Kompanija Ilona Maska (Elona Muska) za moždane implantate Neuralink jučer je saopćila da je dobila zeleno svjetlo od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) za pokretanje svoje prve kliničke studije na ljudima.Mask je od 2019. godine više puta predviđao da će njegova kompanija Neuralink za medicinske uređaje početi ispitivanja moždanih implantata na ljudima za liječenje teških stanja poput paralize i sljepoće, a krajem prošle godine došao je na naslovnice kada je rekao da je već toliko uvjeren u sigurnost uređaja da bi ih bio spreman ugraditi u vlastitu djecu.<h2>FDA ukazala na neke probleme </h2>Ipak, firma, osnovana 2016., tek je početkom 2022. zatražila odobrenje FDA-e, a agencija je odbila zahtjev, reklo je Reutersu u martu sedam sadašnjih i bivših zaposlenika, koji su dodali da je FDA Neuralinku ukazala na nekoliko zabrinutosti koje je trebalo riješiti prije sankcioniranja ispitivanja na ljudima.Glavni problemi uključivali su litijevu bateriju uređaja, mogućnost migriranja žica implantata unutar mozga i izazov sigurnog izvlačenja uređaja bez oštećenja moždanog tkiva.<h2>"Ovo je rezultat nevjerojatnog rada"</h2>Odobrenje FDA-e u četvrtak dolazi u trenutku kada američki zakonodavci pozivaju regulatore da istraže je li sastav panela koji nadzire testiranje na životinjama u Neuralinku pridonio neuspjelim i ishitrenim eksperimentima, a ta je firma i ranije bila predmetom federalnih istraga.U tweetu u četvrtak, Neuralink je objavio da još nije otvoren za kliničko ispitivanje. -	Ovo je rezultat nevjerojatnog rada tima Neuralinka u bliskoj saradnji s FDA-om i predstavlja važan prvi korak koji će jednog dana omogućiti našoj tehnologiji da pomogne mnogim ljudima – pisali su na Twitteru jučer iz te kompanije. FDA nije odmah odgovorila na zahtjev Reutersa za komentar.

U tweetu u četvrtak, Neuralink je objavio da još nije otvoren za kliničko ispitivanje

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Otprilike jednom godišnje asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori prije nego što stigne na površinu. <h2>2023 JK&nbsp;</h2>Očekuje se da će asteroid po imenu 2023 JK proletjeti pored Zemlje u nedjelju, promašivši našu planetu za nešto više od 1,6 miliona kilometara.Prema američkoj svemirskoj agenciji NASA, 2023 JK je otprilike veličine komercijalnog aviona. Asteroid JD4 – koji je otprilike iste veličine kao 2023 JK – također će proći u nedjelju, promašivši Zemlju za skoro dvostruku udaljenost. NASA predviđa naporan vikend u svemiru – još tri asteroida će proći nedaleko od Zemlje: Plavi mermer veličine autobusa, 2023 JL2 veličine aviona i HG11 – samo sedam metara u prečniku – koji će se približiti na 4,5 miliona kilometara.Prolazak JK 2023 može biti veoma opasan u poređenju s drugim plutajućim stijenama, ali čovječanstvo ne bi trebalo da mijenja svoje planove za vikend. Poređenja radi, Mjesec je 380.000 kilometara od Zemlje, a u rijetkim prilikama da asteroidi udare na našu planetu, obično se ne dešava mnogo.<h2>Zbrisao dinosaure</h2>Otprilike jednom godišnje, asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori prije nego što stigne na površinu, objavila je NASA. Međutim, prije oko 65 miliona godina asteroid veličine planine je zbrisao dinosaure i većinu ostatka života na Zemlji.

Otprilike jednom godišnje asteroid veličine automobila udari u Zemljinu atmosferu, stvori impresivnu vatrenu loptu i izgori 

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Međunarodni tim naučnika, predvođen Univerzitetom u Beču, istraživao je evoluciju ajkula analizirajući razvoj čeljusti.Multidisciplinarni timovi istraživača sa Univerziteta u Beču, Imperial Collega u Londonu, Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Parizu, Christian-Albrechts Univerziteta i Muzeja Naturalis u Holandiji otkrili su kako su se donje čeljusti ajkula mijenjale tokom evolucije.Rezultati studije objavljene u časopisu Communications Biology pokazuju koliko su plijen, položaj u hranidbenim mrežama i stanište ustvari doprinijeli raznolikosti oblika čeljusti kod ajkula.Današnje jedinke morskih pasa imaju dugu evolucijsku istoriju koja se može pratiti unazad 180 miliona godina. Tokom cijelog ovog perioda, oni su bili važan dio morskih hranjivih mreža i uglavnom su se nalazili u tropskim predjelima kao vrhunski predatori. Istovremeno, morski psi su razvili mnoge načine i oblike života kao stanovnici morskog dna, brzi plivači na otvorenom moru ili kao najmanje vrste u dubokom moru.Za istraživanje utjecaja životnog prostora i načina života na razvoj zubnih kostiju morskih pasa tokom vremena, naučnici su proveli analize pomoću rendgena, kompjuterizirane tomografije i 3D rekonstrukcije čeljusti 90 vrsta morskih pasa.Rezultati su pokazali da kod najčešćih vrsta ajkula kao što su rekvijemske ajkule, donje čeljusti pokazuju samo relativno male varijacije u obliku, dok su velike razlike potvrđene kod populacije dubokomorskih ajkula.Osim što su često bioluminiscentne, ajkule koje žive u dubokom moru prilagođene su raznim strategijama traženja hrane, od proždiranja velikih komada kitova do jedenja jaja, dok se mnoge dubokomorske ajkule hrane glavonošcima.Za većinu vrsta koje žive na grebenima i velike grabežljivce na otvorenom moru, mogućnosti su ograničene. Hrane se uglavnom ribom ili drugim vrstama morskih pasa, a samo nekoliko se prilagodilo jednom specifičnom plijenu, saopćeno je iz Ureda Grada Beča u Sarajevu.&nbsp;

Rezultati su pokazali da kod najčešćih vrsta ajkula kao što su rekvijemske ajkule

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Sve je više onih koji se okreću čistijim izvorima energije, pa su solarne ploče sve omiljenije, a one se naročito instaliraju odvojeno od ostatka kuće.Ipak, uskoro mogle da postanu neodvojivi elementi, na primjer stakla za prozore.Stručnjaci iz kompanije Ubiquitous Energy su napravili providno fotonaponsko staklo, što znači da bi prozori uskoro mogli da vrše funkciju solarnih panela, prenosi PC Press.Materijal je dobio ime UE Power, a u pitanju je staklo koje pored materijala za prozore može da služi i kao generator energije u mnogim drugim slučajevima, jer svaku površinu može da transformiše u malu solarnu ploču.Novo staklo će prije svega poslužiti da zamijeni prozirne površine na zgradama, a kako bi se smanjio karbonski otisak ovih građevina.Razlika u odnosu na standardne solarne panele je u tome što ove apsorbuju cijeli svjetlosni spektar, dok UE Power upija samo ultraljubičaste i blisko-infracrvene zrake. Iako je dakle manje efikasno, novo staklo bi na kraju ipak moglo da se primjenjuje u većem broju slučajeva, što bi doprinijelo smanjenju emisije štetnih gasova.

Stručnjaci iz kompanije Ubiquitous Energy su napravili providno fotonaponsko staklo

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani su sve topliji, a zadnjih mjesec dana taj trend postaje zastrašujući - upozoravaju ekolozi.Prema podacima koje je analizirao Institut za klimatske promjene američkog Univerziteta Mejn, dnevna temperatura površine okeana u aprilu ove godine "probila" je istorijske rekorde i najviše je u posljednjih 40 godina.<h2>Tek početak</h2>Fizičar i stručnjak za klimatske promjene Rober Rodi ističe da je u posljednjih mjesec dana dnevni indeks kontinuirano bio viši nego ikada prije.Biogeohemičar Jens Terhar upozorava da je ovo - tek početak.Studija objavljena u naučnim časopisima otkriva da je Zemlja u proteklih 15 godina akumulirala gotovo isto toliko topline kao u 45 godina prije toga.<h2>Nije poznat razlog</h2>Naučnici i dalje ne znaju zašto se okeani ovako brzo zagrijavaju.Za sada, niko od stručnjaka ne daje prognoze o tome kakve će biti posljedice.

Biogeohemičar Jens Terhar upozorava da je ovo tek početak

Niko od stručnjaka ne daje prognoze o tome kakve će biti posljedice

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

U podvodnim arheološkim istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline na otoku Korčuli, arheolozi su pod morem pronašli ostatke ceste stare gotovo 7000 godina, priopćili su u nedjelju sa Sveučilišta u Zadru. Ispod naslaga morskog mulja, otkrivena je cesta koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje hvarske kulture s obalom otoka Korčule, dodaju sa Sveučilišta.Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom.Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj arheološkoj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4900 godina prije Krista. Ljudi su hodali ovom komunikacijom, i to prije gotovo 7000 godina, navodi se u priopćenju Sveučilišta u Zadru.Istodobno, na drugom kraju otoka Korčule, arheolozi Sveučilišta u Zadru obavljaju kopnena istraživanja u blizini uvale Gradina pokraj Vele Luke.Voditelj istraživanja Igor Borzić primijetio je čudne strukture u moru uvale, a arheološki tim koji roni na lokalitetu Soline, obavio je pregled središnjeg dijela uvale Gradine i, na opće oduševljenje, utvrđeno je na četiri do pet metara dubine postojanje gotovo istovjetnog naselja kao i na Solinama, prenoai Hina.Na lokalitetu su pronađeni neolitički artefakti poput kremenih sječiva, kamene sjekire te ulomci žrvnjeva.Istraživanje je vodio Mate Parica sa Sveučilišta u Zadru, a sudjelovali su Domagoj Perkić (Dubrovački muzeji), Ivan Šuta i Vedran Katavić (Muzej Grada Kaštela), Katarina Batur (Sveučilište u Zadru), Marta Kalebota (Gradski muzej Korčula), Eduard Visković (Kantharos), uz asistenciju Dalibora Ćosovića iz Ronilačkog centra Lumbarda Blue.

Riječ je o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Naučnici su prvi put posmatrali kako udaljena zvijezda guta planetu veličine Jupitera, nakon čega je izbacila još nepoznat materijal u formi nekog, kako su naučnici rekli, "energetskog podrigivanja".Kako prenosi Reuters, zvijezda je toliko porasla da je njeno gravitaciono polje usisalo planetu. <h2>Duplo starija</h2>Zvijezda se nalazi u našoj galaksiji, Mliječnom putu, i to na skoro 12.000 svjetlosnih godina udaljenosti. Stara je približno 10 milijardi godina, odnosno duplo starija od Sunca, i svojim sastavom i veličinom nekada je bila ista poput Sunca, a trenutno se nalazi u fazi "crvenog džina".Zvijezde "crveni džinovi" narastaju s vremenom i mogu biti veće i do sto puta od svog prvobitnog obima, kada počnu da gutaju obližnje planete. Tri planete koje se nalaze najbliže Suncu, odnosno Merkur, Venera i Zemlja, zadesit će ista ova sudbina za otprilike pet milijardi godina, što je vrijeme za koje se očekuje da je Suncu potrebno da dostigne tu veličinu, saopćio je naučni saradnik na Institutu za astrofiziku MIT Kavli, Kišalaj De.<h2>Progutana planeta</h2>On kaže da je "progutana" planeta kružila na sličnoj udaljenosti od zvijezde kao ona na kojoj se Jupiter kreće oko Sunca.Planeta je počela da prolazi kroz atmosferu zvijezde baš kao satelit koji je pao u Zemljinu atmosferu.&nbsp;- Što je planeta dublje pala u atmosferu zvijezde, to je gušće njeno okruženje i brže se vukla ka zvijezdi - rekao je koautor sudije, profesor Morgan Mekleod.- U suštini, zvijezda je progutala svoju planetu tako iznenada da smo mogli da vidimo energetsko podrigivanje. Intenzivna toplota na kraju cijepa planetu, a njen materijal se miješa po cijeloj zvijezdi - rekao je on, prenosi "021".

Zvijezde "crveni džinovi" narastaju s vremenom i mogu biti veće i do sto puta od svog prvobitnog obima

Zvijezda slična Suncu progutala planetu u Mliječnom putu

Austrijski naučnici došli su do zapanjujućeg otkrića - analizom gena mikroba i otkrili su da se hiljade dosad nepoznatih virusa "skriva" unutar njihovog DNK-a.Naučnici su pronašli DNK više od 30.000 različitih virusa, ugrađenih u gene različitih jednoćelijskih mikroba, a rezultati njihovog istraživanja objavljeni su u časopisu "Proceedings of the National Academy of Sciences".<h2>Replikacija virusa</h2>Autori nove studije objašnjavaju da bi virusni DNK mogao omogućiti ćeliji "domaćinu" replikaciju kompletnih, "funkcionalnih", virusa.-	Bili smo jako iznenađeni time koliko smo virusa pronašli ovom analizom. U nekim slučajevima pokazalo se da se do deset posto DNK-a mikroba sastoji od skrivenih virusa - navodi Kristofer Belas, glavni autor studije.Naučnici smatraju da ti virusi ne izazivaju bolesti kod svojih "domaćina", a mogli bi im biti i korisni.Neki od tih novih virusa nalikuju virofazima, vrsti virusa koji inficiraju druge patogene viruse kada pokušavaju da zaraze ćelije "domaćina".-	Zašto se toliko virusa nalazi u genu mikroba - još nije jasno. Naša najjača hipoteza je da štite ćeliju od infekcije opasnim virusima - objašnjava Belas.<h2>Virusi najbrojniji </h2>Virusi su najbrojniji biološki entitet na Zemlji. Vrlo su različiti i koriste puno taktika za iskorištavanje ćelija zaraženih "domaćina".Virusi se ubacuju u druga živa bića. Neki se čak repliciraju dodavanjem svog DNK-a u ćeliji "domaćin", postajući dijelom njigovih gena.Naučnici su pronašli viruse širokom rasponu organizama, uključujući životinje, biljke i gljive.Sisavci, na primjer, nose različite virusne fragmente u svojoj DNK , a oko osam odsto ljudskog gena sastoji se od DNK-a iz drevnih virusnih infekcija.Autori studije objašnjavaju da većina njih više nije funkcionalna i smatraju ih "genskim dosilima".

Bili smo jako iznenađeni time koliko smo virusa pronašli ovom analizom, rekao je Belas

Hiljade nepoznatih virusa skriveno u genima mikroba

Ako se nastavi nekontrolirani razvoj umjetne inteligencije (AI), vođen kompeticijom među kompanijama, ako ne pauziramo kako bismo odredili smjernice za njegov razvoj i neke regulacije, moglo bi nam se dogoditi da nas ona nadvlada i istisne kao što je Homo sapiens istisnuo neandertalce, upozorio je u nedavno objavljenom razgovoru fizičar i istraživač umjetne inteligencije Maks Tegmark (Max).<h2>Otvoreno pismo za moratorij na razvoj AI-a</h2>U podcastu Leksa Fridmana (Lex), informatičara i istraživača umjetne inteligencije na Massachusetts Institute of Technologyju (MIT), Maks Erik Tegmark, fizičar, kozmolog i istraživač strojnog učenja, profesor na MIT-ju i predsjednik Future of Life Instituta, objasnio je, među ostalim, zašto je zabrinut sadašnjim načinom razvoja umjetne inteligencije i zašto je sa grupom naučnika, mislilaca i stručnjaka za umjetnu inteligenciju pokrenuo otvoreno pismo kojim traže šestomjesečni moratorij na daljnje unapređivanje sistema moćnijih nego što je GPT-4.

Druga vrlo rizična stvar je da AI povežemo s internetom tako da može ići na web stranice, poručio je

Upozorenje vrhunskog fizičara: Umjetnoj inteligenciji se ne smiju dati tri stvari

OpenAI uvodi "incognito mode" za svoj četbot ChatGPT koji ne čuva istoriju razgovora korisnika niti je koristi za poboljšanje svoje vještačke inteligencije. Startap takođe planira da uvede pretplatu na "ChatGPT Business" s dodatnim kontrolama podataka.<h2>Nakon rasprave</h2>Ovaj potez dolazi u trenutku kada je počelo da se raspravlja o tome na koji tačno način ChatGPT i drugi četbotovi upravljaju stotinama miliona korisničkih podataka, koji se obično koriste za poboljšanje ili treniranje vještačke inteligencije.Italijanski regulator za zaštitu podataka privremeno je blokirao pristup ChatGPT-u i pokrenuto istragu zbog, kako kažu, ilegalnog prikupljanja ličnih podataka i neprovjeravanja staosti maljoletnika. OpenAI može da nastavi s uslugom ako ispuni zahtjeve kao što je davanje alata potrošačima za prigovor na obradu njihovih podataka. Italija nije jedina zemlja – Francuska i Španija takođe su počele da preispituju ​​uslugu.<h2>Prikupljanje podataka</h2>Mira Murati, tehnološka direktorka OpenAI-ja, rekla je da je kompanija usklađena s evropskim zakonom o privatnosti i radi na uvjeravanju regulatora. Dodala je da nove funkcije nisu rezultat italijanske zabrane ChatGPT-a već iz višemjesečnog nastojanja da se korisnici stave "na vozačevo mjesto" u pogledu prikupljanja podataka.- Kretaćemo se sve više i više u smjeru davanja prioriteta privatnosti korisnika s ciljem da modeli budu super usklađeni: da rade ono što vi želite - rekla je Murati.Nikolas Turli iz OpenAI-ja je uporedio novu funkciju s anonimnim načinom rada internet pregledača. Naglasio je da će kompanija i dalje zadržati razgovore 30 dana kako bi pratila zloupotrebu prije nego što ih trajno izbriše, prenosi b92.

Nikolas Turli iz OpenAI-ja je uporedio novu funkciju s anonimnim načinom rada internet pregledača

ChatGPT dobija anonimni način rada koji ne čuva historiju razgovora korisnika

Švicarska radiostanica Couleur 3 u četvrtak emituje cjelodnevni program napravljen isključivo vještačkom inteligencijom, počevši od šest ujutro 27. aprila, objavila je stanica na Twitteru. - Danas nećete čuti prave voditelje Color 3. Roboti su preuzeli studio i njihov glas - napisali su na Twitteru.Samo su vijesti isključene iz ovog eksperimenta, naveli su iz ove radiostanice.<h2>Različiti komentari u javnosti</h2>Program muzičkog kanala javnog švajcarskog radio i TV emitera RTS na francuskom jeziku proizveden je uz pomoć programa govornog robota ChatGPT, koji od kraja prošle godine izaziva različite komentare u javnosti, prenosi Dpa.

<blockquote class="twitter-tweet">Aujourd&#39;hui, vous n&#39;entendrez pas les vrais animateur.rice.s de Couleur 3. Les robots ont pris possession du studio et de leur voix 🎙🤖 <a href="https://twitter.com/hashtag/Ai?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Ai</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/IntelligenceArtificielle?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#IntelligenceArtificielle</a>&mdash; Couleur3 (@Couleur3) <a href="https://twitter.com/Couleur3/status/1651484842544988168?ref_src=twsrc%5Etfw">April 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Voditeljima su prethodno klonirali glasove i korišteni su za vođenje intervjua s kloniranim glasovima bivših američkih predsjednika Baraka Obame i Donalda Trampa, između ostalih.“Zvuči kao Couleur 3, ali je voditelje zamijenila vještačka inteligencija”, kaže navodni voditelj, odnosno vještačka inteligencija čiji se glas ne razlikuje od glasa pravog novinara.Švicarska javna televizija nudi programe na sva četiri zvanična jezika te države: RTS emituje na francuskom, SRF njemačkom, RSI italijanskom i RTR retoromanskom, jeziku koji se govori u kantonu Grisons.<h2>Pozvali na šestomjesečnu pauzu</h2>Krajem marta američki milijarder Ilon Mask i grupa stručnjaka za vještačku inteligenciju (artificial intelligence – AI) pozvali su na šestomjesečnu pauzu u sistemima za obuku.U otvorenom pismu naveli su kako su ti sistemi moćniji otkada je nedavno lansirana naprednija verzija chatbota ChatGPT kompanije Open AI, piše Reuters.Pismo, koje je objavio neprofitni institut Future of Life, potpisalo je više od 1.000 osoba, uključujući Maska.

Danas nećete čuti prave voditelje Color 3

Počelo je: Program radiostanice u Švicarskoj preuzela vještačka inteligencija!

Bil Gejts je istakao da će vještačka inteligencija uskoro&nbsp; moći da pomaže djeci da uče i popravljaju svoje ocjene, dodavši da bi četbotovi već u narednih 18 mjeseci mogli da uče djecu da pišu.- Vještačka inteligencija će biti dobar učitelj i moći će da se mjeri s ljudima u toj oblasti - rekao je milijarder tokom govora na samitu u San Dijegu.<h2>Burne rekacije</h2>Četbotovi su napredovali ogromnom brzinom proteklih mjeseci, a mogu da se takmiče i s ljudima u određenim oblastima. Brzi napredak izazvao je burne reakcije, od uzbuđenja zbog mogućnosti nove tehnologije do straha od negativnih posljedica.- Danas su četbotovi izuzetno dobri u čitanju i pisanju, a ta sposobnost će im omogućiti da pomažu učenicima da nauče ili unaprijede svoje vještine. Isprva ćemo biti iznenađeni koliko mogu da nam pomognu u čitanju kao pomoćnici, ali i da daju sjavete kako da se popravimo u pisanju - istakao je Gejts, prenosi RTS.Međutim, kako kaže, i dalje je teško naučiti četbotove da procjenjuju kvalitet i daju savjete, jer profesori kada to rade moraju da gledaju brojne elemente, poput strukture, jasnoće i drugih osobina.<h2>Kongitivni proces</h2>To zahtijeva visok kognitivni proces, koji je teško rekreirati u kodu.Mnogi stručnjaci, ipak, smatraju da tehnologija četbotova još nije usavršena i da mogu da naprave velike greške ili da šire dezinformacije.- Za 18 mjeseci vještačka inteligencija će postati pomoćnik nastavnicima i profesorima - dodao je Gejts.

Vještačka inteligencija će biti dobar učitelj i moći će da se mjeri s ljudima u toj oblasti, rekao je Bil Gejts

Vještačka inteligencija pomagat će djeci

Za 18 mjeseci četbotovi će učiti djecu da čitaju i pišu

Ovo je prva tehnologija u historiji koja stvara priče, kaže Juval Harari (Yuval Harari), izraelska intelektualna superzvijezda, a piše ugledni britanski Telegraph. Misli, naravno, na umjetnu inteligenciju. Za Hararija ništa ne može biti veća demonstracija moći od stvaranja priča. Jer po njegovom mišljenju, naše kolektivno vjerovanje u "priče" - između ostalog o vjeri, finansijama i naciji - potaknulo je dominaciju čovječanstva nad Zemljom. Novac nam je, na primjer, omogućio da napredujemo, ali kakva je vrijednost novčanica ako ih trgovac odbaci kao samo komad papira?Sada AI može isplesti i takve čarolije, pokazujući da je potencijal tehnologije za veliko dobro i veliku štetu, a koji se nekoć smatrao dalekim i teorijskim, sada neposredan i stvaran. Zato je Harari dodao svoje ime u peticiju prošlog mjeseca, koje su potpisale hiljade stručnjaka uključujući Ilona Maska, pozivajući na moratorij na istraživanje softvera kao što je Chat GPT i ostali AI modeli sposobni komunicirati s ljudima u gotovo uznemirujuće nijansiranom, kreativnom tekstu.<h2>Primjeri već postoje</h2>- Nova generacija umjetne inteligencije ne širi samo sadržaj koji ljudi proizvode. Može sam proizvesti sadržaj - kaže Harari. “Pokušajte zamisliti što znači živjeti u svijetu u kojem većinu tekstova i melodija, a zatim TV serija i slika stvara neljudska inteligencija", upozorava.Trivijalni primjeri već postoje. Prošle je sedmice jedan njemački časopis bio kritikovan zbog objavljivanja nečega što je izgledalo kao ekskluzivni intervju s Mihaelom Šumaherom (Michael Schumacher), iako je zapravo tekst generirao AI oponašajući paraliziranog bivšeg vozača utrka. Harari sugeriše da će umjetna inteligencija uskoro ići mnogo dalje, evocirajući svijet u kojem “idete na internet i raspravljate s nekim o nekom političkom pitanju. Možda vam čak pošalju video kako razgovaraju. Ali iza toga ne stoji osoba. Sve je AI.”- Ovo je prva tehnologija u povijesti koja stvara priče - kaže Juval Harari, izraelska intelektualna superzvijezda, a piše ugledni britanski Telegraph. Misli, naravno, na umjetnu inteligenciju. Za Hararija ništa ne može biti veća demonstracija moći od stvaranja priča. Jer po njegovom mišljenju, naše kolektivno vjerovanje u "priče" - između ostalog o vjeri, finansijama i naciji - potaknulo je dominaciju čovječanstva nad Zemljom. Novac nam je, na primjer, omogućio da napredujemo, ali kakva je vrijednost novčanica ako ih trgovac odbaci kao samo komad papira?Sada AI može isplesti i takve čarolije, pokazujući da je potencijal tehnologije za veliko dobro i veliku štetu, a koji se nekada smatrao dalekim i teorijskim, sada neposredan i stvaran. Zato je Harari dodao svoje ime u peticiju prošlog mjeseca, koje su potpisale hiljade stručnjaka uključujući Ilona Maska, pozivajući na moratorij na istraživanje softvera kao što je Chat GPT i ostali AI modeli sposobni komunicirati s ljudima u gotovo uznemirujuće nijansiranom, kreativnom tekstu.<h2>Prijetnja demokratijama</h2>- Nova generacija umjetne inteligencije ne širi samo sadržaj koji ljudi proizvode. Može sam proizvesti sadržaj - kaže Harari. “Pokušajte zamisliti što znači živjeti u svijetu u kojem većinu tekstova i melodija, a zatim TV serija i slika stvara neljudska inteligencija", upozorava.- Ovo je posebno prijetnja demokratijama, mnogo više nego autoritarnim režimima. Jer se demokracije oslanjaju na javni razgovor”, kaže Harari. “Demokratija je u osnovi razgovor. Ljudi razgovaraju jedni s drugima. Ako razgovor preuzme AI, demokratiji je kraj.”- Nacistički režim temeljio se na tehnologijama poput vlakova, struje i radija. Nisu imali alate poput umjetne inteligencije”, kaže Harari. “Novi režim u 21. stoljeću imat će puno moćnije alate. Dakle, posljedice bi mogle biti daleko katastrofalnije. Ovo je nešto što ne znam može li čovječanstvo preživjeti.”

Za Hararija ništa ne može biti veća demonstracija moći od stvaranja priča

Intelektualna superzvijezda: Ne znam može li čovječanstvo preživjeti ovo otkriće

Američka svemirska agencija NASA podijelila je snimke Zemlje iz svemira urađene u 4K rezoluciji.- Ljudi koji su bili u Zemljinoj orbiti kažu da je ova plava loptica u svemiru stvarno prilično lijepa i da izaziva strahopoštovanje kada se gleda s udaljenosti od 400 kilometara – ističu iz NASA-e.Riječ je o snimkama visoke razlučivosti, napravljenim između marta prošle i ove godine tokom ekspediciija 67 i 68 Međunarodne svemirske stanice.Snimke omogućavaju svima da sebe vide kao člana posade, a omogućavaju svima da sebe vide kao član posade ISS-a dok svijet doslovno prolazi pored vas.

Snimke omogućavaju svima da sebe vide kao člana posade, a omogućavaju svima da sebe vide kao član posade ISS-a dok svijet doslovno prolazi pored vas

NASA objavila snimke Zemlje iz svemira u 4K rezoluciji

Rast upotrebe tehnologije sa vještačkom inteligencijom izazvao je paniku među radnicima različitih profesija, koji su u strahu da bi u bliskoj budućnosti robot mogao da zamijeni njihovo radno mjesto.Izvještaj studije koju je sproveo Goldman Saks pokazuje da su oko dvije trećine američkih poslova izloženi određenom stepenu automatizacije zasnovane na vještačkoj inteligenciji. Prosječan broj zadataka na dnevnom nivou za dati posao kreće se između četvrtine do jedne polovine, ostavljajući značajnu količinu posla za ljude.&nbsp;<h2>Koji poslovi su ugroženi</h2>- Iako će uticaj vještačke inteligencije biti značajan na tržištu rada, većina industrija i poslova su djelimično izloženi automatizaciji što znači da će prije biti dopunjeni, radije nego zamijenjeni vještačkom inteligencijom - rekli su iz Goldman Saksa prenosi Fox Business.Šef Googlea Sundar Pičai u nedavnom intervjuu istakao je koji su poslovi ugroženi od strane vještačke inteligencije. Naveo je da su to: pisci (novinari, kopirajteri), računovođe, arhitekte i - ironično - softverski inženjeri.<h2>Talas inovacija</h2>S druge strane, studija Goldman Saksa otkriva na koje industrije će vještačka inteligencija imati slabiji uticaj. U pitanju su oni poslovi koji zahtijevaju više manuelnog rada, rad na otvorenom ili specijalizovano znanje, poput popravki, konstrukcije, proizvodnje, transporta...Autori studije naglasili su da bi šire usvajanje alata vještačke inteligencije moglo da zamijeni neke poslove, ali da povećana produktivnost i ekonomski učinak mogu da dovedu do kreiranja novih vrsta poslova, pokrenutih talasom inovacija.

Povećana produktivnost i ekonomski učinak mogu da dovedu do kreiranja novih vrsta poslova

Na nekoliko profesija vještačka inteligencija neće imati veliki uticaj

Koje radnike vještačka inteligencija neće moći da zamijeni?

Otkako je lansiran u novembru prošle godine, ChatGPT, chatbot vođen umjetnom inteligencijom koji je razvila kompanija za istraživanje i razvoj OpenAI, tema je rasprave u javnosti, ali i među novinarima u vezi s potencijalnim utjecajem te aplikacije na industriju vijesti i medije, javlja Anadolija. ChatGPT je sposoban automatski generirati tekst na temelju pisanih upita i uključiti se u dijaloške interakcije s korisnicima, odgovarajući na njihova pitanja.<h2>Velika popularnost</h2>Stekao je ogromnu popularnost, dosegnuvši više od 100 miliona korisnika u prva dva mjeseca.Privlačnost chatbota leži u njegovim detaljnim i ljudskim odgovorima u obliku razgovora, uključujući mogućnost osporavanja netačnih pretpostavki i odgovaranja na dodatna pitanja.Associated Press, Reuters, "The Washington Post", BBC i "The New York Times" odveć imaju koristi od umjetne inteligencije za proizvodnju sadržaja, personalizaciju svoje ponude i poboljšanje angažmana publike.Američka medijska kuća BuzzFeed također planira koristiti ChatGPT za poboljšanje svojih kvizova i personalizaciju određenih sadržaja za svoju publiku.Govoreći za Anadoliju, Jonathan Soma, koji vodi program data novinarstva na Fakultetu novinarstva Univerziteta Columbia, opisao je ChatGPT kao "fantastičan alat" za stvaranje ideja i davanje prijedloga novinarima."No, baš kao i svi prijedlozi, oni mogu dovesti u zabludu ili biti netačni. Zato ChatGPT najbolje funkcionira uz novinare, kao alat za pomoć njihovom procesu, a ne kao samostalan proizvod koji obavlja posao novinara", rekao je Soma.Dodao je da su mnoge medijske kuće oduševljene korištenjem instrumenata koji se pokreću GPT-om za objavljivanje priča, ali je primijetio da je to skuplja investicija."To se moglo vidjeti kada je CNET nedavno objavio velik broj članaka sklonih pogreškama, čak i kada se tvrdi da urednici pregledavaju i revidiraju članke generirane umjetnom inteligencijom, vjerojatno ne! Vrlo je lako za poslovni slučaj 'povećanja produktivnosti' nadjačati sposobnost novinara", naveo je Soma.CNET, tehnološka web-stranica sa sjedištem u SAD-u, navodno je objavila sadržaj u potpunosti generiran umjetnom inteligencijom.Upitan o ulozi ChatGPT-a u poboljšanju kvalitete i učinkovitosti novinarstva, Soma je rekao da može obaviti dobar posao u provjeri činjenica unatoč svojoj sklonosti "halucinacijama"."Automatizirani alati temeljeni na GPT-u za analizu skupova podataka i postavljanje upita velikim skupovima dokumenata brzo sazrijevaju i mogu učiniti mnogo za poboljšanje točnosti izvještavanja. Na primjer, ako pišem o porastu krađa u trgovinama, može automatski izvršiti upit u bazi podataka da vidi je li to točan prikaz", kazao je Soma.U februaru ove godine, OpenAI je najavio svoj plan da ponudi uslugu pretplate pod nazivom ChatGPT Plus.Ova usluga pružala bi brojne prednosti svojim pretplatnicima kao što su brži odgovori s prioritetnim pristupom novim ažuriranjima i poboljšanjima. Pretplata košta 20 dolara mjesečno.ChatGPT ima i neka ograničenja, jer može dati pogrešne odgovore, ne samo jednom, već moguće više puta.OpenAI već prihvaća ograničenja."ChatGPT ponekad napiše odgovor koji zvuči uvjerljivo, ali je netočan ili besmislen", priznali su iz kompanije.Soma se također slaže da je najveći problem s ChatGPT-om "apsolutna tačnost", što donosi neke potencijalne etičke probleme povezane s njegovom upotrebom u novinarstvu, kao što su problemi s pristranošću ili tačnošću.<h2>Kako reći "ne znam"</h2>"Veliki jezični modeli imaju tendenciju 'halucinirati' i davati odgovore na pitanja koji su netačni, ali zvuče tačno. Netko tko može reći 'ne znam' je pouzdaniji od nekoga tko uvijek ima odgovor, a nažalost vrlo je teško nagovoriti ChatGPT da kaže 'ne znam'", rekao je Soma.Upitan o izazovima s kojima bi se novinari susreli pri integraciji ChatGPT-a u svoj rad, Soma je rekao da su "strah" i "nedostatak znanja" vjerojatno najveći problemi za industriju vijesti."Razmjena poruka oko ChatGPT-a jedna je od tih stvari, savršena je i sveznajuća, ili je pristrani stroj za smeće. Ako novinari mogu odvojiti vrijeme, nevezano za posao, da se igraju s ChatGPT-om, to bi im moglo pomoći da uvide njegove snage i slabosti", zaključio je Soma.

ChatGPT najbolje radi s novinarima, kao alat za pomoć u njihovom radu, a ne kao samostalni proizvod koji obavlja posao novinara

ChatGPT lansiran u novmebru prošle godine stekao je veliku popularnost

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Zvijezda slična Suncu progutala planetu u Mliječnom putu

Hiljade nepoznatih virusa skriveno u genima mikroba

Upozorenje vrhunskog fizičara: Umjetnoj inteligenciji se ne smiju dati tri stvari

ChatGPT dobija anonimni način rada koji ne čuva historiju razgovora korisnika

Počelo je: Program radiostanice u Švicarskoj preuzela vještačka inteligencija!

Za 18 mjeseci četbotovi će učiti djecu da čitaju i pišu

Intelektualna superzvijezda: Ne znam može li čovječanstvo preživjeti ovo otkriće

NASA objavila snimke Zemlje iz svemira u 4K rezoluciji

Koje radnike vještačka inteligencija neće moći da zamijeni?

Kakav bi utjecaj ChatGPT mogao imati na novinarstvo

Nauka

Mask želi proizvoditi moždane implantate: Dobio dozvolu za početak studije na ljudima

Asteroid će u nedjelju proći veoma blizu Zemlje

Naučnici analizirali evoluciju morskih pasa na osnovu oblika čeljusti

Prozori bi mogli imati funkciju solarnih panela

Okeani se zagrijavaju zapanjujućom brzinom

Arheolozi kod Korčule pronašli potopljene ostatke ceste stare gotovo 7.000 godina

Zvijezda slična Suncu progutala planetu u Mliječnom putu

Hiljade nepoznatih virusa skriveno u genima mikroba

Upozorenje vrhunskog fizičara: Umjetnoj inteligenciji se ne smiju dati tri stvari

ChatGPT dobija anonimni način rada koji ne čuva historiju razgovora korisnika

Počelo je: Program radiostanice u Švicarskoj preuzela vještačka inteligencija!

Za 18 mjeseci četbotovi će učiti djecu da čitaju i pišu

Intelektualna superzvijezda: Ne znam može li čovječanstvo preživjeti ovo otkriće

NASA objavila snimke Zemlje iz svemira u 4K rezoluciji

Koje radnike vještačka inteligencija neće moći da zamijeni?

Kakav bi utjecaj ChatGPT mogao imati na novinarstvo