Akcija šišanja i doniranja kose u sklopu projekta „Tvoja kosa – moja kosa“, koju Udruženje „Srce za djecu oboljelu od raka danas'' od 12 do 18 sati provodi u holu tržnog centra „Džananović“ u Zenici, već na startu je naišla na dobar odziv Zeničana.
Donore kose šišaju profesionalni frizeri Sekcije frizera Udruženja privrednika Zenica, a akciju, koja se provodi uz podršku Ambasade Švicarske u BiH, ustupanjem prostora u svom tržnom centru, podržali su i zeničko preduzeće „Džananović“ te Amra Silajdžić-Džeko.
- U okviru ovog projekta imamo akciju doniranja i prikupljanja kose za izradu perika za djecu koja su privremeno ili trajno izgubila kosu. To je jedno ortopedsko pomagalo koje im pomaže da se što lakše nose s gubitkom svoje kose.&nbsp;Bitno je napomenuti da kosa treba biti suha, čista, hemijski netretirana, nefarbana i minimalno duga 30 centimetara - napominje Nermina Ćuzović, koordinator akcije, koja dodaje kako su do sada imali nevjerovatan odziv.''Što se tiče ljudi u BiH pa i šire, imali smo donacije kose iz Ukrajine, mnogih zemalja Evrope, čak i do Aljaske. Ljudi nam šalju kosu poštom, donose i lično na vrata Roditeljske kuće u Sarajevo. Stvarno smo imali veliki odaziv, ponajviše djece do 18 godina i to nas mnogo veseli'', ističe Ćuzović.
Ona napominje da su tu kampanju počeli još 1. oktobra 2017. godine te da im je Zenica peta stanica na kojoj prikupljaju kosu. Do sada su, kazala je Ćuzović, bili u Tuzli, Bihaću, Vitezu i Tešnju.

Akcija se provodi u sklopu projekta "Tvoja kosa-moja kosa''

Zeničani donirali kosu za djecu oboljelu od raka

Vareško jezero Nula najveći je bunar pitke vode u Bosni i Hercegovini, a ljubitelji prirode od njega pokušavaju napraviti privlačnu turističku destinaciju, da ne služi samo lokalnom stanovništvu za kupanje tokom ljetnih dana.
Iako ambijent u okolini odudara od ljepote jezera, predsjednik vareškog Udruženja ribolovaca Ilhan Klančević navodi da su Varešani navikli na takvo okruženje te da taj nedostatak pravdaju činjenicom da se kupaju u vodi koja se može piti.
Kvalitet vode potvrđen je u dva ispitivanja, a posljednje je urađeno prije nekoliko mjeseci.
- Mi smo navikli, ali turiste ne možemo privući u ovim okolnostima. Smatram da s ovim jezerom možemo zaraditi i promovirati se, ovo je jedna od najznačajnijih vareških destinacija, jer je ovo najveći bunar pitke vode u državi, vjerovatno i šire - kazao je Klančević Feni, dodajući da je jezero poribljeno i bogato ribom te da može služiti i za ribarska takmičenja.
Naglašava da trenutno nema ozbiljnijih planova za uređenje ambijenta te da se sve svodi na aktivnosti ribara i ljubitelja prirode, a da su posljednje značajnije aktivnosti rađene krajem devedesetih godina, kada je napravljen kompletan plan uređenja, ali je novac preusmjeren u druge svrhe.
- Otad nismo imali značajnih koraka, ali oni koji vode ovo jezero i prirodu u kontinuitetu nastoje da to promijene - rekao je Klančević.
Jezero nije prirodno i nastalo je prije gotovo 30 godina na površinskom kopu bivšeg rudnika ''Smreka''. Podzemne vode i jedan potok su ga napunili. Dok je rudnik radio voda je izbacivana pumpama, međutim, prestankom rada rudnika došlo je do punjenja površinskog kopa rudnika i nastanka jezera.

- Bez obzira na nastanak, jezero je sigurno i za sve ove godine nije bilo obrušavanja, ali ipak mi koristimo samo dio koji je sto posto siguran - dodao je Klančević.
Iz vareškog turističkog centra naglašavaju da je potencijal za iskorištavanje jezera u turističke svrhe ogroman.
- Iz iskustva vođenja grupa turista u obilazak jezera, posebno stranih, mogu reći da nikoga nije ostavilo ravnodušnim i da su svi bili oduševljeni izgledom jezera, ali također su skoro svi imali zamjerke upravo na to što potencijal jezera nije iskorišten na puno kvalitetniji način - kazao je Feni Almir Čikmiš iz "Turist info centra" općine Vareš.
Navodi da Varešani, ali i stanovnici okolnih mjesta, koriste jezero za kupanje.
- Varešani imaju poseban odnos prema jezeru Nula, za njega su jako vezani i slobodno mogu reći ponosni na naše jezero. Teško možete naći osobu koja je posjetila Vareš, a da nema fotografiju vareškog jezera. Ljudi jezero posjećuju, ako ne zbog kupanja, ribolova, onda da šetaju do njega, fotografiraju ga. Jezero predstavlja posebnu atrakciju zimi, kada cijela površina jezera zaledi - naglasio je Čikmiš.
Dodao je da ideja za popularizaciju jezera ima, ali da je problem još u privatizaciji rudnika te da i dalje postoji konfuzija oko toga šta kome pripada.
Jezero Nula se nalazi u blizini centra Vareša, na manje od pet minuta vožnje.

Jezero je bogato ribom

Vareško jezero Nula najveći bunar pitke vode u BiH

Fuad Čibukčić, direktor Fonda za zaštitu okoliša, boravio je danas u službenoj posjeti Fahrudinu Brkiću (SBB), ministru za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), s kojim je razgovarao o brojnim do sada realiziranim, ali i budućim projektima iz okoliša na području Kantona i Zenice.




Više ulaganja&nbsp;



Prema riječima Čibukčića, kada se radi o Zenici, do sada imaju 45 okolišnih projekata koje je realizirao Fond za zaštitu okoliša.&nbsp;&nbsp;- Pred nama je još mnoštvo projekata važnih za Zenicu, o čijoj skoroj realizaciji smo upravo danas i razgovarali. Također, moram istaći kako je neophodno dosta više ulaganja u okolišnu politiku, što vjerujem da će se konačno dogoditi - poručio je Čibukčić.&nbsp; &nbsp;Ministar Brkić poslije sastanka poručio je da zahvaljuje direktoru Čibukčiću što skoro svaki mjesec dođe u radnu posjetu ZDK i Zenici.
- U proteklom periodu Fond je zaista opredijelio značajna sredstva za zaštitu okoliša u našem kantonu. Nadamo se da će se takav trend i nastaviti. Zahvaljujući tim sredstvima, mi ćemo u značajnoj mjeri unaprijediti zbrinjavanje komunalnog i infektivnog otpada, a veoma važne pomake ćemo napraviti i kada se radi o monitoringu kvaliteta zraka na području Zenice, ali i čitavog Kantona. Pokrećemo i Centar za monitoring okoliša na Institutu ''Kemal Kapetanović'' - kazao je Brkić.&nbsp;&nbsp;
Obišao sportske objekte&nbsp;Osim Čibukčića, u Zenici je danas boravio i Mirvad Kurić (SBB), ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo. On se, također, sastao s brojnim simpatizerima SBB-a BiH Zenica i građanima te obišao sportske objekte u gradu.&nbsp;Tom prilikom razgovarali su o trenutnoj političkoj situaciji u državi i rješavanju svih pitanja sporta u državi, ali i Zenici, koja je oduvijek važila za grad sporta. 
Ogromna podrška Zeničana&nbsp;Nakon iscrpnog sastanka, Čibukčić i Brkić uputili su se u šetnju Zenicom, gdje su ih prepoznali brojni građani i simpatizeri SBB-a BiH, koji su im prišli, srdačno ih pozdravili, a zatim su im se pridružili u neformalnom razgovoru i druženju u starom dijelu grada.
Ugodnom druženju, nakon obilaska sportskih objekata, pridružio se i ministar Kurić.

Fond za zaštitu okoliša do sada realizirao 45 okolišnih projekata u Zenici

Zenica: Fuad Čibukčić boravio u službenoj posjeti kod ministra Brkića

Prikupljena je sva potrebna dokumentacija i dozvole za početak radova na restauraciji najstarije zavidovićke džamije u Rujnici, vjerskog objekta koji je proglašen nacionalnim spomenikom BiH. Trenutno je u toku akcija prikupljanja sredstava, a s obzirom na zadovoljavajući odziv džematlija, uskoro se očekuje početak radova.
Zapušteno stanje
Prilikom radova restauracije, konzervacije i sanacije objekata sačuvat će se izvorni izgled objekta, uz korištenje izvornih materijala, njihove obrade i ugradnje.

Džamija u Rujnici pripada tipu džamija sa četverovodnim krovom i drvenom munarom. Sudeći prema unutrašnjim ukrasima, džamija bi mogla datirati s kraja 19. ili početka 20. stoljeća. Prema podacima iz Islamske zajednice Zavidovići, sadašnji objekt je sagrađen 1935. godine na mjestu starije drvene džamije koja je prenesena iz mjesta Kurtići, sadašnja općina Maglaj.
- Džamija nije u funkciji od 1988. godine i nalazi se u zapuštenom stanju. To se naročito odnosi na unutrašnjost, jer je objekt pretvoren u skladišni prostor. Izražene su pukotine na svim zidovima. Temelji džamije su izvedeni plitko, u zoni smrzavanja, tlo je od ilovače, te je došlo do slijeganja objekta - pojašnjava Elvir Mehić u ime Islamske zajednice Zavidovići. 
Mehić dodaje da inicijativa za restauracijom postoji unazad 10 godina. U međuvremenu je izrađen projekt po propisima za rekonstrukciju nacionalnih spomenika i pribavljena je ostala potrebna dokumentacija.

Dopušteni su istraživački, radovi konzervacije, sanacije te restauracija nacionalnog spomenika uz stručni nadzor nadležne službe zaštite naslijeđa na nivou Federacije BiH.
Ova džamija predstavlja karakterističan primjer narodne gradnje muslimanskih objekata u razdoblju između dva svjetska rata. Pretpostavlja se da je sagrađena u periodu od 1934. do 1935. godine, i to na mjestu starije drvene džamije koja je, prema sačuvanoj usmenoj tradiciji, prevezena na volovskim kolima 1934. godine iz mjesta Kurtići, sadašnja općina Maglaj, i rekomponirana u Rujnici. 
Od 2008. godine do danas, imam džemata Rujnica je hafiz Semir ef. Bektaš, koji zajedno s Ramizom Sušićem, predsjednikom Odbora za restauraciju džamije u Rujnici, brine o realizaciji projekta zaštite ovog nacionalnog spomenika.


Tri godine gradnje&nbsp;&nbsp;Prema podacima, nekadašnja džamija u Kurtićima, u podnožju planine Ozren, je bila sagrađena 1903. godine. Tu džamiju su sagradile porodice Mujanović, Mahmić i druge koje su živjele u tom selu, a gradnja je trajala 3 godine. 
Drvena munara 
Objekt nosi tipološke odlike najvećeg broja tradicionalnih bh. džamija – jednoprostorna građevina s četverovodnim krovom i drvenom munarom. Predstavlja rijedak primjer džamija s drvenom munarom, kod kojih je izveden tzv. duboki prednji mahfil.

Trenutno je u toku akcija prikupljanja sredstava, a s obzirom na dobar odziv džematlija, uskoro se očekuje početak radova

Nacionalni spomenik BiH sačuvat će izvorni izgled

Ministarstvo finansija Zeničko-dobojskog kantona, kako je u izjavi za Fenu najavio resorni ministar Andrej Kajić, sutra će uplatiti regres za 2018. godinu za oko 8.000 budžetskih korisnika tog kantona.
- Visina regresa iznosi 50 posto od prosječne plaće u Federaciji BiH, a prema podacima u momentu donošenja odluke o isplati. Tako će ove godine regres za budžetske korisnike u ZDK biti 436 KM pa ćemo za ovu namjenu utrošiti oko 3,5 miliona KM - ističe ministar Kajić.

Budžetskim korisnicima u ZDK će biti uplaćen regres za 2018. godinu

Na magistralnom putu M-17, u mjestu Vrace kod Zenice, došlo je do saobraćajne nesreće u kojoj su povrijeđene tri osobe.&nbsp;Prema riječima Aldine Alić, portparola MUP-a ZDK, povrijeđeni su prevezeni u Kantonalnu bolnicu Zenica.&nbsp;Nakon opservacije bit će poznat stepen povreda. Trenutno se vrši uviđaj kojim će biti rasvijetljene okolnosti ove nesreće.

Povrijeđeni su prevezeni u Kantonalnu bolnicu Zenica

Teška saobraćajna nesreća u naselju Vrace

Vlada Zeničko-dobojskog kantona će za treći program sufinansiranja pripravnika izdvojiti 690.000 KM, što će biti utrošeno na subvencioniranje zapošljavanja 50 pripravnika VSS/VŠS te 142 pripravnika SSS/KV spreme.
Premijer ZDK Miralem Galijašević na današnjem je potpisivanju ugovora s dijelom poslodavaca koji su aplicirali te dobili mogućnost da zaposle najviše petero radnika, istakao da je ovo način da se pomogne mladim ljudima da dobiju potrebno radno iskustvo, a poslodavcima da lakše finansiraju novu radnu snagu.
- Zahvaljujem poslodavcima koji su našli svoj interes u ovom programu i angažiranju mladih. Aplikante pozivam da vrijedno rade - kazao je premijer Galijašević, dodajući da su za zapošljavanje mladih do 35 godina starosti ravnopravno mogli aplicirati poslodavci iz realnog i javnog sektora.
Poslodavci će, kako je istakao direktor Službe za zapošljavanje ZDK Anto Pešić, mjesečno dobivati subvenciju od 350 KM za VSS/VŠS te šest mjeseci za SSS/KV pripravnike.
- Danas potpisujemo samo dio ugovora. Na javni poziv se prijavilo ukupno 95 poslodavaca, koji su tražili subvenciju za 196 osoba, ali je utvrđeno da 91 aplikacija ispunjava uvjete, za zapošljavanje ukupno 192 pripravnika. Nakon pregledanih i bodovanih svih aplikacija, privatni sektor je iskazao potrebu za zapošljavanjem 176 pripravnika ili 91,67 posto - kazao je Pešić.

Za treći program sufinansiranja pripravnika  izdvojit će 690.000 KM

Vlada ZDK subvencionira prvo radno iskustvo u struci za 192 mladih

Načelnik općine Breza Munib Zaimović (SBB BiH) na ovoj je poziciji dvije godine. Stanje koje je zatekao nije bilo najbolje, a u prethodnom periodu pokušao je popraviti situaciju te ovu malu općinu dovesti u bolju poziciju. U razgovoru za „Dnevni avaz“ govorio je o aktuelnim i budućim projektima.&nbsp; Stabilizacija budžeta Kako su protekle ove dvije godine otkako ste načelnik općine Breza. Šta ste promijenili i poboljšali? 
- Uspjeli smo da ono što smo zagovarali i u predizbornoj kampanji i realiziramo, mada nismo završili do kraja. Pod tim mislim na stabilizaciju budžeta općine i javnih ustanova. Smatram da još ima mogućnosti da se stvari poboljšaju. I građani Breza daju svoj doprinos svojim aktivnostima na poboljšanju života u gradu. 
Uspjeli smo uz pomoć UNDP-a iz Švicarske uraditi strategiju razvoja i očekujemo da u septembru bude završena, tako da ćemo imati mogućnosti dobiti sredstva od određenih organizacija i inozemnih vlada. To je veoma važno za razvoj općine, tako da ćemo imati mogućnost zapošljavanja mladih i školovanih ljudi. 
U Brezi se ovaraju tri nove firme, „Robot“, „Brezzaro“ i „Bau sistem group“. Koliko će ljudi zapošljavati i koliko je uloženo sredstava?
- Tržni centar „Robot“ ulaže oko pet miliona KM, a posao bi trebalo dobiti 55 ljudi. Njihova lokacija je u samom centru grada, a donose stvari koje su općini potrebne, a to su dječije igralište, restorani... Što se tiče stambeno-poslovnog objekta „Brezzaro“, koji se, također, nalazi u centru grada, u njemu će biti 55 stanova i poslovni prostori. Prodajno-poslovni objekt „Bau sistem“ zaposlit će 10 ljudi. Otvorili smo mogućnost da imamo priliv novih sredstava u budžet općine Breza jer trebat će nam investitori da gradimo nove poslovne i stambene objekte. Planiramo da rebalansom u septembru povećamo budžet i on će iznositi oko 6,5 miliona KM.
Zaposleni mladi ljudiŠta je u planu kad su u pitanju infrastrukturni projekti?
- Tu se već puno radi. Završavamo dva velika infrastrukturna projekta vodosnabdijevanja, a potpisali smo ugovor i dobili sredstva za naselja Slivno i plato Hrasno. Završili smo vodovod za naselje Trtorić i Opreč i osigurali oko 100.000 KM za završetak vodovoda za naselja Bukovik i Crema, tako da ćemo skoro cijelu općinu pokriti osim naselja Vrankamen i Sutješica. Radimo također „resort“ naselja, tri u Nedićima i jedno prema Vijesolići, tako da očekujemo određena sredstva i s te strane, čime ćemo povećati budžet.
Kakva je situacija kada je u pitanju zapošljavanje?
&nbsp;U odnosu na prije dvije godine, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je 200 ljudi manje. U javnim preduzećima su zaposleni mladi ljudi, a bilo je i zapošljavanja kroz podsticaje. Nastojimo da u upravljačko-nadzorne strukture uključimo mlade ljude. Direktori JU su izuzetno mladi ljudi, pokazalo se da mladim ljudima treba dati šansu. Već se na tom planu nešto i dešava jer imamo investitore iz Njemačke za otvaranje fabrike cementa, gdje će se zaposliti 300 ljudi.
Izgradnja igrališta 
Potpisan je ugovor o izgradnji dječijeg igrališta zahvaljujući donaciji Fahrudina Radončića, lidera SBB-a. U kojoj fazi je taj projekt?
- Već je izabran izvođač radova te je planirano do jeseni da igralište bude završeno u centru grada, jer je to potrebno Brezi, a ovim putem zahvaljujem donatoru. Već smo napravili projekte za još četiri igrališta, jer imamo zaista problema u Brezi za taj aspekt. Također, putem programa participativnog budžetiranja pored obdaništa je planirano dječije igralište.
Upravljanje otpadom 
Koji su najveći problemi s kojim se susrećete?
- Jedan od trenutno najvećih problem u Brezi je upravljanje otpadom, ali pokušavamo da to promijenimo, te tražimo podršku građana i Općinskog vijeća. Trebamo učiniti Baziliku nacionalnim spomenikom i naći investitore za brezanski bazen. I pored problema, Breza ima perspektivu da postane izuzetno mjesto za življenje.

Tržni centar „Robot“ ulaže oko pet miliona KM, a posao bi trebalo dobiti 55 ljudi

Munib Zaimović, načelnik općine Breza: Stigli su nam investitori i otvaraju se radna mjesta

Lorens Listo iz Mostara, koji je 12 puta pobijedio u skokovima sa Starog mosta, odnio je titulu pobjednika i sa zeničkih skokova u vodu, koje je ove godine, prvi put sa popularne “desetke”, organizirao Mustafa Šarić iz Zenice. 

Iako je vrijeme bilo promjenjivo, ništa nije spriječilo da se skokovi uspješno realiziraju. Prema riječima organizatora Šarića, u skokovima je sudjelovalo 14 učesnika.&nbsp;&nbsp; 
-&nbsp; Zadovoljan sam kako je sve proteklo, iako je vrijeme bilo loše. Naredne godine potrudit ćemo se da ovu manifestaciju podignemo na još viši nivo - kaže Šarić.&nbsp;&nbsp; 

Drugo mjesto u skokovima osvojio je Igor Arsenić iz Banje Luke, dok je treće mjesto zauzeo Aleksandar Aleksić iz Srbije. 

Prema riječima pobjednika Liste, nijanse su odlučivale o najboljem.&nbsp; 
-&nbsp; Nakon Mostara jedan od dražih gradova mi je Zenica i uvijek volim doći ovdje. Drago mi je što sam pobijedio, iako je visina bila manja, ali ja sam dao sve od sebe - rekao je Listo.

Članovi žirija bili su legendarni mostarski skakač Emir Balić, zatim Srbijanac Branko Bogičević te Sanel Selman iz Zenice.&nbsp;&nbsp;

Prvi međunarodni skokovi u vodu "Zenica 2018": Pobjednik Mostarac Lorens Listo

Načelnik općine Breza Munib Zaimović potvrdio je da su u toku završni radovi na izgradnji lokalnog puta Breza - Založje - Prhinje, dionica
&nbsp;R-444 - groblje Liješće.&nbsp;&nbsp; Dužina saobraćajnice je 880 metara, širina trase je 5,5 metara te pješačka staza sa desne strane. Projekt je provođen tri godine, i to u tri faze. 
Načelnik Zaimović je rekao da je ukupna vrijednost ove investicije 400.000 KM. 
-	Izgradnja ove saobraćajnice ima višestruki značaj, sigurnost đaka i građana, te frekventnost saobraćajnice, što je nama veoma značajno te postoji inicijativa da ovaj put bude uvršten u regionalni put – rekao je Zaimović.
Puštanje saobraćajnice u promet planirano je 18. avgusta.

Završni radovi na izgradnji lokalnog puta Breza - Založje - Prhinje

Javno preduzeće za upravljanje i održavanje sportskih objekata Zenica danas bi zvanično trebalo dobiti novog direktora. Završen je i žalbeni rok, a na koji se niko javio. Kako saznaje naš list, naklonost Nadzornog odbora (NO), na čijem je čelu optuženi Mirsad Dervenčić, dobio je Nedim Talić, zlatar i muzičar.&nbsp;&nbsp; Oštre kritike
Imenovanjem Talića definitivno pada u vodu predizborni slogan gradonačelnika Fuada Kasumovića - “Sposobni, a ne podobni”. Naime, upravo je Kasumović na čelo NO postavio Dervenčića, čije ranije manipulacije istražuje Tužilaštvo ZDK. Podsjetimo, Talić je zbog direktorske fotelje prodao dugogodišnju stranku SDA, ali i, prema mišljenju javnosti, rođenog oca Envera.
Iako nikada nije vodio firmu niti preduzeća, ali zato iza sebe ima mnoštvo propalih projekata poput A-FAN benda, "Tribute Balašević orkesta", Festivala ilahija i kasida, portal Zenica 24sata, pokušaje komponiranja.., Kasumović je odlučio poslušnog i podobnog Talića postaviti na čelo ovog preduzeća što je izazvalo oštre kritike javnosti.
Prema riječima A. S. (identitet poznat redakciji, op.a.), njegov sin svirao je u "Tribute Balašević orkestu", dok nisu shvatili da je Talić sklon manipulacijama.
Uzimao novac
- Hoće li organizirati koncerte u Areni, a uzimati sebi novac, kao što je radio sa svojim bendom "Tribut Balašević"? Učenike i studente zvao da mu sviraju džabe, a sebi novac uzimao - kaže A. S. za naš list.
Ostaje interesantno pratiti hoće li ovo preduzeće, za vrijeme Talićevog dugo željenog direktorskog mandata, dospjeti na listu njegovih brojnih propalih projekata.

Podobni Talić konačno sjeda u direktorsku fotelju?

Humanitarka, novinarka i pjesnikinja Naida Ribić iz Jajca, koja godinama živi u Holandiji, donirala je direktoru Gradske biblioteke u Zenici (GBZ) Harisu Abdagiću specijalne naočale za Odjel za slijepa i slabovidna lica ove biblioteke, koji broji oko 500 naslova prilagođenih tim osobama.Vrijedan poklon- Kada sam za Bajram bila u Zenici na dodjeli paketića za djecu rekla sam bivšem direktoru, a sada zaposleniku biblioteke Midhatu Kasapu da sam donijela jedne specijalne naočale koje se ne mogu kupiti, nego se trebaju poručiti u specijalnoj fabrici i ja sam jedne takve dobila. Rekla sam da tražim kome da ih poklonim - kazala je Ribić.Napominje kako je, upravo na prijedlog svog zeničkog prijatelja, naočale odlučila pokloniti članovima Gradske biblioteke. Ovakve naočale, istakla je, koštale bi 1.000 eura.Premijera filma - Možemo svi puno više da uradimo za one kojima je to potrebno - istakla je dodavši da se upravo vratila iz Maglaja, gdje je imala premijeru svog dokumentarnog filma "Alisin izlazak u svijet", a koji je također humanitarnog karaktera.Kako je istakao Kasap, za sve koji koriste usluge Odjeljenja za slijepa i slabovidna lica članarina je besplatna.

Naida Ribić donirala specijalne naočale za slabovidne članove

Skupština Sindikata kompanije “ArcelorMittal” Zenica (AMZ), jednoglasnom odlukom delegata, odredila je danas na vanrednom zasjedanju, 20. septembar ove godine kao krajnji rok za postizanje dogovora o potpisu Pojedinačnog kolektivnog ugovora između Sindikata i Uprave.&nbsp; Sindikat je, kako je istaknuto, svoj prijedlog novog kolektivnog ugovora memadžmentu kompanije dostavio 17. januara ove godine, ali tekst ugovora još nije usaglašen pa su se odlučili zaprijetiti i prekidom rada.
- Menadžment i Uprava AMZ-a su, pod izgovorom da se treba potpisati Granski kolektivni ugovor za metalski sektor Federacije BiH, cijelo vrijeme opstruirali dogovor. Mi smo insistirali da možemo potpisati naš kolektivni ugovor, bez obzira na Granski ugovor za FBiH, koji je, eto, i potpisan 31. jula. Ako i do isteka novog roka ne bude potpisan kolektivni ugovor, Skupština nalaže Glavnom odboru Sindikata zakazivanje generalnog štrajka - iznio je kao prijedlog predsjednik Sindikata AMZ-a Zuhdija Kapetanović, a što su članovi Skupštine i prihvatili.
On je istakao kako neće odustati od zahtjeva da minimalna satnica, koja nije povećavana od 2014. godine, bude uvećana sa 3,06 na 3,37 KM te da im isplate i regres, koji su zadnji put dobili u martu 2015. godine.
Regres, u visini od 50 posto prosječne mjesečne plaće u AMZ-u, drugi je zahtjev koji su uputili Upravi AMZ-a.
- Vidjeli smo da nećemo lako postići dogovor. Na zadnjem sastanku s menadžmentom kompanije, koji je održan 23. jula i na kojem je bio i generalni direktor Biju Nair, direktor nam je tada kazao kako na povećanje plaće ne možemo računati sve do 2020. godine - istakao je Kapetanović, koji je poručio i kako “ne smiju dozvoliti da radnik u AMZ-u bude rob”.
Granskim kolektivnim ugovorom za metalski sektor u FBiH, kako je napomenuo Kapetanović, definirana je minimalna satnica od 2,75 KM, ali napominje kako su oni i do sada u svom pojedinačnom kolektivnom ugovoru imali veću satnicu te veća druga prava.

Sindikat “ArcelorMittala” - Rok za potpis kolektivnog ugovora 20. septembar

Kantonalna uprava civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona, kako je u izjavi za Fenu kazao direktor Džavid Aličić, ni jutros, kao ni sinoć, nije dobila dojave s terena o pričinjenim značajnijim štetama nakon sinoćnjeg zemljotresa na području Zenice.&nbsp;
Evropski mediteranski seizmički centar registrirao je sinoć, oko 22.06 sati, zemljotres jačine 4,1 stepen po Rihteru, na dubini od 10 kilometara i s epicentrom u naselju Lokvine kod Zenice, koji je poprilično uznemirio Zeničane. 
- Danas smo dobili dojavu iz Srednje mješovite škole u Zenici da im je oštećen dimnjak pa su nadležni iz Gradske uprave Zenice dobili zadatak da izađu na teren te evidentiraju i saniraju oštećenje.
Što se tiče građanstva, dobili smo samo jednu obavijest o napuknuću na kući u Lokvinama, gdje je i bio epicentar, kao i iz Zavidovića. Naravno, sve to sada provjeravamo, pogotovo ovu dojavu iz Zavidovića, gdje i nije bio ni epicentar - rekao je Aličić i dodao kako tokom noći i jutra nije bilo tzv. povratnih zemljotresa.

Zemljotres oštetio dimnjak Srednje mješovite škole u Zenici

Sve je više porodičnih okupljanja pri kojima se ponekad i bliži srodnici prvi put upoznaju i susreću. Jedno takvo okupljanje organizirali su i potomci rahmetli Hasana Ćosića iz sela Dedići u Zavidovićima. 

Hasan je rođen 1906. godine, umro je 2001., a po zanimanju je bio mlinar. Iz porodice Ćosić izrodilo se petero djece, 25 unučadi, 78 praunučadi, 36 šukununuka - „bijelih pčela“.

Prvi susret potomaka rahmetli Hasana Ćosića organiziran je u selu Dedići, na livadi zvanoj Djedova luka. Došli su iz svih krajeva svijeta, od Luksemburga, Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, SAD...
Uz cjelodnevno druženje, pravili su se lokalni tradicionalni specijaliteti, a nisu izostale ni sportske takmičarske aktivnosti.
- Prisjetili smo se članova porodica koji nisu među živima, a mlađima je stavljeno u amanet da druženje prijeđe u tradiciju - kazao nam je Ferid Hodžić, najstariji praunuk rahmetli Hasana Ćosića, koji je zajedno s Rifetom Ćosićem i pokrenuo inicijativu porodičnog okupljanja.
Kažu da im je trebalo pet mjeseci da sa svima stupe u kontakt, ali da se trud isplatio.

Okupili se Ćosići iz cijelog svijeta

Zenicu je večeras oko 22.05 sati pogodio zemljotres jačine 4 stepena po Rihteru, a koji je uznemirio brojne građane koji su istrčali iz stanova ali i ugostiteljskih objekata.&nbsp;

Kako javlja reporter iz Zenice građani su vidno uznemireni i u strahu istrčali iz svojih domova na ulice.Iz Evropsko-mediteranskog seizmičkog centra saopćeno je da se epicentar nalazio 53 kilometra sjeverozapadno od Sarajeva na dubini od pet kilometara.&nbsp;Intenzitet zemljotresa iznosio je pet stepeni Merkalijeve skale i trajao je nekoliko sekundi.Prema informacijama iz zeničke policije jači zemljotres nije izazvao veće probleme u ovom gradu. Također, nije bilo problema ni u obje jame Rudnika mrkog uglja Zenica gdje su odmah nakon zemljotresa upućene policijske patrole.&nbsp;Bez problema izazvanih zemljotresom je i u ostalim gradovima na području Zeničko-dobojskog kantona.

Zeničani donirali kosu za djecu oboljelu od raka

Vareško jezero Nula najveći bunar pitke vode u BiH

Zenica: Fuad Čibukčić boravio u službenoj posjeti kod ministra Brkića

Nacionalni spomenik BiH sačuvat će izvorni izgled

Budžetskim korisnicima u ZDK će biti uplaćen regres za 2018. godinu

Teška saobraćajna nesreća u naselju Vrace

Vlada ZDK subvencionira prvo radno iskustvo u struci za 192 mladih

Munib Zaimović, načelnik općine Breza: Stigli su nam investitori i otvaraju se radna mjesta

Prvi međunarodni skokovi u vodu "Zenica 2018": Pobjednik Mostarac Lorens Listo

Završni radovi na izgradnji lokalnog puta Breza - Založje - Prhinje

Podobni Talić konačno sjeda u direktorsku fotelju?

Naida Ribić donirala specijalne naočale za slabovidne članove

Sindikat “ArcelorMittala” - Rok za potpis kolektivnog ugovora 20. septembar

Zemljotres oštetio dimnjak Srednje mješovite škole u Zenici

Okupili se Ćosići iz cijelog svijeta

Zemljotres jačine 4 stepena po Rihteru pogodio područje Zenice, građani u strahu istrčali iz domova

Zeničko-dobojski kanton

Zeničani donirali kosu za djecu oboljelu od raka

Vareško jezero Nula najveći bunar pitke vode u BiH

Zenica: Fuad Čibukčić boravio u službenoj posjeti kod ministra Brkića

Nacionalni spomenik BiH sačuvat će izvorni izgled

Budžetskim korisnicima u ZDK će biti uplaćen regres za 2018. godinu

Teška saobraćajna nesreća u naselju Vrace

Vlada ZDK subvencionira prvo radno iskustvo u struci za 192 mladih

Munib Zaimović, načelnik općine Breza: Stigli su nam investitori i otvaraju se radna mjesta

Prvi međunarodni skokovi u vodu "Zenica 2018": Pobjednik Mostarac Lorens Listo

Završni radovi na izgradnji lokalnog puta Breza - Založje - Prhinje

Podobni Talić konačno sjeda u direktorsku fotelju?

Naida Ribić donirala specijalne naočale za slabovidne članove

Sindikat “ArcelorMittala” - Rok za potpis kolektivnog ugovora 20. septembar

Zemljotres oštetio dimnjak Srednje mješovite škole u Zenici

Okupili se Ćosići iz cijelog svijeta

Zemljotres jačine 4 stepena po Rihteru pogodio područje Zenice, građani u strahu istrčali iz domova