<p>Britanski naučnici planiraju novi supersonični avion koji će letjeti brzinom od 6.500 kilometara na sat, pet puta većom od brzine zvuka. Vlada Velike Britanije je već finansirala SABRE s 60 miliona funti.</p><h2>Transport putnika</h2><p>Istina je da za većinu putnika, posebno onih u ekonomskoj klasi, transatlantski letovi nisu baš opuštajući. Bez obzira s kojeg srednjoevropskog aerodroma krenete, bez obzira kojim avionom letite, trajanje leta je više od 8 sati, s tim što je vrijeme povratka smanjeno za oko sat vremena zbog suprotnog smjera rotacije Zemlje.</p><p>Ali, šta ako biste sada mogli stići od Londona do Njujorka za samo sat? Britanska svemirska agencija nedavno je predstavila planove za visokotehnološki „svemirski avion“ koji bi mogao da se lansira preko Atlantika brzinom munje i koji bi bio spreman za let već 2030. godine.</p><p>Izvršni direktor britanske svemirske agencije Grejem Turnok&nbsp;najavio je da će Britanija bliže sarađivati s Australijom na sporazumu o “prvom u svijetu svemirskom mostu”, koji će se fokusirati na isporuku aviona, ili, bolje rečeno, rakete, za transport putnika s kontinenta na kontinent za samo četiri sata. </p><h2>Motor SABRE</h2><p>Slično tome, letovi od Londona do Njujorka će navodno trajati oko 60 minuta.</p><p>Sve je to zahvaljujući novom supersoničnom motoru SABRE koji trenutno razvijaju naučnici Reaction Engines. SABRE je sposoban lansirati avion brzinom od 5,4 maha (6.500 km, oko pet puta brže od zvuka) za komercijalne letove ili brzinom od 25 maha (30.500 km) za svemirske letove.</p><h2>Veliki izazov</h2><p>Pretpostavlja se da će putovanje novim avionom biti više ekološki nastrojeno i jeftinije od konvencionalnih avioruta. Jedan od izazova nadzvučnog leta je osigurati da motor može izdržati toplotu jer putovanje takvim brzinama može dovesti do topljenja samog motora.</p>

Avion bi se mogao lansirati preko Atlantika brzinom munje, a u planu je da za let bude spreman već 2030. godine

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

<p>Japanski startap je predstavio inovaciju u svijetu letenja balonom. Oni su napravili balon s kabinom s dva sjedišta, specijalno dizajniran kako bi se podigao do polovine stratosfere.</p><p>U Japanu je predstavljena potpuno nova i interesantna tehnička inovacija.</p><h2>Turističke ture</h2><p>Kompanija Ivaja Giken (Iwaya Giken) je objavila planove za pokretanje komercijalnih letova balonom za putovanje u svemir. Ove turističke ture obilaska svemira balonom bit će bezbjednije i jeftinije nego bilo koji drugi vid putovanja van naše planete do sada.</p><p>Balon s kabinom se može uzdići do visine od oko 30 kilometara, što je otprilike sredina stratosfere. Balon je siguran, ekonomičan i atraktivan, a iza njega stoji čitava ideja da svemirski turizam mora biti dostupan svima.</p><p>Izvršni direktor kompanije Keisuke Iwaya je izjavio da putnici ne moraju biti milijarderi i njima neće biti potrebna intenzivna obuka za boravak u svemiru. Balon ima hermetički zatvorenu kabinu za posadu, i letjet će do visina koje su obično nedostupne komercijalnim avionima.</p><h2>Određena cijena</h2><p>Za razliku od rakete ili balona na vruć zrak, balon se podiže uz pomoć helija koji se može u velikoj mjeri ponovo upotrijebiti. </p><p>Prvo putovanje je planirano već krajem ove godine. U početku bi let koštao oko 180.000 dolara, dok bi s vremenom cijena bila drastično manja, oko 10.000 dolara.</p>

Bit će sigurnije i jeftinije nego bilo koji drugi vid putovanja van naše planete do sada 

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

<p>Površina leda na južnoj hemisferi tokom prošle godine je pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.</p><p>Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u historiji, tačnije, u historiji mjerenja ove vrijednosti.</p><h2>Mjerenje satelitima </h2><p>Mjerenje se vrši satelitima kojima se prati koliko leda pluta morem oko Antarktika, uzduž njegove obale duge 18.000 kilometara. Vrhunac te površine se obično dostiže u septembru i bude oko 18 miliona kvadratnih kilometara da bi se onda u februaru spustio na tek 2 miliona kvadratnih kilometara.</p><p>Naučnici su krajem januara uočili kako je samo pitanje vremena kada će ovaj nivo pasti najniže moguće u historiji mjerenja.</p><p>Prošle godine je površina leda na južnoj hemisferi pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.</p><p>Ove godine, tačno 12. februara, ovaj rekord je oboren, jer je led nastavio da se topi, pa je pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara. Dakle, za 136.000 kvadratnih kilometara manje nego što je bilo prošle godine.</p><h2>Bez odgovora </h2><p>Zbog čega se topljenje leda dogodilo, da li je riječ i dalje o povećanju temperature zbog klimatskih promjena, ili imamo neke nove razloge?</p><p>Tačan odgovor se još ne zna ali ovo se najvjerovatnije dešava zbog globalnog zagrijavanja.</p><p>Ostale mogućnosti za ovo topljenje ogromne količine leda leže u unutrašnjoj, to jeste prirodnoj klimatskoj varijabilnosti, ali pojedina mjerenja su kratka i nedovoljno detaljna da bi se dao precizan odgovor na pitanje. Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati.</p>

Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati

Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u historiji

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

<p>Japanski astronom je uspio snimiti bljesak koji je nastao poslije udara meteorita u Mjesec, a koji je bio vidljiv na „noćnoj strani“ istog. </p><p>Trenutak udara je snimio Daiči Fudži (Daichi Fujii), kustos u Muzeju grada Hiratsuke. Taj poduhvat mu je uspio pomoću kamera postavljenih u svrhu praćenja mjeseca. </p><p><a href="https://www.space.com/meteorite-impacts-moon-february-2023-video">Space.com </a>piše, da je snimak nastao 23. februara, a čini se da je metorit udario u krater Ideler L, sjeverozapadno od kratera Pitiscus. </p><h2>Intenzivna toplota</h2><p>Meteori putuju brzinom od oko 48.000 km/h i njihovi udari stvaraju intenzivnu toplotu i kratere, a u isto vrijeme i sjajan bljesak svjetlosti. </p><p>Udari u Mjesec se mogu vidjeti sa Zemlje, ali ako su dovoljno veliki i ako se događaju u području lunarne noći okrenutom prema našoj planeti.</p><p>Novi krater bi mogao imati prečnik od desetak metara, a moguće je da ga je snimio i NASA-in Lunar Reconnaissance Orbiter ili indijska lunarna sonda Chandrayaan 2.</p><h2>Sudaraju se svakodnevno</h2><p>Iako se meteori sudaraju sa Zemljom svakodnevno, većina ih u potpunosti izgori u kontaktu s atmosferom. Za razliku od Zemlje, Mjesec ima veoma tanku egzosferu, što znači da meteori koji inače ne bi stigli do Zemljine površine obično padaju na površinu Mjeseca zbog čega je prekriven kraterima.</p><p>Snimanje ovakvih događaja ima i naučnu vrijednost jer pomaže naučnicima da otkriju stopu utjecaja na površinu Mjeseca. To je izuzetno važno jer se SAD i druge zemlje pripremaju da pošalju astronaute na lunarnu površinu.</p>

Trenutak udara je snimio Daiči Fudži, a snimak je nastao 23. februara

Japanski astronom snimio udarac meteorita u Mjesec

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

<p>NASA-in rover (vozilo za svemirska istraživanja) Curiosity i dalje pruža zapanjujuće slike i uvide sa površine Marsa, iako je star preko 10 godina. </p><p>Tako je rover nedavno snimio neke od najjasnijih slika sunčevih zraka na Marsu do sada.</p><p>Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake – poznate kao krepuskularne zrake – kako na dramatičan način „pucaju“ kroz oblake. </p><p>Pored toga što je vizuelno zapanjujuća, slika također daje naučnicima uvid u vremenske obrasce. </p><p>Oblaci na slici su na većoj nadmorskoj visini od većine marsovskih oblaka. Prema agenciji, to znači da su vjerovatno sačinjeni od suhog leda (isti onaj koji stavljaju u koktele da bi ih zadimili) zbog toga koliko je hladna atmosfera planete. </p><p>Curiosity je također 27. januara snimio „skup šarenih oblaka“ u obliku pera, navodi se u blogu NASA-e.&nbsp;</p>

Slike su snimljene dok je sunce zalazilo iznad Marsa 2. februara i prikazuje sunčeve zrake

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

<p>Vlasti Irana su objavile da su na zapadu zemlje otkrile veliko nalazište litija, bitne komponente baterija za električna vozila i elektroničkih uređaja, a zalihe se procjenjuju na čak 8,5 miliona tona.</p><p>-	U Hamadanu, na zapadu zemlje, po prvi put u Iranu otkriveno je nalazište litija - objavio je Muhamed Hadi Ahmadi (Mohamad Hadi Ahmadi), predstavnik Ministarstva industrije, rudarstva i trgovine.</p><h2>Pet najvećih rezervi</h2><p>Ovo bi moglo biti među najvećim poznatim nalazištima dosad otkrivenim. </p><p>Prema US Geological Survey, pet najvećih utvrđenih rezervi litija imaju: Bolivija, 21 milion tona; Argentina, 20 miliona tona; Čile, 11 miliona tona; Australija 7,9 miliona tona i Kina 6,8 miliona tona.</p><p>Inače, litij se koristi za proizvodnju baterija za električna vozila, a ključna komponenta je baterija koje se koriste u mobilnim telefonima i drugim elektroničkim uređajima.</p><p>Prema izvještaju US Geological Survey (USGS) iz 2022. godine, u svijetu postoji 89 miliona tona rezervi litija, a glavne rezerve su u Australiji, Čileu, Argentini, Boliviji i Kini.</p><h2>Cijene litija&nbsp;</h2><p>Lani su cijene litija snažno porasle, kako u svjetlu opće skupoće sirovina i materijala, tako i zbog skoka potražnje zbog ubrzanog prelaska na zelenu mobilnost.</p><p>Iran, čija je ekonomija pogođena teškim međunarodnim sankcijama ima velike rezerve prirodnih resursa, uključujući plin, naftu, bakar i željezo.</p>

Lani su cijene litija snažno porasle

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu 

<p>Evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus ocijenio je danas da je prvi međunarodni sporazum o zaštiti otvorenog mora "historijski trenutak" za okeane.</p><p>Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora, čiji je cilj očuvanje ekosistema od vitalnog značaja za čovječanstvo.</p><h2>Ključni koraci</h2><p>Sinkevičijus je rekao da je "veoma ponosan" na ovaj rezultat.</p><p>- Preduzimamo ključni korak da očuvamo morski život i biodiverzitet koji su od suštinskog značaja za nas i buduće generacije - rekao je evropski zvaničnik.</p><p>On je rekao da je sporazum rezultat više od decenije pripremnog rada i međunarodnih pregovora "u kojima je EU odigrala ključnu ulogu".</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">HISTORIC BLUE DEAL !⁰⁰The <a href="https://twitter.com/hashtag/BBNJ?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#BBNJ</a> Treaty on the High Seas is done! ⁰⁰After many years of intense work under EU leadership, countries agree on ambitious actions for <a href="https://twitter.com/hashtag/OurOcean?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#OurOcean</a>. <br><br>This is major for the implementation of the <a href="https://twitter.com/hashtag/COP15?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#COP15</a> 30% ocean protection goal.<br>⁰Proud we made it! <a href="https://t.co/j4P5bjID0G">pic.twitter.com/j4P5bjID0G</a></p>&mdash; Virginijus Sinkevičius (@VSinkevicius) <a href="https://twitter.com/VSinkevicius/status/1632232942641487875?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Prema sporazumu o otvorenom moru, 30 posto mora biće u zaštićenom području do 2030. godine.</p><p>Dogovor je postignut kasno sinoć, poslije 38 sati razgovora, u sjedištu UN u Njujorku.</p><p>Pregovori su trajali godinama zbog neslaganja oko finansiranja i prava na ribolov.</p><p>Posljednji međunarodni sporazum o zaštiti okeana potpisan je 1982. godine - Konvencija UN o pravu mora.</p><p>Otvoreno more počinje na granici ekskluzivnih ekonomskih zona zemalja, koje se protežu do 200 nautičkih milja (370 kilometara) od obale. Stoga ono ne potpada pod jurisdikciju nijedne zemlje.</p><p>Iako otvoreno more obuhvata više od 60 posto svjetskih okeana i skoro polovinu površine planete, ono je dugo privlačilo manje pažnje od obalnih voda i nekoliko kultnih životinjskih vrsta.</p><p>Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu i ograničavaju globalno zagrijavanje apsorbujući veći dio ugljen-dioksida koji se emituje ljudskim aktivnostima.</p><h2>Klimatske promjene</h2><p>Međutim, prijete im klimatske promjene, zagađenje i prekomjerni ribolov.</p><p>Trenutno je zaštićeno samo oko jedan posto otvorenog mora. Kada novi ugovor stupi na snagu, omogućiće stvaranje zaštićenih morskih područja u ovim međunarodnim vodama.</p><p>Ugovor će takođe obavezati zemlje da sprovode procjene uticaja predloženih aktivnosti na životnu sredinu na otvorenom moru.</p><p>Veoma osjetljivo poglavlje o podjeli potencijalnih koristi od novootkrivenih morskih resursa bilo je jedna od žarišnih tačaka sporenja. Zemlje u razvoju, bez sredstava da priušte skupa istraživanja, borile su se da ne budu isključene iz mogućih neočekivanih dobitaka od komercijalizacije potencijalnih supstanci otkrivenih u međunarodnim vodama. Eventualni profit je moguć od farmaceutske, hemijske ili kozmetičke upotrebe novootkrivenih morskih supstanci koje nikome ne pripadaju.</p><p>Kao i na drugim međunarodnim forumima, posebno pregovorima o klimi, debata je na kraju bila pitanje obezbjeđivanja jednakosti između siromašnijeg globalnog juga i bogatijeg sjevera, primijetili su posmatrači.</p><p>U potezu koji se smatra pokušajem izgradnje povjerenja između bogatih i siromašnih zemalja, Evropska unija je obećala 40 miliona eura u Njujorku kako bi olakšala ratifikaciju sporazuma i njegovu ranu primjenu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">The ocean is food, energy, life. It has given humanity so much - it’s time to give back.<br><br>I welcome the agreement on the High Seas; a treaty that will protect the ocean beyond national jurisdiction.<br><br>Grateful to the High Ambition Coalition for its perseverance. We made it!</p>&mdash; Ursula von der Leyen (@vonderleyen) <a href="https://twitter.com/vonderleyen/status/1632299724748275712?ref_src=twsrc%5Etfw">March 5, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<h2>Najavljena pomoć</h2><p>EU je također najavila 860 miliona dolara za istraživanje, praćenje i očuvanje okeana 2023. na konferenciji "Naš okean" u Panami koja je završena u petak, 3. marta.</p><p>Panama je saopštila da su zemlje obećale ukupno 19 milijardi dolara.</p><p>Generalna skupština UN usvojila je 2017. rezoluciju kojom se nacije pozivaju da uspostave sporazum o otvorenom moru.</p><p>Konvencija UN o pravu mora stupila je na snagu 1994. godine, prije nego što je morski biodiverzitet bio dobro uspostavljen koncept.</p>

Države članice UN konačno su se u subotu složile oko prvog međunarodnog sporazuma o zaštiti otvorenog mora

Okeanski ekosistemi stvaraju polovinu kiseonika koji ljudi udišu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

<p>Arheolozi su pronašli jedinstveni sanduk s dobro očuvanim začinima, od šafrana do bibera i đumbira, u olupini kraljevskog broda koji je prije više od 500 godina potonuo u Baltičkom moru blizu Švedske.</p><p>Olupina broda Gribshund, koji je bio vlasništvo kralja Hansa od Danske i Norveške, ležala je na morskom dnu od 1495. godine, kada je potonuo vjerovatno nakon požara, a monarh je u to vrijeme bio na političkom sastanku u Švedskoj.</p><h2>Veliki predmeti</h2><p>Olupinu broda pronašli su sportski ronioci još 60-ih godina, ali sporadična istraživanja provedena su zadnjih nekoliko godina.</p><p>U prethodnim izronima na površinu su izvučeni veliki predmeti kao što su pramčana ukrasna glava te drvo. U novijim istraživanjima, koja vodi Brendan Folej (Foley), arheolog sa univerziteta Lund, pronađeni su začini zakopani u sedimentima.</p><p>-	Baltik je čudan, nizak nivo kisika i mali postotak slanosti, niska temperatura, toliko organskih tvari tako je dobro očuvano u Baltičkom moru, što ne bi bilo moguće u okeanskom sistemu - rekao je Folej, ali smatra svejedno "izvanrednim da su začini pronađeni u tako dobrom stanju".</p><h2>Naučnik zadivljen</h2><p>Začini su bili statusni simbol jer samo su bogati ljudi mogli priuštiti svojem nepcu dodatke jelu poput šafrana ili klinčića koji su se uvozili u Evropu. Vjerovatno su začini putovali s kraljem Hansom dok je bio na sastanku u Švedskoj.</p><p>Naučnik sa Univerziteta Lund Mikael Larsson, koji je proučavao ovo otkriće, posebno je zadivljen šafranom. </p><p>-	Ovo je jedini arheološki kontekst u kojem je pronađen šafran. Zato je ovo jedinstveno i vrlo posebno otkriće – kazao je.&nbsp;</p>

Baltik je čudan, rekao je Folej

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini 

<p>Jupiter i Venera će se večeras pojaviti jedan pored drugog na nebu, odnosno podijelit će rijedak „Kosmički poljubac“. </p><p>Oni će doći na oko pola stepena jedan od drugog – otprilike na širini jednog punog mjeseca i izgledat će kao da će se sudariti. </p><p>To će pružiti pravi spektakl za posmatrače zvijezda, koji bi ovaj događaj mogli vidjeti bez teleskopa.&nbsp;</p>

<p>Posljednjih sedmica Jupiter i Venera se približavaju jedno drugom dok se kreću prema onome što je poznato kao konjukcija – Kada se dva objekta na nebu, poput planeta ili zvijezda, čine vrlo blizu. </p><p>Iako će izgledati kao da su jedno pored drugog, fenomen je zapravo trik perspektive – u stvarnosti su udaljeni još uvijek udaljeni 600 miliona kilometara. </p><p>Da bi to vidjel, posmatrači neba trebali bi nakon zalaska sunca pogledati prema zapadu u potrazi za nečim što će ličiti na dvije zvijezde koje posebno sjaje. </p><p>Jupiter će biti dvostruko jači od Sirijusa, najsjajnije zvijezde na nebu, dok će Venera izgledati šest puta svjetlije od plinovitog diva, najveće planete Sunčevog sistema.</p><p>Gledaoci bi također uz pomoć teleskopa mogli uočiti četiri Jupiterova najsjajnija mjeseca.&nbsp;</p><p>"Kosmički poljubac" možete pratiti <a href="https://www.virtualtelescope.eu/webtv/">ovdje</a>.</p>

Oni će doći na oko pola stepena jedan od drugog – otprilike na širini jednog punog mjeseca i izgledat će kao da će se sudariti

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

<p>Egipatski zvaničnici zaduženi za antikvitete objavili su danas da je otkriven skriveni devet metara dugačak hodnik iza glavnog ulaza u Veliku piramidu u Gizi i ocijenili da bi to moglo dovesti do daljih otkrića.</p><p>Otkriće je napravljeno u okviru projekta koji od 2015. godine koristi savremenu tehnologiju, uključujući skeniranje i endoskope za istraživanje unutar piramida. </p><p>Nedovršeni koridor je vjerovatno izgrađen da bi se rasteretila težina piramide, glavnog ulaza ili neke druge još neotkrivene odaje ili prostora, rekao je šef egipatskog Vrhovnog savjeta za antikvitete Mostafa Vaziri, prenio je Reuters. </p><p>Velika piramida je sagrađena kao monumentalna grobnica oko 2560. godine prije nove ere, za vrijeme vladavine faraona Kufua, ili Keopsa. </p><p>Nalazi se na visini od 146 metara, i bila je najviša struktura koju je izgradilo čovječanstvo do izgradnje Ajfelove kule u Parizu 1889. godine.</p>

Otkriće je napravljeno u okviru projekta koji od 2015. godine koristi savremenu tehnologiju

Velika piramida je sagrađena kao monumentalna grobnica oko 2560. godine prije nove ere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

<p>Kompanija SpaceX, koja je u vlasništvu Elona Maska (Musk), je danas uspješno obavila svoju šestu misiju slanja posade na Međunarodnu svemirsku stanicu (ISS). </p><p>Četveročlana posada se ukrcala u kapsulu Crew Dragon, koja je postavljena na vrh rakete Falkon 9. </p><p>Lansiranje se desilo iz Svemirskog centra Kenedi na Floridi. </p><p>Ovo je šesti put da je SpaceX osigurao transport astronauta pod okriljem NASA-e u posljednje tri godine. </p><p>Prošle godine je SpaceX odigrao ključnu ulogu u lansiranju potpuno privatne misije na ISS. U najnovijoj misiju posadu su činila dva američka astronauta, kao i po jedan iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i Rusije. </p><p>Ova misija nosi naziv Crew-6, a lansiranje je prvo bilo zakazano za 27. februar, ali je ono otkazano tri minute prije polijetanja zbog blokade otkrivene u protoku tekućine za paljenje motora. </p><p>Nakon otkazivanja misije je začepljeni filter zamijenjen, a potom su počele pripreme za novo lansiranje koje je objavljeno danas.&nbsp;</p>

<p>Devet motora rakete je aktivirano i oni su ponijeli raketu prema nebu. Nekoliko minuta kasnije donja faza Falkon Boostera se odvojila i vratila na Zemlju, gdje se spustila na dron-brod u Atlantiku. U međuvremenu gornja faza rakete s kapsulom je nastavila letjeti brzinom od 20 Macha te je dostigla preliminarnu orbitu. </p><p>Dolazak posade na ISS očekuje se u petak. </p><p>Posada će na Međunarodnoj svemirskoj stanici ostati šest mjeseci te će provoditi različite eksperimente.</p>

Dolazak četveročlane posade na Međunarodnu svemirsku stanicu se očekuje u petak

SpaceX izveo i šesto uspješno lansiranje

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

<p>Dugo se smatralo da zebri crno-bijele pruge služe kao kamuflaža od predatora, međutim ispostavilo se da ovaj upečatljiv obrazac ima više veze sa odbranom od mnogo manjih napasti - konjskih muha koje joj sisaju krv.</p><p>Kako naučnici postaju sve sigurniji u to zašto su zebre prugaste, sada skreću pažnju na to čemu im taj crno-bijeli obrazac služi, prenosi <a href="https://journals.biologists.com/jeb/article/226/4/jeb244778/287050">Biologist</a>. </p><h2>Išarano platno </h2><p>Naučnici, u nedavno objavljenom istraživanju, smatraju da su pronašli makar dio odgovora, pomoću išaranog platna i nekoliko strpljivih pomagača.</p><p>Prije nekoliko godina, studija koju su vodili istraživači sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji otkrila je da su pruge zebre bile prilično dobra zaštita od neprijatnih muha koje ih grickaju.</p><p>Istraživači su prekrivali leđa konja dekama sa različitim šarama, a zatim su snimali ponašanje konjskih mušica kako bi ustanovili koji efekat različiti obrasci pruga imaju na njih.</p><p>-	Znali smo da konjske mušice ne slijeću na prugaste objekte. Nekoliko studija je to sada pokazalo, ali nije jasno koji aspekt pruga smatraju odbojnim - kaže evolucioni ekolog Tim Karo sa Univerziteta u Bristolu u Velikoj Britaniji.</p><h2>Veliki tamni objekti </h2><p>-	Da li je to širina pruga? Kontrast crne i bijele? Polarizovani signal koji se emituju od objekata? Zato smo krenuli da istražimo ove probleme koristeći različite šarene tkanine prebačene preko konja i snimili nadolazeće konjske muhe – prepričava Karo. </p><p>Konjske mušice najviše su privlačili veliki tamni objekti - kada su konja prekrili sivom dekom zabilježen je najveći broj slijetanja, a kada se tamna boja razbije bijelom, mušice postaju manje zainteresovane.</p><p>Pokazalo se da su pokrivači sa velikim crnim trouglovima postavljenim na različite pozicije sljedeći najprivlačniji dizajn za muhe, a zatim kaputi sa malim šarama u obliku šahovnice. Pruge su bile najneprivlačnije, a što je kontrast između pruga bio veći, to je sve manje muha slijetalo na konje.</p><h2>Jaki obrisi </h2><p>Istraživači misle da je ključ u eliminisanju jakih obrisa velike tamne mrlje u vidnom polju konjskih mušica, tako da su jasne crne i bijele pruge prilično dobro rješenje. Drugim riječima, to znači da zebre izgledaju manje kao meta.</p><p>-	Ovo ukazuje da će svaki kopitar koja smanji svoj ukupni tamni obris prema nebu imati koristi u smislu da neće biti meta napada ektoparazita – rekao je Karo.</p><p>Na osnovu nalaza ove studije, muhe ne odvraćaju bilo kakvi efekti optičke iluzije ili polarizacija svjetlosti (određeni dijelovi zebre izgledaju svjetlije). Tanke crno-bijele pruge ipak djeluju kao neka vrsta kamuflaže, ali ne protiv velikih predatora, već malih.</p><h2>Dlake zebre </h2><p>Naučnici su godinama pokušavali da otkriju svrhu zebrinih pruga. Ranije se ukazivalo da su one neka vrsta mehanizma za kontrolu temperature ili način da se zbune konjske muhe.</p><p>Sljedeće pitanje za debatu je zašto su zebre jedini kopitari za koje znamo da su razvili ovaj poseban dizajn na svom tijelu. To je nešto što se tek treba otkriti.</p><p>-	Znamo da je dlaka zebre - krzno - kratko, što omogućava konjskim muhama da se lako probiju do kože i krvnih kapilara ispod, što ih čini prilično privlačnim konjskim mušicama. Možda je važnije to što su bolesti koje one prenose fatalne za porodicu konja, a manje za kopitare. Ali ovo još treba istražiti – zaključio je Karo.&nbsp;</p>

Znali smo da konjske mušice ne slijeću na prugaste objekte, rekao je Karo 

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

<p>Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija i sve više doprinosi sukobima i nestabilnosti širom svijeta, upozorio je protekle sedmice Antonio Guteres, generalni sekretar Ujedinjenih nacija (UN).</p><p>- Porast nivoa mora je tonuća budućnost. Povećanje nivoa mora nije samo jedna prijetnja. To je množitelj prijetnji - rekao je Guteres u Savjetu bezbjednosti UN tokom sastanka o sigurnosnim rizicima vezanim za porast nivoa mora.</p><p>Dodao je da za stotine miliona ljudi koji žive u malim ostrvskim državama u razvoju i drugim nižim obalnim područjima širom svijeta porast nivoa mora predstavlja bujicu nevolja.</p><p>- Povećan nivo mora prijeti životima i ugrožava pristup vodi, hrani i zdravstvenoj zaštiti - rekao je Guteres.</p><p>Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje na područjima koja prije nisu bila pogođena ovakvim prirodnim smetnjama. Gradovi uz obalu izloženi poplavama zbog monsuna i jakih kiša - tonu, a naučnici predviđaju da će neki od poznatih svjetskih gradova biti pod vodom do 2030. godine.</p><p> </p><h2>Majami, SAD</h2><p>Nivo mora u Majamiju raste uznemiravajućom brzinom. I ne samo da prijeti štetom na gradskoj infrastrukturi, već dovodi do poplava koje zagađuju pitku vodu i tako dodatno prijeti stanovnicima.&nbsp;</p><p>Osim hitnog odgovora na zaustavljanje klimatskih promjena, Majami će morati preduzeti i konkretnije korake kako bi se spasio od potonuća - moraće ojačati svoju bazu i podignuti određene strukture iznad nivoa vode.</p><p> </p><h2>Bangkok, Tajland</h2><p>Bangkok je izgrađen na vrlo mekanom glinenom tlu koje je sklono poplavama. Istraživanja su pokazala da ovo poznato turističko mjesto svake godine tone oko dva do tri centimetra. Puno brže nego drugi slični gradovi na obalama.</p><p>Prema studiji iz 2020. godine, Bangkok je prvi u redu koji će doživjeti velike posljedice globalnog zatopljenja. Stručnjaci predviđaju da će Bangkok spiralno propadati s malim izgledima za oporavak.</p><p> </p><h2>Amsterdam, Nizozemska</h2><p>Nizozemci su stručnjaci za pitanja prevencija poplava te su razvili napredni sistem nasipa, brana i drugih barijera koji vodu drže podalje od infrastrukture i stanovništva.&nbsp;</p><p>Uprkos tome, prisiljeni su pomno pratiti i ustrajno nadograđivati sisteme kako bi spriječili katastrofalne posljedice. Mnogi tvrde da je opasnost neizbježna zbog kontinuiranog tonjenja zemlje kao posljedice klimatskih promjena.</p><p> </p><h2>Basra, Irak</h2><p>Basra je glavni lučki grad u Iraku koji je smješten uz snažnu i široku rijeku Šat al-Arab koja se uliva u Persijski zaliv. Naučnici predviđaju da bi ovaj siromašni arapski grad mogao biti djelimično ili potpuno potopljen u sljedećih deset godina.</p><p> </p><h2>Džordžtaun, Gvajana</h2><p>Kada su u pitanju područja koja bi mogla uskoro potonuti kao posljedice globalnog zatopljenja, Karibi se nalaze na vrhu spiska.&nbsp;</p><p>Ponajviše se govori o glavnom gradu Gvajane - Džordžtaunu, koji je smješten na ušću rijeke Demerara u Atlantski okean. Ovaj grad se vijekovima branio od oluja i drugih vremenskih neprilika gigantskim zidom dugim 450 kvadratnih kilometara. Situacija je takva da zemlja mora znatno ojačati taj zid kako bi središnja područja grada držala podalje od velike štete.</p><p> </p><h2>Ho Ši Min, Vijetnam</h2><p>Poplave i tropske oluje prijete dijelu Ho Ši Mina uz deltu Mekonga. Naučnici predviđaju da će istočni dijelovi oko rijeke uskoro biti nepogodni za život. Močvarna područja Thu Thiema posebno su ugrožena, a stručnjaci ističu da bi mogli završiti pod vodom i prije 2030. godine.</p><p> </p><h2>Kolkata, Indija</h2><p>Glavnom gradu indijske države Zapadni Bengal prijeti prirodna katastrofa. Kolkata bi zbog velikih poplava mogla djelimično potonuti do 2030. godine. Nažalost, riječ je o vrlo siromašnom dijelu svijeta kojem nedostaje odgovarajuća finansijska inicijativa da bi se očuvao tradicionalni način života na ovom prostoru.</p><p> </p><h2>Nju Orleans, SAD</h2><p>Nju Orleans zajedno sa svojom bogatom istorijom i raznolikom kulturom tone s jednom od najbržih stopa na svijetu. NASA istraživanja iz 2016. godine otkrila su da bi cijeli grad mogao biti potopljen do kraja ovog vijeka. Nju Orleans je u 18. vijeku bio u potpunosti iznad nivoa mora, stotinak godina kasnije pet odsto je bilo potopljeno.&nbsp;</p><p>Dok je ta brojka danas narasla na 50 odsto. Nepoželjnoj situaciji doprinosi geografski položaj, ali i ljudska aktivnost, uključujući bušenje zbog potrage za naftom i prirodnim gasom.</p><p> </p><h2>Venecija, Italija</h2><p>Prekrasna Venecija svake godine tone oko dva milimetra te se suočava s velikim poplavama koje štete gradu i njegovim stanovnicima. Čak 90 odsto ovog italijanskog grada bilo je potopljeno 2019. godine.&nbsp;</p><p>Štetnu situaciju dodatno je pogoršala obalna erozija i crpljenje podzemnih voda. Iako je grad preduzeo nekoliko važnih koraka - uključujući i projekt podizanja brane protiv poplava po imenu Mose, direktni učinci klimatskih promjena u porastu nivoa mora iziskuju stalni nadzor i još više zaštitnih mjera.</p>

Promjena klime otapa polarni led, podiže nivo mora i mijenja vremenske prilike te donosi sve brutalnije oluje

Porast nivoa mora, pogoršan klimatskim promjenama, ugrožava egzistenciju budućih generacija 

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

<p>Maču Pikču (Machu Picchu) , kamena citadela iz doba Inka smještena u njegovoj jugoistočnoj džungli, ponovo je otvorena nakon što je bila zatvorena prije gotovo mjesec dana zbog protivladinih protesta, objavilo je ministarstvo kulture te zemlje.</p><p>Sklopljeni su sporazumi između vlasti, društvenih grupa i lokalne turističke industrije kako bi se garantovala sigurnost poznate turističke atrakcije i prevoznih usluga.</p><p>Protesti koji pozivaju na ostavku predsjednika Dine Boluartea i članova peruanskog Kongresa potresali su regiju, uključujući Kusko, više od dva mjeseca.</p><p>Demonstracije su izazvale blokadu željezničkih puteva koje vode do kamene citadele.</p><p>Demonstracije su dovele do 60 smrti, 48 su civili koji su poginuli u sukobima sa snagama sigurnosti, 11 civila poginulih u saobraćajnim nesrećama vezanim uz blokade puteva i jednog policajca koji je poginuo u patrolnom automobilu koji je zapaljen, podaci su Kancelarije narodnog pravobranioca, prenosi "NBC".</p>

Sklopljeni su sporazumi između vlasti, društvenih grupa i lokalne turističke industrije kako bi se garantovala sigurnost

Protesti koji pozivaju na ostavku predsjednika Dine Boluartea i članova peruanskog Kongresa potresali su regiju, uključujući Kusko, više od dva mjeseca

Maču Pikču se ponovo otvara

<p>Astronauti su pronašli neobično veliku planetu koja kruži oko male zvijezde.</p><p>Od Zemlje je udaljena 280 svjetlosnih godina, a dobila je ime TOI 5205b.</p><h2>Neobične veličine</h2><p>- To ne znači da do sada nismo znali za tako krupne planete, TOI 5205b je veličine Jupitera, koji je najveći u našem solarnom sistemu - istakli su.<br></p><p>Zbog "neobične" veličine naučnici je zovu i "zabranjenom planetom".&nbsp;<br></p><p>Novu planetu je primjetio TESS (Transiting Exoplanet Survey Satellite) agencije NASA, koji je dio misije koja je počela 2018. godine, a s ciljem da traga za novim planetama.</p><h2>Hiljade planeta</h2><p>TESS je do sada detektovao na hiljade potencijalnih planeta, a najnovija TOI 5205b je među njima. </p><p>Kruži oko crvenog patuljka TOI-5205 koji je oko 40 posto veličine našeg Sunca. Iznenađenje je da tako velika planeta kruži oko male zvijezde – kada prođe pored nje, blokira 7 posto svjetlosti koju emituje, prenosi PC Press.</p>

TESS je do sada detektovao na hiljade potencijalnih planeta, a najnovija TOI 5205b je među njima

Od Zemlje je udaljena 280 svjetlosnih godina, a dobila je ime TOI 5205b

Astronauti otkrili novu planetu

<p>Geolog i kosmohemičar, profesor Frank Brenker, naišao je na krater meteorita dok je bio na odmoru u vinariji u Francuskoj.</p><p>Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore", koja je tako nazvana iz očiglednog razloga. U Francuskoj postoji priča da je meteorit "navodno" udario u brdo u južnoj Francuskoj te da je napravio okrugli krater prečnika 220 metara i dubine 30 metara. Danas je na njemu vinograd.</p><h2>Hipoteze odbijene</h2><p>Međutim, hipoteze koje su predložili geolozi pedesetih godina prošlog stoljeća su odbijene, kao i tvrdnje vlasnika vinarije.</p><p>- Krateri se formiraju na različite načine, a krateri meteorita su veoma rijetki. Međutim, pronašao sam različite druge interpretacije o nastanku kratera -&nbsp; izjavio je Brenker.</p><p>Ipak, on i njegova supruga su prikupili uzorke stijena i tla na ovoj lokaciji kako bi ih analizirali, a rezultati su pokazali da je krater zaista posljedica udara meteorita od željeza i nikla.</p><p>- Mikroanaliza je pokazala da tamno obojeni slojevi u jednom od škriljaca, koji obično sadrže veći postotak liskuna, mogu biti udarne vene nastale lomljenjem stijene, što je moglo biti uzrokovano udarom - objasnio je naučnik.</p><p>On je također pronašao dokaz o breči, koja je ugaona krhotina stijena koju drži neka vrsta "cementa", a koja se također može pojaviti prilikom udara meteorita.</p><h2>Početno istraživanje</h2><p>Nakon početnog istraživanja, Brenker i njegov kolega Andreas Junge, profesor primijenjene geofizike na Univerzitetu Goethe u Frankfurtu, kao i grupa studenata, otišli su u južnu Francusku kako bi detaljno analizirali krater.</p><p>Zemljino magnetno polje je bilo nešto slabije u krateru nego u okolini. Ovo nije neprirodno za udarne kratere jer udar može razbiti ili otopiti stijenu, što može manje doprinijeti magnetnom polju Zemlje.<br></p><p>Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču. Prema laboratorijskim analizama, kuglice također sadrže željezo, nikl i jezgro minerala, što se obično nalazi u okolini kratera.</p>

<p>Pored toga, pronađeni su i mikrodijamanti koji nastaju pod visokim pritiskom tokom udara meteorita.</p><p>- Ovakve mikrosfere nastaju ili abrazijom meteorita u atmosferi ili tek nakon udara kada se veliki dio željeznog meteorita topi i zatim reaguje s kisikom u zraku. Pri udaru, materijal koji se razbije na mjestu udara, mogao bi biti zatvoren - kazao je Brenker.</p><p>Za naučnike su ovo dovoljni dokazi o udaru meteorita.</p><p>Brenker je rekao da je ovaj krater uzbudljiv "geološkim laicima" jer svaki od njih može osjetiti ogromnu energiju koja se oslobađa pri udaru meteorita.</p>

Krater sadrži i mikro dijamante, a pronađene su i sitne kuglice od željeznog oksida zahvaljujući snažnim magnetima pričvršćenim za ploču

Riječ je o vinariji pod nazivom "Domaine du Météore"

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Maču Pikču se ponovo otvara

Astronauti otkrili novu planetu

Naučnici otkrili krater meteorita

Nauka

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

Predstavljena nova tehnička inovacija: U svemir će se letjeti u balonu

Masovno otapanje antarktičkog leda promijenit će obale svijeta

Astronom snimio udar meteorita u mjesec: Bljesak viđen i na Zemlji

NASA-in rover primijetio "šarene oblake" na Marsu

Ogromno nalazište litijuma otkriveno u Iranu

Trideset posto mora bit će u zaštićenom području do 2030. godine

U brodu koji je potonuo 1495. u Baltičkom moru pronađeni začini

Spektakl na nebu: Kosmički poljubac Jupitera i Venere

Otkriven skriveni hodnik u Velikoj piramidi u Gizi

Maskov SpaceX šesti put uspješno poslao astronaute na ISS

Novo otkriće: Evo od čega zebru štite crno-bijele pruge

Devet gradova bi moglo nestati pod vodom do 2030. godine

Maču Pikču se ponovo otvara

Astronauti otkrili novu planetu

Naučnici otkrili krater meteorita