Veterinarska stanica Visoko i u doba koronavirusa nastavila je sa svojim redovnim aktivnostima, a u proteklom periodu realizirani su i neki projekti koji će biti od velike koristi, posebno za vlasnike kućnih ljubimaca. Sve ove aktivnosti prepoznale su i neke od vodećih institucija pa je dobila i certifikat kao subjekt s najboljom bonitetnom ocjenom u BiH.

&nbsp;– Certifikat nije stigao preko noći, riječ je o dugogodišnjoj kontroli uspješnog rada, a to nam znači mnogo za naš daljnji rad. Također, potpisali smo ugovor i s organizacijom „Dogs Trust“ i do kraja godine ćemo raditi kastraciju i sterilizaciju pasa lutalica, kao i vlasničkih pasa, te vakcinaciju. Uz sve ovo, mi nastavljamo i s našim redovnim aktivnostima, a koronavirus nas nije zatekao nespremne, imali smo rezerve lijekova i vakcina – rekao nam je direktor Ahmed Kurspahić. Projekt sa „Dogs Trust“ je već počeo, a prije same realizacije ispunjeni su i brojni tehnički uvjeti te osposobljen kadar.&nbsp; –&nbsp; Ovo će biti značajan projekt, jer ćemo dobiti jasnu sliku o broju pasa lutalica – kazao je doktor veterine Mirza Gazdić.

Potpisan ugovor i s organizacijom „Dogs Trust“

Certifikat za Veterinarsku stanicu

Zeničanin Mustafa Šarić (33) od ranog djetinjstva trenirao je razne sportove. Nosilac je crnog pojasa u tekvondou, kojim se i danas aktivno bavi. Ipak, ljubav prema ekstremnim sportovima je prevladala i sad iza sebe ima brojne uspjehe na takmičenjima u skokovima u vodu.- Često kažem da mi je najlakše bilo na prvom takmičenju jer nisam bio ni svjestan šta me čeka. Mladost - ludost. Ipak, taj nastup ostaje u sjećanju jer je to bila prekretnica da se odlučim baviti baš skokovima - kaže Šarić, jedan od prvih Zeničana koji se bave ovim sportom profesionalno.

Ističe da nije bitan samo taj posljednji trenutak pred skok, nego da se radi o višemjesečnoj psiho-fizičkoj pripremi. Prilikom skoka sva koncentracija i energija se svode na što bolje izvođenje. Naglašava da su skokovi opasni te da je bolje krenuti od malih nogu kako bi se tijelo i duh formirali u jednog skakača, da ne bi dolazilo do nekih povreda ili smrti, kao prije nekoliko godina u Zvorniku.Među brojnim trofejima posebno izdvaja one iz Mostara, nekoliko drugih i trećih mjesta.

- Svako takmičenje ove vrste je izuzetno opasno i ne postoji mala visina ili sigurna zona takmičenja. Naravno da se posebno izdvaja <a href="https://avaz.ba/vijesti/bih/578675/s-publikom-ili-bez-skokovi-sa-starog-mosta-ce-biti-odrzani-26-jula">Stari most u Mostaru</a>, ujedno i meni najdraže takmičenje, zbog visine, ali i same tradicije stare više od 450 godina. Stati na mjesto s kojeg su skakali Emir Balić, Deda Pašić, a sada i Lorens Listo, za mene je ipak najveći izazov - rekao je Šarić.Podsjeća da se ovogodišnji skokovi sa Starog mosta održavaju u nedjelju, 26. jula.

- Dosta takmičenja je otkazano, samim tim i one uvertire pred Mostar koje nam olakšavaju pripreme. Moji svi treninzi se svode na dvije-tri sekunde leta sa Starog mosta, a iskreno se nadam uspješnom takmičenju, možda i kakvom lijepom peharu. Naravno da je želja osvojiti titulu Starog. Najbitnije je da sve prođe dobro i bez povreda, da se svi kućama vratimo s osmijehom na licu - kazao je Šarić. Mladima koji se žele baviti ovim, ali i drugim sportovima poručuje da se moraju izuzetno posvetiti radu i treningu jer se jedino tako dolazi do uspjeha i rezultata. - Pokušavao sam da i u Zenici, uz ostale kolege skakače, napravim lijepu priču, da i mi imamo svoje tradicionalno takmičenje. Nažalost, ove godine je još neizvjesno zbog postojeće situacije s koronom, ali nismo odustali. Ima šanse i do septembra da se održi takmičenje. Od velikog značaja su nam prijatelji i sponzori kojih je, nažalost, svake godine sve manje - kaže Šarić.

Stati na mjesto s kojeg su skakali Emir Balić, Deda Pašić, a sada i Lorens Listo, za mene je ipak najveći izazov, rekao je Šarić

Kaže da mu je najlakše bilo na prvom takmičenju

Želi osvojiti titulu Starog

Ekonomska kriza, uzrokovana pandemijom, utjecala je i na živote ljudi koji žive od prodaje robe na pijacama. Svi govore da je teško, kupci su u besparici, zarada je slaba, obaveze se moraju platiti, a na posao im utječu i veliki trgovački centri s jeftinijom robom. U Starom gradu u Maglaju pazarnim danom i nema neke velike vreve, a na pijaci se može kupiti dosta različite robe, od gašenog kreča do „nutele“.

- Nakon poplave brzo smo počeli s poslom, a ovo sada se nije zapamtilo. Slabo, skroz slabo. Ni atmosfera nije k'o prije - priča nam Rahima Halilović, koja godinama radi na pijaci. Uoči pandemije Sadeta Alispahić uložila je, kaže, 10.000 maraka u robu. Sada teško da je može kome prodati.- Naspeš gorivo, ustaneš u četiri sata ujutro, a pitanje je hoće li se šta prodati. Šta ja sada da radim s ovolikom neprodatom robom? U Maglaju smo trenutno oslobođeni plaćanja nekih obaveza, ali nismo u drugim mjestima – ističe Alispahić.Na pijaci smo zatekli i jednog korpara, mislili smo da je iz Posavine, ali Safet Hrvić na pijacu je došao iz Jelaha, tačnije Rosulja.- Sam sve izrađujem, a u Posavini nabavljam materijal. Garantiram da ovim korpama neće ništa biti 20 godina, ali narod slabo kupuje, lakše je kupiti kesu i baciti je u rijeku – kazuje nam Hrvić.

Neki kupci teško mijenjaju navike, rekao nam je Senad Hodžić koji na pijaci prodaje gašeni kreč.- Ovo je najzdravije za krečenje, a kupuje se i za dezinfekciju bunara - pojašnjava Hodžić. Nakon ublažavanja mjera, u Starom gradu svoja vrata nisu otvorili Čabrina kafana, jedan frizerski salon i dvije trgovine. Rade samo dvije kafane, a i posla u njima je manje nego prije.

Svi govore da je teško, kupci u besparici, zarada slaba

Robe ima, ali nema ko da je kupuje

Ministarstvo za boračka pitanja Zeničko-dobojskog kantona potpisalo je ugovore za dodjelu poticaja za samozapošljavanje i zapošljavanje pripadnika branilačke populacije iz Olova, Breze, Kaknja i Visokog.

Njima će novčana sredstva biti dodijeljena u okviru programa "Prvi biznis" i "Biznis plus" Vlade ZDK za 2020. godinu, koji Kantonalna vlada realizira već nekoliko godina i u sklopu kojeg se podstiče samozapošljavanje, proširenje djelatnosti te zapošljavanje.- Danas smo u prilici da potpišemo 76 ugovora za osnivanje novih firme i 15 ugovora za zapošljavanje dodatnih radnika za novoosnovane firme, koje su osnovane u prethodnim godinama&nbsp; - kazao je premijer ZDK Mirza Ganić.Istakao je kako i ovim poticajima svjedoče da se “bore za svako radnog mjesto i za zdravlje svakog čovjeka”, jer će sa 8.000 KM subvencionirati novoosnovane firme, a do 5.000 KM dobit će firme koje su zaposlile jednog ili više radnika sa evidencije nezaposlenih u ZDK.

Prva rata, najavio je, bit će isplaćena odmah, a druga nakon ispunjenja “određenih obaveza”. Vlada ZDK na taj način želi da ima kontrolu realizacije projekta.Resorni ministar Fahrudin Čolaković, rekao je da u toku 2020. godine ima ukupno 76 pripadnika boračke populacije koji su otvorili svoj novi biznis, a 15 ranije otvorenih firmi će imati dodatna zapošljavanja radnika.

- Pomoć iznosi 8.000 KM za novootvorene firme, te do 5.000 KM za firme koje su ranije otvorene preko ovog Ministarstva a zaposlile su jednog ili više radnika. Trenutno ukupna cifra iznosi oko 660.000 KM – rekao je Čolaković te dodao da će sredstva biti isplaćena u tri jednake rate, te da je obaveza da novi biznis bude otvoren najmanje 24 mjeseca.Pripadnici boračke populacije su se zainteresirali za različite oblasti, od poljoprivrede, starih zanata, ugostiteljstva, turizma.

Prva rata bit će isplaćena odmah, a druga nakon ispunjenja “određenih obaveza”

Podrška bivšim borcima iz Olova, Breze, Kaknja i Visokog

U ZDK potpisani ugovori o osnivanju novih firmi

U Regionalnom odboru „Merhamet“ Maglaj na sve načine se trude pripremiti što ukusnije obroke korisnicima javne kuhinje, a njih je oko 160. Mnogima od njih je i jedini. Kada smo posjetili „Merhamet“ u kuhinji se upravo pržila riba, donacija kompanije „Ledo“, a i meso je gotovo svakodnevno na meniju. Prošle godine je osigurano 11 tona kurbanskog mesa. To je bilo sasvim dovoljno za pripremu obroka i nekoliko podjela. Osim korisnicima, kurbansko meso podijeljeno je i nezaposlenim demobilisanim borcima, kao i članovima Udruženja slijepih Tešanj i Udruženju logoraša.

- Tokom ramazana imali smo niz donacija u hrani naših privrednika i građana, a ostalo nabavljamo iz namjenskih sredstava Općine Maglaj, odnosno ZDK. Finansiramo se i iz članarine, koja je na dobrovoljnoj bazi, kao i donacija građana i privrednika - rekla nam je Sanela Omerović, direktorica RO „Merhamet“.U okviru akcije pod nazivom „Bosanski kurban“, „Merhamet“ će nabavljati kurbane od domaćih poljoprivrednih proizvođača i povratnika. Vrijednost donacije za domaći kurban iznosi 350 KM. Također, nabavka kurbana vršit će se i iz Meke i Australije, po cijeni od 270 KM, a ovu akciju provodi „Merhamet“ Švedske.

Na ovaj način osigurava se meso za javne kuhinje, ishrana migranata, pomaže se ugroženo muslimansko stanovništvo u kriznim područjima u Africi i Aziji, a istovremeno se pomažu poljoprivredni proizvođači, povratnici, nezaposleni demobilisani borci, brojna udruženja, socijalno ugroženi građani. &nbsp;

U posljednje dvije godine u opremanje i osavremenjavanje prostora javne kuhinje Regionalnog odbora „Merhamet“ Maglaj uloženo je oko 30.000 KM. Od 2017. godine do danas u renoviranje prostora i uvođenje centralnog grijanja uloženo je 3.000 KM, nabavku kiper tave, profesionalnog šporeta i nape gotovo 11.000 KM, a u novu savremenu hladnjaču 15.150 KM. Profesionalni kuhinjski elementi od rostfraja donacija su tešanjske firme „Inox Ajanović“.Sve je nabavljeno zahvaljujući akcijama i donacijama volontera, građana, privrednika, budžetskim sredstvima Općine i ZDK te sredstvima „Merhameta“ BiH.

Osim korisnicima, kurbansko meso podijeljeno je i nezaposlenim demobilisanim borcima, kao i članovima Udruženja slijepih Tešanj i Udruženju logoraša

Briga o socijalno ugroženima, obrok koji dobiju za mnoge i jedini

Prvi put od osnivanja župe, u posljednjih 50 godina, u Svetištu Leopolda Mandića u Maglaju služena je „mlada misa“. Marin Babić (24), rodom iz Komšića, koji je za svećenika zaređen 29. juna, radost stupanja u svećenički red podijelio je s porodicom, prijateljima, župljanima i brojnim svećenicima.Kako je odrastao na selu i zbog ljubavi prema životinjama, mislio je da će biti veterinar, međutim, na kraju osmog razreda odlučio se za sjemenište. Odrastao je u sasvim običnoj porodici u kojoj se držalo do vjere i Crkve. Uspješno je završio KŠC „Petar Barbarić“ u Travniku, a kasnije Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu.

- Veoma sam uzbuđen, jer ovo nije mala stvar. Nakon 10 godina hoda prema svećeništvu konačno sam došao do cilja. Često me pitaju je li teško, a ja uzvratim pitanjem šta je to u životu lako. Bio to porodični ili posvećeni život, moramo znati da postoje odricanja. Ono što volimo jeste i ono za šta se žrtvujemo - rekao nam je Babić i dodao da je presretan zbog svoga izbora i svjestan koliko odricanja to traži. Naglašava da bi se volio posvetiti pomaganju starim i nemoćnim osobama, onima koji su zaboravljeni od svih i prepušteni sami sebi, ali i mladima.Zahvalan je svima koji su mu u proteklim godinama bili podrška i&nbsp; pomogli na njegovom putu, roditeljima Mati i Jeli, bratu Kristijanu, maglajskim župnicima, vlč. Jakovu Filipoviću i vlč. Josipu Jeliću, kao i svim odgajateljima i profesorima.

Marin Babić radost podijelio s porodicom, prijateljima i brojnim svećenicima

Služena „mlada misa“ nakon 50 godina

Od nadležnih očekujem da otkriju počinioce ovih gnusnih djela i primjereno ih kazne, rekao nam je Damir Salkić iz naselja Liješnica kod Maglaja, kojem je u posljednjih desetak dana otrovano četvero janjadi. Prema izvještajima MUP-a ZDK, prvi slučaj trovanja dvoje janjadi prijavio je 6. jula. Tri dana kasnije na svome imanju pronašao je još jedno s istim simptomima. U srijedu je Policijskoj stanici Maglaj prijavio slučaj trovanja još jednog janjeta.Prije izvjesnog vremena kupio je veliki komad zemljišta, od tridesetak dunuma, sagradio štalu, kupio četrdesetak ovaca s namjerom da se ovčarstvom ozbiljnije bavi. Nažalost, problema je bilo i prije trovanja.

Prije nešto više od pola godine psi lutalice su mu ubili troje janjadi. Uredno je slučaj prijavio nadležnim, ali nikakvu odštetu nije dobio. Sada mu je za desetak dana otrovano četvero janjadi. - Nastranu šteta, ali mnogo mi je teško bilo gledati tu janjad kako umiru, znalo je trajati i po desetak sati. Gledaš, a ne možeš pomoći – ističe Salkić.Naglašava da sumnja na počinioca, ali je sve prepustio nadležnima. Nije se moglo desiti, naglašava, da su ovce s janjadi negdje otišle jer budu u ograđenom području. Dešavalo se da se ovce otruju na terenu koje je tretirano umjetnim gnojivom, ali to ovdje nije slučaj.

Prije nešto više od pola godine psi lutalice su mu ubili troje janjadi

Otrovano četvero janjadi

Na platou zeničkog BZK „Preporod“ promovirana je knjiga „Ćuprija“ autora Muhameda Ibrahimagića. U prvom planu knjige su ljudi, porodice koje su živjele u tom dijelu Zenice, njihov život, interesi i zanimanjima kao i dio onoga što ih je pratilo kroz život.

- Ako ova knjiga nekog motiviše da sazna više o mahali Sejmen, te lokalitetima: Ćuprija, Odmut-Obala, Bilmišće, Jagnjišće i prostor uz ušće Babine rijeke, prvenstveno u 20. stoljeću, smatrat ću da sam u svojoj namjeri uspio – rekao je Ibrahimagić te dodao da je sam rad na istraživanju materijala i pisanju trajao tri godine.Moderator promocije bila je Sedžida Beganović-Isaković, a uz autora su govorili i promotori Amir Hodžić i Midhat Kasap, koji je ujedno i urednik i recenzent ove knjige.

Prilika da se sazna više o mahali Sejmen

Ibrahimagić: Djelo nastalo nakon tri godine

„Ćuprija“ Muhameda Ibrahimagića

Nakon skoro dvije&nbsp; decenije od posljednjih radova na bezuspješnom pokušaju&nbsp; eksploatacije mineralne vode u naselju Kiseljak, udaljenom tri kilometra od Žepča&nbsp; na regionalnom putu prema Zavidovićima , prije pet godina Općina je pokušala obaviti revitalizaciju vrela. Nažalost, nestašna čud izvora, koji je nestajao pa ponovo izvirao ali na različitim lokacijama, te svi pokušaji da se izvor ucijevi ostali su sve do danas bezuspješni. Općina Žepče&nbsp; ponovo je ovih dana&nbsp; započela&nbsp; realizaciju projekta&nbsp; i oživljavanja&nbsp; poznatog izletišta oko izvorišta kiseljaka. Naime, u saradnji s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja, te Kantonalnim&nbsp; ministarstvom privrede zajedničkim sredstvima započelu su sanaciju. Za prvu fazu osigurano je 26.796 KM a radove izvodi maglajsko preduzeće „Hajdić“.

U drugoj fazi se planira uređenje šireg okoliša i parking prostora, kako bi se vratila stara slika ovog prije nekoliko decenija vrlo popularnog izletiša u Žepču.Još šezdesetih godina prošloga stoljeća vršena je komericijalna eksploatacija ovog vrela, koji je i tada pokazivao&nbsp; svu svoju nestašnu čud, bježeći čas ispod&nbsp; čas&nbsp; iznad regionalnog&nbsp; puta Žepče – Zavidovići. Da li zbog čudi ili&nbsp; nekog drugog razloga, na kraju odustalo se od njegove eksploatacije.Prije skoro dvije decenije, kada je koncesionar vrela započeo bušotine za njegovu eksploataciju, svi su očekivali da će Žepče vrlo brzo&nbsp; postati prepoznatljivo po kvalitetnoj mineralnoj vodi. Nažalost, koncesionar se povukao a vrelo je u međuvremenu nestalo.

Osigurana sredstva za prvu fazu radova

Vraćanje pupularnog izvorišta građanima

Uređenje izletišta pored izvora mineralne vode

Tropski vrt Amela Bradarića u Liješnici kod <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Maglaja&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Maglaja</a> posjetili smo prije dvije godine, a razlog je bio prvi rod banane sorte musa basjo, koju je uzgojio iz sjemena. Ali otad se puno toga promijenilo u njegovom životu.

U Liješnici i dalje uspijeva desetak vrsta banana, od kojih su neke visoke i sedam metara, ali i palme, na desetine vrsta katusa, juke, sibirski limun i ostali citrusi, bambus, dvadesetak vrsta agava, ukrasno grmlje, pa čak i kafa, kao i palma iz Kine. Sjemena nabavlja iz cijelog svijeta. Pažnju plijene rascvjetali ljiljani i pavitine različitih boja, a, kako nam kaže, ovog proljeća i magnolije su lijepo cvale. Prije nepune dvije godine život je nastavio u Hrvatskoj, u Zagrebu, gdje je pronašao posao. Otad brigu o vrtu vode njegovi roditelji Šemsa i Fuad.

- Nisam očekivao da će banane ovoliko porasti i da će uopće opstati zbog hladnih zima. Ove godine rodilo je pet stabala. Prezadovoljan sam - ističe Bradarić.Kako nam je rekla njegova majka, posla ima, ali kada se nešto voli, nije teško. I sama uživa u vrtu jer to joj je najbolji odmor. - Amel nas iz Hrvatske Viberom savjetuje šta treba posaditi, šta zaliti ili premjestiti na drugo mjesto. Kada je uzgojio banane, niko nije vjerovao da će ovoliko narasti, a ovog ljeta bit će treća berba. Probali smo ih, banana k'o banana - ističe majka Šemsa.

U dijelu Zagreba gdje živi, na jednoj zelenoj površini počeo je podizati novi tropski vrt, na opće zadovoljstvo svih stanara. - Komšije su oduševljene, a malo promjene svima dobro dođe. Svi vole zelenilo, a posebno mi je drago što paze na moj vrt - rekao nam je Amel, dodajući da je za njega uzgoj tropskih biljaka velika ljubav, ali i strast.

Prošle godine ostvarila mu se velika želja, posjetio je Tajland, za njega raj na zemlji.- Bio sam šokiran kada sam vidio banane, kokos i palme u prirodnom ambijentu, njihovu ljepotu i veličinu. Treba to doživjeti. Kao suvenir donio sam nova sjemena palmi - otkrio nam je Amel. U Zagrebu često posjećuje Botanički vrt i namjera mu je pokloniti palme i kaktuse koje je sam uzgojio.

Amel Bradarić zbog boljeg posla život nastavio u Hrvatskoj, gdje podiže novi vrt

Amel s majkom Šemsom: Ovog ljeta treća berba

Banane rodile u Maglaju, uskoro će ih brati i Zagrepčani

Nedavno otvoreni Konjički klub s mini zoološkim vrtom „Smet“, udaljen samo osam kilometara od centra Zenice, može se pohvaliti&nbsp; „zbirkom“ od 400 životinja. Osnivač ove farme Amer Beganović kaže da su u početku na ovom lokalitetu bili samo pas čuvar i nekoliko kokoši.

- Onda je krenulo jedno za drugim, stigle su patke, guske, paunovi, afričke koke, ćurke, zečevi, koze, janjad, tako da danas imamo 17 vrsta životinja. Mnogo volim životinje i prirodu, a na ovaj način ih mogu gradskoj djeci pokazati – kaže Beganović.

Njegov radni dan počinje u četiri sata ujutro, nakon jutarnje kafe slijedi hranjenje peradi, potom konja, dok koze i magarci posljednji idu na ispašu. Sve životinje veći dio dana borave na otvorenom. Jedan od problema s kojim se susreće je nedostatak pitke vode, dok za životinje skuplja kišnicu u čatrnji.

- Sve ove životinje su othranjene na mojim rukama i veoma su pitome jer su od samog početka u dodiru s ljudima. Još smo relativno nepoznati, ali iz dana u dan imamo sve više posjetilaca. Najveća atrakcija su konji i paun – rekao je Beganović.Planira da kupi fijaker kako bi mogao voziti goste po Smetovima. Dodaje da neki mališani u prvom kontaktu sa životinjama iskazuju strah, ali se vrlo brzo oslobode te krene zajednička igra.

- Uvijek su djeca iz Zenice išla u sarajevsku Pionirsku dolinu ili neke druge gradove i šteta je što nismo imali zoološki vrt. Ovdje imamo čist zrak, divnu prirodu i na neki način oživljavamo Smetove – kaže Beganović i dodaje da ima veliku podršku članova porodice.Osim zabave sa životinjama, Beganović svojim posjetiocima može ponuditi i svježa domaća kokošija, pačija i jaja od prepelice. Najavljuje kako će od jeseni imati i tovljene ćurke.

Beganović planira kupiti fijaker kako bi mogao voziti goste po Smetovima

Beganović mnogo voli životinje i prirodu

Prirodna oaza s mini zoološkim vrtom

Dva dana Maglaj je domaćin Sajmu eko-proizvoda, a mali karavan bh. proizvođača u petak i subotu zaustavit će se u Zavidovićima. Maglajlijama su se svojim proizvodima predstavili proizvođači i prerađivači meda, voća, mlijeka, ljekobilja i mesa iz Bosanskog Dubočca, Visokog, Stoca, Bosanskog Petrovca, Bihaća i Zenice.

Ponuda je dobra i raznovrsna, a bilo je i mušterija, posebno onih koji cijene ekološki uzgoj. Kroz Udruženje „Domaći proizvod -Herbalos“ Sarajevo ujedinilo se šezdesetak proizvođača.- Udružili su se domaći proizvođači sa svojim autentičnim proizvodima i sve su ovo napravile bosanske ruke. Odlučili smo formirati udruženje i krenuti u promociju domaćih proizvoda. Već smo bili u Bugojnu, Novom Travniku, Travniku, Vitezu, sada smo u Maglaju, a u petak i subotu bit ćemo u Zavidovićima. Lokalne vlasti su tu da nam pomognu, negdje ima i otpora, ali ljudi uglavnom podržavaju ovaj način promocije domaćih proizvoda - rekao nam je Ajdin Prašović iz ovog udruženja.

Samir Bećirbašić na sajmu zastupa Senadu Kovač koja proizvodi sokove, džemove i bestilj od aronije, duda, drijenka, višnje, borovnice, kupine, ruže, brusnice, višnje, šipka, jabuke, kruške, jagode, maline.- Ovo je naš slatki program, sve su ovo organski proizvodi, bez šećera, a u proizvodnji je korištena planinska izvorska voda – rekao nam je Kovač.

&nbsp;Branko Milošević, koji zastupa „Hercegovačke plodove“ iz Stoca, zadovoljan je boravkom u Maglaju jer, kako kaže, prodali su sav med od kadulje i vrijeska.- Trenutno nam je najtraženiji proizvod serum od smilja namijenjen čišćenju i jačanju kože. Kakvo je vrijeme i pandemija koronavirusa zadovoljni smo posjetom - dodao je Milošević.

Ponuda je dobra i raznovrsna, a bilo je i mušterija, posebno onih koji cijene ekološki uzgoj

Predstavili se proizvođači iz cijele BiH

Izloženi domaći eko-proizvodi

Na Ljetnoj sceni Doma Armije u Zenici predstavljen je program 4. teatarskog festivala „Ljetne večeri Studio Teatra 2020“ pod sloganom „Čarolija pod otvorenim nebom se nastavlja“.Ovogodišnji festival počinje 25. jula izvedbom predstave za djecu „Ježeva kućica“ koja je rađena u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prije predstave bit će održane radionica i igraonica za djecu. Drugu noć festivala bit će izvedena predstava „Ay, Carmela“ u režiji Roberta Raponje, a prema tekstu Hozea Sančiza Sinistera (Jose Sanchis Sinisterr), u produkciji Sarajevskog ratnog teatra.Predstava „Prah“ Altteatra Sarajeva, u režiji Miralema Zupčevića, na programu je 27. jula. Festival se dan kasnije zatvara hit komedijom „Državni lopov“ koja već 15 godina nasmijava publiku, a svrstava se među najigranije živuće predstave u BiH.

Počinje 25. jula izvedbom predstave za djecu „Ježeva kućica“

U Zenici se nastavlja „Čarolija“

Jedan od maglajskih brendova Čabrina kafana, i pored popuštanja mjera, još nije otvorila svoja vrata. Prošle godine je svečano obilježena stogodišnjica postojanja ovog za sve Maglajlije kultnog mjesta, gdje su se, uz dobru kafu, čaj ili limunadu, razmjenjivale svakodnevne priče, provodilo vrijeme uz partiju šaha, domina i tavle, vodile rasprave o domaćim i svjetskim temama, „rušile“ vlade, smjenjivali ministri ili selektori.

Nažalost, Čabrina kafana, čini se, nije odoljela svim nedaćama koje su je zadesile.- Preživjela je kafana nekoliko ratova, recesiju, ali nije uspjela ovu prokletu bolest i ekonomsku krizu. Nije ovo samo striktno posljedica virusa već višegodišnji problemi Starog grada, nedostatak protoka ljudi, nameti, odlazak građana iz Maglaja i BiH. Sve je to doprinijelo tome da kafana više nije mogla raditi ni na granici rentabilnosti - kroz suze je rekla Seka Pap, Čabrina unuka koja u posljednjih 14 godina vodi kafanu.

Najčešći gosti Čabrine kafane bili su i ostali penzioneri. - Razmišljali smo o ponovnom otvaranju nakon tri i po mjeseca, ali nismo željeli nikoga ugroziti. Jednostavno, ne možemo ispoštovati sve epidemiološke mjere, posebno one o fizičkoj distanci, jer ovdje se igraju šah, domine, tavla, tu su ''kibiceri'', ljudi su u bliskom kontaktu i pitanje je kako ih razdvojiti. Nismo željeli riskirati - dodala je vlasnica.

Zahvalila se svim stalnim gostima koji su svakodnevno dolazili na kafu, čaj, limunadu i partiju šaha, tavle i domina, ali i Maglajlijama u dijaspori koji su dolazili tokom godišnjih odmora.

Priča o Čabrinoj kafani počela je daleke 1919. godine, kada se iz Pešte, nakon Prvog svjetskog rata, vratio Husein Obralić, koji je svojim gostima servirao kafu u fildžanima. Huseina Obralića Čabru naslijedio je sin Mehmed, koji je vodio kafanu do 1988. godine. Nakon njega, kafanu preuzima sin Muhamed, koji je, nažalost, poginuo 1992. godine.Poslije rata i obnove, kafanu ponovo otvara Huseinova unuka Seka Pap. Čabrinoj kafani dodijeljeno je najviše općinsko priznanje „Grb Maglaja“.

Preživjela je nekoliko ratova, recesiju, ali nije uspjela ovu prokletu bolest i ekonomsku krizu, kaže Seka Pap

Čabrina kafana u 101. godini zatvorila vrata

Zbog pandemije, mnogo toga nije kao prije i radi se u novim okolnostima. Sada se u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Maglaj&amp;sortiranje=najnovije&amp;">maglajsku berbernicu</a> „Head Line“ dolazi tačno na termin. Prije nije bilo tako, jer je vlasnik Adel Husić (35) njegovao tradiciju starih berbernica. U njegovoj radnji nije bilo zakazivanja termina, jer ovdje se dolazilo i čekalo, družilo, pričalo i slušala dobra muzika.

Husić je nakon završene frizerske škole jedno vrijeme radio u lokalnim medijima, a onda se vratio zanatu. U Sarajevu je završio frizersku akademiju i radio četiri godine. Kada je zasnovao porodicu, odlučio se vratiti u Maglaj i otvoriti muško-ženski salon. Ali u jednom trenutku se odlučio biti samo berberin. Za radnju kakvu je želio uzor mu je bio Karlo Zagorac i „The Barbers“, što je vidio na seminaru u Novom Sadu.

- Ovo je muški prostor i drago nam je kada očevi dovode svoje sinove na šišanje. Družimo se, pričamo samo o muškim temama. Nekada je u ovom salonu znalo biti i po 15 mušterija. Igrali smo stoni fudbal, naravno, i šišali, bilo je vrlo zabavno i nisam imao vremena da osjetim umor i da sam na poslu. Vratili smo se stotinjak godina unazad kada su ljudi išli berberima da se ispričaju. Ali COVID-19 je sve promijenio i nedostaje mi način rada koji smo njegovali godinama - kazao je Husić.

Redovan je na edukacijama koje se organiziraju u BiH i inozemstvu. Ponosan je da je učio od najboljih, a njegovi uzori su Safet Osmanovski i Karlo Zagorac. Sretan je da sada svoje znanje prenosi drugima, za sada u BiH i Crnoj Gori, a vode se pregovori i za Hrvatsku. - U ovom poslu egu nema mjesta i ovo je zanat koji se uči cijeli život. Nema stajanja i nema rečenice „Ja to znam“ - naglasio je naš sagovornik.

Husić je učestvovao na nekoliko takmičenja i postizao zapažene rezultate. Kruna njegove karijere trebalo bi biti učešće na Svjetskom prvenstvu frizera, koje bi trebalo biti održano u septembru u Parizu. Kako je najavljeno iz Saveza frizera BiH, Husić je član bh. reprezentacije koja ukupno ima 20-ak takmičara, a petorica su u muškoj barber kategoriji.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; - Hoće li prvenstvo biti održano u Parizu, krajnje je neizvjesno, a organizatori najavljuju i mogućnost online takmičenja. Bilo bi to veliko priznanje za mene, naći se u svjetskoj metropoli mode gdje bi se moglo takmičiti i hiljadu frizera - naglašava Husić.

Za radnju kakvu je želio uzor mu je bio Karlo Zagorac i „The Barbers“

Adel Husić njeguje tradiciju: Berbernica odolijeva vremenu

Zeničanka Arnela Čoloman (27) prije dvije godine završila je Islamski pedagoški fakultet u Zenici, Odsjek za socijalnu pedagogiju, i otad do danas poslala je više od 50 prijava za posao, međutim, nailazila je na odbijenice. Naime, iza Čoloman se krije teška životna priča, iako to vješto krije osmijehom koji ne skida s lica.

- Rođena sam s invaliditetom, odnosno bez šake. To mi je, osim činjenice da živimo u zemlji gdje je bez stranke i veza nemoguće dobiti posao, dodatna otežavajuća okolnost - govori Čoloman.Naime, iako ima završen fakultet, nije se stidjela aplicirati za posao u ugostiteljskim objektima, pekarama, supermarketima, međutim, ništa.- Predavala sam za poslove koji nemaju veze s mojom strukom, ali bezuspješno. Jedan vlasnik pekare mi je čak rekao da bi me zaposlio kao prodavača, ali ga strah da zbog mene ne izgubi mušterije - priča nam Čoloman.

Ističe da je svjesna invaliditeta, ali smatra da je sposobna zarađivati hljeb i da joj to što nema šake nije prepreka. Ne krije da su je ljudi zbog toga gledali drugačije. - Invaliditet mi ne predstavlja ništa, ali je problem kako odrastam i pokušavam da se zaposlim jer uviđam da mi pravi problem. Kao djetetu mi nije smetalo, bilo je osude društva, neko te čudno gleda, ali nije me pogađalo. Ali kroz traganje za poslom vidim kolika je, nažalost, prepreka i hendikep - ističe Čoloman.Iako ima poziv da ide u Njemačku, najviše bi, ističe, voljela ostati u svojoj zemlji.

Zahvaljujući Zaimu Sagdatiju, vlasniku slastičarne, nedavno je dobila prvi posao, nakon dvije godine traganja, te radi, četiri sata pere suđe.- Jedino ja radim u porodici. Živim sa sestrom, koja studira, i ocem invalidom druge kategorije. Majka je, također, bolesna. Voljela bih dobiti posao približan mojoj struci, da imam solidnu plaću za život. Posao u skladu sa svojim mogućnostima, jer sam svjesna da ne mogu baš sve raditi, moj je životni san - naglašava Čoloman.

Ne prima nikakvu naknadu za invaliditet. Još jednom uviđa nakaradnost (ne)uređenosti sistema države iz koje, uprkos svemu, ne želi otići.- Ne primam nikakvu pomoć. Dobila sam postotak invalidnosti od 50 posto, a s tim ne mogu nigdje predati. Svugdje se traži 70 posto. Procijenili su moju invalidnost dajući mi da otvorim kišobran jednom rukom. To svako može - ogorčena je ona.

Trenutno pere suđe u jednoj slastičarnici

Čoloman: Poslala više od 50 prijava za posao

Certifikat za Veterinarsku stanicu

Želi osvojiti titulu Starog

Robe ima, ali nema ko da je kupuje

U ZDK potpisani ugovori o osnivanju novih firmi

Briga o socijalno ugroženima, obrok koji dobiju za mnoge i jedini

Služena „mlada misa“ nakon 50 godina

Otrovano četvero janjadi

„Ćuprija“ Muhameda Ibrahimagića

Uređenje izletišta pored izvora mineralne vode

Banane rodile u Maglaju, uskoro će ih brati i Zagrepčani

Prirodna oaza s mini zoološkim vrtom

Izloženi domaći eko-proizvodi

U Zenici se nastavlja „Čarolija“

Čabrina kafana u 101. godini zatvorila vrata

Adel Husić njeguje tradiciju: Berbernica odolijeva vremenu

Iako je pedagoginja, ni u pekari je ne žele da ''ne odbije mušterije''

Zeničko-dobojski kanton

Certifikat za Veterinarsku stanicu

Želi osvojiti titulu Starog

Robe ima, ali nema ko da je kupuje

U ZDK potpisani ugovori o osnivanju novih firmi

Briga o socijalno ugroženima, obrok koji dobiju za mnoge i jedini

Služena „mlada misa“ nakon 50 godina

Otrovano četvero janjadi

„Ćuprija“ Muhameda Ibrahimagića

Uređenje izletišta pored izvora mineralne vode

Banane rodile u Maglaju, uskoro će ih brati i Zagrepčani

Prirodna oaza s mini zoološkim vrtom

Izloženi domaći eko-proizvodi

U Zenici se nastavlja „Čarolija“

Čabrina kafana u 101. godini zatvorila vrata

Adel Husić njeguje tradiciju: Berbernica odolijeva vremenu

Iako je pedagoginja, ni u pekari je ne žele da ''ne odbije mušterije''