olakšava školovanje. Mladi danas, generalno, malo čitaju, nemaju taj osjećaj da trebaju doći u biblioteku. Krive su i savremene tehnologije, ali i puno obavezne lektire u kojima je mladi ne mogu pronaći pa su razvili odbojnost prema čitanju - naglašava Terzimehić.

Proglašena jednim od najaktivnijih čitalaca u FBiH

S knjigom druguje još od ranog djetinjstva

Tri korisnika Javne ustanove “Dom za stara lica” <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Zenica&amp;">Zenica</a> pozitivni su na koronavirus, potvrđeno je na današnjoj konferenciji za medije.&nbsp; Kako je kazala Bernada Mujkanović, glavna sestra ove ustanove, pozitivni korisnici smješteni su u jedan blok.
-	Učinili smo sve što je do nas i preduzeli neophodne mjere. Imamo još četiri korisnika sa simptomima koronavirusa i oni će, također, biti testirani - kaže Mujkanović.

Ističe da među radnicima, za sada, nema osoba sa simptomima koronavirusa.
Kemal Efendić, direktor ove ustane, poručio je da se zaraženi korisnici nalaze u jednokrevetnoj sobi.
Još su istakli kako su željeli pozitivne korisnike smjestiti u bolnicu, međutim, do toga nije došlo s obzirom da je njihovo stanje stabilno. Ipak, zabrinjava podatak da se jednom od pozitivnih preko vikenda stanje pogoršalo.

Među radnicima, za sada, nema osoba sa simptomima koronavirusa

Koronavirus ušao među korisnike “Doma za stara lica”, troje pozitivno

U povodu Dana općine, u Žepču je u otvorena izložba slika nastalih na 5. likovnoj koloniji „Ismet Čahtarević Žepče 2020“. Predstavljena su umjetnička djela Mustafe Faljića,&nbsp; Mirsada Kovačevića, Adnana Ćatića, Gorana Milinkovića, Šemse Muhića, Ratka Lješića, Asima Goralije, Višnje Markanović, Saše Zečevića i Alojza Gašparevića. Na otvaranja izložbe direktor Doma kulture Miroslav Ilić u ime organizatora kazao je kako je ideja održavanja likovne kolonije zasnovana na povezivanju likovnih umjetnika, studenata umjetnosti kao i amatera.Kako je naglasio ne manje važan, jedan od ciljeva ove kolonije&nbsp; jeste i upoznavanje umjetnika s prirodnim ljepotama žepačkog&nbsp; kraja. Likovnu koloniju, kao i prethodnih godina, zajednički su organizovali JU Dom kulture Žepče, Centar za društveni razvoj CEDRA i Društvo likovnih umjetnika „Mrlja“ Žepče. Izložba će biti otvorena&nbsp; i postavljena u narednih 14 dana u Galeriji Ljerke Njerš. Likovni radovi su prodajnog karaktera te će dio sredstava prodajom slika biti doniran za potrebe Centra za djecu i osobe s posebnim potrebama.

Umjetnici se upoznali s prirodnim ljepotama žepačkog  kraja

Radovi se mogu pogledati narednih 14 dana

U Žepču izložena djela nastala na koloniji

Članovi Planinarskog društva (PD) "Mladost" iz Zenice tradicionalno obilježavaju Svjetski dan jabuke&nbsp;okupljanjem planinara i drugih ljubitelja prirode, uz pekmez od jabuka.Predsjednik PD Sead Alijagić zadovoljan je odzivom iako kaže da je na skupu nazvanom „Pekmezijada“ bilo manje učesnika nego li je to bilo ranijih godina, zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom koronavisrusa.Kako je to i uobičajeno planinari su prešli stazom od sela Sebuje preko Rogatke do Pepelara da bi stigli na tu manifestaciju. U želji da očuvaju običaje, tradiciju i bogatstvo zdrave hrane učesnici ovogodišnje "Pekmezijade" jabuke za pekmez pripremali su na tradicionalan način.Planinarsko društvo zdravstvenih radnika "Tvrtkovac" iz Zenice ustupilo je dom za potrebe održavanja te manifestacije. Učesnici su dobili po teglicu pekmeza od jabuka, a u toku manifestacije za njih su osiguran i topli napitak i grah za ručak.Zenički planinari već 19 godina održavaju ovu manifestaciju.

Tradicionalno obilježavaju Svjetski dan jabuke 

Planinari prave pekmez

Gradonačelnik Gračanice Nusret Helić potpisao je ugovore sa osam&nbsp; privrednika s područja grada kojim će u „MEG“ projektu iz UNDP sredstava biti osigurano 86.000 KM. Sredstva su namijenjena kao poticaji u razvoju raznih privrednih grana poput prerade drveta, obrazovanja, poboljšanja TV signala, izrade ambalaže i trgovine.- Ovo je osma dodjela sredstava za razne projekte, čime je stvorena pretpostavka za stotinu novih radnih mjesta u ovo teško vrijeme pandemije - rekao je Helić.&nbsp;&nbsp; Sredstva su dobili „Total bau“, „Tursunprom“, „Plastik i Steel“, Schol i Schol“, „Virac-net“, „KC Šarm“, „Domadom“ i „Zeka-komerc“.- Zahvalan sam Gradskoj upravi što je prepoznala ono što moja firma, koja se bavi drvopreradom, radi sve ove godine i zapošljava 60 radnika. Sa dobivenih 20 hiljada maraka planiram zaposliti sedam novih radnika - kazao je vlasnik firme „Tursunprom“ Esad Tursunović.

Sredstva dobilo nekoliko firmi

Nova radna mjesta u Gračanici

Epidemiološka situacija u Zeničko-dobojskom kantonu (<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=ZDK&amp;">ZDK</a>) je nestabilna s tendencijom pogoršanja u zadnjoj sedmici, konstatirano je na današnjoj sjednici Kriznog štaba Ministarstva zdravstva ZDK.&nbsp;Prema posljednjim podacima, u ovom kantonu je do sada zabilježeno 2.929 slučajeva infekcije virusom Covid-19, a aktivnih je oko 600 slučajeva.
 
Član Kriznog štaba i direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica Senad Huseinagić rekao je da se tokom pandemije kontinuirano bilježe oscilacije u broju oboljelih, jer u jednom periodu taj broj raste, a potom se smanjuje.&nbsp;- Broj aktivnih slučajeva je znatno ispod maksimalnog broja koji smo imali tokom augusta, ali u ovoj sedmici bilježimo rast i za očekivati je da će se i u narednoj sedmici taj broj povećavati, a potom očekujemo da će doći do smanjenja - kazao je Huseinagić.&nbsp;Krizni štab je usvojio i revidirani Krizni plan na osnovu preporuka Kriznog štaba Federacije Bosne i Hercegovine i eksperata Svjetske zdravstvene organizacije.
 
Plan je prilagođen novim okolnostima i saznanjima o načinu prenošenja i virusu Covid-19, a novina je da su ublažene određene restrikcije koje se tiču upotrebe zaštitne opreme u zdravstvenim ustanovama, saopćeno je iz Press službe ZDK-a.

Prema posljednjim podacima, u ovom kantonu je do sada zabilježeno 2.929 slučajeva infekcije virusom Covid-19, a aktivnih je oko 600 slučajeva

Epidemiološka situacija u ZDK-u nestabilna

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić posjetili su OŠ "Alija Nametak" u zeničkom prigradskom naselju Pehare, jednu od najvećih prigradskih škola u Zenici s više od 500 đaka. Jedan od najvećih problema ove škole jeste dotrajalo školsko igralište, ali i problem održavanja oko 22 duluma zemljišta koje škola nije u stanju sama održavati.

- Prioritetno je igralište koje treba rekonstruirati. Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta će opredijeliti sredstva za izradu brzog idejnog rješenja s kojim ćemo zajedno aplicirati prema Turskoj vojnoj misiji u BiH, a imamo obećanja da ćemo dobiti sredstva da uradimo školsko igralište - rekao je Kozlić.Istaknuto je da će se pitanje korištenja zemljišta u krugu škole najvjerovatnije rješavati kroz model javno-privatnog partnerstva ili drugo prihvatljivo rješenje od kojeg bi korist imali i škola i lokalna zajednica, a jedna od mogućih namjena je izgradnja sportsko rekreativnog centra za što su već obavljeni razgovori s potencijalnim investitorima.

- Prije određenog vremena sam razgovarao s potencijalnim investitorom iz Turske koji je tražio 10 duluma zemlje na kojem bi gradio sportsko-rekreativni centar. Reaktivirat ćemo te razgovore da vidimo u kojem pravcu treba ići kako bi se ovaj prostor najbolje iskoristio - rekao je Kozlić.Na sastanku s predstavnicima Uprave škole i Vijeća roditelja potvrđeno je opredjeljenje Vlade ZDK da OŠ "Alija Nametak" Pehare u narednom periodu uvrsti u program energetske efikasnosti, čime bi&nbsp;bila osigurana potrebna finansijska sredstva za temeljitu rekonstrukciju školske zgrade.

Vlada ZDK podržala projekt

Premijer Ganić i ministar Kozlić posjetili OŠ „Alija Nametak“

Rekonstrukcija igrališta škole

Višemjesečni trud i rad zaljubljenika u lijepe i uređene životne prostore je i nagrađen. Upriličena je dodjela nagrada najboljim u tradicionalnoj kampanji „Biramo najljepše uređene dvorište i balkon u općini Maglaj“.Ove godine na raspisani javni poziv prijavilo se petnaestak zainteresiranih s cijelog područja općine. Osim prijavljenih iz Maglaja, za nagrade su konkurirali dvorišta i balkoni vlasnika iz Ulišnjaka, Misurića, Krsnog Polja, Kosove, Bradića, Bijele Ploče i Liješnice, a najbolje je odabrao tročlani žiri. Nagrade najboljim uručio je načelnik Mirsad Mahmutagić.Prvu nagradu za najljepši balkon dobila je Sabina Mačković, druga je bila Sabina Hrnjica, obje iz Maglaja, dok je treću nagradu za najljepše uređen balkon dobila Ramiza Mrvoljak iz Misurića. Mara Banović iz Bradića dobila je prvu nagradu za najljepše uređeno dvorište, a slijede Senija Husić i Elvir Hambašić, oboje iz Ulišnjaka. Žiri je ove godine odlučio da dodijeli i jednu specijalnu nagradu i to Radislavi Tripić iz Krsnog Polja, koja se vrlo uspješno bavi uzgojem ljekobilja, dok su utješne nagrade dobili Benjamin Selimović, Hana Karahmet, Husein Spahić, Ramiza Ridžal, Edib Ustalić i Amira Međić.

Na javni poziv prijavilo se petnaestak zainteresiranih

Sabina Mačković ima najljepši balkon, a Mara Banović dvorište

U maglajskoj modnoj industriji „Bontex“&nbsp; Dini Merlinu, velikoj domaćoj i regionalnoj estradnoj zvijezdi, „uzeli su mjeru“.Vijest da je Edin Dervišhalidović, poznatiji kao Dino Merlin, posjetio „Bontex“, objavljena je i na službenoj stranici kompanije. Kako smo saznali, Merlin će vrlo brzo nositi košulje proizvedene u „Bontexu“. - Dino ima vrlo istančan ukus, i ovo je još jedno priznanje naporima „Bontexa“ da očuvamo proizvodnju, sačuvamo stare i steknemo nove kupce i u ovim teškim, ekonomskim vremenima - rečeno nam je u firmi.

Inače, u „Bontexu“ već nekoliko godina proizvode košulje i modne bluze za tržište Švicarske, Italije i Njemačke, šiju za pripadnike vojske, policije i pošte u zemljama Zapadne Evrope. Prema posljednjim vijestima, na popis klijenata koji znaju prepoznati kvalitet, eto, dodali su i Dinu Merlina, uz brojne biznismene iz Zapadne Evrope koji već godinama svoje košulje po mjeri šiju upravo u ovoj maglajskoj firmi.

Dino ima vrlo istančan ukus, i ovo je još jedno priznanje naporima „Bontexa“ da očuvamo proizvodnju, kažu u firmi

Šiju košulje za Dinu Merlina

Grupa roditelja u Žepču pod sloganom „Stop maskama u školama“ pokrenula je&nbsp;&nbsp; peticiju protiv nošenja zaštitnih maski u školi.Ovim povodom upućeno je&nbsp; i otvoreno pismo Općinskom štabu Civilne zaštite i direktorima škole sa zahtjevom da se ukine donešena mjera nošenja maski u učionicama kao vid preventivne mjere protiv koronavirusa.

Razlog zbog kojeg su se roditelji odlučili na ovaj potez, a koji nailazi na sve veću podršku roditelja i građana na cijeloj općini, jeste učestale pritužbe djece na zdravstvene probleme koje im maska uzrokuje tokom nastave. Roditelji imaju pritužbe i na povećanu upotrebu hemijskih sredstava u školama.Peticijom se traži od nadležnih da preispitaju i ukinu donešenu mjeru nošenja zaštitnih maski&nbsp; toku izvođenja&nbsp; nastave.Također, zahtjeva se od nadležni da se roditeljima omogući ulazak u školski prostor i nesmetan dolazak na informacije.

Kažu da su razlog učestale pritužbe djece na zdravstvene probleme

Od nadležnih traže da preispitaju odluku

Roditelji ne žele da djeca nose maske u školi

Neformalna grupa volontera pod nazivom "Ekologija i sport", koju sačinjava više od 15 ljubitelja prirode, ekoloških aktivista i sportista iz Maglaja i njegove okoline, tokom vikenda je izvela akciju čišćenja i uređenja oko 300 metara obale rijeke Bosne na ulazu u grad. Akcija je realizirana uz podršku Eko HUB Maglaj, odnosno Udruženja građana „Fojničani“ i projekta "Misli o prirodi!" koji implementira Centar za promociju civilnog društva te podršku švedske Vlade i općina Maglaj, Žepče, Zavidovići i Usora.

Inače, radi se o lokaciji na kojoj su svojevremeno članovi SRD „Bosna“ organizirali brojna takmičenja. Nažalost, vrijeme je učinilo svoje, staza je zarasla u bujnu vegetaciju i samim tim bilo je teško prići do vode, a za invalidne osobe nemoguća misija. Nakon akcije već se može razmišljati i o organizaciji nekog takmičenja.

Pomoć Udruženja građana „Fojničani“

Sada su stvoreni uvjeti za nova takmičenja

Isplaćena još jedna rata stipendija

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

Podijeljeno 300 sadnica autohtonog voća

Ričardsonovi dom u Americi zamijenili za BiH

Broj oboljelih od koronavirusa se povećava, za sada bez restriktivnijih mjera

S knjigom druguje još od ranog djetinjstva

Koronavirus ušao među korisnike “Doma za stara lica”, troje pozitivno

U Žepču izložena djela nastala na koloniji

Planinari prave pekmez

Nova radna mjesta u Gračanici

Epidemiološka situacija u ZDK-u nestabilna

Rekonstrukcija igrališta škole

Sabina Mačković ima najljepši balkon, a Mara Banović dvorište

Šiju košulje za Dinu Merlina

Roditelji ne žele da djeca nose maske u školi

Zasukali rukave i očisti obalu Bosne

Zeničko-dobojski kanton

Isplaćena još jedna rata stipendija

Brat šehida sa nepokretnom majkom ostao pod vedrim nebom

Podijeljeno 300 sadnica autohtonog voća

Ričardsonovi dom u Americi zamijenili za BiH

Broj oboljelih od koronavirusa se povećava, za sada bez restriktivnijih mjera

S knjigom druguje još od ranog djetinjstva

Koronavirus ušao među korisnike “Doma za stara lica”, troje pozitivno

U Žepču izložena djela nastala na koloniji

Planinari prave pekmez

Nova radna mjesta u Gračanici

Epidemiološka situacija u ZDK-u nestabilna

Rekonstrukcija igrališta škole

Sabina Mačković ima najljepši balkon, a Mara Banović dvorište

Šiju košulje za Dinu Merlina

Roditelji ne žele da djeca nose maske u školi

Zasukali rukave i očisti obalu Bosne