U indijskom okeanu se nalazi "gravitacijska rupa", odnosno područje gdje je Zemljina gravitacijska sila slabija, njena masa niža od normalne, a razina mora niža za nekih 100 metara.
Ova anomalija je dugo zbunjivala geologe, a sada su stručnjaci s Indijskog instituta za nauku u Bengaluru pronašli vrlo dobro objašnjenje za njen nastanak - oblake magme koji stižu iz dubine planeta, a koji su slični onima koji dovode do stvaranja vulkana.
Naučnici su putem superračunala proveli simulacije o mogućim nastancima tog područja, i to čak 140 miliona godina unazad. Simulacije su pokazale da je uzrok "gravitacijskoj rupi" drevni okean koji više ne postoji.
Nestali okean
Navikli smo zamišljati Zemlju kao savršenu kuglu, ali to je daleko od istine. "Zemlja je zapravo kvrgavi krompir", rekla je geofizičarka Ateri Goš (Attreyee Ghosh) s Indijskog instituta za nauku. "Dakle, tehnički to nije sfera, već elipsoid jer kako se planet rotira, srednji dio se izboči prema van", dodala je.
Naš planet nije homogen u smislu gustoće i svojstava, neka područja su gušća od drugih, što utječe na Zemljinu površinu i njenu gravitaciju. "Kada biste izlili vodu na površinu Zemlje, razina koju voda zauzima se naziva geoid, a njega kontrolira razlika u gustoći materijala unutar planeta", kazala je Goš, a prenosi CNN.
- Gravitacijska rupa" u Indijskom okeanu, službeno nazvana donji dio geoida Indijskog okeana, najniža je tačka u geoidu i njegova najveća gravitacijska anomalija. Tvori kružnu depresiju koja počinje tik uz južni vrh Indije i pokriva oko 3 miliona četvornih kilometara. Anomaliju je otkrio nizozemski geofizičar Felix Andries Vening Meinesz 1948. i od tada se smatra misterijem.
Kako bi pronašli moguće objašnjenje, Goš i njene kolege upotrijebili su računalne modele kako bi vratili sat 140 miliona godina unazad i vidjeli kako je tada izgledao planet. "Kontinenti i okeani bili su na vrlo različitim mjestima, a struktura gustoće je također bila jako različita", navodi Goš.
"Indija je prije 140 miliona godina bila na sasvim drugom mjestu"
Naučnici su proveli 19 simulacija, rekreirajući pomicanje tektonskih ploča i ponašanje magme. U šest scenarija, geoid se formirao nisko, slično onome u Indijskom okeanu, a uzrok tome je bio oblak magme oko dna geoida.
- Indija je prije 140 miliona godina bila na sasvim drugom mjestu, a između Indijske ploče i Azije bio je okean. Indija se zatim počela kretati prema sjeveru pri čemu je nestao okean te razmak između nje i Azije. Dok se okeanska ploča spuštala unutar plašta, vjerojatno je potaknula formiranje oblaka magme zbog čega se materijal s niskom gustoćom približio Zemljinoj površini - objasnila je Goš.
Zamjerke istraživanju
Geolog Alessandro Forte sa Sveučilištu Florida u SAD-u koji nije učestvovao u ovome istraživanju ukazao je na par nedostataka u provedbi studije.
- Ova simulacija uopće nije reproducirala snažan dinamički oblak plašta koji je eruptirao prije 65 miliona godina ispod današnje lokacije otoka Reunion. Erupcija tokova lave koja je u to vrijeme prekrila polovicu Indijskog potkontinenta dugo se pripisivala snažnom oblaku iz plašta kojeg nema u ovoj simulaciji - kazao je.
"Dodatno, postoji razlika između stvarnog geoida i onog kojeg predviđa simulacija. Te su razlike posebno uočljive u Tihom okeanu, Africi i Evroaziji. Autori spominju da postoji umjerena korelacija, oko 80 posto, između predviđenih i promatranih geoida, ali ne daju precizniju mjeru. Ova neusklađenost sugerira da možda postoje neki nedostaci u računalnoj simulaciji", dodaje.
Istraživanje naziva "How the Indian Ocean Geoid Low Was Formed" objavljeno je u časopisu Geophysical Research Letters.
