<p>Danas je ponedjeljak, 3. april, 93. dan 2023. Do kraja godine ima 271 dan.</p><h2>Događaji:</h2><p>1512 - Turski sultan Bajazit Drugi abdicirao u korist sina Selima Prvog.</p><p>1922 - Novi Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Josifa Staljina.</p><p>1930 - Ras Tafari postao car Haile Selasije Prvi od Abisinije (Etiopija).</p><p>1936 - Pogubljen Bruno Hauptman, otmičar i ubica sina američkog pilota Čarlsa Lindberga, koji je prvi sam preletio Atlantski okean. Otmica i ubistvo toliko su ogorčili javnost SAD da je donesen poseban Zakon o otmici, prema kojem je za taj zločin uvedena smrtna kazna, ali mnogi i sada tvrde da je Hauptman bio nevin i da su zločin počinili nepoznati kriminalci.</p><p>1945 - Eduard Beneš obrazovao vladu Narodnog fronta Čehoslovačke, prvu poslije oslobođenja zemlje od nacističke njemačke okupacije u Drugom svjetskom ratu. Kad se uvjerio da zemlja nezaustavljivo klizi u komunističku diktaturu i bez ikakvih mogućnosti da spriječi takav razvoj događaja, 1948. je podnio ostavku i ubrzo umro.</p><p>1948 - Premijerom drame Ivana Cankara "Kralj Betajnove", koju je režirao Bojan Stupica, svečano počelo raditi Jugoslovensko dramsko pozorište u Beogradu. Dramski ansambl je u početku imao 40 članova, direktor je bio pisac Eli Finci, a umjetnički rukovodilac Stupica.</p><p>1975 - Ruski velemajstor Anatolij Karpov postao 12. svjetski prvak u šahu, pošto je dotadašnji prvak američki velemajstor Bobi Fišer demonstrativno odbio uslove Međunarodne šahovske organizacije za susret za svjetsku titulu. Fišer je potom napustio šahovsku scenu i privremeno se vratio tek 1992, kad je u nezvaničnom meču za svjetsku titulu u Beogradu i na Svetom Stefanu pobijedio ruskog velemajstora Borisa Spaskog, kojem je 1972. u meču u Rejkjaviku oduzeo titulu.</p><p>1990 - Bugarska prešla na predsjednički sistem vladavine i za prvog predsjednika parlament je izabrao Petra Mladenova, a Bugarska komunistička partija je promijenila ime u Bugarsku socijalističku stranku, na čijem čelu je također bio Mladenov.</p><p>1991 – Vijeće sigurnosti UN izglasalo rezoluciju o prekidu vatre u Zalivskom ratu, naložen razmještaj mirovnih snaga u regionu i zatražio od Iraka da uništi oružje za masovno razaranje.</p><p>1995 - Najmanje 150 pripadnika plemena Hutu, mahom žena i djece, masakrirano u jednom selu na sjeveroistoku Burundija.</p><p>1996 - U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun. Avion "T-43" (vojna verzija boinga 737), koji je letio na liniji Tuzla - Dubrovnik, pao je na jedno brdo kod Cavtata, 2,5 kilometra sjeverozapadno od aerodromske piste. Nesreću nije preživio niko od 35 članova posade i putnika, među kojima je bilo 12 službenika Vlade SAD, 12 američkih biznismena, funkcioner Evropske banke za razvoj, urednik New York Times-a, hrvatski prevodilac i fotoreporter.</p><p>2003 - Srbija i Crna Gora postala 45. članica Vijeća Evrope.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1367 - Rođen engleski kralj Henri Bolingbrok, poznat kao Henri Četvrti, osnivač Lankasterske dinastije. Prijesto je prigrabio 1399, zbacivši brata od strica Ričarda Drugog, koji je 1400. pod misterioznim okolnostima umro u zatočeništvu u zamku Pontefrakt. Tokom vladavine do smrti 1413, ugušio je jake pobune Velšana i Ričardovih pristalica, ali je cijena tih ratova bilo teško oporezivanje podanika i iscrpljujuća borba s parlamentom za kontrolu kraljevske blagajne. Posljednje godine vladavine obilježila je njegova teška bolest i oštre frakcijske borbe u vrhu vlasti.</p><p>1893 - Rođen engleski pozorišni i filmski glumac i režiser Lesli Hauard, poznat po izuzetno suptilnoj glumi. U Drugom svjetskom ratu je poginuo 1943. kao dvojnik britanskog premijera Vinstona Čerčila, kad su Nijemci iznad Biskajskog zaliva oborili avion u kojem je bio, uvjereni da je premijer u letjelici. Filmovi: "Romeo i Julija", "Pigmalion", "Prohujalo s vihorom", "Intermeco".</p><p>1924 - Rođen američki glumac Marlon Brando, koji je karijeru počeo u pozorištima na Brodveju, ali su mu svjetsku slavu donijele filmske uloge "mladih gnjevnih ljudi" pedesetih godina 20. vijeka. Dobio je nagradu "Oskar" za glavnu ulogu u filmu "Na dokovima Njujorka", ali je 1973. odbio da primi "Oskara" za glavnu ulogu u filmu "Kum", protestujući tako protiv politike vlade SAD prema Indijancima. Umjesto da ode na ceremoniju dodjele nagrade, poslao je jednu indijansku glumicu da opiše patnje američkih Indijanaca. Ostali filmovi: "Tramvaj zvani želja", "Viva Zapata!", "Julije Cezar", "Mladi lavovi", "Jednoooki Džek", "Pobuna na brodu Baunti", "Grofica iz Hongkonga", "Odsjaj u zlatnom oku", "Posljednji tango u Parizu", "Apokalipsa sada".</p><p>1930 - Rođen njemački državnik Helmut Kol - kancelar Zapadne Njemačke od 1982. i kancelar Njemačke poslije ujedinjenja Zapadne i Istočne Njemačke 1990. Na tom položaju je ostao rekordnih 16 godina, do izbornog poraza 1998.</p><h2>Umrli: </h2><p>1682 - Umro španski slikar Bartolomeo Esteban Muriljo, koji je najviše slikao religiozne kompozicije baroknog stila, sladunjave u temi i koloritu. Radio je i realističke prizore sa sentimentalnim podtekstom iz života ulične djece, poput slika "Mali prosjak", "Djeca jedu dinju".</p><p>1849 - Umro poljski pisac Juliuš Slovacki, tvorac poljskog romantičarskog pozorišta, majstor jezika i forme. Djela: zbirke pjesama "Poezija", poeme "Anhelli", "U Švajcarskoj", "Benjovski", "Čas misli", "Kralj-Duh", drame "Kordijan", "Fantazi", "Mazepa", "Mindove", "Marija Stjuart", "Horštinjski", "Salomejin srebrni san", tragedije "Baladina", "Lila Veneda".</p><p>1897 - Umro njemački kompozitor Johanes Brams, istaknuti kasni romantičar, koji je dosljedno njegovao klasičnu muzičku ravnotežu. Kao pobornik oživljavanja oblika klasične i pretklasične muzike komponovao je u tradiciji Johana Sebastijana Baha, Ludviga van Betovena i ranih romantičara, ali s dovoljno originalnosti i snage da postigne jedinstvo krepkosti i nežne melanholije, oporosti i raspjevanosti. Sintetizovao je principe klasike i romantike, pa su ga njegovi sljedbenici nazvali osnivačem njemačke novoklasične škole. Djela: četiri simfonije, kamerna muzika, violinske i klavirske sonate, balade, intermeca i varijacije za klavir, dva klavirska i jedan violinski koncert, vokalne kompozicije (Njemački rekvijem), solo pjesme, horovi.</p><p>1991 - Umro engleski pisac Grejem Grin, suptilan analitičar psihe, čije su teme bile bezuspješno traganje za spasenjem i ljubavlju, strah, sažaljenje i nasilje. Djela: romani "Brajtonska stena", "Moć i slava", "Suština stvari", "Kraj ljubavi", "Gubave duše", "Komedijaši", "Monsinjor Kihot", "Doktor Fišer iz Ženeve", "Ministarstvo straha", "Treći čovjek", memoari "Neka vrsta života", "Načini bjekstva", drame, eseji, putopisi.</p>

U avionskoj nesreći kod aerodroma "Ćilipi" poginuo ministar trgovine SAD Ronald Braun

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

<p>Naučnici tvrde da će Afrika u dalekoj budućnosti biti podijeljena na dva dijela formiranjem novog okeana.</p><p>Dva velika dijela "crnog kontinenta" se polako razdvajaju, što bi moglo rezultirati kreiranjem novog vodenog tijela, odnosno okeana. To bi značilo da bi zemlje koje su sada kontinentalne, bez izlaza na more, kao što su Uganda i Zambija, za nekoliko miliona godina mogle imati obale.</p><h2>Pukotine u pustinjama&nbsp;</h2><p>Formiranje istočnoafričkog rascjepa, 56 kilometara duge pukotine u pustinjama Etiopije, označilo je početak stvaranja novog mora.</p><p>Seizmički podaci u vezi rascjepa, predstavljeni su u časopisu Geophysical Research Letters, pokazuju da je formiranje pukotine potaknuto tektonskim procesima sličnim onima koji se dešavaju na dnu okeana. Rascjep je identificiran kao rub tri tektonske ploče koje su se već neko vrijeme odvajale: Nubijske, Somalijske i Arapske.</p><h2>Šta kaže nauka?</h2><p>- Ovo je jedino mjesto na Zemlji gdje možete proučavati kako kontinentalni rascjep postaje okeanski - objasnio je Kristofer Mur, student doktorskih studija na Univerzitetu u Lidsu, prenose Nezavisne novine.</p><p>GPS praćenje pokazuje da se kretanja tla između ovih tektonskih ploča neprekidno dešavaju različitim brzinama, pri čemu se Arapska ploča udaljava od Afrike brzinom od jednog inča godišnje.</p><p>- Kako budemo dobijali sve više i više mjerenja za GPS, imaćemo mnogo bolju predstavu o tome šta se događa - primijetio je Ken Mekdonald, pomorski geofizičar i profesor emeritus na Kalifornijskom univerzitetu.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">African continent begins split into two. This is fascinating by <a href="https://twitter.com/Lattif?ref_src=twsrc%5Etfw">@Lattif</a> <a href="https://t.co/VxdTzLwDXI">https://t.co/VxdTzLwDXI</a> <a href="https://t.co/AJ0dSRsvO8">pic.twitter.com/AJ0dSRsvO8</a></p>&mdash; Simon Moores (@sdmoores) <a href="https://twitter.com/sdmoores/status/1018074637362704384?ref_src=twsrc%5Etfw">July 14, 2018</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<div><br></div><p>Crveno more i Adenski zaliv će preplaviti regiju Afar i istočnoafričku dolinu rasjeda i postati novi okean, dok će istočnoafrički dio postati zaseban kontinent.</p>

Dva velika dijela "crnog kontinenta" se polako razdvajaju, što bi moglo rezultirati kreiranjem novog vodenog tijela

Formiranje pukotine potaknuto tektonskim procesima 

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

<p>Danas je nedjelja 2. april, 92. dan 2023. Do kraja godine su 272 dana.</p><h2>Događaji: </h2><p>1792. - Dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD.</p><p>1860. - U Torinu se sastao prvi italijanski parlament.</p><p>1917. - Predsjednik SAD Vudro Vilson sazvao vanredno zasjedanje Kongresa na kojem je objavljen rat Njemačkoj. To je učinjeno zbog njemačkog podmorničkog rata, ali i radi zaštite američkih ekonomskih interesa u zemljama Antante.</p><p>1944. - U Moskvi saopćeno da su sovjetske trupe prešle rijeku Prut u Drugom svjetskom ratu i ušle u Rumuniju.</p><p>1954. - Pakt Pakistana i Turske o uzajamnoj odbrani postao sastavni dio NATO pakta, čime je Pakistan potpuno vezan za SAD.</p><p>1960. - Francuska s Madagaskarom potpisala sporazum kojim je toj ostrvskoj afričkoj zemlji u Indijskom okeanu omogućena nezavisnost, poslije 64 godine francuske kolonijalne vladavine. </p><p>Sporazum je formalno stupio na snagu krajem juna 1960.</p><p>1974. - U Titogradu (sadašnja Podgorica) osnovan univerzitet Crne Gore. Sporazum o osnivanju najviše školske institucije potpisali su Ekonomski, Tehnički i Pravni fakultet, Viša pomorska škola u Kotoru, Pedagoška akademija u Nikšiću, Historijski i Poljoprivredni institut i Institut za biološka i medicinska ispitivanja u Titogradu.</p><p>1982. - Vojna hunta Argentine sa 10.000 vojnika napala britanski posjed Foklandska ostrva u Atlantskom okeanu, oko 500 kilometara jugoistočno od argentinske obale, na kojima je u tom trenutku bilo 75 britanskih vojnika. Argentinske snage je poslije borbi krajem maja i u prvoj polovini juna 1982. porazilo oko 5.000 vojnika poslatih iz Velike Britanije.</p><p>1990. - Irački predsjednik Sadam Husein zaprijetio da će upotrijebiti nervni gas - zabranjen od 1925. ukoliko Izrael napadne Irak.</p><p>1996. - Rusija i Bjelorusija potpisale sporazum o čvršćim političkim i ekonomskim vezama u okviru Zajednice Nezavisnih Država tih dviju bivših sovjetskih republika.</p><p>1997. - Predsjednik Zaira Mobutu Sese Seko suočen sa opasnošću gubitka vlasti zbog nadiranja pobunjeničkih trupa prihvatio odluku parlamenta da za premijera postavi dugogodišnjeg političkog protivnika liberalnog političara Etjena Čisekedija.</p><h2>Rođeni:</h2><p>742. - Rođen franački car Karlo Veliki, koji je od dolaska na prijestolje 768. do smrti 814. krojio sudbinu Evrope i proširio Franačko carstvo od Sjevernog mora do Italije i od Atlantika do Češke. Papa Lav Treći ga je 800. krunisao za rimskog cara. Njegova osvajanja, uz nasilno pokrštavanje i pretvaranje slobodnih seljaka u kmetove, omogućila su feudalizam u zapadnoj Evropi, a cezaropapistička ambicija miješanje u teološka pitanja i crkvene poslove trasirala put otpadanju zapadne crkve od pravoslavlja. Kumovao je odluci crkve na Zapadu da zbog nepravilnog prevoda dokumenata Sedmog vaseljenskog sabora sa grčkog na latinski jezik - ne prihvati pravoslavno učenje o ikonama, a podupro je i jeretičko učenje o Svetom Duhu, prema kojem Sveti Duh ishodi i iz Sina, a ne samo iz boga oca.</p><p>1724. - Rođen italijanski avanturista Đovani Đakopo Kazanova de Saingalt, sinonim latinskog ljubavnika, jedna od najkoloritnijih ličnosti Evrope 18. vijeka. Tokom burnog života bio je učenik vjerske škole, sekretar kardinala, venecijanski pomorski oficir, opat, kockar, alhemičar, violinista, špijun, bibliotekar. Njegovi "Memoari" su dragocjena slika evropskog društva epohe u kojoj je živio.</p><p>1805. - Rođen danski pisac Hans Kristijan Andersen, autor malih pripovjedaka - bajki koje su mu donijele svjetsku slavu, tvorac danske realističke proze. Napisao je 156 priča, uključujući "Carevo novo odijelo" i "Ružno pače", zasnovanih na motivima danskog folklora, antičke mitologije i indoevropskih predanja, a za neke od njih ga je inspirisalo sopstveno tegobno djetinjstvo, obilježeno siromaštvom. Uobličene u prava mala remek-djela, neka autobiografskog karaktera, priče podsjećaju na najljepše bajke, ali svaka nosi i kritiku društvenog stanja i čitaocima iskazuje duboko humanu poruku. Pisane su izvanrednim stilom koji karakterišu tihi humor i prefinjena ironija. Ostala djela: pjesme, sačuvano je samo nekoliko, romani "Improvizator", "O. T.", "Samo muzičar", "Srećni Per", putopisi "Bazar jednog pjesnika", "U Španiji", drame. </p><p>1838. - Rođen francuski državnik i advokat Leon Mišel Gambeta, jedan od osnivača Treće republike, koji je znatno doprinjeo uspostavljanju parlamentarne demokratije poslije pada cara Napoleona Trećeg. U borbi protiv cara predvodio je republikance, a u vrijeme francusko-pruskog rata u oktobru 1870. godine je, kao ministar unutrašnjih poslova u vladi nacionalne odbrane, iz opsjednutog Pariza balonom odletio u unutrašnjost i organizovao borbu protiv Nijemaca. Od 1879. do 1881. bio je predsjednik francuskog parlamenta, a potom do 1882. premijer.</p><p>1840. - Rođen francuski pisac Emil Zola, tvorac i najizrazitiji predstavnik naturalističkog romana. Pisao je i pripovijetke, drame, književnu i umjetničku kritiku, polemičke članke, borio se strasno za pravdu i napredak. Otvorenim pismom 1898. predsjedniku Francuske pod naslovom "Optužujem" u listu "L'oror", odlučujuće je doprinio rehabilitaciji kapetana Alfreda Drajfusa, lažno optuženog za izdavanje Njemačkoj vojnih tajni i osuđenog na doživotnu robiju. Smatrao je da pisac nije samo umjetnik, pa je tražio oslonac u nauci, s pretenzijom da eksperimentalnim metodom osvijetli karakter i sudbinu književnih junaka, dajući pritom najveću važnost nasljednim osobinama. Snagom talenta i strasnim ubjeđenjima snažno je uticao na savremenike, ne samo u Francuskoj. Djela: romani "Nana", "Žerminal", "Slom", "Trovačica", "Zvijer-čovjek", "Novac", "Zemlja" /iz ciklusa od 20 romana pod zajedničkim naslovom "Rugon-Makarovi, prirodna i društvena istorija jedne porodice pod Drugim Carstvom", "Plodnost", "Rad", "Istina" iz ciklusa "Četiri evanđelja", "Tri grada: Lurd, Rim, Pariz", rasprava "Eksperimentalni roman".</p><p>1891. - Rođen njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.</p><p>1914. - Rođen engleski filmski glumac Alek Ginis, koji se odlikovao izuzetnim mogućnostima preobražaja. Filmovi: "Nježno srce", "Veliko očekivanje", "Oliver Tvist", "Čovjek u bijelom odijelu", "Most na rijeci Kvaj", "Naš čovjek u Havani", "Lorens od Arabije", "Pad Rimskog Carstva", "Doktor Živago".</p><h2>Umrli:</h2><p>1872. - Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze, konstruktor aparata koji električnim impulsom prenosi pisane znakove na daljinu. Aparat je patentirao 1837. i nazvao ga telegraf. Sastavio je i azbuku za telegrafisanje sastavljenu od tačaka i crtica, nazvanu njemu u čast Morzeova azbuka.</p><p>1974. - Umro francuski državnik Žorž Pompidu, predsjednik Francuske od 1969. do smrti. Šef države postao je poslije ostavke Šarla de Gola i uglavnom je slijedio ideje slavnog prethodnika. Prethodno je bio profesor u Marseju i Parizu. Sa De Golom je blisko sarađivao od 1945, u međuvremenu je bio direktor Rotšildove banke, šef De Golovog kabineta i član Ustavnog vijeća, a od 1962. do 1968. premijer.</p>

Umro američki pronalazač i slikar Semjuel Finli Breze Morze

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

<p>Dramatično usporavanje dubokih okeanskih struja uzrokuje led koji se topi sa Antarktika veoma brzo, a to za posljedicu može imati katastrofalno djelovanje na klimu.</p><p>Protok vode duboko u moru koji pokreće morske struje mogao bi da se do 2050. smanji za 40 posto, kaže tim australijskih naučnika.</p><h2>Morske struje </h2><p>Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente. Prethodna istraživanja sugerišu da bi usporavanje Sjevernoatlantske struje (čiji je Golfska struja dio) moglo da izazove veliko zahlađenje u Evropi. </p><p>Nova studija, objavljena u časopisu Nature, također upozorava da bi usporavanje struja moglo da smanji sposobnost svjetskih mora i okeana da apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere.</p><p>Izvještaj naglašava da je Zemljina mreža okeanskih struja djelimično vođena kretanjem gušće, slanije morske vode u blizini Antarktika, ali kako se glečeri tope, morska voda postaje manje slana i rijeđa, pa se njeno kretanje prema dnu usporava.</p><h2>Usporenje za 40 posto </h2><p>Naučnici tvrde da ove dubokomorske struje, ili „prevrtanje“ vode, na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne milenijumima, ali ih sada remeti klima koja se zagrijava.</p><p>-	Naši modeli pokazuju da ako emisije ugljenika nastave da rastu trenutnom brzinom, onda će Antarktička struja usporiti za 40 posto u narednih 30 godina, što može dovesti do dijela ukupnog kolapsa okeanskih struja – istakao je vođa studije profesor Metju Ingland.</p><p>Dr. Adel Morison, koja je doprinijela izvještaju, objasnila je da kako okeanske struje usporavaju, voda na površini brzo dostiže svoj kapacitet da apsorbuje ugljik, ali se onda ne zamjenjuje vodom iz dubokog mora sa dezasićenim ugljikom. </p><h2>Sistem cirkulacije u vodi </h2><p>Atlas proučavanja je 2018. godine otkrilo da je sistem cirkulacije vode u Atlantskom okeanu sada slabiji nego što je bio u bilo kom trenutku u proteklih 1.000 godina i da se značajno promijenio u posljednjih 150 godina.</p><p>Protok vode duboko u moru koji pokreće morske struje mogao bi da se do 2050. smanji za 40 odsto, kaže tim australijskih naučnika, piše BBC.</p><p>Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente. </p><p>Prethodna istraživanja sugerišu da bi usporavanje Sjevernoatlantske struje (čiji je Golfska struja dio) moglo da izazove veliko zahlađenje u Evropi. Nova studija, objavljena u časopisu Nature, takođe upozorava da bi usporavanje struja moglo da smanji sposobnost svjetskih mora i okeana da apsorbuju ugljen-dioksid iz atmosfere.</p><h2>Slana voda </h2><p>Izvještaj naglašava da je Zemljina mreža okeanskih struja djelimično vođena kretanjem gušće, slanije morske vode u blizini Antarktika. Ali kako se glečeri tope, morska voda postaje manje slana i rjeđa, pa se njeno kretanje prema dnu usporava.</p><p>Ove dubokomorske struje, ili „prevrtanje“ vode, na sjevernoj i južnoj hemisferi bile su relativno stabilne milenijumima, ali ih sada remeti klima koja se zagrijava, kažu naučnici.</p><p>-	Naši modeli pokazuju da ako emisije ugljika nastave da rastu trenutnom brzinom, onda će Antarktička struja usporiti za 40 posto u narednih 30 godina, što može dovesti do dijela ukupnog kolapsa okeanskih struja – rekao je vođa studije profesor Metju Ingland.</p><h2>Jedno krilo</h2><p>-	Da okeani imaju pluća, ovo bi bilo jedno krilo - kaže okeanograf Ingland sa Univerziteta Novog Južnog Velsa u Sidneju.</p><p>Studija je također sugerisala da bi Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (AMOC), čiji je dio topla Golfska struja, mogla da ohladi okean i sjeverozapadnu Evropu i utiče na morski ekosistem.</p><p>Senzacionalistički opis zatvaranja AMOCA-e prikazan je u filmu katastrofe 2004. „Poslije sutra“.</p><h2>Usporavanje struje</h2><p>Ipak, dr. Morison kaže da bi usporavanje Južne struje imalo veći uticaj na morski ekosistem i Antarktik.</p><p>-	Morske struje donose na površinu važne hranljive materije koje tonu na dno kada organizmi umru, čime se obnavljaju zalihe hranljivih materija za globalni ekosistem i za riblji fond. Druga velika implikacija koju bi ovo moglo imati je ubrzano topljenje Antarktika u budućnosti. Naime, time se otvara put toplijim vodama koje mogu da ubrzaju otapanje, što u okean unosi još rjeđu, otopljenu vodu, što još više usporava cirkulaciju - kaže dr. Morison.</p><p>Naučnici su proveli 35 miliona sati tokom dvije godine praveći svoje modele, što sugeriše da bi cirkulacija dubokog okeana na Antarktiku mogla da se usporava dvostruko brže nego u sjevernom Atlantiku.</p><p>-	Nevjerovatno je vidjeti kako se sve dešava tako brzo. Čini se da trenutno uzima brzinu. To je glavna vijest - kaže klimatolog Alan Miks sa Državnog univerziteta Oregon, autor izvještaja za Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC).</p>

Morske struje po svijetu prenose neophodnu toplinu, kiseonik, ugljenik i važne nutrijente

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto 

<p>Prvi april se već vijekovima obilježava se kao Svjetski dan šale, a mnogi se trude druge nasmijati ili im napraviti neku smicalicu kako bi se zabavili.</p><p>Ipak, nije poznato porijeklo obilježavanja ovog dana, ali naravno, postoje razna tumačenja. </p><h2>Dan svih luda</h2><p>Kako se vjeruje, ovaj takozvani narodni praznik pojavio se krajem srednjeg vijeka u Evropi kao Dan svih luda, koji je predstavljao općenarodno veselje.</p><p>Različiti narodi imaju različito i mišljenje o ovom danu, pa tako Finci ovaj dan povezuju sa proljetnim podučavanjem djece o privrednim radovima, slično je i u Švicarskoj, dok Englezi smatraju da je ovaj dan peuzets Istoka.</p><p>Oni ga nazivaju „Dan svih glupaka“.</p><h2>„Aprilska riba“</h2><p>Smatra se da ovaj praznik vuče i korijene iz starog Rima, jer su tamošnji stanvonici umjeli dobro da se zabave, a ipak ima i onih koji misle da se pojavio u 16. vijeku u Francuskoj, oko 1564. godine.</p><p>Za onog ko je nasamaren imali su običaj da kažu da je dobio „aprilsku ribu“.</p><p>U holandskom Ajndhovenu održava se svojevrsna tradicija zbijanja šala 1. aprila, novine se utrkuju da objave „ekskluzivne“ vijesti, kao na primjer o dolasku nekih svjetskih državnika u taj grad, o bolestima, o eksperimentima u atomistici.</p><p>Nijemci 1. april smatraju danom u kojem su ranjivi, a svoje loše osećanje manje vezuju za zbijanje neukusnih šala.</p><p>Muzej šala u San Dijegu objavio je spisak deset najboljih prvoaprilskih šala u anglosaksonskoj štampi, a jedna od najsmješnijih ima veze sa politikom.</p><p>Ta šala odnosi se na američki državni radio, koji je 1992. godine najavio novu kandidaturu Ričarda Niksona za predsjedničke izbore, pod motom: „Nisam učinio ništa loše i neću to ponoviti“!</p><p>Prema tradiciji u mnogim zemljama, ljudi mogu da drugima priređuju šale do poslijepodne 1. aprila, međutim, ako to rade poslije tog vremena, onda i sami postaju aprilske lude.</p><h2>Šale o javnim ličnostima </h2><p>Držeći se tradicije i mnoge medijske kuće, kompanije, web stranice i druge šaljivdžije u svijetu oglašavale su se raznim prvoaprilskim šalama – od smiješnih do apsurdnih, pa je tako proteklih godina bilo vijesti da se Dejvid Bekam pridružio australijskoj fudbalskoj reprezentaciji, da je predsjednik Francuske Nikola Sarkozi podnio neopozivu ostavku, kao i da je Kanada kupila pola Havajskog ostrva.</p><p>National Geographic objavio je pet najzanimljivijih činjenica o ovom veselom prazniku.</p><h2>Biblija</h2><p>Porijeklo ovog međunarodno priznatog dana datira još od biblijskih dana. Ova teorija ističe da se praznik šale slavi od kada je Noje, prvi put pustio golubicu da proveri da li se voda od velike poplave povukla. Da je to bio prvi april potvrđeno je i u Hebrejskoj Bibliji, kao i u 71. suri Kur'ana.</p><p>Još jedna teorija govori da je Isus poslat od strane Pontija Pilata do Iroda i nazad baš na ovaj dan. Ovaj put je često nazivan i kao uzaludan posao, odnosno kao smicalica. Pa se upravo zbog toga smatra da se taj dan od tada računa kao Dan šale.</p><h2>Rim</h2><p>Šale koje su se odvijale 1. aprila također datiraju iz vremena drevnog Rima. Pretpostavka je da su Rimljani i Kelti praznovali festival šala u vrijeme proljetne ravnodnevnice koja se događa blizu Dana šale.</p><p>Također, postoji i drevni rimski mit koji govori o bogu Plutonu i njegovoj otmici Proserpine, boginje žita i žetve. Proserpinina majka je mogla samo da čuje glas svoje kćerke i uzalud je za njom tragala po ogromnim prostranstvima podzemnog svoketa. </p><h2>Prelazak sa Julijanskog na Gregorijanski kalendar</h2><p>Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljetne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta. </p><p>Veći dio Evrope u srednjem vijeku je slavio 25. mart, praznik Blagovesti, kao početak praznovanja Nove godine. Slavlje bi trajalo nedjelju dana, sve do 1. aprila. Papa Grgur XIII je 1582. godine naredio poštovanje gregorijanskog kalendara, po kome se Nova godina proslavlja 1. januara.</p><p>Pošto narod nikada nije bio sklon prihvatanju novih pravila u svakodnevnom životu, mnogi su odbili da se povinuju kalendaru pape Grgura i nastavili da slave Novu godinu oko 1. aprila. Oni koji su prihvatili novi kalendar, tog dana su zbijali šale na račun „neobavještenih“, ismijavajući njihova zastarjela slavlja.</p><h2>Britanska kultura</h2><p>Jedna od teorija vezana je za britanskog kralja iz XIII vijeka. Naime, ovaj kralj bi svaki put kojim bi prošao, proglašavao javnim dobrom. Jednom je, 1. aprila, planirao da prođe kroz dio grada Notingemšira. Kada su čuli planove kralja, građani su odlučili da mu ne dozvole da uđe u grad. </p><p>Zbog toga je kralj poslao vojsku s ciljem kažnjavanja neposlušnih građana.</p><p>Ipak, kada je vojska stigla, cijeli grad se upustio u budalaste aktivnosti, kao što je davljenje ribe na suhom. Kada je čuo kako su se ponašali stanovnici ovog grada, kralj je proglasio grad suviše glupim za kaznu.</p><h2>Neke od šala:</h2><p><b>Rat svjetova</b></p><p>Odlična, iako nenamerna šala iz 1938. dokazuje da je vrlo lako zbuniti masu koja radio ne sluša pozorno. Orson Veles (Welles) je radio-dramom H. G. Wellsa „Rat svjetova“ izazvao masovnu paniku u SAD-u jer su slušatelji povjerovali da su svijet zaista napali vanzemaljci. </p><p>Amerikanci se nisu smirili niti nakon niza upozorenja da se radi isključivo o fikciji i radio-drami. Pretpostavlja se da je oko 1,7 miliona ljudi priču shvatilo zdravo za gotovo.</p><p><b>Špagete s drveta</b></p><p>BBC je 1. aprila 1957. u emisiji Panorama prikazao reportažu o porodici iz Ticina (Švajcarska) koja uzgaja stabla na kojima rastu špagete. U centru reportaže bila je žena koja bere špagete s drveta. Gledaoci su BBC nakon emisije zasuli pismima i telefonskim pozivima. Željeli su znati gdje mogu nabaviti špagete-stablo.</p><h2>Hamburger za ljevoruke</h2><p>Burger King je 1998. u novinama USA Today objavio oglas za „Left-Handed Whopper“, hamburger koji je posebno napravljen na ljevoruke (sastojci iz hamburgera prilikom konzumacije kapaju na stranu koja pogoduje ljevorucima). </p><p>Nakon što su ljevoruci pohrlili u restorane, Burger King je priznao da se samo šalio te da je u međuvremenu zaprimio na hiljade narudžba za hamburger koji odgovara dešnjacima.</p>

Rimljani i Hindusi su slavili Novu godinu odmah nakon proljetne ravnodnevnice, koja je 20. ili 21. marta

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

<p>Danas je subota, 1. april, 91. dan 2023. Do kraja godine ima 274 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1572. - Holanđani počeli rat za nezavisnost od Španije.</p><p>1791. - Pod optužbom da je paktirao sa dvorom ubijen francuski političar i pisac Onore Gabrijel Viktor Riketi de Mirabo, najbolji govornik Francuske revolucije i jedan od glavnih zastupnika interesa trećeg staleža. Doprinio je pobjedi Ustavotvorne skupštine nad kraljem, ali ne kao principijelan protivnik monarhije. Njegov cilj bila je liberalna reforma društva uz održavanje monarhije. Djela: "Esej o despotizmu", "O pruskoj monarhiji pod Fridrihom Velikim".</p><p>1918. - U Velikoj Britaniji osnovano Kraljevsko vazduhoplovstvo (RAF).</p><p>1924. - Adolf Hitler zbog veleizdaje osuđen na pet godina zatvora poslije neuspjelog puča 1923., ali je oslobođen u decembru 1924.</p><p>1933. - Nacisti počeli progon Jevreja u Njemačkoj, blokiranjem računa u bankama i naredbom bojkota njihovih poslova.</p><p>1939. - Generalisimus Fransisko Franko objavio da je okončan građanski rat u Španiji i da su SAD priznale njegovu vladu. U ratu je poginulo više od milion ljudi, a Franko je potom diktatorski vladao 36 godina.</p><p>1945. - Američke trupe u Drugom svjetskom ratu počele napad na japansko ostrvo Okinava, koje je branilo 140.000 Japanaca. U napadu je učestvovalo više od 450.000 Amerikanaca, 1.321 ratni brod i 1.721 avion. U borbama je poginulo 110.000 Japanaca i 12.000 Amerikanaca, saveznici su izgubili 36 brodova i 763 aviona, Japanci 16 brodova, uključujući tada najveći ratni brod u svijetu "Jamato" i 7.830 aviona, a Okinava je zauzeta poslije tri mjeseca žilavog otpora.</p><p>1976. - Stiv Džobs i Stiv Voznijak osnivaju firmu Epl (Apple).</p><p>1992. - Agresija na Bosnu i Hercegovinu: U Bijeljini izbili ratni sukobi; paravojne formacije su vršile teror nad nesrpskim stanovništvom.</p><p>1996. - BiH zvanično postala punopravan član Svjetske banke (WB).</p><p>1996. - U Japanu stvorena najveća svjetska banka, okončavanjem ujedinjenja "Micubiši banke" i "Banke Tokija".</p><p>2001. U Beogradu uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević.</p><p>2002.  Holandija postala prva zemlja na svijetu koja je legalizirala eutanaziju.</p><p>2009. Hrvatska i Albanija ulaze u NATO.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1697. - Rođen francuski pisac opat Prevo, poznat po romanu "Manon Lesko", prema kojem su Žil Masne i Đakomo Pučini napisali opere.</p><p>1815. - Rođen njemački državnik Oto fon Bizmark Šenhauzen, nazvan "gvozdeni kancelar", koji je "krvlju i gvožđem" ujedinio njemačke države. Kao kancelar Pruske 1864. je u savezu s Austrijom napao Dansku i osvojio Šlezvig, a onda se okrenuo protiv Beča i 1866. porazio Austriju, što mu je omogućilo da sjeverne njemačke državice ujedini u Sjevernonjemački savez. </p><p>Isprovocirao je njemačko-francuski rat i poslije pobjede je 1871. proglasio Njemačko carstvo s carem Vilhelmom Prvim, a sam je postao prvi kancelar ujedinjene Njemačke. Suzbijao je separatizam rimokatoličkog juga, gušio političke slobode i radnički pokret. "Izuzetnim zakonom" 1878. stavio je socijaldemokratiju van zakona. Zbog sve veće nepopularnosti i neslaganja s novim carem Vilhelmom Drugim, 1890. s vlasti je sišao poslije 28 godina gotovo neograničene vladavine.</p><p>1868. - Rođen francuski pisac Edmon Rostan, koji je s velikim uspjehom oživio barokne tragikomedije i romantične drame. Virtuozno, s raskošnim duhom, lirskom tananošću i herojskim zanosom, pisao je komade koji su bili događaj u francuskom pozorišnom životu. Djela: drame "Sirano de Beržerak", "Romantične duše", "Daleka princeza", "Orlić".</p><p>1920. - Rođen japanski glumac Toširo Mifune, koji je svjetsku slavu stekao tumačenjem uloga samuraja, posebno u filmovima režisera Akire Kurosave. Filmovi: "Rašomon", "Sedam samuraja", "Legenda o Musašiju", "Ponori ljubavi", "Krvavi prijesto", "Skrivena tvrđava", "Jodžimbo", "Pobuna", "Admiral Jamamoto", "Pakao na Pacifiku", "Crveno sunce", "Bitka za Midvej", "Šogun".</p><h2>Umrli:</h2><p>1952. - Umro mađarski pisac Ferenc Molnar, tvorac publicističkog stila u mađarskoj literaturi, koji je romanom "Junaci Pavlove ulice" stvorio klasično djelo omladinske književnosti. U pozorišnim komadima iskazao je izuzetnu tehniku i duhovitost. Ostala djela: drame i komedije "Liliom", "Vuk", "Gardist", "Crveni mlin", "Čudo među brdima", "Labud", "Olimpija", "Igra u dvorcu".</p><p>1976. - Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta i jedan od najznačajnijih nadrealista. Otkrio je tehniku "frotaž", srodnu automatizmu u nadrealističkoj poeziji, uveo je kolaž-fotografiju, a u skulpturi je često spajao antropomorfne i animalne elemente. Pisao je pamflete i manifeste, a bavio se i scenografijom.</p>

Umro njemački slikar i vajar Maks Ernst, osnivač dadaističkog pokreta

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

<p>Čak 680.000 djece i mladih u Njemačkoj zavisno je od igrica i društvenih mreža. Korona je to samo pogoršala i danas je dvostruko više takvih maloljetnika nego prije pandemije.</p><p>Paul ima 19 godina, živi u Berlinu i prije nešto manje o godinu dana je maturirao. Nema baš najljepše uspomene na svoje posljednje školske godine. </p><p>-	Zbog korone smo stalno imali zaključavanje. Sedmicama nije bilo škole, a i inače smo morali da ostanemo kod kuće – navodi Paul, prenosi DW.</p><h2>Zabrana aktivnosti</h2><p>Druženje s prijateljima, susreti u kraju, odlazak na zabave, na sport… Mnogo tih stvari koje su važne mladim ljudima, koje su sastavni dio njihovih života, dugo su praktično bile zabranjene.</p><p>-	Jedino što smo mogli da radimo jeste da sjedimo u sobi, igramo igrice na kompjuteru ili telefonu, ili da se dopisujemo preko društvenih mreža - kaže Paul.</p><p>Zadovoljan je što više nema tih ograničenja i nerado se sjeća pustih sati provedenih pred kompjuterom. On se već neko vrijeme ponovo kreće u "stvarnom" svijetu. Ali neki drugi su i dalje zarobljen u virtuelnom kosmosu.</p><h2>Bolesna ovisnost</h2><p>Sudeći po rezultatima studije koju su sproveli Univerzitetska klinika u Hamburgu i zdravstveno osiguravanje DAK, broj djece i mladih u Njemačkoj koji su bolesno zavisni od igrica i društvenih mreža od 2019. se udvostručio. Njih 680.000 na gejming, strimove, postove na društvenim mrežama i virtuelno čavrljanje dnevno potroši gotovo pet sati.</p><p>Podaci su "zastrašujući", kaže Andreas Štorm, šef uprave osiguranja DAK. </p><p>-	Nadali smo se da će se bar usporiti taj trend, a time i stopa zavisnosti, ali ta se nada se nažalost nije ostvarila – kazao je. </p><p>Kakve to posljedice ima? To svakog dana gleda psiholog Kaj Miler. On je predsjednik stručnog Udruženja za zavisnost od medija i radi u ambulanti u kojoj se pruža pomoć zavisnicima od igrica pri Univerzitetskoj klinici u Majncu. Javljaju mu se očajni roditelji koji više na znaju šta da rade sa svojom djecom koja svaki slobodan minut provode ispred računara ili telefona.</p><p>Mladi ljudi koji zapostavljaju školske i porodične obaveze, opiru se pokušajima da se pomjere od monitora, a na te pokušaje reaguju pojačanom dozom bijesa i nerazumevanja. Ponekad se zaključavaju u svojim sobama, ne interesuju ih nikakvi hobiji, nemaju drugih interesovanja. U ekstremnim slučajevima zaboravljaju čak i da jedu, a u sobi imaju i kantice - da ne bi morali da idu do toaleta.</p><h2>Tri kriterija</h2><p>Psiholog Miler kaže da je pandemija za djecu i mlade bila veoma veliko opterećenje. Oni su psihički osjetljiviji od odraslih. Igranje igrica, gledanje videa i praćenje društvenih mreža za njih je, kaže, često bila svojevrsna "utjeha".</p><p>Od početka 2022. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) priznaje zavisnost od igrica na računaru kao zasebnu dijagnozu. Kaj Miler otkriva i koja su to tri glavna kriterija po kojima se postavlja dijagnoza.</p><p>To je najprije "gubitak kontrole", dakle situacija u kojoj se više ne može donijeti svjesna i slobodna odluka o (ne)korištenju računara. Broj dva je postavljanje prioriteta - dakle, situacija u kojoj igrice ili korištenje društvenih mreža više nije dio života, već nešto što dominira u životu. </p><p>-	Treći kriterijum je nastavak korištenja, čak i kada pogođene osobe shvataju da to vodi do problema, odnosno da to nije dobro za njih - objašnjava Miler.</p><h2>Ko je veći zavisnik, dječaci ili djevojčice?</h2><p>Dječaci mnogo češće postaju zavisni od igrica nego djevojčice, a kada je riječ o društvenim mrežama, to podjednako pogađa oba pola. </p><p>Ipak, u ambulanti u Majncu društvene mreže su mnogo rijeđe problem kojim se bave. Njemačko Savezno ministarstvo zdravlja pokrenulo je i jedan program kojim se želi da se eksplicitno pojasne problemi vezani za ekscesivno korišćenje društvenih medija.</p><p>U svakom slučaju, terapija protiv takvih zavisnost efikasnije može da se sprovodi ako ljekari i psiholozi što prije intervenišu, odnosno prije nego što ona postane hronična.</p><p>Međutim, sve je teže zakazati termin za terapiju. U ambulanti u Majncu između telefonske prijave i prve posjete psihologu prođu i po tri mjeseca. Ranije se čekalo samo dvije sedmice, naglašava Miler i dodaje da zna da se dogodi da pacijenti na terapiju čekati i po pola godine.</p><h2>Više prevencije, više pomoći</h2><p>I Andreas Štorm iz zdravstvenog osiguranja DAK kaže da se moraju proširiti kapaciteti za prevenciju i pomoć pogođenima. </p><p>-	Ako se sada brzo ne djeluje, dogodiće se da sve više djece i mladih završi u zavisnosti, odnosno da se taj negativni trend ne može zaustaviti – dodao je. </p><p>Štorm smatra da je za to odgovorna politika, ali i društvo u cjelini.</p><p>-	Djeca i mladi moraju da nauče i da budu u stanju da procjene rizike korištenja digitalnih medija. Moraju da budu u stanju da sagledaju svoje ponašanje, kako bi mogli konstruktivno da koriste mogućnosti digitalnog svijeta za svoje privatne i poslovne potrebe – poručio je. </p><p>Psiholozi su mišljenja da je po tom pitanju velika odgovornost i na roditeljima - da pogotovo kod mlađe djece moraju da budu dosljedniji oko ograničavanja korištenja digitalnih sadržaja.</p>

Sedmicama nije bilo škole, a i inače smo morali da ostanemo kod kuće, navodi Paul

U Njemačkoj dvostruko više maloljetnika zavisnih od igrica i društvenih mreža

<p>Danas je petak 31. mart, 90. dan 2023. Do kraja godine ima 276 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1492. - Kralj Fernando Peti - Katolički dao rok Jevrejima od tri mjeseca da pređu u rimokatoličku vjeru ili da napuste Španiju.</p><p>Tvorac je novovjekovne opće metodologije i epistemologije, koje su veoma uticale na naučno mišljenje. </p><p>1854. - Japan sa SAD potpisao prvi sporazum o otvaranju luka Šimoda i Hakodate za američke trgovce, čime je okončana izolacija te zemlje.</p><p>1889. - Otvorena Ajfelova kula, tada najviša građevina u svijetu, čija je 300 metara visoka čelična konstrukcija nadvisila Pariz i postala jedno od njegovih glavnih znamenitosti. Kulu sagrađenu povodom svjetske izložbe konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.</p><p>1917. - SAD od Danske preuzele zapadnoindijska ostrva u Karipskom moru, istočno od Portorika, i nazvale ih Djevičanska ostrva, koja su poslije otvaranja Panamskog kanala 1914. postala strateški važna. Sporazum o kupovini tih ostrva za 25 miliona dolara sklopljen je u avgustu 1916. Velika Britanija je držala šest većih i 25 malih ostrva arhipelaga, a Danska tri veća i 50 malih.</p><p>1948. - Kongres SAD usvojio Maršalov plan četvorogodišnje pomoći evropskim zemljama poslije Drugog svjetskog rata, nazvan tako prema tvorcu plana, državnom sekretaru generalu Džordžu Katletu - Maršalu. Vlada SAD je u okviru tog plana dodijelila 15 milijardi dolara zapadnoevropskim zemljama.</p><p>1949. - Njufaundlend se priključio Kanadi kao deseta provincija.</p><p>1979. - Isplovljavanjem razarača "London" iz luke u Valeti, poslije 181 godine okončane vojne veze Velike Britanije i Malte.</p><p>1983. - Zemljotres razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi.</p><p>1986. - Meksički avion "boing 727", na liniji Meksiko Siti-Los Anđeles, srušio se u planinama centralnog Meksika i nesreću nije preživio niko od 166 ljudi u letjelici.</p><p>1995. - Putnički avion rumunske kompanije "Tarom" srušio se ubrzo poslije polijetanja iz Bukurešta ka Briselu i tom prilikom je poginulo svih 60 putnika i članova posade.</p><p>2003. - Misija Evropske unije, pod nazivom "Konkordija", preuzela u Skoplju dužnost NATO operacije "Saveznička harmonija" u Makedoniji.</p><p>2004. - U Berlinu održana međunarodna donatorska konferencija za obnovu Afganistana, na kojoj su zemlje donatori obećali pomoć od oko 4,5 milijarde dolara u narednih godinu dana.</p><p>2006. - Najmanje 57 osoba se utopilo nakon što je kod obala Bahreina potonuo turistički brod sa više od 150 putnika.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1596. - Rođen francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, osnivač novovjekovne evropske filozofije, posebno modernog racionalizma, koji je označio prekid sa skolastikom. Prema njegovom učenju, u osnovi svega su dvije različite supstance, jedna osnova svakog mišljenja i svijesti - "res kogitans" (misleća stvar), a druga svake tjelesnosti - "res ekstensa" (prostiruća stvar). Vjerodostojnost postojanja tih supstanci postiže se samo pomoću ontološkog aksioma "Kogito, ergo sum" ("Mislim, dakle jesam"). Razlog i svrhu postojanja te dvije supstance čini treća apsolutna supstanca - Bog. </p><p>1732. - Rođen austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn, predstavnik "bečkih klasičara", koji je otkrio do tada neistraženo polje narodne muzike, inspirišući se njemačkim, austrijskim, mađarskim, francuskim, ruskim folklorom. Bio je tri decenije kapelmajstor na dvoru mađarskih grofova Esterhazi, a dvaput je putovao u Englesku, gdje je stekao svjetsku slavu i komponovao najzrelija djela. Napisao je 104 simfonije, 83 gudačka kvarteta, više od 20 opera, klavirske sonate, crkvenu muziku. NJegova muzika je puna stvarnog života, komunikativna je i na prisan i jednostavan način univerzalna. Komponovao je austrijsku i njemačku himnu. Djela: simfonije "Jutro", "Podne", "Veče", "Marija Terezija", "Oproštajna", "Oksfordska", "Kraljica", "Časovnik", "Medvjed", "Kokoška", "Vojna", gudački kvarteti "Sunčevi kvarteti", "Ruski kvarteti", oratorijumi "Stvaranje svijeta", "Godišnja doba", opera "Apotekar".</p><h2>Umrli:</h2><p>1547. - Umro francuski kralj Fransoa Prvi, koji je Bolonjskim konkordatom 1516. osigurao prevlast krune nad rimokatoličkom crkvom u Francuskoj. Od dolaska na prijesto 1515. nastojao je da postane rimsko-njemački car, što je 1519. uspio njegov ljuti rival Karlo Peti, protiv koga je potom vodio četiri rata. U bici kod Pavije 1525. zarobljen je, ali je uspio da se izbavi i 1536. je uspostavio savez s Otomanskim carstvom protiv Habsburgovaca. Zaslužan je za razvoj francuske umjetnosti i nauke.</p><p>1631. - Umro engleski pisac Džon Don, najveći među metafizičkim pjesnicima, vjerovatno najveći ljubavni pjesnik koji je pisao na engleskom jeziku. Sukobe tijela i duha, individualne vjere i opće razočaranosti, izrazio je jezikom lišenim kaćiperstva, karakterističnom za savremenike. Njegova lirika sjedinjava duh i fantaziju, strast i intelekt i odlikuje se složenošću ideja, iskazanih snažnom neposrednošću i jezikom bliskim konverzacionom govoru. Djela: elegije, satire, poslanice, epigrami, religiozne pjesme.</p><p>1837. - Umro engleski slikar Džon Kanstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu. Njegova platna odlikuje jednostavnost motiva, slobodan potez i prozračnost atmosfere, čime je znatno uticao na francuske impresioniste.</p><p>1855. - Umrla engleska književnica irskog porijekla Šarlota Bronte, koja se proslavila već prvim romanom "Džejn Ejr". S mlađim sestrama Emilijom i Anom napisala je zbirku pjesama. Ostala djela: "Vileta", "Profesor i Ema".</p><p>1948. - Umro češki pisac i novinar jevrejskog porijekla Egon Ervin Kiš, otac modernog novinarstva. Bio je majstor reportaže, poznat po nadimku Leteći Reporter, kako je glasio naslov jedne njegove knjige. Putovao je po Rusiji, Americi, Kini, Meksiku, Njemačkoj i drugim zapadnoevropskim zemljama. </p><p>1980. - Umro američki atletičar afričkog porijekla Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20. vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Pobjedama na 100 i 200 metara, u štafeti 4 x 100 metara i skoku udalj, izbezumio je nacističkog vođu Adolfa Hitlera, koji nije mogao da podnese takve uspjehe jednog crnca nad pripadnicima "više rase" i utekao je iz počasne lože kako bi izbjegao da se rukuje s njim.</p><p>2016. - Umro Hans Ditrih Genšer, njemački političar i diplomata, ministar inostranih poslova i vicekancelar Njemačke, inicijator ujedinjenja dvije Njemačke.</p>

Zemljotres razorio kolumbijski grad Popajan, usmrtivši najmanje 500 ljudi

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

<p>Naučnici su otkrili da bi Mjesec mogao skrivati ogromne količine vode u staklenim kuglicama razbacanim po svojoj površini. Zvuči kao radnja neke bajke? Možda, ali kada bismo prikupili sve te kuglice nastale nakon udara meteorida, mogli bismo u njima pronaći isto onoliko vode koliko je ima u ledu u blizini Mjesečevih polova - što znači da bi ih u budućnosti astronauti mogli sakupljati i iz njih ekstrahirati vodu.</p><p>Planetarni naučnik Mahesh Anand s Otvorenog univerziteta u Milton Kejnesu u Velikoj Britaniji i njegove kolege analizirali su uzorke koje je na Zemlju donijela kineska lunarna sonda Change 5 i u njima pronašli staklene kuglice, poznate kao lunarne sferule, koje nastaju u ekstremno vrućim uslovima tokom udara meteoroida u Mjesečevu površinu. </p><h2>Milijarde tona vode </h2><p>Nakon što su analizirali ove staklaste forme, otkrili su da sadrže vodu. A s obzirom na rasprostranjenost sferula, govorimo o puno vode - možda čak 297.6 milijardi tona. Ove mikroskopske staklene kuglice obično nastaju kada komadići svemirske stijene udare o površinu drugog objekta, pri čemu isparavaju minerali koji nakon hlađenja formiraju staklaste čestice promjera jedva nekoliko desetaka ili stotina mikrometara.   </p><p>Svaka ova staklasta mini sfera može sadržavati do 2.000 mikrograma (0.002 grama) vode na gram mase. Naučnici su na temelju analize hidratacijskih potpisa primijetili da kuglice mogu akumulirati tu količinu vode u periodu od samo nekoliko godina. Sada ste se vjerovatno zapitali - prikupiti vodu od kuda?</p><p>Nije da se one nalaze usred nekog jezera na Mjesecu, već su dio regolita (zrnato-praškastog materijala koji prekriva čitav Mjesec). Odgovor je: sa Sunca, odnosno pomoću solarnih vjetrova, piše Science Alert.</p><p>Naime, novija su istraživanja pokazala da je određeni dio vode na površini Mjeseca nastao nakon što su njegovu površinu zasuli vodikovi ioni iz solarnog vjetra, reagirali s mineralnim oksidima i vezali se s kisikom. Posljedica ovog procesa je značajna količina vode koja bi se mogla skrivati u lunarnom regolitu na određenim geografskim širinama. </p><h2>Koristan resurs na Mjesecu</h2><p>I sada opet izgleda kao da smo se našli usred neke priče za djecu, zar ne? Voda na Mjesecu se skriva u staklenim kuglicama na njegovoj površini, a u njih ju je nasuo Sunčev vjetar. Koliko god to zvučalo bajkovito, radi se o jako zanimljivom istraživanju koje ukazuje na fascinantne procese koji se događaju u svemiru i koje bi moglo biti itekako korisno pri budućim misijama na naš prirodni satelit. </p><p>- Ako možete izvući vodu i koncentrirati je u značajnim količinama, na vama je kako ćete je iskoristiti - rekao je Anand, a prenosi The Guardian. Daljnji testovi na uzorcima su pokazali još jednu zanimljivu stvar - da voda "ulazi" i "izlazi" iz kuglica u periodu od nekoliko godina, potvrđujući aktivan hidrološki ciklus na Mjesecu. </p><p>- Studija pridonosi sve većem konsenzusu da je Mjesec bogatiji vodom nego što se dosad mislilo. Ovaj dodatni rezervoar Mjesečeve vode mogao bi se pokazati korisnim resursom u područjima koja su udaljena od polarnih naslaga leda. Ali, ne bismo trebali precijeniti količinu prisutne vode, koja iznosi najviše 130 ml po kubnom metru Mjesečevog tla - rekao je Ian Kraford (Crawford), profesor planetarne nauke i astrobiologije na Univerzitetu Birkbek, u Londonu. </p><p>Istraživanje naziva "A solar wind-derived water reservoir on the Moon hosted by impact glass beads" objavljeno je u časopisu Nature Geoscience.</p>

Studija pridonosi sve većem konsenzusu da je Mjesec bogatiji vodom nego što se dosad mislilo

Mjesec možda sakriva velike količine vode

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

<p>NASA-in svemirski brod Voyager 2 proletio je pored Urana 1986. godine na svom beskrajnom putovanju u dubine svemira - šaljući nazad na Zemlju jedine slike ledenog giganta i njegovih satelita koje imamo.</p><p>Ponovnom analizom podataka koje je Voyager 2 prikupio prije skoro 40 godina sugeriše da dva satelita Urana mogu imati aktivne okeane ispod svojih smrznutih površina.</p><h2>Tečni okeani </h2><p>Ako se dokaže da tečni okeani postoje ispod površine Uranovih satelita, mogli bi da se dodaju na listu potencijalnih domaćina života.</p><p>Naučnici vjeruju da Miranda i Arijel, najmanji i drugi najmanji od pet glavnih Uranovih mjeseca, izbacuju paru - za koju vjeruju da potiče iz podzemnih okeana.</p><p>Objavljujući nalaze u časopisu Geophysical Research Letters, tim predvođen Laboratorijom za primijenjenu fiziku Džons Hopkinsa (APL) rekao je da sateliti "dodaju plazmu u svemirsko okruženje preko nepoznatog i misterioznog mehanizma" – što bi se moglo pripisati okeanima.</p><p>-	Nije neuobičajeno da su mjerenja energetskih čestica preteča otkrivanja svijeta okeana - rekao je Ijan Koen, naučnik u APL-u i vodeći autor nove studije.</p><h2>Dati nagovještaji</h2><p>Podaci koji ukazuju na mogućnost podzemnih okeana potječu iz podataka o česticama i magnetnom polju koje je Voyager 2 poslao prije toliko godina.</p><p>Ovi podaci dali su neke od prvih nagovještaja da su Evropa i Encelad imali okeane, javlja Euronews.</p><p>Voyager 2 je jedina ljudska svemirska letjelica koja je posjetila Uran - a rastuće interesovanje za povratnu misiju na Uran, ali i Neptun dovelo je do toga da nekoliko istraživačkih timova ponovo pogleda stare podatke.</p>

Nije neuobičajeno da su mjerenja energetskih čestica preteča otkrivanja svijeta okeana, rekao je Koen

Voyager 2 je jedina ljudska svemirska letjelica koja je posjetila Uran 

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

<p>Učenici Richmond Park Koledža Sarajevo osvojili su dvije zlatne medalje, jednu srebnu i jednu bronzanu medalju na međunarodnom takmičenju "I-FEST2" u Tunisu. Riječ je o jednom od najvećih takmičenja u Africi iz nauke, inženjeringa i tehnologije tradicionalno organiziranom u Tunisu čiji je cilj inspirisati intelektualnu znatiželju u mladim umovima širom svijeta.<br></p><p>Učenici mogu pokazati svoje znanje iz nauke i tehnologije te inženjeringa. Organizator takmičenja je ATAST (Tunisian Association for the Future of Sciences and Technology). Takmičenje je trajalo od 18. do 22. marta, gdje je više od 500 učesnika sa svojih 120 projekata predstavljalo 32 različite zemlje poput Kanade, Brazila, Malezije, Tunisa, Češke, Južne Afrike, Meksika, Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i dr.</p><p>- Bosna i Hercegovina može biti ponosna na naše mlade talente iz Richmond Park škola koji dolaze iz različitih gradova kao što su Sarajevo, Visoko, Konjic, a koji pohađaju Richmond Park srednje škole. Oni su u pratnji mentorice Azre Ahmić ostvarili zavidne rezultate za BiH. Ukupno su osvojili dvije zlatne medalje, jednu srebnu i jednu bronzanu medalju, te tako još jednom dokazali kako se rad i trud talentovanih bosanskohercegovačkih učenika prepoznaje širom svijeta - saopćeno je iz Richmond Park škole.</p><p>Fatima Hadžić, Damir Kadrić, Denis Avdić su osvojili zlatne medalje, Merjem Mihaljević je osvojila srebrenu medalju, dok su osvajači bronzanih medalja Emina i Dinela Metović. Denis Avdić, Damir Kadrić i Merjem Mihaljević su također osvojili specijalnu nagradu od britanskog naučnog časopisa Journal4youth i imati će priliku svoje radove objaviti u časopisu.</p><p>I-FEST2 je akreditovani partner BOSEPO naučne olimpijade projekata koja se svake godine održava u Richmond Park obrazovnim institucijama.</p>

Takmičenje je trajalo od 18. do 22. marta

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

<p>Dovoljno velik asteroid da uništi grad proći će između Zemljine i Mjesečeve orbite ovog vikenda - ipak, na dovoljno velikoj udaljenosti da ne izazove nikakvu opasnost.</p><p>Objekt, nazvan "2023 DZ2", otkriven je prije mjesec dana.</p><p>U subotu će proći na udaljenosti od 515.000 km od Mjeseca, prije nego što nekoliko sati kasnije proletjeti pored Zemlje. Rijetkost je da tako ogroman asteroid - procjenjuje se da ima između 40 i 90 metara u prečniku - dođe tako blizu planete.</p><p>Prema NASA-i, to je važna prilika za astronome da prošire svoje znanje o asteroidima, u slučaju da se otkrije opasan objekat sa potencijalom da pogodi Zemlju.</p><p>Nema šanse da ovaj "grad ubica" udari u Zemlju, ali njegov blizak pristup stvorit će sjajnu priliku za posmatranje - rekao je šef planetarne odbrane Evropske svemirske agencije Ričard Moisl (Richard Moissl), prenosi BBC.</p><p>Pomoću dvogleda i malih teleskopa, asteroid će biti vidljiv širom svijeta.</p>

Pomoću dvogleda i malih teleskopa, asteroid će biti vidljiv širom svijeta

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

<p>Škripanje, žvakanje, srkanje su radnje od kojih se mnogi groze. Osjećate li se pod stresom ili ste ljuti? Možda imate mizofoniju - stanje u kojem određeni zvukovi izazivaju ekstremno negativnu reakciju. </p><p>Mizofonija je malo poznata, ali je raširenija nego što mislite: prema objavljenoj studiji, gotovo jedna od pet osoba može imati ovo stanje.</p><h2>Mizofonične reakcije </h2><p>-	Važno je da je naša studija otkrila da jedan od pet ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu doživljava značajne mizofonične reakcije, ali samo mali dio je bio svjestan tog pojma - rekla je Silia Vitoratou, predavač psihometrije i mjerenja na odjelu za biostatistiku s Kraljevskog koledža u Londonu i glavni autor novog rada, u izjavi.</p><p>Dodala je da to znači da većina ljudi s mizofonijom nema ime kojim bi opisali ono što doživljavaju.</p><p>To bi moglo donekle objasniti zašto je ovaj novi rezultat iskrivljen prema visokoj granici prethodnih procjena, koje su bile u rasponu od pet do 20 posto. Međutim, te ranije studije potiču iz specifičnih populacija - na primjer, grupa studenata medicine.</p><h2>Cilj ispitivanja </h2><p>Ova nova studija, s druge strane, imala je za cilj ispitati što tipičniji primjer stanovništva Ujedinjenog Kraljevstva. Čini se da su obavili razuman posao: od 768 ispitanih ljudi, 51 posto ih se identifikovalo kao žene, 48 posto kao muškarci, a četiri posto identifikovano kao nebinarni/ostali - prilično snažno za demografiju Ujedinjenog Kraljevstva u cjelini. Prosječna starost uzorka bila je 46.4 godine - samo malo iznad pravog britanskog prosjeka od 40.7 godina - a oko jedan od sedam bio je svjestan pojma "mizofonija".</p><p>Međutim, čini se da samo poznavanje naziva stanja nije dovoljno za njegovo razumijevanje. Samo je jedan od 40 ispitanika rekao da pati od mizofonije. Ipak, na pitanje istraživača o njihovoj emoticnoj reakciji na uobičajne "zvukove okidače" - uključujući intenzitet njihovih reakcija i način na koji ti zvukovi utiču na njihove živote, način na koji vide sebe te svoje lične i profesionalne odnose - dio onih s značajnim simptomima stanja bili su veći za faktor, gotovo osam.</p><h2>Više priznanja </h2><p>Dok tim napominje da se rezultati možda neće moći generalizovati izvan Ujedinjenog Kraljevstva, nadaju se da će njihovo istraživanje donijeti više priznanja za ovo stanje - i pružiti prijeko potrebno olakšanje onima koji doživljavaju mizofoniju u svom svakodnevnom životu.</p><p>-	Naša anketa je obuhvatila složenost stanja - komentarisala je Džejn Gregori, doktorska istraživačica s Odsjeka za eksperimentalnu psihologiju Univerziteta u Oksfordu.</p><p>Dodala je da je mizofonija više od pukog živciranja određenim zvukovima.</p><p>-	Radi se o osjećaju zarobljenosti ili bespomoćnosti kada ne možete pobjeći od tih zvukova i propuštanju stvari zbog toga. Radi se o tome da se osjećate kao da nešto nije u redu s vama zbog načina na koji reagujete na zvukove, ali i da ne možete ništa preduzeti po tom pitanju. Može biti veliko olakšanje saznati da niste sami, da i drugi ljudi tako reaguju na zvukove. Da otkrijete da postoji riječ za ono što doživljavate - rekla je Gregori, prenosi "Ifl Science".</p><p>Studija je objavljena u časopisu <a href="https://journals.plos.org/plosone/article?id=10.1371/journal.pone.0282777">Plos One</a>.</p>

Radi se o osjećaju zarobljenosti ili bespomoćnosti kada ne možete pobjeći od tih zvukova, rekla je Gregori

Mizofonija je malo poznata, ali je raširenija nego što mislite

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

<p>Večeras od 22:24 sata je na sjevernoj hemisferi planete Zemlje je stiglo proljeće. </p><p>U istom trenutku je na južnoj hemisferi počela jesen. Kalendarski gledano, proljeće počinje 21. marta, ali klimatske promjene su ostavile posljedice i na ovaj dio naših života pa proljeće počinje ranije. Ove promjene se dešavaju u ekosistemu tokom sva četiri godišnja doba. </p><p>Astronomski govoreći, to je trenutan proljetne ravnodnevnice, kad su dužine dana i noći približno jednake i ove godine je počelo u 22:24. To će trajati do 21. juna.</p><p>Krajem marta ove godine počinje i ljetno računanje vremena. U nedjelju 26. marta će se u dva sata poslije ponoći završiti zimsko računanje vremena i kazaljke će se pomaći jedan sat unaprijed, a tada će službeno i početi ljetno računanje vremena.&nbsp;</p>

Večeras od 22:24 sata je na sjevernoj hemisferi planete Zemlje je počelo proljeće

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

<div><p>Institut British Antarctic Survey (BAS) objavio je snimak iz zraka koji prikazuje ogromni ledeni brijeg A81.<br></p><p>Riječ je o ledenom brijegu koji se krajem januara ove godine odvojio od ledene ploče Brunt.&nbsp;</p><p>Njegova površina iznosi 1.550 kvadratnih kilometara, čime odgovara veličini Londona. Snimljen je i drugi dvostruko veći ledeni brijeg, koji je također u pokretu.</p></div>

<p>Tim naučnika je iz zraka snimio ulazak ledenog brijega A81 u Weddellovo more dok su odlazili iz lokalne istraživačke stanice BAS Halley.&nbsp;</p><h2>Dinamična priroda</h2><p>Novi snimci otkrivaju dinamičnu prirodu ledenog brijega i kako je okružen manjim ledenim bregovima koji su se također odvojili. A81 se odvojio kada je kolosalna ledena pukotina Chasm-1 prešla čitavu ledenu ploču Brunt. Iako se radi o prirodnom fenomenu koji se događa duž antarktičke obale, A81 predstavlja drugi veći ledeni brijeg u regiji u posljednje dvije godine.</p><p>- Ovo je bilo odvajanje za koje smo znali da će se dogoditi. GPS instrumenti visoke preciznosti, kao i satelitski podaci, korišteni su za praćenje širenja pukotine, a 2016. godine je BAS preduzeo mjere predostrožnosti da premjesti istraživačku stanicu Halley više u unutrašnjost radi njene zaštite - rekao je glaciolog dr. Oliver Marsh.&nbsp;</p><h2>Kretanje prema zapadu&nbsp;</h2><p>On proučava ledenu ploču Brunt i nedavno je boravio u pomenutoj istraživačkoj stanici.</p><p>BAS je pažljivo pratio putanju ledenog bijega A81 nakon što se odvojio od ledene ploče. Prvo se okretao, a potom nastavio plutati 150 kilometara od početne tačke do južnog atlantskog basena. Naučnici predviđaju da će se kretati prema zapadu na isti način kao i prethodne sante leda koje je zahvatila moćna antarktička obalna struja.</p><p>A76A je još jedan ogromni ledeni brijeg u pokretu. Ovaj masivni komad leda sastavni je dio ledenog brijega A76 formiranog sredinom maja 2021. godine nakon odvajanja od antarktičke ledene ploče Filchner-Ronne.</p><h2>Rizik za brodove</h2><p>A76 se podijelio na tri dijela dok se kretao prema sjeveru, a najveći od njih je A76A. Izuzetno je velik, dug je 135 i širok 25 kilometara, a trenutno putuje prema Južnoj Georgiji</p><p>- Naša najveća briga u ovom trenutku je mogući rizik za plovila koja plove u regiji jer se brijeg počinje lomiti na manje komade. Izgleda da bi A76A mogao završiti zapadno od Južne Georgije, a ne istočno gdje se A68 raspao, no još uvijek postoji neizvjesnost. Pomno ćemo pratiti njegovo kretanje - rekao je dr. Mark Belhier (Belchier) iz Vlade Južne Georgije i otoka Južni Sandwich.</p>

Institut British Antarctic Survey (BAS) objavio je snimak iz zraka koji prikazuje ogromni ledeni brijeg A81

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

<p>Britanski naučnici planiraju novi supersonični avion koji će letjeti brzinom od 6.500 kilometara na sat, pet puta većom od brzine zvuka. Vlada Velike Britanije je već finansirala SABRE s 60 miliona funti.</p><h2>Transport putnika</h2><p>Istina je da za većinu putnika, posebno onih u ekonomskoj klasi, transatlantski letovi nisu baš opuštajući. Bez obzira s kojeg srednjoevropskog aerodroma krenete, bez obzira kojim avionom letite, trajanje leta je više od 8 sati, s tim što je vrijeme povratka smanjeno za oko sat vremena zbog suprotnog smjera rotacije Zemlje.</p><p>Ali, šta ako biste sada mogli stići od Londona do Njujorka za samo sat? Britanska svemirska agencija nedavno je predstavila planove za visokotehnološki „svemirski avion“ koji bi mogao da se lansira preko Atlantika brzinom munje i koji bi bio spreman za let već 2030. godine.</p><p>Izvršni direktor britanske svemirske agencije Grejem Turnok&nbsp;najavio je da će Britanija bliže sarađivati s Australijom na sporazumu o “prvom u svijetu svemirskom mostu”, koji će se fokusirati na isporuku aviona, ili, bolje rečeno, rakete, za transport putnika s kontinenta na kontinent za samo četiri sata. </p><h2>Motor SABRE</h2><p>Slično tome, letovi od Londona do Njujorka će navodno trajati oko 60 minuta.</p><p>Sve je to zahvaljujući novom supersoničnom motoru SABRE koji trenutno razvijaju naučnici Reaction Engines. SABRE je sposoban lansirati avion brzinom od 5,4 maha (6.500 km, oko pet puta brže od zvuka) za komercijalne letove ili brzinom od 25 maha (30.500 km) za svemirske letove.</p><h2>Veliki izazov</h2><p>Pretpostavlja se da će putovanje novim avionom biti više ekološki nastrojeno i jeftinije od konvencionalnih avioruta. Jedan od izazova nadzvučnog leta je osigurati da motor može izdržati toplotu jer putovanje takvim brzinama može dovesti do topljenja samog motora.</p>

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

U Njemačkoj dvostruko više maloljetnika zavisnih od igrica i društvenih mreža

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu

Nauka

Na današnji dan Centralni komitet za generalnog sekretara Komunističke partije Rusije postavio Staljina

Naučnici tvrde: Afrika će se raspasti, nastat će novi okean

Na današnji dan rođen je Hans Kristijan Andersen: Napisao 165 priča

Evropi prijeti veliko zahlađenje: Protok vode bi se mogao smanjiti za 40 posto

Svjetski dan šale: Znate li kako je nastao?

Na današnji dan uhapšen bivši predsjednik Srbije i SR Jugoslavije i optuženi ratni zločinac Slobodan Milošević

U Njemačkoj dvostruko više maloljetnika zavisnih od igrica i društvenih mreža

Na današnji dan otvorena Ajfelova kula

U staklenim kuglicama na Mjesecu mogle bi biti milijarde tona vode

Dva satelita Urana možda imaju aktivne okeane

Medalje za BiH na međunarodnom takmičenju iz nauke, inženjeringa i tehnologije

Ovog vikenda pored Zemlje će proći asteroid dovoljno velik da uništi jedan grad

Mržnja prema određenim zvukovima, češća nego što se misli

Stiglo je proljeće, ranije nego očekivano

Dva najveća ledena brijega: Naučnici u strahu jer predstavljaju rizik za brodove

Britanski naučnici kreiraju neobičnu letjelicu