<p>Australijski ministar odbrane Ričard Marles izjavio je danas da je olupina japanskog trgovačkog broda, potopljenog u Drugom svjetskom ratu sa 864 australijska vojnika, pronađena u Južnom kineskom moru, čime je okončano tragično poglavlje u istorije zemlje.</p><h2>Transparentni brod</h2><p>Marles je rekao da je "SS Montevideo Maru", neobilježeni transportni brod za ratne zarobljenike, koji je nestao kada je potopljen kod obala Filipina u julu 1942. godine, pronađen sjeverozapadno od ostrva Luzon.</p><p>Brod je torpedovala američka podmornica na putu od današnje Papue Nove Gvineje prema kineskom Hajnanu, ne znajući za ratne zarobljenike na brodu. Smatra se da je ovo najveća australijska pomorska katastrofa.</p><p>Otkriće dolazi uoči komemoracije 25. aprila za Dan Anzaka, velikog dana sjećanja u Australiji i Novom Zelandu na njihove vojnike poginule u svim vojnim sukobima.</p><h2>Najtragičnije poglavlje</h2><p>- Ovim se privodi kraju jedno od najtragičnijih poglavlja u pomorskoj istoriji Australije - rekao je Marles u videoporuci.</p><p>Potragu za olupinom, pronađenom na dubini većoj od 4.000 metara, vodili su stručnjaci za neprofitnu pomorsku arheologiju i istraživanje dubokog mora, uz podršku Ministarstva odbrane Australije, saopštila je Vlada.</p><p>Smatra se da je više od 1.000 muškaraca - ratnih zarobljenika i civila iz nekoliko zemalja - poginulo u ovoj tragediji.</p>

Otkriće dolazi uoči komemoracije 25. aprila za Dan Anzaka, velikog dana sjećanja u Australiji i Novom Zelandu 

Pronađena olupina broda potopljenog u Drugom svjetskom ratu

<p>U potrazi za mogućim terapijama u slučaju povrede nerava Medicinski univerzitet u Beču je u saradnji sa Univerzitetom u Oksfordu otkrio svilena vlakna kao obećavajuću mogućnost za oporavak pokidanih nerava.</p><h2>Životinjski model</h2><p>- Zajedno sa kolegama iz Oksforda tim naučnika pod vodstvom Kristine Ratke, načelnice Univerzitetske klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju u Beču, kreirao je vezivne instrumente od dvije vrste svilenih vlakana. Za cjevčice su korištena vlakna svilenih buba, dok su za punjenje upotrebljena vlakna svilenih paukova. Njihova funkcija je ispitana na životinjskom modelu i pokazalo se da su nervi rasli duž novih svilenih niti sve dok se pokidani završeci nisu ponovo spojili - navodi se u saopštenju.</p><p>Kroz eksperimente sa svilenim vlaknima buba i paukova naučnici su stekli nove uvide u procesu liječenja neurona.</p><h2>Različiti materijali</h2><p>Već tri decenije se koriste različiti materijali za spajanje pokidanih nerava kao što su hitozan ili kolagen. Cjevčice se ušivaju na završecima nerava kako bi premostile pokidani nervni kanal.&nbsp;</p><p>Pod optimalnim uslovima ove cjevčice mogu da podrže rast nervnih vlakana i ćelija, ali mogu da premoste samo male razdaljine.</p><p>U aktuelnoj studiji je otkriveno da periferni nervi dobro funkcionišu kada su vezivni instrumenti napravljeni od svile, prenosi eKapija.</p>

Kroz eksperimente sa svilenim vlaknima buba i paukova naučnici su stekli nove uvide u procesu liječenja neurona

Naučnici istražuju pokidane nerve

<p>Svemirska agencija NASA i američko ministarstvo odbrane vjeruju da će se ugašena svemirska letjelica, poznata kao Resi, danas srušiti na Zemlju.<br></p><p>Stručnjaci tvrde kako su male šanse da će stari NASA-in satelit predstavljati bilo kakvu opasnost.</p><p>Veći dio satelita od 300 kg trebalo bi da izgori u gornjoj atmosferi, ali očekuje se da će neki dijelovi pasti na Zemlju. Svemirska agencija je navela kako je rizik da bilo ko na površini bude povrijeđen zbog pada dijelova satelita "nizak" - oko jedan prema 2.467.</p><p>Satelit Resi (Rhessi, što je skraćenica za Reuven Ramaty High Energy Solar Spectroscopic Imager) poletio je u orbitu 2002. godine kako bi proučavao Sunce.</p>

<div><span style="color: rgb(0, 0, 0); font-family: Roboto;">Tokom aktivnog korištenja satelita Resi snimljeno je više od 100.000 solarnih događaja korišćenjem visokoenergetskih rendgenskih i gama zraka.</span><br></div>

Veći dio satelita od 300 kg trebalo bi da izgori u gornjoj atmosferi, ali očekuje se da će neki dijelovi pasti na Zemlju

NASA-in satelit će danas pasti na Zemlju: Ne predstavlja opasnost

<p>Čarls Robert Darvin (Charles Darwin), britanski biolog i osnivač moderne teorije o evoluciji, umro je prije tačno 141 godinu, 19. aprila 1882. Svoje ideje o promjenjivosti vrsta Darvin je objavio u djelu „Bilješke o transmutaciji vrsta“. </p><p>Reakcije na Darvinovu knjigu bile su veoma negativne. Neki biolozi spočitavali su mu da ne može dokazati svoje hipoteze, drugi su kritizirali njegovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Ali, najžešći napadi na Darvinovu teoriju dolazili su od crkvenih predstavnika, koji su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče utjecaj Boga na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na isti nivo sa životinjama.</p><p>Ipak, Darvinovi savremenici prepoznali su važnost njegovog rada te je izbaran u Kraljevsko društvo, 1839., i u Francusku akademiju nauka, 1878. godine.&nbsp;</p>

<h2>Pjesnički prvak romantizma</h2><p>Na današnji dan 1824. godine, umro je Lord Džordž Gordon Bajron (George Byron), pjesnički prvak engleskog romantizma, koji je stekao svjetsku književnu slavu romantičnim epom „Čajld Harold“, poemom „Don Žuan“ i poetskim dramama „Manfred“ i „Kain“. </p><p>Iako se rodio kao deklarirani aristokrata, te postao lord već u 10. godini, Bajron je po prirodi bio buntovnik i slobodoumnih nazora. Njegov život i djela, a naročito slobodarski pjesnički duh engleskog buntovnika nadahnuli su mnoge velike pesnike, popur Puškina, Ljermontova, Lamartina... </p><p>Bajronov idealizam, njegova «svetski bol» i sudbina, učinili su ga jednom od najvećih figura romantizma, književnog pravca koji se rodio kao reakcija na strahovladu razuma, reda i poretka.</p>

<h2>Podjela Osmanskog carstva</h2><p> </p><p>Mirovna Konferencija u San Remu o podjeli Osmanskog carstva, počela je 19. aprila 1920. godine, a trajala do 26. aprila. Na konferenciji su učestvovali najviši predstavnici savezničih sila (Velike Britanije, Francuske, Italije i Japana), pobjednika Prvog svjetskog rata. Tako su sile Antante s mandatom Lige naroda odlučivale o sudbini poraženog Osmanskog carstva. Najvažniji zaključak te konferencije bilo je davanje mandata Velikoj Britaniji u Palestini.</p>

<h2>Otkrio nuklearnu energiju</h2><p>Pjer Kiri (Pierre Curie), francuski fizičar i hemičar, 19. aprila 1906. godine, preminuo je u saobraćajnoj nesreći. Doktorirao je na Univerzitetu u Parizu u Francuskoj 1895., kada je imenovan na mjesto profesora fizike. Te godine se oženio Marijom, s kojom je nastavio naučni rad, pa su, 1898., zajedno otkrili radioaktivne elemente polonij (Po) i radij (Ra), koje su dobili iz uranija (U). </p><p>Supružnici Pjer i Marija Kiri su s Antoanom Anrijem Bekerelom (Antoine Henri Becquerel), koji je otkrio radioaktivnost, dobili Nobelovu nagradu za fiziku 1903. godine. Iste godine Kraljevsko društvo u Londonu  supružnike Kiri nagradilo je medaljom, a Pjer je 1905. godine postao član Francuske akademije nauka. </p><p>Pjer Kiri je istraživao i emisije zračenja radioaktivnih supstanci te pomoću magnetnih polja uspio da pokaže da su neke emisije pozitivno naelektrisane, neke negativne, a neke neutralne. Oni odgovaraju alfa, beta i gama zračenju. </p><p>A sa svojim učenikom Albertom Labordom (Laborde) Kiri je otkrio nuklearnu energiju, identificirajući kontinuiranu emisiju toplote iz čestica radija.&nbsp;</p>

Darvinovi savremenici prepoznali su važnost njegovog rada te je izbaran u Kraljevsko društvo i Francusku akademiju nauka

Čarls Darvin: 141. godišnjica smrti osnivača teorije o evoluciji

<p>NASA-in "Solar Dynamics Observatory" (SDO) snimio je potencijalno "najviši tornado" u Sunčevom sistemu koji se kovitla preko sjevernog pola Sunca.</p><p>Solarni tornado nastavio je da raste u sunčevoj atmosferi tri dana prošle sedmice, dostigavši visinu od oko 120.000 kilometara, ili 14 planeti Zemlji, prije nego što se srušio u oblak magnetizovanog gasa. </p><h2>Usmjerenje teleskopa </h2><p>Kolaps solarnog tornada izbacio je materijal iz sunčeve atmosfere u okolni prostor, saopćio je "SpaceWeather", što neće uticati na našu planetu.</p><p>Mnogi astronomi amateri usmjerili su svoje teleskope na sjeverni pol sunca nakon što su saznali za čudnu pojavu.</p><p>Magnetna struktura koja je izazvala ovaj tornado je zapravo mnogo veća od onoga što vidimo.</p><p>-	To je polarni koronski filament (PCF). Filament je ogromna, uvrnuta magnetna struktura iznad površine Sunca koja može da ostane tamo mjesecima - rekao je za "Business Insider" fizičar Metju Ovens sa Univerziteta Reding u Velikoj Britaniji.</p><h2>Smetnje u električnim mrežama</h2><p>Naime, Sunce je ogromna lopta zapaljenog gasa i plazme koja se sastoji od vrućih, naelektrisanih čestica. Kada se te čestice kreću oko Sunca, stvaraju magnetna polja koja izlaze kroz površinu Sunca u obliku filamenata (prominencija).</p><p>Za razliku od baklji koje se "bacaju" u svemir, filamenti su "usidreni" na Suncu, odnosno ne odvajaju se od njega.&nbsp;</p>

<p>Solarni tornado je još jedan primjer "vezivnog tkiva" koje vezuje nevidljivo magnetno polje za Sunce.</p><p>Da je fenomen bio okrenut u pravcu Zemlje, vjerovatno bismo ponovo vidjeli prelijepe aurore ili bismo zabilježili neke smetnje u električnim mrežama.</p>

Solarni tornado je još jedan primjer "vezivnog tkiva" koje vezuje nevidljivo magnetno polje za Sunce

Video / Na Suncu snimljen solarni tornado, 14 puta veći od Zemlje 

<p>Direktor Tesle i Twittera Ilon Mask (Elon Musk) planira da pokrene startap za vještačku inteligenciju koji će biti konkurencija OpenAI.</p><p>OpenAI je firma koja je proizvela napredni sistem Chat GPT-4. Prema pisanju lista Financisal Times, Mask već okuplja tim stručnjaka i inženjera koji će raditi na novom projektu.</p><p>On je nabavio hiljade procesora od korporacije “Nvidija” za ovaj startap.</p><p>Mask je 2015. pomogao da se započne projekat OpenAI i bio kopredsjedavajući te kompanije, zajedno sa sadašnjim vlasnikom Semom Altmanom.</p><p>On je napustio OpenAI 2018. godine i od tada počeo da kritikuje ovaj projekat, izrazivši zabrinutost “da stručnjaci uče ovaj program da bude vouk (woke)” i da “Microsoft” “suštinski kontroliše” OpenAI.</p><p>Altman je ranije rekao da Mask osjeća veliku zabrinutost zbog budućnosti čovječanstva.</p>

On je nabavio hiljade procesora od korporacije “Nvidija” za ovaj startap

Mask priprema novi startap: Stvara vještačku inteligenciju koja će biti konkurencija postojećoj

<p>Četiri male sobe, teretana i puno crvenog pijeska - NASA je otkrila kuću u kojoj će od juna biti smještene četiri osobe duže od godinu kako bi simulirala život na Marsu. Stanište, nazvano Mars Dune Alpha, nalazi se u istraživačkom objektu američke svemirske agencije u Hjustonu u Teksasu.</p><h2>Mali staklenik</h2><p>- Četiri volontera koji će tamo živjeti pomoći će u pripremi buduće misije na Crvenoj planeti. Mjerenjem njihovih performansi i kognitivnih sposobnosti, NASA će bolje razumjeti “resurse” koji se moraju osigurati tokom ovog ambicioznog putovanja - rekla je u utorak Grejs Daglas (Grace Douglas), menadžer programa CHAPEA koji nadgleda eksperiment.</p><p>Volonteri će živjeti u kući od 160 kvadratnih metara s dva kupatila, vertikalnom farmom salate, prostorijom za medicinsku njegu, prostorom za relaksaciju i nekoliko radnih stanica.</p><p>Zračna komora vodi do „spoljašnje“ rekonstrukcije marsovskog okruženja – iako još uvijek unutar hangara.</p><p>Nekoliko dijelova opreme koju će vjerovatno koristiti astronauti razasuto je po podu od crvenog pijeska, uključujući meteorološku stanicu, uređaj za pravljenje cigle i mali staklenik. Tu je i traka za trčanje na kojoj će astronauti na treningu hodati okačeni za trake kako bi simulirali nižu gravitaciju Crvene planete. Stanište je štampano 3D tehnologijom.</p><h2>Rana faza</h2><p>- To je jedna od tehnologija koju NASA proučava za potencijalnu izgradnju staništa na drugim planetarnim ili lunarnim površinama - rekao je Daglas.</p><p>NASA je u ranoj fazi priprema za misiju na Mars, iako je najveći dio fokusa agencije na predstojećim misijama Artemis, koje imaju za cilj da vrate ljude na Mjesec prvi put poslije pola stoljeća.</p><h2>Koji su kriteriji</h2><p>Članovi prvog eksperimentalnog tima tek treba da budu imenovani, ali agencija je saopćila da će izbor “poštivati standardne NASA kriterije za kandidate za astronaute“.&nbsp;</p>

<p>Naučnici će redovno testirati reakciju posade na stresne situacije, kao što su ograničena dostupnost vode ili kvarovi na opremi.</p>

Volonteri će živjeti u kući od 160 kvadratnih metara s dva kupat ila, vertikalnom farmom salate, prostorijom za medicinsku njegu

Video / NASA otkrila kako će izgledati domovi na Crvenoj planeti

<p>Danas je srijeda, 12. april, 102. dan 2023. Do kraja godine ostala su još 263 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1204. - Krstaši u Četvrtom krstaškom ratu zauzeli Konstantinopolj, pretvorivši ga u centar Latinskog carstva - države koju su osnovali na prostoru Trakije i Male Azije. Latinsko carstvo prestalo je da postoji kad je 1261. bizantijski car Mihailo Osmi Paleolog protjerao krstaše iz Konstantinopolja.</p><p>1654. - Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom.</p><p>1850. - Francuska na poziv pape Pija Devetog - koji je 20 godina kasnije uspostavio dogmu o nepogrešivosti rimokatoličkog poglavara - okupirala Rim, razbivši republikansku vojsku koja se borila za ujedinjenje Italije.</p><p>1861. - Snage Konfederacije zauzele tvrđavu Samter u Južnoj Karolini, čime je počeo četvorogodišnji Američki građanski rat.</p><p>1941. - Njemačke trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u jugoslovensku prijestonicu - Beograd.</p><p>1961. - U orbitu oko Zemlje lansiran sovjetski kosmički brod "Vastok 2" s 28-godišnjim majorom Jurijem Gagarinom, prvim svjetskim kosmonautom. Brod je načinio krug oko planete za 108 minuta, krećući se maksimalnom brzinom od 28.000 kilometara na čas, na najvećoj udaljenosti od Zemlje 327 kilometara.</p><p>1966. - Američki avioni u Vijetnamskom ratu prvi put bombardovali Sjeverni Vijetnam.</p><p>1980. - U vojnom udaru pod vodstvom narednika Semjuela Doa ubijen predsjednik Liberije Vilijam Tolbert. Semjuel Do je potom suspendovao ustav, proglasio se predsjednikom i naredio strijeljanje 13 najviših predstavnika bivšeg režima.</p><p>1987. - Dvojica sovjetskih kosmonauta, "šetajući" kosmosom, uspješno povezala kosmički modul s orbitalnom stanicom "Mir".</p><p>2000. - Donji dom ruskog parlamenta - Duma usvojila izjavu o bojkotu Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope sve dok ne budu skinute sankcije prema ruskim parlamentarcima u ovom tijelu.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1823. - Rođen ruski pisac Aleksandar Nikolajevič Ostrovski, čija su djela osnova ruskog klasičnog dramskog repertoara. U pedesetak drama prikazao je socijalnu nepravdu u Rusiji, propadanje plemića, uspone i padove trgovačkog sloja, njihov moral i život u provinciji. Izvrgavao je ruglu poroke i na tome gradio komične situacije. Djela: drame "Šuma", "Bura", "Talenti i obožavaoci", "Unosno mjesto", "Bez krivice krivi", "Djevojka bez miraza", "Siromaštvo nije porok", "Svoji smo, sporazumjećemo se", "Vuci i ovce", "Kola mudrosti - dvoja ludosti".</p><p>1871. - Rođen grčki general i političar Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Otomanskog carstva 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fašističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.</p><h2>Umrli:</h2><p>1938. - Umro ruski pjevač Fjodor Ivanovič Šaljapin, jedan od najvećih basova u historiji opere, ogromne glasovne izražajnosti i izuzetne glumačke sugestivnosti. U operi je prvi primijenio principe Konstantina Stanislavskog i upoznao publiku na Zapadu s djelima ruskih kompozitora, posebno Modesta Musorgskog. Kreacijama Borisa Godunova, Mefista, Ivana Groznog i Don Kihota, u istoimenim operama, dao je lični pečat koji je ostao uzor.</p><p>1945. - Umro američki državnik Frenklin Delano Ruzvelt, predsjednik SAD od 1932. Paralizovan je 1921., ali je 1928. postao guverner države Njujork, a kao kandidat Demokratske stranke prvi put je izabran za predsjednika u vrijeme velike ekonomske krize. Drugi put je izabran 1936., treći put 1940., a četvrti put 1944., što je jedinstven slučaj u historiji SAD. Ublažio je krizu politikom poznatom kao "Nju dil". Politikom "dobrog susjedstva" zamijenio je praksu "velike batine" prema latinoameričkim zemljama, a sa SSSR-om je uspostavio diplomatske odnose. Objavio je 1941. Povelju o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Te godine je njegovom zaslugom usvojen Zakon o zajmu i najmu, što je SAD pripremilo za ratne napore. Napustio je izolacionizam i energično je stao na stranu antihitlerovske koalicije u Drugom svjetskom ratu.</p><p>1962. - Umro francuski vajar i slikar ruskog porijekla Antoan Pevzner, jedan od najistaknutijih u pokretu ruskih konstruktivista. Studirao je u Kijevu i Petrogradu, a u Francusku je emigrirao 1923. Stvarao je u maniru apstarktnog konstruktivizma, a kasnije je eksperimentisao s dinamičnim spiralnim konstrukcijama i ritmički razvijenim objektima. Smatrao je da umjetnost mora da počiva na osnovnim elementima: prostoru i vremenu.</p><p>1981. - Umro američki bokser afričkog porijekla Džo Luis (Joe Louis), apsolutni prvak svijeta u teškoj kategoriji od 1937. do 1949. Titulu je preoteo od zemljaka Džejmsa Bradoka i odbranio je 25 puta, što je rekord, a nije nadmašen ni po dužini držanja titule. Povukao se neporažen 1949., vratio se u ring 1950. i 1951. zbog finansijskih nedaća, ali nije uspio da vrati titulu.</p>

 Irska i Škotska ujedinile se sa Engleskom

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis 

<p>Danas je utorak, 11. april, 101. dan 2023. Do kraja godine ostala su još 264 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1689. - Krunisan engleski kraljevski par Vilijam Treći Oranski i Meri Druga poslije zbacivanja posljednjeg kralja iz dinastije Stjuart Džejmsa Drugog u "Slavnoj revoluciji" 1688. godine. Meri Druga je kćerka Džejmsa Drugog, ali je odbacila nepopularnu očevu rimokatoličku politiku i snažno podržala Anglikansku crkvu. Tokom njihove vladavine u Engleskoj je učvršćen ustavno-parlamentarni režim.</p><p>1713. - Potpisan Utrehtski mir Francuske, Britanije, Holandije, kraljevine Pijemont, Portugalije, Pruske i Španije, kojim je okončan rat za špansko nasljeđe. Španija je primorana da Britaniji ustupi Gibraltar, Austriji preda Belgiju, Milano i južnu Italiju, a Pijemontu sredozemno ostrvo Sardiniju. Takođe je prinuđena da za vladare prihvati francuske Burbone.</p><p>1814. - Francuski car Napoleon Prvi abdicirao poslije poraza u Rusiji, pada Pariza i izgubljenih bitaka kod Lajpciga i Tuluza, poslije čega je prognan na sredozemno ostrvo Elba.</p><p>1894. - Uganda postala britanski protektorat.</p><p>1899. - SAD od Španije preuzele Filipine.</p><p>1919. - Počela da radi Međunarodna organizacija rada sa sjedištem u Ženevi, koja je poslije stvaranja UN postala jedna od specijalizovanih agencija svjetske organizacije.</p><p>1939. - Pod pritiskom saveznice - nacističke Njemačke - Mađarska istupila iz Društva naroda.</p><p>1945. - Američka vojska u Drugom svjetskom ratu oslobodila nacistički koncentracioni logor Buhenvald. Za 7,5 godina, koliko je logor postojao, u njemu je ubijeno više od 56.000 ljudi iz 18 evropskih zemalja, uključujući 4.000 Jugoslovena.</p><p>1945. - U Moskvi u Drugom svjetskom ratu Josip Broz potpisao ugovor o prijateljstvu, uzajamnoj pomoći i saradnji Jugoslavije i SSSR. Bila je to prva njegova službena posjeta jednoj savezničkoj zemlji poslije formiranja privremene vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i međunarodnog priznanja nove Jugoslavije.</p><p>1948. - Otpočela izgradnja novog beogradskog naselja na lijevoj obali Save - budućeg Novog Beograda.</p><p>1961. - Pred izraelskim sudom u Jerusalemu počelo suđenje austrijskom nacisti Adolfu Ajhmanu, šefu odjeljenja u Gestapou za uništenje Jevreja i za njemačke logore u Drugom svjetskom ratu.</p><p>1961. - Zbog politike aparthejda u Južnoj Africi Nigerija uspostavila potpuni trgovinski embargo protiv te zemlje.</p><p>1973. - Njemački nacistički ratni zločinac Martin Borman zvanično proglašen mrtvim.</p><p>1979. - U glavni grad Ugande Kampalu ušle trupe Tanzanije i snage opozicije, okončavši osmogodišnju surovu vladavinu diktatora Idija Amina Dade, koji je pobjegao u Libiju.</p><p>1990. - Vlada Angole saglasila se da u Portugaliji otpočne mirovne razgovore s pobunjeničkim pokretom UNITA.</p><p>1991. Vijeće sigunrosti UN saopćilo formalni kraj Zalivskog rata, prihvativši obećanje Iraka da će platiti ratnu štetu i uništiti oružje za masovno razaranje.</p><p>1999. - Indija uspješno isprobala raketu dugog dometa tipa "agni", koja može da nosi i nuklearne projektile.</p><p>2003. - Vlada Sadama Huseina izgubila kontrolu nad Irakom i potpuno nestala, saopćila je Bijela kuća.</p><p>2006. - Sudija španskog suda Huan del Olmo podigao optužnicu protiv 29 lica zbog njihove uloge u bombaškim napadima u Madridu u martu 2004. godine.</p><p>2006. - Vrhovni vođa italijanske mafije Bernardo Provencani, koji je bio u bjekstvu 42 godine, uhapšen na Siciliji - u gradiću Korleone.</p><p>2006. - Lijevi centar Romana Prodija proglasio pobjedu na opštim izborima u Italiji.</p><h2>Rođeni:</h2><p>1755. - Rođen engleski hirurg i paleontolog Džejms Parkinson, koji je otkrio i opisao nervnu bolest ekstrapiramidalnog sistema, nazvanu prema njegovom prezimenu. Prvi je opisao apendicitis/zapaljenje slijepog crijeva/, objavio je više radova iz medicine i paleontološko djelo "Organski ostaci ranijeg svijeta".</p><p>1772. - Rođen španski pisac Manuel Hose Kintana, sljedbenik klasike i pisac slobodoumne poezije. Bio je sekretar pobunjeničkog pokreta za nezavisnost u vrijeme vladavine Španijom Napoleona Prvog od 1808. do 1814. Djela: poetska - "Oda Španiji", "Oda Padilji", "Oda štampariji", drame "Pelajo", "Vojvoda od Visea", istorijsko djelo "Životi slavnih Španaca", kritika "Pravila drame".</p><h2>Umrli:</h2><p>1514. - Umro italijanski arhitekta Donato Bramante, koji je snažno uticao na renesansnu arhitekturu. Projektovao je mnoge zgrade i rekonstruisao crkvu Svetog Petra u Vatikanu.</p><p>1884. - Umro engleski pisac Čarls Rid, čiji je obimni istorijski roman "Manastir i ognjište" nadahnut spisima i životom holandskog humaniste Erazma Roterdamskog. Napisao je više "romana s tezom", u kojima je podvrgao oštroj kritici engleski kazneni sistem i zloupotrebe u ludnicama. Ostala djela: romani "Nikad nije suviše kasno", "U gotovu", "Grifit Gont".</p><p>1977. - Umro francuski pisac Žak Anri Mari Prever, nazvan "pjesnikom Pariza". Počeo je pisati pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sažete forme. Njegovu poeziju karakteriše revolt, mladalački cinizam, ismijevanje autoriteta. Napisao je više poetskih scenarija, možda najljepših u francuskoj kinematografiji, za filmove režisera Marsela Karnea "Obala u magli", "Hotel Sjever", "Dan se rađa", "Ljubavnici iz Verone", "Djeca raja", "Vrata noći". Djela: zbirke pjesama "Riječi", "Veliki proljećni bal", "Kiša i lijepo vrijeme".</p>

Uganda postala britanski protektorat

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

<p>Danas je ponedjeljak 10. april, 101. dan 2023. Do kraja godine ima 264 dana.</p><h2>Događaji:</h2><p>1814. - Britanske i španske snage u bici kod Tuluza porazile trupe francuskog cara Napoleona Prvog, koji je sutradan abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba.</p><p>1883. - Vlada SAD u okviru zamašne akcije etničkog čišćenja i sistematskog zatiranja kulturnog nasljeđa američkih Indijanaca - zabranila sve indijanske jezike, religiju, kulturu i običaje crvenokožaca.</p><p>1919. - U vojnoj zasjedi ubijen meksički seljački vođa Emilijano Sapata, koji je od 1910. stvarao burnu historiju Meksičke revolucije. Borio se protiv diktatora Hosea Dijasa, kasnije protiv predsjednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. "Aljaski program" kojim je zemlja data seljacima - akt koji je snažno odjeknuo u Meksiku i zemljama Latinske Amerike. Karansa je uz podršku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku, u kojoj je Sapata izrešetan mecima.</p><p>1921. - Sun Jat Sen izabran za predsjednika Kine.</p><p>1963. - U sjevernom Atlantiku od eksplozije američke atomske podmornice "Trešer" poginulo 129 ljudi. Poslije duge istrage nije saopćen uzrok najteže podmorničke nesreće u historiji SAD.</p><p>1972. - U zemljotresu u južnom dijelu Irana poginulo više od 5.000 ljudi.</p><p>1972. - Više od 50 zemalja, uključujući SSSR i SAD, potpisalo Konvenciju o zabrani biološkog oružja.</p><p>1986. - SAD izvele nuklearnu probu u Nevadi uprkos protestu mirovnih grupa i sovjetskoj kampanji za zabranu proba.</p><p>1993. - U Južnoj Africi ubijen jedan od crnačkih vođa - Kris Hani, lider južnoafričke Komunističke partije, a sutradan su crnci zbog osvete spalili dvojicu bijelaca.</p><p>1995. - Izrael i Jordan razmijenili ambasadore na osnovu mirovnog sporazuma dvije zemlje iz oktobra 1994.</p><p>1999. - U Teheranu saopćeno da su "teroristički elementi" ubili zamjenika generalštaba iranske armije generala Alija Sajeda Širazija.</p><p>2000. - Hrvatska, u svojstvu posmatrača, primljena u članstvo Parlamentarne skupštine NATO-a.</p><p>2006. - Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, tridesetorici bjeloruskih ministara, tužiocima i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU.</p><p>2006. - Najmanje 100 ljudi poginulo je za vrijeme požara na sajmu elektronike i trgovine u indijskom gradu Merutu.</p><p>Rođeni:</p><p>1583. - Rođen holandski pravnik, pisac i humanista Huig de Grot, poznat kao Hugo Grocijus, osnivač nauke o međunarodnom pravu. Pripadao je "školi prirodnog prava" i dokazivao jednakost ljudi među sobom i pred zakonom. Također je tvrdio da su okeani opće dobro i da pojedine zemlje nemaju pravo njihovog ekskluzivnog korištenja. U Holandiji se u vrijeme oštrih sporova rimokatolika i protestanata zalagao za vjersku toleranciju, dokazujući da su obje grupe kršćanske i da nema razloga za sukobljavanja, ali je 1618. uhapšen u Utrehtu i 1619. je osuđen na doživotnu robiju kao vjerski jeretik. Uspio je 1621. da pobjegne u Francusku i od 1635. do smrti 1645. bio je ambasador Švedske u Francuskoj. Djela: pravna i religiozna - "De iure belli ac pacis", "Mare liberum", "De iure praedae", "De veritate religionis Christianae", "Via et votum ad pacem exlesiasticam", drame - "Christus patiens", "Sophomphaneas", "Adamus ehul".</p><p>1778. - Rođen engleski pisac Vilijam Hezlit, jedan od najzačajnijih književnih kritičara 19. vijeka. Napisao je obimnu biografiju Napoleona Prvog Bonaparte i više knjiga o umjetnosti. Ostala djela: "Predavanja o engleskim pjesnicima", "Engleski komični pisci", "Predavanja pretežno o dramskoj književnosti elizabetanskog doba", "Duh vremena ili savremeni portreti".</p><p>1847. - Rođen u Mađarskoj Džozef Pulicer. U 17. godini emigrirao u SAD. Začetnik je takozvane "žute štampe", iz čije se fondacije svake godine dodjeljuje "Pulicerova nagrada" za novinarstvo, karikaturu, američku historiju, poeziju, dramu, roman i muziku. Učestvovao u Američkom građanskom ratu i biran u Kongres. Bio je vlasnik listova "World" i "Evening world" u Njujorku i "Postdispeč" u Sent Luisu. Na Kolumbija univerzitetu 1903. osnovao je prvu novinarsku školu.</p><p>1929. - Rođen švedski pozorišni i filmski glumac Karl Adolf fon Sidou, poznat kao Maks fon Sidou, snažna i izuzetno sugestivna glumačka ličnost. Svjetsku slavu stekao je glavnim ulogama u filmovima Ingmara Bergmana. Filmovi: "Gospođica Julija", "Sedmi pečat", "Lice", "Devičanski izvor", "Zimsko svjetlo", "Najveća ikad ispričana priča", "Havaji", "Sramota", "Strast", "Emigranti", "Stepski vuk", "Pseće srce", "Tri kondorova dana", "Tatarska pustinja", "Mrtva straža", "Pobjeda", "Smaragd", "Hana i njene sestre", "Druga pobjeda", "Duet za jednog".</p><p>1932. - Rođen egipatski filmski glumac Majkl Šalhub, poznat kao Omar Šarif, koji je najčešće tumačio uloge romantičnih ljubavnika i heroja. Filmovi: "Lorens od Arabije", "Noć generala", "Doktor Živago", "Smiješna djevojka".</p><p>Umrli:</p><p>1585. - Umro papa italijanskog porijekla Grgur 13, koji je tokom 13 godina kao crkveni poglavar podsticao francuske rimokatolike na zločine i blagoslovio pokolj hugenota u Vartolomejskoj noći 1572. Podržavao je španskog kralja Felipa Drugog, vatrenog pristalicu inkvizicije, u borbi protiv protestantske Engleske i pomagao jezuite. Prema savjetu astronoma, 1582. reformisao je kalendar, nazvan Gregorijanski.</p><p>1813. - Umro francuski matematičar, mehaničar i astronom italijanskog porijekla Luj Lagranž, koji je s 19 godina postao profesor matematike na Artiljerijskoj školi u rodnom Torinu. Objavio je niz radova iz teorije brojeva, varijacionog računa, teorije parcijalnih jednačina, nebeske mehanike, sferne astronomije i mnoga od tih otkrića nose njegovo ime. Djela: "Analitička mehanika", "Teorija analitičkih funkcija 1-2", "O libraciji Mjeseca", "O teoriji Jupiterovih satelita".</p><p>1867. - Umro ruski šahista Aleksandar Dmitrijevič Petrov, prvi ruski šahovski majstor i teoretičar šaha, utemeljivač ruske šahovske škole, najjači šahista prve polovine 19. vijeka. Smatran je nepobjedivim, ali je odbijao da igra van Rusije. Komponovao je i šahovske probleme, a 1824. je izdao udžbenik šaha. Jedna varijanta je nazvana prema njemu - "odbrana Petrova."</p><p>1954. - Umro franucuski hemičar i industrijalac Ogist Limijer, koji je s bratom Lujem napravio prvu filmsku kameru i osnovao u Lionu fabriku za izradu fotografskog materijala. Braća su izumila postupak snimanja u prirodnim bojama i u pariskoj kafani "Gran kafe" priredila 28. decembra 1895. prvu filmsku predstavu u svijetu "Ulazak voza u stanicu", "Radnici izlaze iz fabrike".</p>

Predsjedniku Bjelorusije Aleksandru Lukašenku, i regionalnim zvaničnicima izborne komisije zabranjen ulazak u EU

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

<p>Naučnici su korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje. </p><p>Naučnici sa Baknel i Univerziteta u Koloradu detektirali su ponavljajući radio-signal koji dopire sa planete iz obližnjeg solarnog sistema, udaljenog "samo" 12 svjetlosnih godina. Ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje.</p><p>Baš kao i na Zemlji, prisustvo magnetnog polja je od suštinskog značaja za sposobnost planete da podržava život. Potvrđivanje postojanja magnetnog polja oko novootkrivene planete moglo bi da unaprijedi istraživanje univerzuma u potrazi za naseljivim planetama i vanzemaljskim životom.</p><h2>Neophodno za život</h2><p>Našu planetu okružuje magnetno polje koje nas štiti od štetnog zračenja koja dolazi sa Sunca, što je veoma važno jer pomaže u održavanju atmosfere, odnosno zraka koji udišemo. Naučnici vjeruju da ako postoje drugi oblici života, vjerovatno će im biti potrebna i magnetna polja da bi preživjeli, a ta polja bi trebalo da budu dovoljno snažna, kao što je i Zemljino.</p><p>Naučnici su proučavali velike planete, poput Jupitera, i kako njihova magnetna polja interaguju sa zvijezdama koje oko njih kruže. Ovaj proces se naziva magnetna interakcija između planete i zvijezde. Međutim, nije lako detektirati magnetna polja manjih, stjenovitih planeta, jer ne odašilju dovoljno snažne signale kao gasoviti džinovi.</p><h2>YZ Ceti b egzoplaneta</h2><p>Nakon godina potrage, Sebastijan Pineda (Sebastian) i Žaklin Viladsen (Jackie Villadsen) su predstavili nove dokaze o ponavljajućim radio-signalima, povezanih sa YZ Ceti b, egzoplanetom veličine Zemlje, koja je od nas udaljena 12 svjetlosnih godina.</p><p>Iako je YZ Ceti b preblizu svoje zvijezde da bi podržavao život, naučnici, u studiji objavljenoj u Nature Astronomy časopisu, kažu da ga njegova orbita od samo dva dana čini odličnim predmetom za proučavanje magnetnih polja.</p><p>- Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska. Vidjeli smo početnu detekciju signala i odmah smo krenuli sa koordinacijom posmatranja radi dodatnog praćenja na osnovu periodičnosti planete, jer smo tražili nešto što se stalno dešava u orbiti planete – kazao je Pineda koji nije krio oduševljenje otkrićem.</p><p>Naučnici vjeruju da se na egzoplaneti odvija isti fenomen kao na Zemlji, aurore, ali kažu da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se to potvrdilo.</p>

Ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

<p>Naučnici s Baknel i Univerziteta u Koloradu detektovali su ponavljajući radio-signal koji dopire sa planete iz obližnjeg solarnog sistema, udaljenog "samo" 12 svjetlosnih godina, a ovo otkriće implicira da ovu egzoplaneta veličine Zemlje možda okružuje magnetno polje.</p><p>Baš kao i na Zemlji, prisustvo magnetnog polja je od suštinskog značaja za sposobnost planete da podržava život. </p><h2>Unapređenje istraživanja</h2><p>Potvrđivanje postojanja magnetnog polja oko novootkrivene planete moglo bi da unaprijedi istraživanje univerzuma u potrazi za naseljivim planetama i vanzemaljskim životom.</p><p>Našu planetu okružuje magnetno polje koje nas štiti od štetnog zračenja koje dolazi sa Sunca, što je veoma važno jer pomaže u održavanju atmosfere, odnosno vazduha koji udišemo. Naučnici vjeruju da, ako postoje drugi oblici života, vjerovatno će im biti potrebna i magnetna polja da bi preživjeli, a ta polja bi trebalo da budu dovoljno snažna, kao što je i Zemljino.</p><h2>Magnetna interakcija </h2><p>Naučnici su proučavali velike planete, poput Jupitera, i kako njihova magnetna polja interaguju sa zvijezdama koje oko njih kruže. </p><p>Ovaj proces se naziva magnetna interakcija između planete i zvijezde. Međutim, nije lako detektovao magnetna polja manjih, stjenovitih planeta, jer ne odašilju dovoljno snažne signale kao gasoviti džinovi.</p><p>Nakon godina potrage, Sebastijan Pineda i Žaklin Viladsen su predstavili nove dokaze o ponavljajućim radio-signalima, povezanih sa YZ Ceti b, egzoplanetom veličine Zemlje, koja je od nas udaljena 12 svjetlosnih godina.</p><p>Iako je YZ Ceti b preblizu svoje zvijezde da bi podržavao život, naučnici, u studiji objavljenoj u Nature Astronomy časopisu, kažu da ga njegova orbita od samo dva dana čini odličnim predmetom za proučavanje magnetnih polja.</p><h2>Dodatno istraživanje </h2><p>Pineda nije krio oduševljenje otkrićem.</p><p>-	Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska. Vidjeli smo početnu detekciju signala i odmah smo krenuli s koordinacijom posmatranja radi dodatnog praćenja na osnovu periodičnosti planete, jer smo tražili nešto što se stalno dešava u orbiti planete – rekao je Pineda.</p><p>Naučnici vjeruju da se na egzoplaneti odvija isti fenomen kao na Zemlji – aurore, ali kažu da je potrebno dodatno istraživanje kako bi se to potvrdilo.</p>

Bilo je veoma uzbudljivo vidjeti da skupovi radio podataka pokazuju ovakvu vrstu otiska, rekao je Pineda 

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

<p>Bivši "Googleov" inžinjer Rej Kurcvel smatra da će ljudi dostići besmrtnost za sedam do osam godina, a Kurcvel je do sada u svojih 147 predviđanja u 86 posto slučajeva bio u pravu, prenose "Nezavisne novine".</p><p>Govoreći za Youtube kanal Adađo, Kurcvel je diskutovao o pomjeranju granica u genetici, nanotehnologiji i robotici, zbog čega vjeruje da će doći do razvoja nanobota koji će moći da vrate proces starenja.</p><h2>Sićušni roboti</h2><p>Ovi sićušni roboti će popravljati oštećene ćelije i tkiva koja propadaju kako tijelo stari, čime ćemo postati imuni na bolesti poput raka.</p><p>Kurcvela je "Google" zaposlio 2012. godine da radi na novim projektima, poput mašinskog učenja, ali se i prije toga bavio predviđanjem tehnoloških proboja.</p><p>Tako je 1990. godine predvidio da će najbolji igrač šaha izgubiti od kompjutera do 2000. godine, a to se desilo 1997., kada je "Dip blu" pobijedio Garija Kasparova.</p><p>Također, 1999. je rekao da će do 2023. godine laptop od 1.000 dolara imati procesorsku moć i kapacitet ljudskog mozga.</p><h2>Napredak tehnologije</h2><p>Sada bivši inžinjer "Googlea" smatra da će tehnologija u bliskoj budućnosti postati toliko moćna da će moći da pomogne ljudima da žive zauvijek.</p><p>Kurcvel, koji sebe opisuje kao futuristu, predviđa i da će vještačka inteligencija do 2029. godine uspjeti da prođe Turingov test.</p>

Kurcvel, koji sebe opisuje kao futuristu, predviđa i da će vještačka inteligencija do 2029. godine uspjeti da prođe Turingov test

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

<p>Ruski kosmonaut Oleg Artemjev podijelio je fotografiju Antalije snimljenu iz svemira uz poruku "predivan topli grad", javlja Anadolija.</p><p>Artemjev je na svom nalogu na društvenim mrežama naveo da na mediteranskoj obali i na jugu Turske postoji gostoljubiv grad za odmor.</p><p>Istakao je da ovo mjesto posjećuju mnogi ruski turisti.</p><p>-	Jeste li se ikada zapitali kako ovaj divni topli grad izgleda iz svemira dok uživate u suncu? Trenutno imate jedinstvenu priliku. Dame i gospodo, Antalija s Međunarodne svemirske stanice - napisao je Artemjev.</p>

Jeste li se ikada zapitali kako ovaj divni topli grad izgleda iz svemira dok uživate u suncu, napisao je Artemjev

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

<p>Novu boju koja odbija toplinu i štedi energiju razvili su naučnici, a ona dolazi u bilo kojoj nijansi i trebala bi trajati vijekovima. To je također najlakša boja stvorena do sada. </p><p>Ona nije napravljena od pigmenta, već se stvara strukturalno kroz raspored nanočestica.</p><p>Stručnjaci su ovu kreaciju nazvali "plazmonska boja". Na temelju njihovih proračuna, potrebno je samo 1.4 kilograma da se njome oboja Boeing 747. Inače bi za taj isti posao bilo potrebno najmanje 454 kilograma komercijalne boje. Ipak, treba napomenuti da je plazmonska za sada boja kreirana samo u laboratoriji i da će trebati neko vrijeme da dođe do masovne proizvodnje. </p><h2>Efikasno štedi energiju </h2><p>Ovaj nevjerojatan premaz odražava cijeli infracrveni spektar, tako da se apsorbira manje topline. Naučnici navode da površine ispod plazmonske boje ostaju 13 do 16 stepeni Celzijevih hladnije nego što bi bile da su prekrivene običnom bojom, piše Science Alert. </p><p>-	Preko 10 posto ukupne električne energije u SAD-u odlazi na korištenje klima uređaja, tako da bi upotreba ove boje dovela do značajnih ušteda energije. S manjim korištenjem električne energije za hlađenje, smanjile bi se i emisije ugljikovog dioksida, što bi ublažilo globalno zatopljenje - rekao je stručnjak za nanotehnologiju Debašis Čanda (Debashis Chanda) sa Sveučilišta Centralna Florida. </p><h2>Stvar je u nedostatku pigmenta </h2><p>Boje na bazi pigmenta zahtijevaju specifične molekule za izgradnju nijanse, a obično su u modernim bojama ti pigmenti umjetno sintetizirani. Karakteristike pojedinačne molekule kontroliraju koliko se svjetlosti apsorbira i, prema tome, koja boja nastaje. </p><p>To znači da za svaku novu boju treba imati drugi pigment. </p><p>Za razliku od toga, plazmonska boja koristi nanočestice dvaju bezbojnih materijala - aluminija i aluminijevog oksida. Njihovim raspoređivanjem po aluminijskom ogledalu obloženom oksidom moguće je kontrolirati kako se svjetlost raspršuje, reflektira ili apsorbira. Putem sličnog procesa nastaje bogata boja na krilima leptira. </p><p>Zbog toga je ova strukturalna boja tako lagana; dostiže svoju punu nijansu pri debljini od samo 150 nanometara. Istovremeno, ima i dug vijek trajanja jer su znanstvenici kombinirali svoje strukturne ljuskice boje s komercijalnim vezivom. Prema njihovim procjenama, ta bi boja mogla trajati stotinama godina.  </p><h2>Pigment gubi sposobnost</h2><p>-	Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona, a ovdje nismo ograničeni tim procesom. Jednom kada nešto obojimo strukturalnom bojom, to bi trebalo trajati vijekovima - rekao je Čanda. </p><p>Istraživanje naziva <a href="https://www.science.org/doi/10.1126/sciadv.adf7207">Ultralight plasmonic structural color paint</a> objavljeno je u časopisu Science Advances.&nbsp;</p>

Normalna boja blijedi jer pigment gubi sposobnost upijanja fotona, rekao je Čanda 

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

<p>Međunarodni tim naučnika počeo je sa bušenjima na Arktiku zbog očuvanja uzoraka leda starog i do 300 godina za analizu, prije nego što se zaleđeni slojevi otope zbog klimatskih promjena.</p><p>Tu informaciju su objavili jučer organizatori misije.</p><h2>Sačuvati ključne podatke</h2><p>Italijanski, francuski i norveški istraživači podigli su kamp na norveškom arhipelagu Svalbardu, u sklopu, kako sami kažu, utrke s vremenom čija je svrha sačuvati ključne podatke o ledu i proanalizirati uslove kakvi su vladali u nekadašnjem okolišu.  </p><p>Naučnici će vaditi led uz pomoć dugih cijevi s dubine od čak 125 metara. Ondje se nalaze zamrznuti geokemijski tragovi stari i do tri vijeka. Analiza hemikalija u dubokim "ledenim jezgrama" pružit će naučnicima vrijedne podatke o uslovima kakvi su nekada vladali u okolišu.  </p><h2>Promjena tragova</h2><p>Međutim, istovremeno upozoravaju da voda koja nastaje otapanjem leda mijenja geokemijske tragove koji su dosad bili očuvani u takvom vijekovima starom ledu. </p><p>-	Uočeno je da vrijedan prvobitni materijal zauvijek nestaje s površine planeta. Naša odgovornost kao glaciologa je zajamčiti da dio toga bude sačuvan - rekao je Žerome Čapelaz (Jerome Chapellaz), predsjednik fondacije Ice Memory koja vodi operaciju.</p><h2>Zagrijavanje Arktika</h2><p>Emisije ugljika uzrokovane ljudskim djelovanjem od 19. vijeka zagrijale su planet za 1.1 stepen Celzijusa, a studije pokazuju da se Arktik zagrijava dva do četiri puta brže od globalnog prosjeka. </p><p>Jedan dio leda koji se izvuče cijevima koristit će se odmah za analizu, a drugi će biti poslan na Antarktiku i ondje će se pohraniti pod snijegom da bi se uzorci mogli sačuvati za buduće generacije znanstvenika. </p><h2>Misija vrijedna 700.000 eura </h2><p>Osam članova misije postavilo je kamp na nadmorskoj visini od 1.100 metara na ledenom polju Holtedahlfonna prepunom pukotina. </p><p>-	Bušenja planiraju započeti danas - rekao je Čapelaz. </p><p>Radove će obavljati tri sedmice na temperaturama nižim od minus 25 Celzija. Pritom će rezati i izvlačiti uzorke leda, duge po jedan metar i široke 10 cm. </p><p>Misija vrijedna 700.000 eura koju dijelom finansira italijansko ministarstvo za istraživanja, nastavak je niza sličnih prethodnih vađenja ledenih jezgri koje je obavila zaklada Ice Memory, a među njima su i ranije operacije u Alpama i u Andama.&nbsp;</p><p></p>

Pronađena olupina broda potopljenog u Drugom svjetskom ratu

Naučnici istražuju pokidane nerve

NASA-in satelit će danas pasti na Zemlju: Ne predstavlja opasnost

Čarls Darvin: 141. godišnjica smrti osnivača teorije o evoluciji

Video / Na Suncu snimljen solarni tornado, 14 puta veći od Zemlje

Mask priprema novi startap: Stvara vještačku inteligenciju koja će biti konkurencija postojećoj

Video / NASA otkrila kako će izgledati domovi na Crvenoj planeti

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

Naučnici vode trku s vremenom da bi sačuvali uzorke leda s Arktika

Nauka

Pronađena olupina broda potopljenog u Drugom svjetskom ratu

Naučnici istražuju pokidane nerve

NASA-in satelit će danas pasti na Zemlju: Ne predstavlja opasnost

Čarls Darvin: 141. godišnjica smrti osnivača teorije o evoluciji

Video / Na Suncu snimljen solarni tornado, 14 puta veći od Zemlje

Mask priprema novi startap: Stvara vještačku inteligenciju koja će biti konkurencija postojećoj

Video / NASA otkrila kako će izgledati domovi na Crvenoj planeti

Na današnji dan preminuo američki bokser Džo Luis

Na današnji dan počela izgradnja naselja Novi Beograd

Na današnji dan u zemljotresu u Iranu poginulo više od 5.000 ljudi

Korak bliže otkrivanju života izvan Zemlje: Naučnici detektirali radio-signal s druge planete

Naučnici detektovali ponavljajući radio-signal s planete veličine Zemlje

"Googleov" inžinjer: Ljudi će dostići besmrtnost do 2030. godine

Ruski kosmonaut objavio fotografiju Antalije iz svemira

Napravljena najlakša boja na svijetu: 1,4 kilograma prekrije Boeing 747

Naučnici vode trku s vremenom da bi sačuvali uzorke leda s Arktika