Turistički razvoj i ekspanziju koju doživljava Visoko, a koja ima i veliki utjecaj ne samo na ovaj grad, već i šire, uspješno prate i Gradska uprava, kao i Vlada Zeničko-dobojskog kantona.U posljednjih nekoliko godina s ovih nivoa vlasti usmjerena su značajna finansijska sredstva, što je rezultiralo poboljšanjem saobraćajne infrastrukture, posebno prema najposjećenijim lokalitetima. Visoko je prije nekoliko dana dobilo i prvi javni WC, koji se nalazi u samom centru grada, a na čiji nedostatak su se žalili brojni turisti.Najnoviji projekt, odnosno instalacija Gradske uprave Visoko je veliki natpis “Volim Visoko”, koji je postavljen na platou Kulturnog centra “Altindag”. Ova instalacija, duga 16 i visoka tri metra, već privlači veliku pažnju Visočana, ali i gostiju iz cijelog svijeta, koji su sada dobili i atraktivnu lokaciju za fotografiranje.

Prije nekoliko dana u gradu je postavljen i prvi javni WC

Instalacija ispred Kulturnog centra “Altindag”

Veliki natpis privlači pažnju

Sudbina preduzeća "<a href="https://avaz.ba/tag/27751/zenicatrans">Zenicatrans</a>", osnovanog 1958. godine, bit će poznata na današnjoj sjednici Gradskog vijeća (GV), kada će se vijećnici izjašnjavati o prijedlogu da se nekadašnji prijevoznički gigant, danas firma u rasulu, proda.&nbsp;

Predložio je to <a href="https://avaz.ba/tag/563/fuad-kasumovic">Fuad Kasumović</a>, gradonačelnik Zenice, koji smatra da bi prodaja većinskog paketa dionica Grada Zenica u "Zenicatransu" bilo najbolje rješenje. - Provođenje procedura prodaje većinskog paketa dionica treba rezultirati uvođenjem novih organizacijskih rješenja u segmentu upravljanja preduzećem, novim investicijama u sredstva rada i podizanjem kvaliteta usluga javnog prijevoza osoba u gradskom i prigradskom saobraćaju - smatra Kasumović. S druge strane, Sead Kotorić, zamjenik predsjednika Sindikata "Zenicatransa", oštro se protivi ovoj ideji, najavljujući da će se Sindikat svim silama suprotstaviti prodaji firme. - Firma mora ostati onakva kakva jeste. Neka gradonačelnik prodaje svoju ćaćevinu u Gornjem Vakufu, a ne ono što su naši očevi i djedovi pravili. Treba se riješiti Nadzornog odbora, da GV preuzme obavezu za rješenje stanje, potpišu reprogram, obnove vozni park i preduzeće će biti ponos, a ne problem grada – smatra Kotorić, dodajući da je dug preduzeća, bez kamata, 5,5 miliona maraka. Međutim, osim što "Zenicatrans" grca u dugovima, uništene su kantonalne i federalne linije, izgubljeni poslovi sa "ArcelorMittalom" i "Preventom", konkursi za vozače uzaludno se raspisuju, a stanje autobusa je katastrofalno.&nbsp; &nbsp;

I dok u Sindikatu po svaku cijenu žele spriječiti prodaju firme, pred vijećnicima je danas važna odluka kako spasitii preduzeće koje je othranilo brojne porodice u gradu čelika. Kako saznajemo, većina vijećnika u Gradskom vijeću danas neće podržati prodaju preduzeća.&nbsp;

<h2>Kasumović gubi ingerencije nad preduzećima </h2>

Kotorić ima saznanja da će Gradsko vijeće uskoro oduzeti ingerencije gradonačelniku Kasumoviću koje ima nad javnim preduzećima i ustanovama na području grada. - Onda neće više on određivati ko će biti u Nadzornom odboru, nego vijeće. Tada će se i firma vratiti u normalu – smatra Kotorić. Vijećnici će danas diskutirati i o izgradnji HE "Janjići" na rijeci Bosni, izgradnji saobraćajnice za priključenje autoputa Koridor 5C na petlji "Zenica-sjever", izgradnji raskrsnice s kružnim tokom na putu M-17 sa spojem Autoceste i GGM-a u Perinom Hanu, imenovanju Gradskog pravobranioca, istupanju Grada Zenica iz Saveza općina i gradova FBiH, izgradnji pješačkog prijelaza izvan nivoa kolovoza u naselju Nemila.

Predložena prodaja nekadašnjeg prijevozničkog giganta, danas firme u rasulu

Danas vijećnici o sudbini "Zenicatransa"

Spas preduzeća ili produženje agonije "Zenicatransa"?

Policijski službenici Uprave policije&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/2065/mup-zdk">Ministarstva unutrašnjih poslova</a>&nbsp;Zeničko-dobojskog kantona (MUP ZDK) od 15. do 18. avgusta realizirali su akciju pojačane kontrole učesnika u saobraćaju na svim putevima u ZDK, s posebnim akcentom na kontroli alkoholiziranosti vozača, i tom prilikom kaznili 109 vozača.&nbsp;&nbsp;Prema riječima Aldine Alić, portparola MUP-a ZDK, aktivnosti policijskih službenika u bile su usmjerene na poduzimanje represivnih mjera prema vozačima zbog činjenja prekršaja vožnjom pod dejstvom alkohola, shodno Zakonu o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH, te su sankcionirani počinioci i drugih prekršaja iz spomenutog zakona.
- Prilikom naznačene akcije kontrolirano je ukupno 1.589 vozača i vozila u saobraćaju, a tom prilikom je kod 108 vozača utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu, dok je jedan vozač odbio alkotestiranje. Za počinjene prekršaje vožnjom pod dejstvom alkohola vozačima je izdato 109 prekršajnih naloga – pojašnjava Alić.
Ističe da Uprava policije MUP-a ZDK upozorava sve vozače da se pridržavaju zakonskih odredbi u pogledu uvjeta pod kojima mogu upravljati vozilom, te da se pridržavaju svih saobraćajnih propisa, kako bi zaštitili sebe, osobe koje prevoze, kao i druge učesnike u saobraćaju.
- Posebno naglašavamo da će se i u narednom periodu provoditi slične akcije u kojim će slučajevi vožnje pod utjecajem alkohola biti odmah zadokumentirani, a nesavjesni vozači sankcionisani – najavljuje Alić.

Pojačana kontrola učesnika u saobraćaju

MUP ZDK: Kontrolirano 1.589 vozila, kažnjeno 109 pijanih vozača

Kajakaška reprezentacija Poljske posjetila je Žepče. Ova posjeta je nastavak dobre saradnje i prijateljstva sa žepačkim Kajak-kanu klubom 550, Planinarskim društvom „Vis“ i Gorskom službom spašavanja. Kako saznajemo, saradnja je počela od takmičenja na Turniru olimpijskih nada u kajaku, održanog prošle godine na jezeru Malta u Poznanju, jednom od kajakaških centara u Evropi i mjestu održavanja niza kajakaških regata. Poljski reprezentativci su smješteni u planinarskom domu na Matinskom visu, a vrijeme su iskoristili za odmor prije kajakaške regate koja će biti održana u Sjevernoj Makedoniji. Proteklih dana upoznali su se s prirodnim ljepotama općine. Domaćini su ih odveli i u Jajce, a posjetili su i Travnik. Za narednu godinu dogovorena je uzvratna posjeta.

Nastavak dobre saradnje i prijateljstva sa žepačkim Kajak-kanu klubom 550, Planinarskim društvom „Vis“ i Gorskom službom spašavanja

Domaćini su ih odveli i u Jajce, a posjetili su i Travnik

Obišli prirodne ljepote BiH

U <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenici</a> su jučer, u ulici Bistua Nuova, policijski službenici stanice Crkvice zaustavili teretno vozilo “<a href="https://avaz.ba/tag/483/mercedes">Mercedes</a>” i kojem su pronašli više od pet tona uglja.
Prema zvaničnim informacijama, teretnim vozilom “Mercedes”, registarskih oznaka T20-A-117, upravljao je S.S. iz Zenice.&nbsp;&nbsp; 
- Izvršenom kontrolom je utvrđeno da S.S. vrši prijevoz uglja u količini od 5.060 kilograma, za koji nije posjedovao potrebnu dokumentaciju - kažu iz policije.

Dodaju da je sporni ugalj oduzet, te da su poduzete mjere i radnje na dokumentovanju izvršenog krivičnog djela.&nbsp;

Sporni ugalj oduzet, te poduzete mjere i radnje na dokumentovanju izvršenog krivičnog djela

Ilegalno prevozio 5 tona uglja

Tužilaštvo <a href="https://avaz.ba/tag/6248/zdk">Zeničko-dobojskog kantona</a> (ZDK), nakon ispitivanja osumnjičenog Armina Mahmića (29) iz Zenice, uputilo je prijedlog Kantonalnom sudu u Zenici za određivanje mjere pritvora zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo razbojništvo. - Tužilac je stavio prijedlog za određivanje mjere pritvora jer postoje naročite okolnosti koje ukazuju na opasnost od bijega, ali i s obzirom na to da naročite okolnosti ukazuju da će osumnjičeni puštanjem na slobodu ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke i jer naročite okolnosti opravdavaju bojazan da će osumnjičeni puštanjem na slobodu počiniti krivično djelo – kazala je Mirna Poljac, viša stručna saradnica za odnose s javnošću KT ZDK. Dodaje da će o prijedlogu za pritvor odlučiti sudija za prethodni postupak Kantonalnog suda u Zenici. Podsjetimo, Mahmić se 13. maja ove godine oko 23 sata, u namjeri da pribavi protupravnu imovinsku korist, nakon što je Zoran M. napustio ugostiteljski objekt u pijanom stanju, uputio za njim, stigao ga u ulici pored Doma zdravlja, zadao mu nekoliko udaraca pesnicom u glavu, a nakon čega je Zoran M. pao na tlo. Aldina Alić, portparol MUP-a ZDK, ističe da je Z. M. prilikom pada udario glavom o beton, nakon čega ga A. M. odvlači na osvijetljeni dio ulice, neposredno uz pokretnu rampu. - Tada oštećenom zadaje još nekoliko udaraca, a nakon što od njega otuđuje novac, napušta ga i odlazi u pravcu ulice Aska Borića – ističe Alić. &nbsp; Njegovo nepomično tijelo uočili su prolaznici koji su o tome obavijestili Hitnu pomoć, a koji ga potom hitno prebacuju u Kantonalnu bolnicu Zenica. Usljed zadobivenih povreda 21. maja Zoran je preminuo. - Prema nalogu tužioca, izvršena je obdukcija, kojom je potvrđeno da je smrt bila nasilna – ističe Alić. &nbsp; Kako saznajemo, Mahmić je od Zorana M. ukrao 200 eura, 226 švicarskih franaka te neutvrđen iznos novca u KM, ukupno oko 1.000 KM. Kako bi rasvijetlili ovaj slučaj, zenički inspektori saslušali su više svjedoka koji su imali određena saznanja o ovom krivičnom djelu. - U skladu s naredbama Kantonalnog i Općinskog suda u Zenici, izvršeni su pretresi na više lokacija, izuzeti su određeni predmeti i snimci sa sistema videonadzora, a vršena su i određena vještačenja – kaže Alić.

Odvukao ga na osvijetljeni dio ulice

Nasmrt pretukao sugrađanina zbog 1.000 KM: Predložen pritvor za Armina Mahmića

Atraktivna lokacija nekadašnjeg objekta <a href="https://avaz.ba/tag/42992/opcina">općine</a>&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/2129/zavidovici">Zavidovići</a>, dvospratne zgrade, s tridesetak kancelarija i salom za sastanke, u samom centru grada u Zavidovićima očigledno nikome nije zanimljiva. 
Već duže vrijeme u Zavidovićima je prisutan problem održavanja i osiguranja objekta poznatog kao „stara zgrada općine“.&nbsp;Odavno je poznato da u taj objekt u svako doba dana dolazi, kako kažu građani, "ko treba i ne treba". Bez ikakvog nadzora, održavanja i samo zahvaljujući nekoliko odgovornih korisnika, do sada se nije dogodio ozbiljniji problem, ako se izuzmu česta obijanja kancelarija.&nbsp; &nbsp;Naime, otkad je, osamdesetih godina, općinska administracija odselila u sadašnju zgradu Općine, a kancelarijski prostor se počeo izdavati različitim udruženjima građana, političkim strankama i drugim organizacijama, počelo je i njeno propadanje.
Da je situacija alarmantna, ukazali su vlasnik jednog dijela prostora Crveni križ i korisnici mjesnih zajednica "Klek" i "Asim Čamdžić".&nbsp;- Situacija je izmakla kontroli. Dosadašnji domar koji je i donekle održavao red u zgradi, otišao je u penziju. Niko ne čisti, ne održava instalacije, a zgrada je skoro danonoćno otvorena i u nju ulazi ko stigne. Obratili smo se općinskim vlastima jer se plašimo za sigurnost, kako nas tako i imovine. Plašimo se i zaraze - kazao je Nijaz Mačak, sekretar Crvenog križa.

Amira Mulahalilović, sekretar u mjesnim zajednicama "Klek" i "Asim Čamdžić", ogorčena je na nebrigu i one koji koriste prostorije. 
- Čak i povremeni dolazak u kancelarijski prostor, ne znači da se ne treba održavati zgrada. Toaleti, krov, hodnici, u katastrofalnom su stanju. Jedan dio prostorija je prazan i propada. A nama koji smo tu svakodnevno nema ko da pomogne - istakla je Mulahalilović. 
Dopisi i obraćanja Općini Zavidovići do sada nisu urodila plodom. Odgovor koji su korisnici prostorija dobili je da je Općina zainteresirana da pomogne u okviru površine vlasništva prostorija. Spominje se instaliranje interfona i videonadzora, ali za sada je sve na obećanjima.

Dosadašnji domar otišao u penziju, niko ne čisti

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Na Mošćanici kod <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica">Zenice</a>&nbsp;od 2008. godine djeluje Regionalna deponija ''Mošćanica” na kojoj se zbrinjava otpad iz Zenice, Visokog, Kaknja, Žepča, Zavidovića, Travnika, Novog Travnika, Viteza i Busovače.&nbsp;Otad su brojni mještani ovog naselja, koje broji oko 300 domaćinstava, ogorčeni što preko noći, najednom, žive okruženi smećem.&nbsp;&nbsp;

Dok je u drugim selima normalna pojava vidjeti traktore i mještane kako se bave poljoprivredom, vozeći se prema Mošćanici, srest ćete desetine kamiona sa smećem. Da mještanima smeta život u blizini odlagališta otpada, potvrdili su nam prilikom naše posjete.&nbsp; &nbsp;&nbsp;Na naš upit kako je živjeti na Mošćanici, ali i biti izložen posljedicama odlaganja otpada, Akif Čičak nam oštro odgovara. 
- Katastrofa je ovdje, kako će biti? Često se osjeti neugodan miris i kiselina od koje se ne može disati. Tako da, nikome to nije prijatno. Najgore je kada su vjetrovi, tada posebno nanosi smrad. Činjenica, to nije svaki dan, ali… - govori on.
Tvrdi da je žalosna činjenica što je na deponiji zaposleno najmanje mještana Mošćanice, a da se zapošljavaju ljudi iz Tišine, Klopča, Palinovića… 
- Također, kad je bio sastanak da se otvori deponija, rečeno je da se mali dio sredstava zarade daje mjesnoj zajednici. Ali od tih sredstava ništa nema. Nemamo kanalizacije, rasvjete, put je loš, a sve smo mogli od tog novca – tvrdi on.

Ostali mještani također su ogorčeni. Ali malo ko smije javno govoriti o tome. Kažu, ako nešto ružno kažu, odmah bivaju napadnuti i dolaze u konfliktne situacije. Ugroženi i izloženi smradu, rado bi spakovali kofere i napustili Mošćanicu. Međutim, kako kažu, od minimalnih penzija jedva su podigli kuće u kojima žive, tako da o tome mogu samo sanjati.&nbsp;Ni Nezir Perčo ne krije da je život u Mošćanici prije 11 godina, kada nije bilo deponije, bio dosta ljepši.&nbsp;- Nanese miris kao plina, nije nimalo prijatno. Ovdje sam 70 godina, rođen tu, i moram priznati da je život u Mošćanici bio ljepši tada. Zagađuje nam okolinu, nanosi neugodne mirise i žalim za vremenom prije otvaranja deponije – govori nam Perčo.Direktor deponije Mošćanica Emir Zukić ističe da nisu imali žalbi građana zbog utjecaja deponije na zrak. 
- Do sada ne bilježimo nikakve pritužbe, a radimo u skladu s projektom i okolišnom dozvolom. Dnevno zaprimimo od 150 do 200 tona otpada, a imamo skoro 40 uposlenih – kaže Zukić te dodaje da rade kvalitetno zatrpavanje otpada i da je najviše uposlenih upravo s područja Mošćanice.&nbsp;

Najgore je kada su vjetrovi, tada posebno nanosi smrad, kaže Čičak

Od smrada se ne može disati

Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona s ministrom Arnelom Isakom na čelu&nbsp;potpisalo je 17 ugovora s korisnicima sredstava<a href="https://avaz.ba/tag/6205/fond-za-zastitu-okolisa-fbih"> Fonda za zaštitu okoliša</a>, čiji&nbsp;su&nbsp;projekti odabrani u proceduri provođenja javnog poziva za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša za 2019. godinu koji se odnose na oblast upravljanja otpadom.&nbsp;- Potpisivanje ugovora je nastavak javnog i transparentnog rada Ministarstva i upoznavanje javnosti i građana s činjenicama potrošnje javnih sredstava u cilju omogućavanja kontrole utroška dodijeljenih sredstava – kazao je Isak. Poručio je ugovaračima da će Ministarstvo pratiti i kontrolirati namjenu utroška sredstava te da postoje mehanizmi za ostvarenje ciljeva da bi cjelokupna sredstva bila utrošena shodno njihovoj namjeni.- U cilju što racionalnijeg korištenja sredstava ranije smo pokrenuli aktivnosti na selekciji otpada na mjestu nastanka, odvajamo lug. Odobrena sredstva ćemo iskoristiti za nabavku kontejnera za selektivno prikupljanje otpada i za nabavku kanti za prikupljanje luga - rekao je Dino Delibašić, izvršni direktor za tehničke poslove Javnog komunalnog preduzeća "Visoko".Aktivnosti koje provodi i Ministarstvo ZDK i podrška koju daje ovim programima doprinosi da je količina otpada koja se doprema na RDM svake godine sve veća. - To predstavlja i operativni problem jer se kapaciteti pune i već nekoliko godina vodimo aktivnosti na izgradnji dodatnih kapaciteta - rekao je Emir Zukić, direktor regionalne deponije "Mošćanica".

Za regionalnu deponiju "Mošćanica" izdvojeno je 60.000 KM, za Javno komunalno preduzeće (JKP) "Vis" Doboj-Jug 80.000 KM, Javno preduzeće (JP) "Rad" iz Tešnja 40.000 KM, JKP "Radnik" iz Zavidovića 20.000 KM, JKP "Visoko" u Visokom 90.000 KM, za JP "Komunalno" iz Žepča 50.000 KM, JP "Vodokom" Kakanj 70.000 KM, JKP "Vareš" iz Vareša 40.000 KM, KJD "Maglaj" 70.000 KM, za "Alba Zenica" iz Zenice 40.000 KM, JKP "Usora" 75.000 KM, JKP "Bioštica" iz Olova 30.000 KM, JP "Komunalno" iz Breze 32.221,80 KM, Grad Zenica 90.000 KM, općina Doboj-Jug 22.778,20 KM, općina Zavidovići 70.000 KM i općina Maglaj 20.000 KM.

Odobrena sredstva bit će iskorištena za nabavku kontejnera za selektivno prikupljanje otpada

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Stefan Nikolić iz Beograda i Irina Arsentijević iz Šimanovaca pobjednici su 48. festivala „Studentsko ljeto“, jednog od najstarijih u regionu. Koliko Maglajlijama znači festival, pokazali su svojim prisustvom u sportskoj dvorani, a više od 2.000 ljubitelja dobre narodne i zabavne muzike pratilo je obje večeri.

Mladi i neafirmirani pjevači, njih 26 iz dvadesetak gradova i sedam zemalja, predstavili su se publici koja ih je podržala toplim aplauzima. Najbolji iz Maglaja su otišli s osvojenim nagradama koje bi im mogle pomoći u daljnjem bavljenju muzikom, ali svi su bogatiji za nova prijateljstva i iskustva.Na kraju večeri izvođača narodne muzike, prema glasovima publike, najuspješniji su bili Esma Sultanić iz Konjica, Mirza Karabegović iz Maglaja i Hafsa Džalisi (Jalisi) iz Londona. Dodijeljena je i nagrada „Selver Pašić“ za najbolju interpretaciju sevdalinke. Nagrada je otišla u Brezu, a dobio ju je Adnan Solak.Prema ocjenama žirija novinara, prvu nagradu osvojila je Esma Sultanić, Ivana Stojanovska iz Skoplja osvojila je drugu, a treću Namik Husnić iz Mostara.Mirsad Mahmutagić, načelnik općine, prvu nagradu uručio je Beograđaninu Stefanu Nikoliću, drugu Zorani Iđuški iz Sombora, treću Maglajliji Mirzi Karabegoviću.

I večer interpretatora zabavne muzike bila je u znaku vrhunskih izvedbi. Publika je najviše glasova dala Maglajliji Seidu Alispahiću, a slijede Medina Ganibegović iz Bosanskog Petrovca i Martina Mitrevska iz Skopja. Žiri novinara prvu nagradu dodijelio je Splićaninu Tomislavu Mariću, drugu Martini Mitrevskoj iz Skoplja, a treću Strahinji Živanoviću iz Brusa.Nagrade stručnog žirija otišle su gošći iz Šimanovaca Irini Arsentijević, druga nagrada Isaku Šabanoviću iz Bijelog Polja, a treće mjesto osvojila je Zeničanka Melani Marijanac.

- Rijetki su festivali kao maglajski, da imaju fantastičan orkestar na sceni koji prati mlade pjevače. Sada je sve svedeno na savremene tehnologije, a ovako se čuje pravi kvalitet - rekao je muzički stručnjak Jovan Adamov iz Novog Sada koji je uz festival više od četiri decenije.

Mostarac Adnan Jakupović bio je gost prve festivalske večeri, a druge regionalna zvijezda Goca Tržan. Maglajlije su uživale u njihovim nastupima i uglas pjevale zajedno s njima.

Predstavili se mladi i neafirmirani pjevači, njih 26 iz dvadesetak gradova i sedam zemalja

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Priča oko najveće kamene kugle ikada pronađene na svijetu u naselju Podubravlje u Zavidovićima počela je prije četiri godine. Slučajan pronalazak, otkopavanje, uređenje i osiguranje terena te dolazak hiljada turista u toku jedne godine bio je i još je svojevrstan životni obrat o kojem Suad Keserović nije mogao ni sanjati.

Keserović je vlasnik parcele na kojoj je kugla pronađena, sam je pokrenuo projekt uređenja i pretvaranja lokacije u turističku atrakciju koju obilaze turisti iz cijelog svijeta. Kamena kugla je promjera 3,5 metara, a o njenim energetskim svojstvima svjedoče brojni prirodnjaci, ali i naučnici.

Nažalost, saznajemo da ne postoji konkretnija pomoć zajednice da ovaj turistički fenomen bude još prepoznatljiviji i pristupačniji. U prvom redu neophodna je infrastrukturna podrška. Problem je nedostatak ulične rasvjeta, i to samo kilometar od centra grada, cesta, trotoari.&nbsp; - Jedna od posljednjih turističkih posjeta bila je posebno zanimljiva. Naime, 45 turista iz deset zemalja svijeta provelo je sedam dana čisteći i uređujući prostor oko kamene kugle, ali i meditirajući po nekoliko sati dnevno.

Na Rudarsko-građevinsko-geološkom fakultetu Univerziteta u&nbsp;Tuzli&nbsp;obavljeno je određivanje gustoće čvrstih čestica i utvrđena je masa kugle od 37,32 tone. To je dosad najveća kamena kugla. Urađena je i petrografska (makroskopska i mikroskopska) analiza i utvrđeno je da je tekstura masivna s prisustvom kvarca, muskovita, oksida gvožđa, magnetita, a karbonatna osnova je bazalni cement, što je dokaz prisustva energetski aktivnih elemenata.

Kamena kugla je promjera 3,5 metara, a o njenim energetskim svojstvima svjedoče brojni prirodnjaci, ali i naučnici

Proveli sedam dana čisteći i uređujući prostor

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Forum građana <a href="https://avaz.ba/tag/237/zenica" style="color: rgb(255, 0, 0);">Zenice</a> intenzivno radi na pripremama obilježavanja manifestacije "830 godina Povelje Kulina bana”, koju tradicionalno organiziraju povodom godišnjice njenog potpisivanja.&nbsp;&nbsp; Prema riječima Faruka Kadruća, predsjednika Foruma građana, budući da je ove godine važan jubilej, pokroviteljstvo i podršku u realizaciji potvrdili su i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.&nbsp;- Nastojali smo ovu godišnjicu potpisivanja Povelje Kulina bana obilježiti nizom kulturno-historijskih događaja. Centralna manifestacija će biti 29. avgusta u Parku Kulina bana, na kojoj očekujemo i članove Predsjedništva BiH - kazao je Kadrić, dodajući da su tokom cijele godine radili na pripremi manifestacije.&nbsp;
- Tako će ove godine pojedini programi biti održani tokom septembra i oktobra. Naime, zajedno s Univerzitetom Zenica, organiziramo naučni skup - okrugli sto o temi "Šta je nama Kulin ban?" te promocija knjige "Kulin, veliki ban Bosne" rahmetli prof. dr. Saliha Jalimama - pojašnjava Kadrić.&nbsp;

Prema riječima Vladimira Franjića, člana Foruma građana Zenica, Povelja Kulina bana, Bilinopoljska izjava i Ploča Velikog sudije Gradješe tri su najbitnija dokumenta u povijesti BiH.&nbsp;&nbsp; 

- Oni dokazuju da je u to doba Bosna bila samostalna, nezavisna i priznata. Od ta tri pečata bh. državnosti, dva su vezana za Zenicu, i to Bilinopoljska izjava te Ploča Velikog sudije Gradješe - kazao je Franjić, dodajući da su dobili podršku svih relevantnih faktora te Grada i kantona da naprave historijski park na Bilinom polju, koji treba biti međunarodni projekt.


Podsjetio je i na to da su prošle godine postavili tablu i napravili dvije-tri staze, a da ove godine planiraju uraditi još dvije staze.&nbsp;

- Osim toga, na podlogu od jablaničkog granita postavit ćemo kopiju Povelje Kulina bana. Također, repliku Ploče Velikog sudije Gradješe, čiji se original nalazi u Muzeju Grada Zenice, planiramo postaviti u Park Kulina bana na Bilinom polju - poručio je on, ističući da će konačan izgled park dobiti tek po završetku međunarodnog konkursa i odabira najboljeg rješenja.


Na obilježavanje godišnjice u Zenici pozvana je i delegacija Grada Dubrovnika iz Hrvatske, u čijem se Državnom arhivu nalazi jedan od originala Povelje Kulina bana, a drugi u ruskom Sankt Peterburgu.

Dolazak u Zenicu najavili Željko Komšić i Šefik Džaferović

Niz kulturno-historijskih događaja povodom "830 godina Povelje Kulina bana”

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Vinjetni sistem naplate parking prostora u Zenici, ideja koja je zgrozila brojne građane jer bi se ionako mali broj parking prostora regulirao na ovaj način, ipak je prolongiran. Potvrdio nam je to Nisvet Hukić, direktor preduzeća JP “Parking servis”.Priznali grešku- Odluka nije stavljena van snage, već se samo odgađa primjena do stjecanja odgovarajućih uvjeta za primjenu, a koje će odrediti Gradsko vijeće Zenica – izjavio je Hukić.Iako su u ovom preduzeću pokušali zaobići odluku Gradskog vijeća, koje je stavilo van snage kontroverznu Odluku o organizaciji i načinu naplate parkiranja na javnim parking prostorima na području Zenice, postavljajući nove table i najavljujući novi sistem naplate od 1. avgusta, na kraju, ipak, priznaju grešku i čekaju upute vijećnika.Tako su brojni Zeničani komentirali da je smiješno vidjeti kako radnici, nakon svega nekoliko dana, uklanjaju tek postavljene table s natpisom o vinjetnom sistemu naplate parkinga.Malo mjestaPodsjetimo, samo za tri zenička naselja i to Talića Brdo, Odmut i Jalija nedostaje oko 4.000 parking mjesta, zbog čega su građani bili dodatno razočarani što im se na ovaj način sužava ionako mali broj slobodnih parking mjesta.Inače, u JP “Parking servis” su odlučili da, kada se i ako uvede ovaj sistem naplate parking prostora, fizičko lice ima pravo na jednu vinjetu, a pravno ili fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost na najviše pet vinjeta.Ostaje opcijaVinjeta je naljepnica koju će koristiti stanari određenog kvarta. Pri tome građanima i dalje ostaje opcija korištenja rezerviranog parking mjesta pod određenim uvjetima. Predviđena je i mogućnost kupovine “gost-vinjete”, koja će važiti do mjesec.

Samo za tri zenička naselja i to Talića Brdo, Odmut i Jalija nedostaje oko 4.000 parking mjesta

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

Više od pet decenija, još od daleke 1964. godine, mladi i neafirmirani pjevači dolaze u Maglaj, na festival „Studentsko ljeto“, da se takmiče, ali i sklapaju prijateljstva koja traju decenijama. Na festivalskoj pozornici u Maglaju svojevremeno su pjevali i pobjeđivali Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić, Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević, Alma Čardžić, Dobrivoje Topalović, Daniel, Slađana Milošević i mnogi drugi. Lijepe uspomeneMnogi od njih Maglaj su zadržali u lijepoj uspomeni. I ovogodišnji učesnici Festivala, njih 27 iz 21 grada i sedam država dolazi u Maglaj u nadi da će im ovo biti odskočna daska u estradnoj karijeri.I ove godine u Maglaju je sve u znaku „Studentskog ljeta“ – 48. internacionalnog festivala mladih i neafirmiranih pjevača. Festivalu su prethodili veličanstvena ceremonija otvaranja s maskenbalom i vatrometom, Dječiji festival „Malo ljeto“ te „Revija urbane kulture“, na kojoj su nastupili Edo Maajka, Frenki, Kontra, Indigo i DJ Soul. Osim članova Organizacionog odbora, na desetine volontera, srednjoškolaca i studenata, uključeno je u organizaciju i trude se da sve funkcionira bez greške. - Ponosan sam da nam u Maglaj, na jedan od najstarijih bh. festivala, stižu mladi pjevači iz Engleske, Crne Gore, Hrvatske, Srbije, Slovenije, Makedonije i BiH. Kao i uvijek, bit ćemo im dobri domaćini. Prva noć je rezervirana za pjevače amatere narodne muzike i sevdaha, a druga za zabavnu muziku. Izvođače prati orkestar od 15 članova. Drago mi je da sve ove godine njegujemo tradiciju dobre i kvalitetne pjesme - rekao je Mirsad Mahmutagić, načelnik općine Maglaj. Specijalni gost Učesnike će ocjenjivati stručni žiri akreditiranih novinara te publika u dvorani. Boje Maglaja branit će&nbsp;Mirza Karabegović&nbsp;i Seid Alispahić. Specijalni gost prve večeri Festivala "Studentsko ljeto" bit će Adnan Jakupović, dok će tokom večeri zabavne muzike nastupati Goca Tržan, koji će, kako se očekuje, dodatno ugrijati atmosferu u sportskoj dvorani.Prodaja ulaznicaU gradu volonteri već prodaju ulaznice, a cijena je&nbsp;četiri KM za tribine i šest KM parter za jednu večer. Studenti imaju popust od 50 posto. Organizacioni odborOve godine Organizacioni odbor Festivala čine Svjetlana Zamboni, predsjednica, te članovi. To su Hana i Dinko Čizmić, Eldina Mehinagić, Senad Šehić, Lamija Terzimehić, Hajdar Arifagić i Benjamin Hasanić.

Na festivalskoj pozornici svojevremeno su pjevali i pobjeđivali Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić, Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Rudari druge smjene jame <a href="https://avaz.ba/tag/25995/stranjani">Stranjani</a>&nbsp;Rudnika mrkog uglja (RMU) <a href="https://avaz.ba/tag/26023/rmu-zenica">Zenica</a>&nbsp;još nikada nisu izašli iz jame. 
Podsjetimo, rudari Stranjana obustavili su rad u znak protesta zbog nedostatka dovoljnog broja radnika. Tako su najprije rudari prve smjene odbili sići u jamu, a potom je druga smjena sišla u jamu, međutim, odbili su da rade.
Oni su poručili da neće izaći iz jame sve dok se ne ispuni njihov zahtjev, a to je “vraćanje” deset kopača koji su preraspodijeljeni u jamu Raspotočje. 
U jami se trenutno nalazi 17 rudara, dok se u krugu jame nalaze prva i treća smjena. 
Kako saznajemo, rudari planiraju krenuti za Sarajevo ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi i ispred "Elektroprivrede BiH" tražiti rješenje svojih problema.
Naime, sporno je što su Stranjani prošli mjesec imali proizvodnju od 7.600 tona uglja, s brigadom koja je brojala od 9 do 13 ljudi. Sada rade pripremu za nove pogone, međutim, nemaju ljudi.
Do sada je iz jame Raspotočje vraćeno 20 ljudi, a preostalo je da se vrati još njih deset, kako bi radili u punom kapacitetu. Zbog nedostatka ljudi, ali i povećanog tempa rada, rudari idu na bolovanja jer ne mogu izdržati ogroman priliv posla.
Zenički rudari jučer su zatražili da se vrati deset kopača, međutim, naišli su na negativan odgovor, nakon čega su odlučili na ovaj način primorati Upravu da im vrate radnike.

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vrijeme je kada na bh. cestama možemo vidjeti brojne marke najnovijih i najskupljih modela automobila koje jezde kroz našu zemlju na putu prema jugu. Bh. dijaspora uveliko je stigla u rodne krajeve, pa tako i u Žepče. Iz evropskih gradova došli su uglavnom u najmodernijim luksuznim automobilima. Gradski parkinzi puni su poznatih marki popularnih četverotočkaša. U konkurenciji najskupljih i najmodernijih ipak jedan automobil ovih dana posebno plijeni pažnju svojim izgledom u Žepču.Poklon kćerkama Naime, majstor restauracije starih automobile, Žepčak Nezir Maglić, nakon nešto manje od dvije godine rada, stavio je u funkciju restauriranu Škodu 110 R kupe iz 1976. godine. Gotovo da su svi dijelovi ovog vozila, koje je našao na otpadu u Zenici, prošli kroz Maglićeve ruke. Na vozilu su novi mehanički sklopovi, motor je nanovo urađen, mjenjač prepakiran, trapovi kočnica, nijedan detalj na autu nije zanemaren.Vozilo je registrirano 11. jula, nakon čega je ponovo izašlo na&nbsp; bh. ceste. Gdje god dođe, Maglićeva Škoda plijeni pažnju izgledom. Ljudi ga pozdravljaju, auto fotografiraju. Do sada je Škoda&nbsp; prešla 800 kilometara. Osim Žepčaka, mogli su je vidjeti i u nekoliko bh. gradova, a imala je i svoju prvu reli oldtajmer izložbu i vožnju u Sanskom Mostu. Kako kaže, njegova Škoda trenutno je jedina koja je u voznom stanju. Imaju još dvije, jedna se radi u Širokom Brijegu, a jedna se nalazi u Bosanskoj Gradišci.Auto je napravio kao poklon svojim kćerkama, naglašavajući kako je ovo auto samo „za ćeif, za kafe, za skupove“.Od starog novo Jedan je od samo nekoliko automehaničara u našoj zemlji koji se bavi adaptacijom starih automobila. Kaže da Škoda nije posljednji auto koji će restaurirati, jer iako je u penziji, sve dok mogne raditi i dok ga zdravlje služi, i dalje će od starog praviti novo.

Dijelove našao na otpadu u Zenici

Maglić: Gdje god dođe, Škoda plijeni pažnju

Veliki natpis privlači pažnju

Spas preduzeća ili produženje agonije "Zenicatransa"?

MUP ZDK: Kontrolirano 1.589 vozila, kažnjeno 109 pijanih vozača

Obišli prirodne ljepote BiH

Ilegalno prevozio 5 tona uglja

Nasmrt pretukao sugrađanina zbog 1.000 KM: Predložen pritvor za Armina Mahmića

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Od smrada se ne može disati

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vozilo za ćeif i odlaske na kafu

Zeničko-dobojski kanton

Veliki natpis privlači pažnju

Spas preduzeća ili produženje agonije "Zenicatransa"?

MUP ZDK: Kontrolirano 1.589 vozila, kažnjeno 109 pijanih vozača

Obišli prirodne ljepote BiH

Ilegalno prevozio 5 tona uglja

Nasmrt pretukao sugrađanina zbog 1.000 KM: Predložen pritvor za Armina Mahmića

Zavidovići: Propada stara općinska zgrada, situacija izmakla kontroli, prijeti zaraza

Od smrada se ne može disati

Potpisano 17 ugovora ukupne vrijednosti 900.000 KM

Pobjednici Nikolić i Arsentijević

Dolaze da meditiraju i crpe pozitivnu energiju iz prirode

Intenzivirane pripreme na obilježavanju 830. godišnjice Povelje Kulina bana

Dok se ne stvore uvjeti, naplata vinjetama se odgađa

U Maglaj dolazi 27 mladih pjevača iz sedam zemalja

Zenički rudari još u jami, ispod zemlje 17 komorata, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi, kreću za Sarajevo

Vozilo za ćeif i odlaske na kafu