Atraktivna lokacija nekadašnjeg objekta <a href="https://avaz.ba/tag/42992/opcina">općine</a>&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/2129/zavidovici">Zavidovići</a>, dvospratne zgrade, s tridesetak kancelarija i salom za sastanke, u samom centru grada u Zavidovićima očigledno nikome nije zanimljiva. 
Već duže vrijeme u Zavidovićima je prisutan problem održavanja i osiguranja objekta poznatog kao „stara zgrada općine“.&nbsp;Odavno je poznato da u taj objekt u svako doba dana dolazi, kako kažu građani, "ko treba i ne treba". Bez ikakvog nadzora, održavanja i samo zahvaljujući nekoliko odgovornih korisnika, do sada se nije dogodio ozbiljniji problem, ako se izuzmu česta obijanja kancelarija.&nbsp; &nbsp;Naime, otkad je, osamdesetih godina, općinska administracija odselila u sadašnju zgradu Općine, a kancelarijski prostor se počeo izdavati različitim udruženjima građana, političkim strankama i drugim organizacijama, počelo je i njeno propadanje.
Da je situacija alarmantna, ukazali su vlasnik jednog dijela prostora Crveni križ i korisnici mjesnih zajednica "Klek" i "Asim Čamdžić".&nbsp;- Situacija je izmakla kontroli. Dosadašnji domar koji je i donekle održavao red u zgradi, otišao je u penziju. Niko ne čisti, ne održava instalacije, a zgrada je skoro danonoćno otvorena i u nju ulazi ko stigne. Obratili smo se općinskim vlastima jer se plašimo za sigurnost, kako nas tako i imovine. Plašimo se i zaraze - kazao je Nijaz Mačak, sekretar Crvenog križa.

Amira Mulahalilović, sekretar u mjesnim zajednicama "Klek" i "Asim Čamdžić", ogorčena je na nebrigu i one koji koriste prostorije. 
- Čak i povremeni dolazak u kancelarijski prostor, ne znači da se ne treba održavati zgrada. Toaleti, krov, hodnici, u katastrofalnom su stanju. Jedan dio prostorija je prazan i propada. A nama koji smo tu svakodnevno nema ko da pomogne - istakla je Mulahalilović. 
Dopisi i obraćanja Općini Zavidovići do sada nisu urodila plodom. Odgovor koji su korisnici prostorija dobili je da je Općina zainteresirana da pomogne u okviru površine vlasništva prostorija. Spominje se instaliranje interfona i videonadzora, ali za sada je sve na obećanjima.

Dosadašnji domar otišao u penziju, niko ne čisti

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Na Mošćanici kod <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenice</a>&nbsp;od 2008. godine djeluje Regionalna deponija ''Mošćanica” na kojoj se zbrinjava otpad iz Zenice, Visokog, Kaknja, Žepča, Zavidovića, Travnika, Novog Travnika, Viteza i Busovače.&nbsp;Otad su brojni mještani ovog naselja, koje broji oko 300 domaćinstava, ogorčeni što preko noći, najednom, žive okruženi smećem.&nbsp;&nbsp;

Dok je u drugim selima normalna pojava vidjeti traktore i mještane kako se bave poljoprivredom, vozeći se prema Mošćanici, srest ćete desetine kamiona sa smećem. Da mještanima smeta život u blizini odlagališta otpada, potvrdili su nam prilikom naše posjete.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Na naš upit kako je živjeti na Mošćanici, ali i biti izložen posljedicama odlaganja otpada, Akif Čičak nam oštro odgovara. 
- Katastrofa je ovdje, kako će biti? Često se osjeti neugodan miris i kiselina od koje se ne može disati. Tako da, nikome to nije prijatno. Najgore je kada su vjetrovi, tada posebno nanosi smrad. Činjenica, to nije svaki dan, ali… - govori on.
Tvrdi da je žalosna činjenica što je na deponiji zaposleno najmanje mještana Mošćanice, a da se zapošljavaju ljudi iz Tišine, Klopča, Palinovića… 
- Također, kad je bio sastanak da se otvori deponija, rečeno je da se mali dio sredstava zarade daje mjesnoj zajednici. Ali od tih sredstava ništa nema. Nemamo kanalizacije, rasvjete, put je loš, a sve smo mogli od tog novca – tvrdi on.

Ostali mještani također su ogorčeni. Ali malo ko smije javno govoriti o tome. Kažu, ako nešto ružno kažu, odmah bivaju napadnuti i dolaze u konfliktne situacije. Ugroženi i izloženi smradu, rado bi spakovali kofere i napustili Mošćanicu. Međutim, kako kažu, od minimalnih penzija jedva su podigli kuće u kojima žive, tako da o tome mogu samo sanjati.&nbsp;Ni Nezir Perčo ne krije da je život u Mošćanici prije 11 godina, kada nije bilo deponije, bio dosta ljepši.&nbsp;- Nanese miris kao plina, nije nimalo prijatno. Ovdje sam 70 godina, rođen tu, i moram priznati da je život u Mošćanici bio ljepši tada. Zagađuje nam okolinu, nanosi neugodne mirise i žalim za vremenom prije otvaranja deponije – govori nam Perčo.Direktor deponije Mošćanica Emir Zukić ističe da nisu imali žalbi građana zbog utjecaja deponije na zrak. 
- Do sada ne bilježimo nikakve pritužbe, a radimo u skladu s projektom i okolišnom dozvolom. Dnevno zaprimimo od 150 do 200 tona otpada, a imamo skoro 40 uposlenih – kaže Zukić te dodaje da rade kvalitetno zatrpavanje otpada i da je najviše uposlenih upravo s područja Mošćanice.&nbsp;

Najgore je kada su vjetrovi, tada posebno nanosi smrad, kaže Čičak

Od smrada se ne može disati

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona s ministrom Arnelom Isakom na čelu&nbsp;potpisalo je 17 ugovora s korisnicima sredstava<a href="https://avaz.ba/tag/6205/fond-za-zastitu-okolisa-fbih"> Fonda za zaštitu okoliša</a>, čiji&nbsp;su&nbsp;projekti odabrani u proceduri provođenja javnog poziva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša za 2019. godinu koji se odnose na oblast upravljanja otpadom.&nbsp;- Potpisivanje ugovora je nastavak javnog i transparentnog rada Ministarstva i upoznavanje javnosti i građana s činjenicama potrošnje javnih sredstava u cilju omogućavanja kontrole utroška dodijeljenih sredstava – kazao je Isak. Poručio je ugovaračima da će Ministarstvo pratiti i kontrolirati namjenu utroška sredstava te da postoje mehanizmi za ostvarenje ciljeva da bi cjelokupna sredstva bila utrošena shodno njihovoj namjeni.- U cilju što racionalnijeg korištenja sredstava ranije smo pokrenuli aktivnosti na selekciji otpada na mjestu nastanka, odvajamo lug. Odobrena sredstva ćemo iskoristiti za nabavku kontejnera za selektivno prikupljanje otpada i za nabavku kanti za prikupljanje luga - rekao je Dino Delibašić, izvršni direktor za tehničke poslove Javnog komunalnog preduzeća "Visoko".Aktivnosti koje provodi i Ministarstvo ZDK i podrška koju daje ovim programima doprinosi da je količina otpada koja se doprema na RDM svake godine sve veća. - To predstavlja i operativni problem jer se kapaciteti pune i već nekoliko godina vodimo aktivnosti na izgradnji dodatnih kapaciteta - rekao je Emir Zukić, direktor regionalne deponije "Mošćanica".

Za regionalnu deponiju "Mošćanica" izdvojeno je 60.000 KM, za Javno komunalno preduzeće (JKP) "Vis" Doboj-Jug 80.000 KM, Javno preduzeće (JP) "Rad" iz Tešnja 40.000 KM, JKP "Radnik" iz Zavidovića 20.000 KM, JKP "Visoko" u Visokom 90.000 KM, za JP "Komunalno" iz Žepča 50.000 KM, JP "Vodokom" Kakanj 70.000 KM, JKP "Vareš" iz Vareša 40.000 KM, KJD "Maglaj" 70.000 KM, za "Alba Zenica" iz Zenice 40.000 KM, JKP "Usora" 75.000 KM, JKP "Bioštica" iz Olova 30.000 KM, JP "Komunalno" iz Breze 32.221,80 KM, Grad Zenica 90.000 KM, općina Doboj-Jug 22.778,20 KM, općina Zavidovići 70.000 KM i općina Maglaj 20.000 KM.

Odobrena sredstva bit će iskorištena za nabavku kontejnera za selektivno prikupljanje otpada

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Stefan Nikolić iz Beograda i Irina Arsentijević iz Šimanovaca pobjednici su 48. festivala „Studentsko ljeto“, jednog od najstarijih u regionu. Koliko Maglajlijama znači festival, pokazali su svojim prisustvom u sportskoj dvorani, a više od 2.000 ljubitelja dobre narodne i zabavne muzike pratilo je obje večeri.

Mladi i neafirmirani pjevači, njih 26 iz dvadesetak gradova i sedam zemalja, predstavili su se publici koja ih je podržala toplim aplauzima. Najbolji iz Maglaja su otišli s osvojenim nagradama koje bi im mogle pomoći u daljnjem bavljenju muzikom, ali svi su bogatiji za nova prijateljstva i iskustva.Na kraju večeri izvođača narodne muzike, prema glasovima publike, najuspješniji su bili Esma Sultanić iz Konjica, Mirza Karabegović iz Maglaja i Hafsa Džalisi (Jalisi) iz Londona. Dodijeljena je i nagrada „Selver Pašić“ za najbolju interpretaciju sevdalinke. Nagrada je otišla u Brezu, a dobio ju je Adnan Solak.Prema ocjenama žirija novinara, prvu nagradu osvojila je Esma Sultanić, Ivana Stojanovska iz Skoplja osvojila je drugu, a treću Namik Husnić iz Mostara.Mirsad Mahmutagić, načelnik općine, prvu nagradu uručio je Beograđaninu Stefanu Nikoliću, drugu Zorani Iđuški iz Sombora, treću Maglajliji Mirzi Karabegoviću.

I večer interpretatora zabavne muzike bila je u znaku vrhunskih izvedbi. Publika je najviše glasova dala Maglajliji Seidu Alispahiću, a slijede Medina Ganibegović iz Bosanskog Petrovca i Martina Mitrevska iz Skopja. Žiri novinara prvu nagradu dodijelio je Splićaninu Tomislavu Mariću, drugu Martini Mitrevskoj iz Skoplja, a treću Strahinji Živanoviću iz Brusa.Nagrade stručnog žirija otišle su gošći iz Šimanovaca Irini Arsentijević, druga nagrada Isaku Šabanoviću iz Bijelog Polja, a treće mjesto osvojila je Zeničanka Melani Marijanac.

- Rijetki su festivali kao maglajski, da imaju fantastičan orkestar na sceni koji prati mlade pjevače. Sada je sve svedeno na savremene tehnologije, a ovako se čuje pravi kvalitet - rekao je muzički stručnjak Jovan Adamov iz Novog Sada koji je uz festival više od četiri decenije.

Mostarac Adnan Jakupović bio je gost prve festivalske večeri, a druge regionalna zvijezda Goca Tržan. Maglajlije su uživale u njihovim nastupima i uglas pjevale zajedno s njima.

Predstavili se mladi i neafirmirani pjevači, njih 26 iz dvadesetak gradova i sedam zemalja

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Priča oko najveće kamene kugle ikada pronađene na svijetu u naselju Podubravlje u Zavidovićima počela je prije četiri godine. Slučajan pronalazak, otkopavanje, uređenje i osiguranje terena te dolazak hiljada turista u toku jedne godine bio je i još je svojevrstan životni obrat o kojem Suad Keserović nije mogao ni sanjati.

Keserović je vlasnik parcele na kojoj je kugla pronađena, sam je pokrenuo projekt uređenja i pretvaranja lokacije u turističku atrakciju koju obilaze turisti iz cijelog svijeta. Kamena kugla je promjera 3,5 metara, a o njenim energetskim svojstvima svjedoče brojni prirodnjaci, ali i naučnici.

Nažalost, saznajemo da ne postoji konkretnija pomoć zajednice da ovaj turistički fenomen bude još prepoznatljiviji i pristupačniji. U prvom redu neophodna je infrastrukturna podrška. Problem je nedostatak ulične rasvjeta, i to samo kilometar od centra grada, cesta, trotoari.&nbsp; - Jedna od posljednjih turističkih posjeta bila je posebno zanimljiva. Naime, 45 turista iz deset zemalja svijeta provelo je sedam dana čisteći i uređujući prostor oko kamene kugle, ali i meditirajući po nekoliko sati dnevno.

Na Rudarsko-građevinsko-geološkom fakultetu Univerziteta u&nbsp;Tuzli&nbsp;obavljeno je određivanje gustoće čvrstih čestica i utvrđena je masa kugle od 37,32 tone. To je dosad najveća kamena kugla. Urađena je i petrografska (makroskopska i mikroskopska) analiza i utvrđeno je da je tekstura masivna s prisustvom kvarca, muskovita, oksida gvožđa, magnetita, a karbonatna osnova je bazalni cement, što je dokaz prisustva energetski aktivnih elemenata.

Kamena kugla je promjera 3,5 metara, a o njenim energetskim svojstvima svjedoče brojni prirodnjaci, ali i naučnici

Proveli sedam dana čisteći i uređujući prostor

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Forum građana <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica" style="color: rgb(255, 0, 0);">Zenice</a> intenzivno radi na pripremama obilježavanja manifestacije "830 godina Povelje Kulina bana”, koju tradicionalno organiziraju povodom godišnjice njenog potpisivanja.&nbsp;&nbsp; Prema riječima Faruka Kadruća, predsjednika Foruma građana, budući da je ove godine važan jubilej, pokroviteljstvo i podršku u realizaciji potvrdili su i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.&nbsp;- Nastojali smo ovu godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana obilježiti nizom kulturno-historijskih događaja. Centralna manifestacija će biti 29. avgusta u Parku Kulina bana, na kojoj očekujemo i članove Predsjedništva BiH - kazao je Kadrić, dodajući da su tokom cijele godine radili na pripremi manifestacije.&nbsp;
- Tako će ove godine pojedini programi biti održani tokom septembra i oktobra. Naime, zajedno s Univerzitetom Zenica, organiziramo naučni skup - okrugli sto o temi "Šta je nama Kulin ban?" te promocija knjige "Kulin, veliki ban Bosne" rahmetli prof. dr. Saliha Jalimama - pojašnjava Kadrić.&nbsp;

Prema riječima Vladimira Franjića, člana Foruma građana Zenica, Povelja Kulina bana, Bilinopoljska izjava i Ploča Velikog sudije Gradješe tri su najbitnija dokumenta u povijesti BiH.&nbsp;&nbsp; 

- Oni dokazuju da je u to doba Bosna bila samostalna, nezavisna i priznata. Od ta tri pečata bh. državnosti, dva su vezana za Zenicu, i to Bilinopoljska izjava te Ploča Velikog sudije Gradješe - kazao je Franjić, dodajući da su dobili podršku svih relevantnih faktora te Grada i kantona da naprave historijski park na Bilinom polju, koji treba biti međunarodni projekt.


Podsjetio je i na to da su prošle godine postavili tablu i napravili dvije-tri staze, a da ove godine planiraju uraditi još dvije staze.&nbsp;

- Osim toga, na podlogu od jablaničkog granita postavit ćemo kopiju Povelje Kulina bana. Također, repliku Ploče Velikog sudije Gradješe, čiji se original nalazi u Muzeju Grada Zenice, planiramo postaviti u Park Kulina bana na Bilinom polju - poručio je on, ističući da će konačan izgled park dobiti tek po završetku međunarodnog konkursa i odabira najboljeg rješenja.


Na obilježavanje godišnjice u Zenici pozvana je i delegacija Grada Dubrovnika iz Hrvatske, u čijem se Državnom arhivu nalazi jedan od originala Povelje Kulina bana, a drugi u ruskom Sankt Peterburgu.

Dolazak u Zenicu najavili Željko Komšić i Šefik Džaferović

Niz kulturno-historijskih događaja povodom "830 godina Povelje Kulina bana”

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Vinjetni sistem naplate parking prostora u Zenici, ideja koja je zgrozila brojne građane jer bi se ionako mali broj parking prostora regulirao na ovaj način, ipak je prolongiran. Potvrdio nam je to Nisvet Hukić, direktor preduzeća JP “Parking servis”.Priznali grešku- Odluka nije stavljena van snage, već se samo odgađa primjena do stjecanja odgovarajućih uvjeta za primjenu, a koje će odrediti Gradsko vijeće Zenica – izjavio je Hukić.Iako su u ovom preduzeću pokušali zaobići odluku Gradskog vijeća, koje je stavilo van snage kontroverznu Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja na javnim parking prostorima na području Zenice, postavljajući nove table i najavljujući novi sistem naplate od 1. avgusta, na kraju, ipak, priznaju grešku i čekaju upute vijećnika.Tako su brojni Zeničani komentirali da je smiješno vidjeti kako radnici, nakon svega nekoliko dana, uklanjaju tek postavljene table s natpisom o vinjetnom sistemu naplate parkinga.Malo mjestaPodsjetimo, samo za tri zenička naselja i to Talića Brdo, Odmut i Jalija nedostaje oko 4.000 parking mjesta, zbog čega su građani bili dodatno razočarani što im se na ovaj način sužava ionako mali broj slobodnih parking mjesta.Inače, u JP “Parking servis” su odlučili da, kada se i ako uvede ovaj sistem naplate parking prostora, fizičko lice ima pravo na jednu vinjetu, a pravno ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost na najviše pet vinjeta.Ostaje opcijaVinjeta je naljepnica koju će koristiti stanari određenog kvarta. Pri tome građanima i dalje ostaje opcija korištenja rezerviranog parking mjesta pod određenim uvjetima. Predviđena je i mogućnost kupovine “gost-vinjete”, koja će važiti do mjesec.

Samo za tri zenička naselja i to Talića Brdo, Odmut i Jalija nedostaje oko 4.000 parking mjesta

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

Više od pet decenija, još od daleke 1964. godine, mladi i neafirmirani pjevači dolaze u Maglaj, na festival „Studentsko ljeto“, da se takmiče, ali i sklapaju prijateljstva koja traju decenijama. Na festivalskoj pozornici u Maglaju svojevremeno su pjevali i pobjeđivali Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić, Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević, Alma Čardžić, Dobrivoje Topalović, Daniel, Slađana Milošević i mnogi drugi. Lijepe uspomeneMnogi od njih Maglaj su zadržali u lijepoj uspomeni. I ovogodišnji učesnici Festivala, njih 27 iz 21 grada i sedam država dolazi u Maglaj u nadi da će im ovo biti odskočna daska u estradnoj karijeri.I ove godine u Maglaju je sve u znaku „Studentskog ljeta“ – 48. internacionalnog festivala mladih i neafirmiranih pjevača. Festivalu su prethodili veličanstvena ceremonija otvaranja s maskenbalom i vatrometom, Dječiji festival „Malo ljeto“ te „Revija urbane kulture“, na kojoj su nastupili Edo Maajka, Frenki, Kontra, Indigo i DJ Soul. Osim članova Organizacionog odbora, na desetine volontera, srednjoškolaca i studenata, uključeno je u organizaciju i trude se da sve funkcionira bez greške. - Ponosan sam da nam u Maglaj, na jedan od najstarijih bh. festivala, stižu mladi pjevači iz Engleske, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i BiH. Kao i uvijek, bit ćemo im dobri domaćini. Prva noć je rezervirana za pjevače amatere narodne muzike i sevdaha, a druga za zabavnu muziku. Izvođače prati orkestar od 15 članova. Drago mi je da sve ove godine njegujemo tradiciju dobre i kvalitetne pjesme - rekao je Mirsad Mahmutagić, načelnik općine Maglaj. Specijalni gost Učesnike će ocjenjivati stručni žiri akreditiranih novinara te publika u dvorani. Boje Maglaja branit će&nbsp;Mirza Karabegović&nbsp;i Seid Alispahić. Specijalni gost prve večeri Festivala "Studentsko ljeto" bit će Adnan Jakupović, dok će tokom večeri zabavne muzike nastupati Goca Tržan, koji će, kako se očekuje, dodatno ugrijati atmosferu u sportskoj dvorani.Prodaja ulaznicaU gradu volonteri već prodaju ulaznice, a cijena je&nbsp;četiri KM za tribine i šest KM parter za jednu večer. Studenti imaju popust od 50 posto. Organizacioni odborOve godine Organizacioni odbor Festivala čine Svjetlana Zamboni, predsjednica, te članovi. To su Hana i Dinko Čizmić, Eldina Mehinagić, Senad Šehić, Lamija Terzimehić, Hajdar Arifagić i Benjamin Hasanić.

Na festivalskoj pozornici svojevremeno su pjevali i pobjeđivali Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić, Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Rudari druge smjene jame <a href="https://avaz.ba/tag/25995/stranjani">Stranjani</a>&nbsp;Rudnika mrkog uglja (RMU) <a href="https://avaz.ba/tag/26023/rmu-zenica">Zenica</a>&nbsp;još nikada nisu izašli iz jame. 
Podsjetimo, rudari Stranjana obustavili su rad u znak protesta zbog nedostatka dovoljnog broja radnika. Tako su najprije rudari prve smjene odbili sići u jamu, a potom je druga smjena sišla u jamu, međutim, odbili su da rade.
Oni su poručili da neće izaći iz jame sve dok se ne ispuni njihov zahtjev, a to je “vraćanje” deset kopača koji su preraspodijeljeni u jamu Raspotočje. 
U jami se trenutno nalazi 17 rudara, dok se u krugu jame nalaze prva i treća smjena. 
Kako saznajemo, rudari planiraju krenuti za Sarajevo ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi i ispred "Elektroprivrede BiH" tražiti rješenje svojih problema.
Naime, sporno je što su Stranjani prošli mjesec imali proizvodnju od 7.600 tona uglja, s brigadom koja je brojala od 9 do 13 ljudi. Sada rade pripremu za nove pogone, međutim, nemaju ljudi.
Do sada je iz jame Raspotočje vraćeno 20 ljudi, a preostalo je da se vrati još njih deset, kako bi radili u punom kapacitetu. Zbog nedostatka ljudi, ali i povećanog tempa rada, rudari idu na bolovanja jer ne mogu izdržati ogroman priliv posla.
Zenički rudari jučer su zatražili da se vrati deset kopača, međutim, naišli su na negativan odgovor, nakon čega su odlučili na ovaj način primorati Upravu da im vrate radnike.

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vrijeme je kada na bh. cestama možemo vidjeti brojne marke najnovijih i najskupljih modela automobila koje jezde kroz našu zemlju na putu prema jugu. Bh. dijaspora uveliko je stigla u rodne krajeve, pa tako i u Žepče. Iz evropskih gradova došli su uglavnom u najmodernijim luksuznim automobilima. Gradski parkinzi puni su poznatih marki popularnih četverotočkaša. U konkurenciji najskupljih i najmodernijih ipak jedan automobil ovih dana posebno plijeni pažnju svojim izgledom u Žepču.Poklon kćerkama Naime, majstor restauracije starih automobile, Žepčak Nezir Maglić, nakon nešto manje od dvije godine rada, stavio je u funkciju restauriranu Škodu 110 R kupe iz 1976. godine. Gotovo da su svi dijelovi ovog vozila, koje je našao na otpadu u Zenici, prošli kroz Maglićeve ruke. Na vozilu su novi mehanički sklopovi, motor je nanovo urađen, mjenjač prepakiran, trapovi kočnica, nijedan detalj na autu nije zanemaren.Vozilo je registrirano 11. jula, nakon čega je ponovo izašlo na&nbsp; bh. ceste. Gdje god dođe, Maglićeva Škoda plijeni pažnju izgledom. Ljudi ga pozdravljaju, auto fotografiraju. Do sada je Škoda&nbsp; prešla 800 kilometara. Osim Žepčaka, mogli su je vidjeti i u nekoliko bh. gradova, a imala je i svoju prvu reli oldtajmer izložbu i vožnju u Sanskom Mostu. Kako kaže, njegova Škoda trenutno je jedina koja je u voznom stanju. Imaju još dvije, jedna se radi u Širokom Brijegu, a jedna se nalazi u Bosanskoj Gradišci.Auto je napravio kao poklon svojim kćerkama, naglašavajući kako je ovo auto samo „za ćeif, za kafe, za skupove“.Od starog novo Jedan je od samo nekoliko automehaničara u našoj zemlji koji se bavi adaptacijom starih automobila. Kaže da Škoda nije posljednji auto koji će restaurirati, jer iako je u penziji, sve dok mogne raditi i dok ga zdravlje služi, i dalje će od starog praviti novo.

Dijelove našao na otpadu u Zenici

Maglić: Gdje god dođe, Škoda plijeni pažnju

Vozilo za ćeif i odlaske na kafu

Visokih 37 stepeni, koliko je danas zabilježeno u <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenici</a>, brojni građani pokušali su pobijediti odlaskom na otvorene <a href="https://avaz.ba/tag/3987/bazeni">bazene</a>&nbsp;u Crkvicama.
Tako su zenički bazeni danas zabilježili rekordnu posjećenost ove sezone, više od 2.500 posjetilaca, budući da bazeni od metar i po, dva, pet i onaj za najmlađe posjetioce idealno rješenje za spas od ekstremnih vrućina.

Posjetioci i dalje pristižu, a traži se slobodan prostor za peškire. Da su danas u Zenici svi na bazenima, govore i prazne ulice grada, na kojima je gotovo nemoguće pronaći prolaznike.


Izuzetak su ugostiteljske bašte s hladom gdje Zeničani, uživajući u hladnim napicima, pokušavaju pobijediti vrućine. 


Iz Službe za hitne medicinske poslove Zenica do objave ovog teksta nisu nam odgovorili na upit je li povećan broj pacijenata usljed visokih temperatura.

Bazeni od metar i po, dva, pet i onaj za najmlađe posjetioce, idealno rješenje za spas od ekstremnih vrućina

Rekordna posjećenost na zeničkim bazenima: Više od 2.500 ljudi u Crkvicama

Mještani Kasapovića kod Zenice ogorčeni su na nesavjesne sugrađane koji su kurbanski otpad bacali u Babinu rijeku.
Kako kažu, pogled na Babinu rijeku i prizor koji vlada je užasavajući, zbog čega apeliraju na nadležne inspekcije i vlast da se uključe u sankcioniranje nesavjesnih građana, ali i uklone otpad. 
- Posebno je alarmantno što vodu iz Babine rijeke crpe i gradski bazeni, ali i jer se nizvodno u rijeci kupaju građani, pa su svi oni ugroženi - kažu mještani.

Pogled na Babinu rijeku i prizor koji vlada je užasavajući

Mještani Kasapovića kod Zenice ogorčeni zbog kurbanskog otpada u Babinoj rijeci

Bajram-namaz povodom Kurban-bajrama na području Medžlisa IZ Žepče klanjao se na 16 mjesta. Centralna bajramska svečanost u Žepču održana je u prisustvu velikog broja vjernika u čaršijskoj Ferhat-pašinoj džamiji, a bajram-namaz u gradu klanjao se i u Prečkoj te u Ali-begovoj – Trzanskoj džamiji.&nbsp;Bajram-namaz klanjao je i bajramsku hutbu imamio glavni imam Medžlisa IZ Žepče Džafer ef. Gračić.

Bajram-namaz klanjao i bajramsku hutbu imamio glavni imam Medžlisa IZ Žepče Džafer ef. Gračić

Bajram-namaz klanjao se na 16 mjesta

Najveći praznik svih muslimana širom svijeta Kurban ili Hadžijski bajram svečano je proslavljen i u Maglaju. Centralna svečanost na nivou Medžlisa IZ Maglaj održana je u Jusuf-pašinoj Kuršumlija džamiji. Najljepša maglajska džamija bila je pretijesna za sve one koji su u njoj htjeli klanjati bajram-namaz pa su mnogi, kao i godinama ranije, klanjali u haremu džamije.
Sabah-namaz je predvodio i bajramski vaz održao imam džamije, hadži hafiz Hidajet ef. Talić. Kako je vjernicima rekao ef. Talić, Kuršumlija džamija, stara 455 godina, bogatstvo je Maglaja i Bosne i Hercegovine. 
- Islam je, braćo, cjelokupan ljudski život. Otkako se rodi, uči se ezan i ikamet, odmah se pozove na sedždu, pa do preseljenja na ahiret, kada se klanja dženaza i uči dova za spas i milost. Sve između toga je islam. Sačuvali smo islam i u najtežim danima. Allah nagrađuje svoje robove, pomoći će svima onima koji pomažu njegovu vjeru - poručio je tokom bajramskog vaza ef. Talić. 
Bajram-namaz je predvodio i bajramsku hutbu održao Nevres ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa IZ Maglaj. Tokom hutbe ef. Hodžić je posebno naglasio važnost žrtvovanja i truda koji su nužna pretpostavka za postizanje svakog velikog cilja, a najznačajnije što možemo postići je Allahovo zadovoljstvo nama, Njegovim robovima. 
- Mi koji vjerujemo u Gospodara svega Allaha Uzvišenog imamo još veći motiv da se trudimo i žrtvujemo i za dopuštene dunjalučke ciljeve, a naročito za ahiretske. Jer ćemo biti nagrađeni na oba svijeta - rekao je ef. Hodžić.&nbsp;- Kada oborimo svoje kurbane, sjetimo se spremnosti na žrtvu Ibrahima, a.s., sjetimo se odricanja Muhammeda, a.s., sjetimo se svih velikih ljudi koji su do uspjeha došli žrtvovanjem i trudom. Odredimo i mi svoje ciljeve kojima će biti zadovoljan naš Gospodar, Allah Uzvišeni i za njih se borimo i ne posustajmo. Bez truda i žrtve nema uspjeha vrijednog divljenja - dodao je Hodžić.&nbsp;

Tokom hutbe ef. Hodžić je posebno naglasio važnost žrtvovanja i truda koji su nužna pretpostavka za postizanje svakog velikog cilja

Centralna svečanost održana u Jusuf-pašinoj džamiji

Bajram-namaz klanjan i u svim džamijama Medžlisa IZ Maglaj

I ovog <a href="https://avaz.ba/tag/2112/bajram-namaz">Kurban-bajrama</a>, u organizaciji Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod” Zenica, upriličeno je tradicionalno druženje u Staroj čaršiji u <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenici</a>. 
Jedinstven ambijent u starom dijelu grada poslije klanjanja bajram-namaza okupio je brojne vjernike koji su uživali u prigodnom druženju uz kahvu i kolače.

Naime, radi se o manifestaciji koju BZK "Preporod" realizira u saradnji s Medžlisom Islamske zajednice Zenica, a koja je postala neizostavan dio obilježavanja Bajrama kod Zeničana.

- Cilj druženja je očuvati tradiciju koja je uvijek bila prisutna kod Bošnjaka da poslije klanjanja bajramskog namaza muškarci popiju kahvu u mehanama i da radost nam velikog praznika podijele s prijateljima, komšijama i rodbinom - poručili su organizatori. 

Bajramsko druženje uveličao je Narodni orkestar BZK “Preporod” Zenica, koji su jedinstvenim interpretacijama sevdalinki oduševili stotine posjetilaca.

Cilj druženja je očuvati tradiciju da poslije klanjanja bajram-namaza muškarci popiju kahvu u mehanama

Tradicionalno druženje u Staroj čaršiji

Tradicionalno bajramsko druženje u Staroj čaršiji, uz zvuke sevdaha

Brojni Zeničani klanjali su jutros bajram-namaz u Sultan-Ahmedovoj, poznatijoj kao Čaršijskoj džamiji, gdje je, prema protokolu Ureda muftije zeničkog, upriličena centralna bajramska svečanost. 
Tako je veliki broj vjernika ispunio Čaršijsku džamiju, harem ove džamije, ali i glavni gradski Trg Alije Izetbegovića u <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenici</a>.
Bajram-namaz klanjao je savjetnik reisu-l-uleme, dr. Ejub ef. Dautović, a nakon čega je uslijedilo tradicionalno bajramsko čestitanje u prostorijama Medžlisa IZ Zenica.

Drugog dana&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/7174/kurban-bajram">Kurban-bajrama</a>&nbsp;na Trgu Alije Izetbegovića u Zenici bit će organizirana “Bajramska svečanost”, prigodan program u okviru kojeg će nastupiti Eldin Huseinbegović, Armin Muzaferija, hfz. Aziz Alili i drugi.
Tradicionalno će trećeg dana Kurban-bajrama delegacija Muftijstva zeničkog i Medžlisa IZ Zenica posjetiti Kaznenopopravni zavod Zenica, a planirana je i posjeta Kantonalnoj bolnici Zenica.
Osim toga, u atriju Medžlisa IZ Zenica bit će upriličen bajramski prijem za predstavnike vjerskog, političkog, kulturnog i društvenog života.

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Od smrada se ne može disati

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vozilo za ćeif i odlaske na kafu

Rekordna posjećenost na zeničkim bazenima: Više od 2.500 ljudi u Crkvicama

Mještani Kasapovića kod Zenice ogorčeni zbog kurbanskog otpada u Babinoj rijeci

Bajram-namaz klanjao se na 16 mjesta

Bajram-namaz klanjan i u svim džamijama Medžlisa IZ Maglaj

Tradicionalno bajramsko druženje u Staroj čaršiji, uz zvuke sevdaha

Bajram dođe, mirišu avlije: Brojni vjernici u Zenici klanjali bajram-namaz

Zeničko-dobojski kanton

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Od smrada se ne može disati

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vozilo za ćeif i odlaske na kafu

Rekordna posjećenost na zeničkim bazenima: Više od 2.500 ljudi u Crkvicama

Mještani Kasapovića kod Zenice ogorčeni zbog kurbanskog otpada u Babinoj rijeci

Bajram-namaz klanjao se na 16 mjesta

Bajram-namaz klanjan i u svim džamijama Medžlisa IZ Maglaj

Tradicionalno bajramsko druženje u Staroj čaršiji, uz zvuke sevdaha

Bajram dođe, mirišu avlije: Brojni vjernici u Zenici klanjali bajram-namaz