Privlačnost prema istom spolu? Nalazimo je u ljudskome društvu, među pingvinima, a izgleda da je posebno prisutna kod majmuna. To je sasvim prirodno, pokazuje novo istraživanje. Naime, naučnici sa univerziteta Imperial College London su nakon trogodišnjeg promatranja ponašanja rezus makakija u Puerto Riku otkrili da se mužjaci češće upuštaju u seks s pripadnicima istog spola nego sa ženkama.Ustanovili su da je 72 posto od 236 promatranih mužjaka upražnjavalo "gej" seks, dok je samo 46 posto sudjelovalo u heteroseksualnim igrarijama. Postoji više hipoteza koje bi mogle objasniti zašto je tome tako (poput nedovoljnog broja ženki, uspostavljanja dominacije itd.), ali naučnici smatraju da se zapravo radi o jednoj potpuno novoj teoriji - da mužjaci koji prakticiraju gej seks imaju evolucijsku prednost u odnosu na svoje heteroseksualne kolege. <h2>Evolucijska prednost </h2>Mužjaci majmuna koji su se "zabavljali" s pripadnicima istog spola često su podržavali svog partnera u tučnjavama, navode naučnici, a otkriveno je da biseksualni rezus makakiji imaju više potomaka nego oni koje su fizički privlačile samo pripadnice "ljepšeg spola".- Radi se o stvaranju društvenih veza, oni pomažu jedni drugima kasnije tokom sukoba. Zbog toga imaju i bolji pristup ženkama te više potomaka - rekao je biolog Vinsent Savolejn (Vincent Savolainen), a prenosi Business Insider.<h2>Homoseksualni seks je u nekoj mjeri nasljedan </h2>Nakon provođenja genetskih testiranja i analize porodičnih&nbsp; stabala, naučnici su ustanovili da je privlačnost prema istospolnom odnosu nasljedna u 6.4 posto slučajeva. Mada izgleda da se radi o niskom postotku, radi se o istoj učestalosti koja je primijećena i kod drugih nasljednih ponašanja, poput dotjerivanja ili društvenosti, tako da je i naizgled nizak postotak od 6.4 posto vrijedan pažnje. - Nažalost, neki ljudi još uvijek smatraju da je homoseksualnost neprirodna, a u nekim zemljama je za takvo ponašanje određena i smrtna kazna. Naše istraživanje pokazuje da je privlačnost prema istome spolu široko rasprostranjeno među životinjama - rekao je Savolejn. Istraživanje naziva Same-sex sociosexual behaviour is widespread and heritable in male rhesus macaques objavljeno je u časopisu Nature Ecology and Evolution.&nbsp;

Ustanovili su da je 72 posto od 236 promatranih mužjaka upražnjavalo "gej" seks, dok je samo 46 posto sudjelovalo u heteroseksualnim igrarijama

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

Tlo ispod velikih gradova se zagrijava i mijenja na načine koji bi mogli oštetiti zgrade, mostove i transportne sisteme, pokazuje novo istraživanje. Samo porazgovarajte s nekim ko zna često putovati podzemnom željeznicom - potvrdit će vam da takvi sistemi prijevoza izbacuju puno topline.Kako se ta toplina širi u zemlji, podiže temperaturu tla, što pak dovodi do jedva primjetnog pomicanja tla ispod zgrada. Građevinski inženjer Alesandro Rota Lorija (Alessandro Rotta Loria) sa Univerziteta Northwestern u Ilinoisu analizirao je situaciju za gradsko naselje u Čikagu The Loop i na temelju podataka iz mreže bežičnih temperaturnih senzora napravio 3D kompjuterski model za simulaciju utjecaja rastućih temperatura na okoliš. <h2>Podzemno zagrijavanje uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi</h2>Njegove simulacije obuhvaćaju period od jednog stoljeća, od 1951. (kada je Čikago završio tunele za podzemnu željeznicu) do 2051., a pokazuju potencijalno problematičan utjecaj podzemnih urbanih toplinskih otoka na civilnu strukturu i infrastrukturu, piše Science Alert.Tek smo nedavno saznali da grad Njujork tone pod teretom svojih nebodera. Pridodajte još k tome toplinu i tlo ispod gradova se počinje polako micati i zbijati. Spomenuto podzemno zagrijavanje ne dolazi samo od podzemnih željeznica; njega uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi. Glineni sedimenti sa sitnim zrnom poput onih koji se nalaze ispod Čikaga posebno su skloni zbijanju ili bubrenju zbog topline i vode. Rota Lorija navodi kako je malo vjerovatno da će se zgrade zbog ovog sporog procesa podzemnog zagrijavanja urušiti, ali upozorava da suptilne promjene u tlu od samo nekoliko milimetara mogu opteretiti ili mobilizirati temelje i tokom vremena utjecati na trajnost ili učinkovitost građevinskih materijala.<h2>"Starije zgrade nisu građene da izdrže temperaturne varijacije" </h2>- Tlo u Čikagu se deformira zbog temperaturnih varijacija. Ni jedna postojeća infrastruktura nije projektirana da izdrži te varijacije. Iako ova pojava nije nužno opasna za sigurnost ljudi, ona će utjecati na normalne svakodnevne operacije temeljnih sistema i infrastrukture općenito - kazao je Rota Lorija koji je ustanovio da se temperature tla u Čikagu trenutno zagrijavaju za oko 0.14 stepeni godišnje. - Iako nekoliko milimetara može zvučati malo, pogotovo ako se uzme u obzir da su zgrade dizajnirane da toleriraju određene varijacije, starije zgrade i druga infrastruktura nisu građeni da izdrže temperaturne varijacije kakve imamo danas. Vrlo je vjerovatno da su podzemne klimatske promjene već uzrokovale pukotine i prekomjerna slijeganja temelja koje nismo povezivali s ovim fenomenom jer toga nismo bili svjesni - dodao je. Istraživanje naziva The silent impact of underground climate change on civil infrastructure objavljeno je u časopisu Communications Engineering.&nbsp;

Spomenuto podzemno zagrijavanje ne dolazi samo od podzemnih željeznica; njega uzrokuju i cjevovodi te električni kablovi

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

Nedavna studija osporava ideju da će globalno zagrijavanje smanjiti životinje koje dišu pod vodom poput riba, otkrivajući umjesto toga da zagađenje tople vode stvara veće, ali mlađe ribe zbog povećanog rasta i stope smrtnosti.&nbsp;<h2>Zagađenje vode</h2>Istraživanje, koje je upoređivalo populacije euroazijskog smuđa u vodama zagrijanim nuklearnom elektranom s onima u referentnom području, dovodi u pitanje generalizirana predviđanja klimatskih promjena i naglašava potrebu za velikim, polukontroliranim eksperimentima u prirodnom okruženju. Jedinstveno 24-godišnje istraživanje o slatkovodnim ribama koje su bile izložene zagađenju tople vode otkriva promjene u rastu i stopi smrtnosti, zajedno s promjenama veličine, međutim, rezultati nisu u potpunosti u skladu s početnim predviđanjima.Nova studija nedavno objavljena u časopisu ''eLife'' dovodi u pitanje teoriju da će se vodena bića poput riba smanjiti u veličini zbog globalnog zagrijavanja.Istraživanje je pokazalo da, iako su zagađivači toplije vode podigli stopu rasta i smrtnosti, rezultat je bila populacija mlađih, iako većih riba. Ovo otkriće djelimično je u suprotnosti s općim predviđanjima o utjecaju globalnog zagrijavanja na prirodne ekosisteme, naglašavajući potrebu da ove hipoteze prođu rigoroznu eksperimentalnu validaciju velikih razmjera.Kako vodeni ekosistemi postaju topliji, predviđa se da će životinje kao što su ribe rasti brže u mladosti, ali će u odrasloj dobi dostići manje tjelesne veličine. Ovaj obrazac je uglavnom uočen u malim eksperimentima, i iako su neke studije testirale ovo predviđanje u prirodnom okruženju, one su uglavnom provedene na vrstama riba koje su bile podvrgnute ribolovu, gdje sam proces ribolova može utjecati na brzinu rasta i veličinu tijela.<h2>Jedinstven uvid</h2>- Studije o efektima zagrijavanja vode na ribe iz velikih, polukontroliranih eksperimenata u prirodnom okruženju su rijetke, ali mogu pružiti jedinstven uvid - kaže glavni autor Maks Lindmark (Max), istraživač na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.-Koristili smo jedinstveni sistem proučavanja da istražimo kako je zagađenje tople vode promijenilo stopu smrtnosti, stope rasta i veličinu riba tokom mnogih generacija.Tim je proveo svoje istraživanje u zatvorenom obalnom zalivu koji je dobivao rashladnu vodu iz nuklearne elektrane, čineći ga 5-10°C toplijim od okolnih voda. Oni su uporedili riblje vrste evroazijskog smuđa iz zatvorenog zaliva i iz referentnog područja u susjednom arhipelagu u vremenskom periodu od 24 godine. Kombinirali su podatke o ulovu s mjerenjima dužine u dobi riba (izračunatih unatrag kroz njihov život iz „starosti prstenova” u tvrdim strukturama), a zatim su ih analizirali koristeći statističke modele kako bi istražili kako je zagađenje tople vode utjecalo na starost i veličinu ribljih populacija, kao i njihov rast i smrtnost.Dok su istraživači pronašli statistički značajne razlike u procijenjenim stopama rasta, stopi uginuća i veličini ribljih populacija između grijanih i referentnih područja, nisu sve ove promjene bile kako su očekivali. Iako su ženke smuđa u toplom području rasle brže, kao što je tim i očekivao, nastavile su to činiti cijeli život.Ove ribe su, dakle, dostigle veliku veličinu u dobi – otprilike 7-11% veće u grijanom području u bilo kojoj dobi, u usporedbi s referentnim područjem. Štaviše, autori kažu da je povećanje stope rasta mlađe ribe zbog tople vode bilo toliko izraženo da čak i ako su stope uginuća bile veće zbog zatopljenja, a rezultirale su i mlađom ukupnom populacijom ribe, prosječna veličina i relativna brojnost većih riba je i dalje bila veća u grijanom prostoru. Ovaj trend je u suprotnosti s predviđanjem da će globalno zagrijavanje vremenom smanjiti ribu, posebno velike i stare. U suštini, zagrijavanje ekosistema dovelo je do mlađih, ali većih riba u ovoj studiji.<h2>Relevantni nalazi</h2>- Naša studija pruža snažne dokaze za razlike u rastu i stopi smrtnosti uzrokovane zagrijavanjem među prirodnom populacijom neiskorištenih vrsta riba umjerenog područja izloženih porastu temperature vode od 5-10°C više od dvije decenije. Ovi efekti se u velikoj mjeri, ali ne u potpunosti, suprotstavljaju jedni drugima – dok su ribe mlađe, one su u prosjeku i veće - kaže koautor Malin Karlson (Karlsson), upravitelj voda u Odjelu za prirodu i okoliš, Švedska .- Ovi nalazi naglašavaju da generalizirana predviđanja zasnovana na teorijama kao što je pravilo o visini temperature mogu imati ograničenu upotrebu za predviđanje promjena na nivou populacije i da su i stope smrtnosti i stope rasta važni kada se proučavaju efekti temperature - zaključuje viši autor Ana Gardmark, profesor na Švedskom univerzitetu poljoprivrednih nauka.- Iako smo proučavali samo jednu vrstu, ovaj jedinstveni eksperiment klimatskih promjena ukazuje na efekte zagrijavanja na nivou cijelog ekosistema, što njegove nalaze čini vrlo relevantnim u kontekstu globalnog zagrijavanja.

Nedavna studija osporava ideju da će globalno zagrijavanje smanjiti ribe

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

NASA-in svemirski teleskop James Webb objavio je 3D vizuelizaciju koja prikazuje približno 5.000 galaksija, uključujući Mejsijevu galaksiju, jednu od najranijih galaksija, formiranu 390 miliona godina nakon Velikog praska.&nbsp;<h2>Nevidljivi dijelovi svemira</h2>Ovo značajno zapažanje pokazuje Webbove napredne mogućnosti snimanja, omogućavajući istraživačima da istraže ranije nevidljive dijelove svemira i postavljaju nova pitanja o formiranju zvijezda u ovim ranim galaksijama. Podaci pokazuju Webbovu sposobnost da snimi i identificira hiljade galaksija odjednom.

Ured za odnose s javnošću Instituta za svemirski teleskop objavio je novu naučnu vizuelizaciju podataka iz CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja. Video predstavlja Webbovo istraživanje regiona, otkrivajući mnoge galaksije koje nikada ranije nisu viđene. Prikazuje mnoštvo galaksija širom svemira i zaključuje na Mejsinoj galaksiji, koja se nalazi 13,4 milijarde svjetlosnih godina udaljena od Zemlje.Ova 3D vizuelizacija prikazuje oko 5.000 galaksija unutar malog dijela CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja, koje je prikupilo podatke iz regije poznatog kao Extended Groth Strip. Kako se kamera udaljava od naše tačke gledišta, svaka sekunda predstavlja putovanje od 200 miliona svjetlosnih godina u skup podataka i gledanje 200 miliona godina dalje u prošlost. <h2>Između sazviježđa</h2>Izgled galaksija se mijenja, odražavajući činjenicu da su udaljeniji objekti viđeni u ranijim vremenima u svemiru, kada su galaksije bile manje razvijene. Video završava u Mejsinoj galaksiji, koja je nastala samo 390 miliona godina nakon velikog praska, odnosno prije oko 13,4 milijarde godina.Ovaj video, naučna vizualizacija galaksija snimljenih kao dio CEERS (Cosmic Evolution Early Release Science) istraživanja, prikazuje veliki poduhvat NASA-inog svemirskog teleskopa James Webb. Leti pored hiljada galaksija, počevši od onih u blizini i završavajući sa manje razvijenim galaksijama u veoma udaljenom univerzumu, uključujući onu nikada ranije viđenu Webbu.Područje istaknuto u ovoj vizuelizaciji je mali dio Extended Groth Stripa, regije između sazviježđa Ursa Major i Boötes, koje je prvobitno promatrao Hubble svemirski teleskop između 2004. i 2005. godine. Iako ovo ogromno područje sadrži oko 100.000 galaksija, vizuelizacija se fokusira na otprilike 5.000 – sa najbližim i složenijim galaksijama, prikazanim na početku, smještenim unutar nekoliko milijardi svjetlosnih godina od Zemlje. Kako vizuelizacija napreduje, prikazujući galaksije udaljenije od Zemlje, vidimo različite faze historije i evolucije svemira.Najdalja galaksija vizuelizacije, poznata kao Mejsijeva galaksija, meta je od velikog interesiranja astronoma. Nastala je oko 390 miliona godina nakon velikog praska, odnosno prije oko 13,4 milijarde godina. To nije samo jedna od prvih svijetlih, izuzetno udaljenih galaksija koje je Webb pronašao, već je i primjer rane galaksije koju je samo Webb mogao vidjeti. To je zato što Webbovi instrumenti mogu uhvatiti svjetlost iz ovih ranih galaksija, koja je proširenjem svemira pomjerena na infracrvene valne dužine.&nbsp;

NASA-in svemirski teleskop James Webb objavio je 3D vizuelizaciju koja prikazuje približno 5.000 galaksija, uključujući Mejsijevu 

Webbova zadivljujuća 3D vizuelizacija: Kosmička evolucija kroz 5.000 galaksija

Naučnici su u novoj studiji, koja je analizirala klimatske podatke i ljudske ostatke tokom perioda od 50.000 godina, otkrili vezu između prethodnih klimatskih promjena i smanjenja veličine ljudskog mozga.- S obzirom na nedavne trendove globalnog zagrijavanja, od velike je važnosti istražiti i razumjeti uticaj klimatskih promjena na veličinu ljudskog mozga i ljudsko ponašanje - piše u studiji kognitivni naučnik Džef Morgan Stibel iz Kalifornijskog muzeja prirodne istorije.Tokom istraživanja, stručnjaci su posmatrali kako se veličina mozga 298 primjeraka promijenila u posljednjih 50.000 godina i kako se te promjene odnose na podatke o globalnoj temperaturi, vlažnosti i padavinama. Primjetili su da kada je globalna temperatura porasla, prosječna veličina mozga se značajno smanjila.<h2>Veličina lobanje</h2>Stibel i njegove kolege analizirali su podatke o veličini lobanje iz deset odvojenih studija, koje su uključivale ukupno 373 mjerenja sa 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50.000 godina. On je uključio veličine tijela prilagođene geografskom regionu i polu u procjene za procjenu veličine mozga, piše "Science Alert".Ostaci su klasifikovani u četiri grupe prema periodu u kome su ljudi živjeli: ostaci stari 100, 5.000, 10.000 i 15.000 godina. Zatim je uporedio veličinu mozga sa četiri klimatska istraživanja, uključujući podatke o temperaturi iz Evropskog projekta rudarenja leda na Antarktiku (EPICA), ledenog jezgra C.<h2>Analiza ledenog jezgra</h2>Naime, tokom analize ledenog jezgra C, stručnjaci su dobili tačna mjerenja površinske temperature unazad više od 800.000 godina. U posljednjih 50.000 godina desio se posljednji glacijalni maksimum, što je uslovilo da prosječne temperature budu niže do kraja kasnog pleistocena. Zatim, u holocenu, prosječne temperature su porasle, što nas je dovelo do današnjih dana.Analiza je pokazala opšti obrazac promjene veličine mozga kod ljudi, koji je u korelaciji sa klimatskim promjenama, odnosno sa povećanjem ili smanjenjem temperature. Primjećeno je da se tokom holocenskog zagrijavanja prosječna veličina mozga ljudi smanjila za više od 10.7 odsto.- Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod ljudi danas bi moglo značajno uticati na našu fiziologiju. Čini se da se promjene u veličini mozga dešavaju hiljadama godina nakon klimatskih promena - objašnjava Stibel. Ovaj evolucioni obrazac se desio u relativno kratkom vremenskom periodu, u rasponu od 5.000 do 17.000 godina, a trendovi sugerišu da trenutno globalno zagrijavanje može imati negativne efekte na ljudske kognitivne sposobnosti.- Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod ljudi danas bi moglo značajno uticati na našu fiziologiju, na načine koji su trenutno neshvatljivi - piše Stibel u studiji.<h2>Važnost padavine</h2>Analiza je pokazala da vlažnost i padavine takođe utiču na veličinu mozga. Iako je temperatura značajniji faktor, utvrđena je slaba korelacija između sušnih perioda i nešto veće zapremine mozga.Još uvijek postoje pitanja o tome šta tačno uzrokuje varijacije u veličini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promjene povezane sa razlikama u njihovoj veličini, ali izgleda da klima ne objašnjava sve evolucione varijacije.Prema Stibelu, faktori ekosistema kao što su nivoi grabljivica, indirektni klimatski efekti kao što su vegetacija i neto primarna proizvodnja, ili neklimatski faktori kao što su kultura i tehnologija takođe mogu doprinijeti promjenama u veličini mozga.- Rezultati sugerišu da klimatske promjene predviđaju veličinu ljudskog mozga, a određene evolucione promjene u mozgu mogu biti odgovor na stres okoline - zaključuje Stibel, prenosi "b92".Istraživanje pod nazivom Klimatske promjene utiču na veličinu mozga kod ljudi objavljeno je u časopisu "Brain, Behavior and Evolution".

Rezultati sugerišu da klimatske promjene predviđaju veličinu ljudskog mozga, a određene evolucione promjene u mozgu mogu biti odgovor na stres okoline

Globalno zagrijavanje utiče na smanjenje mozga

Zbog čudnog efekta koji brzina ima na protok vremena, događaji u najranijim periodima kosmosa odigravali su se pet puta sporije nego danas.Astronomi su posmatrali efekat dilatacije vremena u dalekim dijelovima svemira, što je prvi put da je čudan efekat, koji je Albert Ajnštajn predvidio prije više od 100 godina, primijećen u ranom kosmosu.Događaji su se dešavali pet puta sporije kada je univerzum bio star tek milijardu godina – deseti dio njegove trenutne starosti – zbog načina na koji širenje kosmosa "rasteže" protok vremena.- Vraćajući se u vrijeme kada je univerzum bio star tek milijardu godina, vidimo da je vrijeme teklo pet puta sporije. Da ste bili prisutni, u mladom kosmosu, jedna sekunda bi se činila kao jedna sekunda, ali iz naše perspektive, više od 12 milijardi godina kasnije, to rano vrijeme čini se da se vuče - objašnjava Džerald Luis, profesor astrofizike sa Univerziteta u Sidneju.<h2>Teorija opće relativnosti</h2>Prema Ajnštajnovoj teoriji opće relativnosti, astronomi bi trebalo da vide drevne kosmičke događaje sporije nego moderne. Efekat, poznat i kao dilatacija vremena, dešava se zbog širenja univerzuma, baš kako je Ajnštajn objasnio 1915. godine.Jedna od posljedica širenja kosmosa jeste što se i svjetlost dok putuje "rasteže".Širenje svemira, odnosno prostora, utiče i na vrijeme – drugi parametar u prostorno-vremenskom kontinuumu.<h2>Eskplozije zvijezda</h2>Astronomi su ranije vidjeli usporene eksplozije zvijezda, koje su se dešavale upola sporije nego na šta su navikli. Ali pokušaji da se posmatra dilatacija vremena u ranom kosmosu, tako što se posmatraju ekstremno blještave daleke galaksije – kvazari, nisu dali rezultate.Međutim, Luis i njegov kolega dr. Brendon Bruer sa Univerziteta u Oklandu sproveli su detaljnu statističku analizu 190 kvazara koji su posmatrani tokom protekle dvije decenije i utvrdili da su se kosmička dešavanja zaista odigravala mnogo sporije u najranijem kosmosu.Astronom sa australijskog Nacionalnog univerziteta u Kanberi, profesor Brajan Šmit, koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 2011. za otkrivanje ubrzanog širenja univerzuma, naveo je da su napori njegovih kolega nesumnjivo odagnali ranije brige da se dilatacija vremena drugačije odigrava u kvazarima.

Širenje svemira, odnosno prostora, utiče i na vrijeme

Događaji u najranijim periodima kosmosa odigravali su se pet puta sporije nego danas 

Putnici i posada letjelice VSS Unity trebali bi odvesti 90-minutnu suborbitalnu vožnju do ivice svemira u četvrtak.Virgin Galactic, kompanija koju je 2004. godine osnovao britanski biznismen Ričard Brenson (Richard Branson), trebala bi obaviti svoj prvi komercijalni let do ruba svemira.Dva oficira italijanskih zračnih snaga i avionski inženjer iz Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije pridružit će se instruktoru Virgin Galactica i dvojici pilota svemirske letjelice u četvrtak na suborbitalnoj vožnji koja će ih odvesti oko 80 km iznad pustinje Novog Meksika.Let, nazvan Galactic 01, trajat će 90 minuta i dolazi dvije godine nakon prvog testnog svemirskog leta kompanije VSS Unity s punom posadom.Virgin Galactic koristi letjelicu "matičnu" s dva pilota koja polijeće s piste, dobiva veliku visinu, a zatim postavlja VSS Unity na raketni pogon koji se vine u svemir brzinom od gotovo tri Macha (tri puta brže od brzine zvuka) prije nego što se vrati na Zemlju, prenosi Al Jazzera.

Virgin Galactic koristi letjelicu "matičnu" s dva pilota koja polijeće s piste, dobiva veliku visinu, a zatim postavlja VSS Unity na raketni pogon

Virgin Galactic planira lansirati prvi komercijalni let u svemir

Cilj ograničavanja dugoročnog globalnog zagrijavanja na 1,5 stepen Celzijusa postaje sve nedostižniji, upozoravaju stručnjaci za klimu, jer zemlje ne uspijevaju odrediti ambicioznije ciljeve unatoč višemjesečnim rekordnim vrućinama na kopnu i moru. <h2>Temparature premašile rekorde</h2>Dok su izaslanici u Bonu početkom juna pripremali godišnji skup o klimi u novembru, prosječna globalna temperatura površinskog zraka bila je nekoliko dana viša od 1,5 stepeni u odnosu prema predinustrijskim razinama, objavio je evropski program za klimatske promjene Copernicus.Premda su prosječne temperature i prije premašivale prag od 1,5 stepeni, ovo je prvi put da se to dogodilo u ljeto na sjevernoj hemisferi koje počinje 1. juna. Temperature mora također su premašile rekorde za april i maj.- Istječe nam vrijeme jer je za promjene potrebno vrijeme - upozorila je klimatologinja Sarah Perkins-Kirkpatrik s australskog Sveučilišta Novog Južnog Walesa.Uoči sastanka izaslanika Kine i SAD-a, najvećih svjetskih zagađivača atmofsere, idući mjesec, temperature u Pekingu premašile su junske rekorde, a SAD su pogodili ekstremni toplinski valovi.<h2>Smrtonosno ljeto moglo bi postati uobičajeno</h2>Dijelovi Sjeverne Amerike bili su ovaj mjesec oko 10 Celzijevih stepeni topliji od sezonskog prosjeka, a dim od šumskih požara prekrio je Kanadu i istočnu obalu SAD.U Indiji, jednoj od regija koja je najviše osvjetljiva na klimatske promjene, porastao je broj umrlih zbog dugotrajnih visokih temperatura, a ekstremna vrućina pogodila je i Španiju, Iran i Vijetnam pa se strahuje da bi prošlogodišnje smrtonosno ljeto moglo postati uobičajeno.Svjetska meteorološka organizacija prognozirala je u maju da postoje 66-postotni izgledi da će do 2027. prosječna godišnja temperatura biti viša od praga od 1,5 stepen Celzijevih, koji je dogovoren u Parizu 2015., barem jednu cijelu godinu.Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora.<h2>“Okeani pogođeni četverostrukim udarom”</h2>Prosječne globalne temperature površine mora iznosile su potkraj marta 21 stepen i ostale su rekordne za to doba godine cijeli april i maj. Australska meteorološka služba upozorila je da bi temperature Pacifika i Indijskog okeana mogle biti tri stepena više od uobičajenog za oktobar.Važan faktor je globalno zagrijavanje, objasnio je profesor fizike klime Pjers Forster (Piers Forster) sa Sveučilišta u Leedsu, ali El Nino, smanjenje količine saharske prašine koja puše preko okeana i korištenje brodskih goriva s manje sumpora također tome doprinose.- Sve u svemu, okeani su pogođeni četverostrukim udarom -&nbsp; rekao je.Toplija mora mogla bi značiti i manje vjetra i kiše što će stvoriti začarani krug koje će uzrokovati još više zagrijavanja, rekla je Analisa Brako, klimatologija Tehnološkog instituta iz američke savezne države Georgije.Premda su ovogodišnje visoke temperature mora izazvane “savršenom kombinacijom” okolnosti, ekološke posljedice mogle bi potrajati, rekla je.- Okean će jako sporo reagirati jer polako akumulira toplinu, ali je i jako dugo zadržava - istakla je.

Visoke temperature vladaju i na kopnu i na moru, a zagrijavanje se intenziviralo zbog El Nina i drugih faktora

Približavamo se tački s koje nema povratka

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

<div> </div>Zahvaljujući nizu misija u proteklih nekoliko godina, uključujući Perseverance Rover koji je sletio 22. februara 2021., Mars je sve zanimljiviji astronomima, astrofizičarima i budućim astronautima.<div><div>NASA planira poslati astronaute na Mars u budućnosti, a Elon Mask stalno tvrdi da će on to učiniti prvi, ali prije svega korisno je znati koliko je točno vremena potrebno da se stigne do tamo.Mars napravi jedan krug oko Sunca svakih 687 zemaljskih dana. To znači da se udaljenost između Zemlje i Marsa mijenja svaki dan, a dva planeta su blizu jedan drugome otprilike svakih 26 mjeseci. Osim toga, budući da i Zemlja i Mars imaju eliptičnu orbitu (a Mars je eliptičniji od Zemljine), neki od naših bliskih pristupa bliži su od drugih. Posljednje značajno približavanje bilo je 6. oktobra 2020., kada je Mars bio samo 62,07 miliona kilometara od Zemlje.<h2>Vrijeme</h2>Dakle, koliko je vremena potrebno za putovanje od 54.6 miliona kilometara do Marsa? To ovisi o brzini. Na primjer, rover Perseverance putovao je brzinom od oko 39.600 kilometara na sat i putovanje je trajalo sedam mjeseci, ali to je zbog toga gdje su Zemlja i Mars bili u vrijeme kada je Perseverance lansiran i gdje su bili kada je sletio. Kad biste mogli putovati jednako brzo kao svemirska letjelica New Horizons (koja je poznata po posjetu Plutonu 2015.), potencijalno biste mogli stići do Marsa za samo 39 dana, ovisno o rasporedu planeta i brzini od 58 000 kilometara na sat do kojeg je došao New Horizons. Povijesno gledano, svemirskim letjelicama bilo je potrebno između 128 dana (Mariner 7 u preletu) i 333 dana (Viking 2 Orbiter/Lander, drugo američko slijetanje na Mars).<h2>Misije na Mars</h2>Budući da nijedan čovjek još nije putovao na Mars, ne postoje tačne brojke o tome koliko brzo je moguće ići jer morate usporiti kako se približavate Marsu. Najbolje procjene govore da će ljudske misije na Mars biti tempirane tako da iskoriste prednosti dobrog planetarnog poravnanja. Većina procjena navodi vrijeme putovanja u rasponu od 150 do 300 dana, to je pet do 10 mjeseci, a prosjek je obično oko sedam mjeseci, baš kao i rover Perseverance.<div> </div></div></div>

NASA planira poslati astronaute na Mars u budućnosti

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

Džefri Hinton, jedan od takozvanih kumova vještačke inteligencije (AI), pozvao je vlade da se umiješaju i pobrinu da mašine ne preuzmu kontrolu nad društvom.Hinton je dospio na naslovne strane u maju, kada je objavio da je napustio Google poslije decenije rada da bi slobodnije govorio o opasnostima vještačke inteligencije, ubrzo nakon što je objavljivanje ChatGPT zaokupilo maštu svijeta.Veoma cijenjeni naučnik u oblasti vještačke inteligencije, sa sjedištem na Univerzitetu u Torontu, govorio je publici u prepunoj sali na konferenciji o tehnologiji "Koližn" u tom kanadskom gradu.Konferencija je okupila više od 30.000 osnivača startupa, investitora i tehnoloških radnika, od kojih većina žele da nauče kako da upravljaju talasom vještačke inteligencije i da ne slušaju lekcije o opasnostima koje on nosi.- Prije nego što vještačka inteligencija bude pametnija od nas, mislim da ljude koji je razvijaju treba ohrabriti da ulože mnogo truda u razumijevanje kako bi mogla da pokuša da preuzme kontrolu - rekao je Hinton.<h2>Produbljenje nejednakosti</h2>- Trenutno postoji 99 veoma pametnih ljudi koji pokušavaju da poboljšaju vještačku inteligenciju i jedna veoma pametna osoba koja pokušava da shvati kako da zaustavi to da ona preuzme (sve) i koja možda želi da bude uravnoteženija - rekao je on.AI bi mogao da produbi nejednakost, dodao je Hinton, upozoravajući da rizike koje donosi vještačka inteligencija treba shvatiti ozbiljno uprkos njegovim kritičarima koji vjeruju da pretjeruje sa pričom o rizicima.- Mislim da je važno da ljudi shvate da ovo nije naučna fantastika, da ovo nije samo izazivanje straha - insistirao je on. "To je pravi rizik o kome moramo da razmišljamo i moramo unaprijed da smislimo kako da se nosimo sa njim".Hinton je također izrazio zabrinutost da će vještačka inteligencija produbiti nejednakost, sa ogromnim povećanjem produktivnosti zbog njenog korišćenja u korist bogatih, a ne radnika.- Bogatstvo neće ići ljudima koji rade. Ući će u to tako da bogatiji budu oni bogati, a ne oni siromašniji, a to je veoma loše za društvo - dodao je on.<h2>Opasnost od lažnih vijesti</h2>Također je ukazao na opasnost od lažnih vijesti koje kreiraju botovi u stilu ChatGPT-a i rekao da se nada da bi sadržaj generisan vještačkom inteligencijom mogao da bude obilježen na način sličan onome kako centralne banke označavaju vodenim žigom gotovinski novac.- Veoma je važno da pokušamo, na primjer, da sve što je lažno označimo kao lažno. Da li to možemo tehnički da uradimo, ne znam - rekao je on.Evropska unija razmatra takvu tehniku u svom zakonu o vještačkoj inteligenciji, zakonu koji će postaviti pravila za vještačku inteligenciju u Evropi, o čemu pregovaraju zakonodavci.Hintonova lista opasnosti od vještačke inteligencije u suprotnosti je sa diskusijama na konferencijama koje su bile manje o sigurnosti i prijetnjama, a više o iskorištavanju prilike stvorene pojavom ChatGPT-a.<h2>Prijetnja preuranjena</h2>Investitorica rizičnog kapitala Sara Guo rekla je da je priča o AI kao egzistencijalnoj prijetnji preuranjena i uporedila je sa "govorom o prenaseljenosti na Marsu", citirajući drugog gurua vještačke inteligencije, Endrua Nga.Ona je takođe upozorila na "zarobljavanje putem propisa" koje bi dovelo do toga da vladina intervencija zaštiti aktuelne službenike prije nego što bude imala priliku da se koristi sektorima kao što su zdravstvo, obrazovanje ili nauka.Mišljenja su se razlikovala o tome da li će trenutni generativni giganti vještačke inteligencije, koji uglavnom podržavaju Microsoft OpenAI i Google, ostati bez premca ili će novi akteri proširiti polje sopstvenim modelima i inovacijama.- Za pet godina i dalje zamišljam da ako želite da odete i pronađete najbolji, najtačniji, najnapredniji opći model, vjerovatno ćete morati da idete u jednu od rijetkih kompanija koje imaju kapital da to urade - rekla je Li Mari Brasvel iz kompanije za rizični kapital Kleiner Perkins.

Veoma je važno da pokušamo, na primjer, da sve što je lažno označimo kao lažno, rekao je

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Kako piše "Daily Mail", naučnici iz Brazila, Australije i Italije su, uz pomoć digitalnog modela, rekonstruisali Tutankamonovo lice od njegove mumificirane lobanje.Rekonstrukcija je otkrila mladalačko i živahno lice faraona koji je umro u tinejdžerskim godinama prije više od 3.000 godina.Brazilski grafički ekspert Cicero Moreš (Cicero Moraesh), koji je koautor studije, kaže da mu Tutankamon izgleda kao mlad čovek nježnog lica.- Gledajući u njega, više vidimo mladog učenika nego političara punog odgovornosti, što njegovu istorijsku ličnost čini još zanimljivijom -&nbsp; rekao je on.

<blockquote class="twitter-tweet">King Tutankhamun&#39;s face is seen for the first time in over 3,300 YEARS <a href="https://t.co/kMnwNC0ISd">https://t.co/kMnwNC0ISd</a> <a href="https://t.co/u2TBjqm30P">pic.twitter.com/u2TBjqm30P</a>&mdash; Daily Mail Online (@MailOnline) <a href="https://twitter.com/MailOnline/status/1663833923946676224?ref_src=twsrc%5Etfw">May 31, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Čuveni "dječak kralj" je otkriven zajedno sa ostalim dragocjenostima koje je pronašao britanski arheolog Hauard Karter 1922. u egipatskoj Dolini kraljeva.- To je bio detektivski posao, gdje smo spajali tragove informacija kako bismo došli do 3D modela lobanje -&nbsp; kaže Moreš.Zatim su odredili veličinu usana, poziciju očiju, visinu ušiju i prednju stranu nosa.&nbsp;- Sve projekcije su zasnovane na statističkim studijama koje su sprovedene CT skeniranjem živih pojedinaca od nekoliko različitih predaka - objašnjava.Ovo nije prvi put da su naučnici pokušali da rekonstruišu lice mladog faraona, pošto je to već učinjeno 2005. godine.Majkl Habiht (Michael Habiht), egiptolog i arheolog sa Univerziteta Flinders u Australiji, koji je koautor studije, kaže da ima mnogo sličnosti između te dvije rekonstrukcije.&nbsp;- Naša rekonstrukcija je vrlo slična onoj koju je sproveo francuski tim prije nekoliko godina. Takođe se uklapa sa historijskim opisima Tutankamona - istakao je Habiht.

Rekonstrukcija je otkrila mladalačko i živahno lice faraona

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Čulo mirisa je jedan od naših najbogatijih prozora u svijet oko nas. Igra vitalnu ulogu u onome što okusimo, našim društvenim interakcijama, pa čak i pomaže nam u otkrivanju potencijalnih opasnosti. Ali prijetnja u zraku koji udišemo možda nagriza naše mirisne moći.Mnogim ljudima je Covid-19 pokazao kako je to izgubiti osjet mirisa. Poznat kao “anosmija“, gubitak mirisa može imati značajan učinak na naše opće dobro i kvalitetu života. Međutim iznenadna respiratorna infekcija može dovesti do privremenog gubitka ovog važnog čula, vaš miris je možda godinama postupno nestajao zbog nečeg drugog – zagađenja zraka, piše BBC Future.Izloženost malim česticama onečišćenja u zraku, koje uglavnom nastaju izgaranjem goriva u vozilima, elektranama i našim domovima – ranije se povezivala s “olfaktornom disfunkcijom”, ali obično samo u radnim ili industrijskim okruženjima. No nova istraživanja sada počinju otkrivati prave razmjere i potencijalnu štetu uzrokovanu onečišćenim zrakom koji udišemo svaki dan.<h2>Izlaganje zagađenju</h2>Na donjoj strani našeg mozga, odmah iznad nosne šupljine, nalazi se olfaktorni bulbus. Ovaj osjetljivi komadić tkiva ispunjen je živčanim završecima i neophodan je za iznimno raznoliku sliku svijeta koju dobivamo iz našeg osjetila mirisa. To je također naša prva linija obrane protiv virusa i zagađivača koji ulaze u mozak. No, s ponovljenim izlaganjem zagađenju, te se brane polako troše.- Naši podaci pokazuju da postoji 1,6 do 1,7 puta veći rizik od razvoja anosmije s dugotrajnim izlaganjem opasnim česticama - istakao je rinolog na Medicinskom fakultetu u Baltimoreu. U postocima, to je povećanje od 160% do 170%.<h2>&nbsp;Jaki mirisi</h2>Jednostavno pitanje na koje je u svom istraživanju želio odgovoriti bilo je sljedeće: živi li neproporcionalan broj pacijenata s anosmijom u područjima s većim zagađenjem? Donedavno malo znanstvenih istraživanja na ovu temu uključivalo je jedno meksičko istraživanje iz 2006., koje je upotrijebilo jake mirise kave i naranče kako bi pokazalo da stanovnici Mexico Cityja – koji se često bori sa zagađenjem zraka – obično imaju lošiji osjet mirisa od ljudi koji žive u ruralnim područjima zemlje.<h2>Anosmija</h2>Uz pomoć kolega, uključujući ekološkog epidemiologa Zenju Zanga&nbsp; (Zhenyua Zhanga) koji je izradio kartu historijskih podataka o onečišćenju zraka na području Baltimorea, Ramanatan (Ramanathan) je postavio studiju slučaja kontrole podataka od 2690 pacijenata koji su bili u bolnici Džon Hopkins (Johns Hopkins) tokom perioda od četiri godine. Oko 20% imalo je anosmiju i većina nije pušila (što je važno jer je to navika za koju se zna da utječe na čulo mirisa).Utvrđeno je da su razine zagađenja zraka znatno više u četvrtima u kojima su živjeli pacijenti s anosmijom u usporedbi sa zdravim sudionicima kontrolne skupine. Čak i kada su prilagođeni prema dobi, spolu, etničkoj pripadnosti, indeksu tjelesne mase, korištenju alkohola ili duhana, nalazi su bili isti. Čak i mala povećanja izloženosti česticama onečišćenja iz okoline može biti povezana s anosmijom.Otkriće je potvrđeno u drugim dijelovima svijeta u studijama objavljenim ove godine. Jedna nedavna studija u Bresciji, u sjevernoj Italiji, na primjer, otkrila je da su nosovi tinejdžera i mladih odraslih postali manje osjetljivi na mirise što su više bili izloženi dušikovom dioksidu – još jednom zagađivaču koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva, posebno iz motora vozila. Drugo jednogodišnje istraživanje u Sao Paulu, Brazil, također je pokazalo da ljudi koji žive u područjima s većim zagađenjem česticama imaju oslabljen osjet mirisa.

Prijetnja u zraku koji udišemo možda nagriza naše mirisne moći

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Saturnov mjesec Enceladus godinama je mamio naučnike zbog mogućnosti postojanja okeana ispod debele površine leda. Sada je tome dodan i novi element: čini se da taj hladni, mračni okean sadrži oblik fosfora, esencijalni sastojak za život kakav poznajemo, piše <a href="https://www.washingtonpost.com/science/2023/06/14/saturn-moon-phosphorous-life/">Washington Post.</a>To znači da Enceladus ima jedini okean izvan Zemlje za koji se zna da sadrži svih šest elemenata potrebnih za život.Otkriće otopljenog natrijevog fosfata, objavljeno u srijedu u časopisu Nature, čini Enceladus još intrigantnijim u potrazi za nastanjivim svjetovima izvan Zemlje.<h2>Ne znači da je naseljeno</h2>Izvještaj se temelji na podacima s instrumenta na NASA-inoj svemirskoj letjelici Cassini koja je istraživala Saturn i njegove mjesece.-Sada smo doista otkrili da je podzemni okean Enceladusa najnastanjivije mjesto u Sunčevom sistemu, barem koliko mi znamo, rekao je glavni autor izvještaja Frank Postberg, profesor na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.- No to ne znači da tamo zapravo ima života, to jest, da je naseljeno, dodao je.Skromne veličine, čini se da Enceladus ima ono što naučnici nazivaju „okean sode“: gaziran je, pjenušav i slan. Postberg sugeriše da bi okus mogao biti poput sapuna. Okean je skriven ispod debelog leda, no smrznute čestice migriraju kroz pukotine u ledu i pršte u svemir. Te se perjanice ponekad nazivaju i gejzirima, no Postbergu se ne sviđa taj termin jer upućuje na erupcije tekuće vode.<h2>Godine analize</h2>Otkrivanje fosfora zahtijevalo je godine analize podataka o česticama koje su udarile u instrument letjelice Cassini dok je jurila pokraj tog ledenog mjeseca.Fosfor je jedan od šest elemenata (ugljik, vodik, dušik, kisik, fosfor, sumpor), koji zajedno s vodom i energijom čine temelj za biohemiju na Zemlji. Neophodan je za strukturu DNA i RNA te za prijenos energije u stanicama. Budući da je relativno rijedak, smatra se izuzetno važnim za život, ističe Postberg.U okeanu Enceladusa ima ga u izobilju.Uprkos velikoj udaljenosti od Sunca, ledeni mjeseci koji kruže oko Jupitera i Saturna mogu imati tekuće okeane jer dobivaju energiju od gravitacije. Mala su tijela stegnuta plimnim silama koje se stvaraju u njihovim krugovima oko ogromnih planeta, čijim se djelovanjem proizvodi unutrašnja toplina. Jupiterov stjenoviti mjesec Io, prekriven vulkanima, primjer je tog fenomena. Na Enceladusu plimno zagrijavanje možda pokreće hidrotermalne otvore slične onima koji izbacuju vodu bogatu hranjivim tvarima u okean na Zemlji.

Skromne veličine, čini se da Enceladus ima ono što naučnici nazivaju „okean sode“: gaziran je, pjenušav i slan

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Drevni virusi, koji nisu viđeni nigdje u svijetu vijekovima, ako ne i duže, prijete da postanu opasnost po čovječanstvo zbog klimatskih promjena, saopćili su naučnici.Čestice raznih bolesti su i danas zarazne u vuni mamuta, sibirskim mumijama, ostacima praistorijskih vukova, čak i u plućima žrtava raznih virusa zakopanih u zamrznutoj zemlji, prenio je "Miror".Institucije u Rusiji, Njemačkoj i Francuskoj radile su zajedno na novoj studiji, tokom koje je utvrđeno da je "rizik povećan zbog globalnog zagrijavanja, pošto će odmrzavanje permafrosta nastaviti da se ubrzava", pa bi mogle da se pojave neke bolesti koje nisu bile aktivne još od praistorije.Naučnici su prethodnih decenija otkrili nekoliko mikroba iz permafrosta koji se brzo topi, a analize pokazuju da su takozvani "zombi" virusi možda na putu da se vrate.Također, naučnici su ekshumirali tijelo žene Inuita zakopane u masovnoj grobnici žrtava virusa, u selu Brevig Mišn na Aljasci.Zahvaljujući ledenom pokrivaču, dovoljno RNK materijala iz virusa je dobro očuvano da su istraživači mogli da sekvenciraju čitav gen soja virusa iz 1918. godine.Virusi se jako dobro održavaju u arktičkim uslovima. Velike boginje su zvanično iskorijenjene, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 1980. godine.Međutim, 2004. godine, francuski i ruski naučnici našli su virus malih boginja u 300 godina staroj sibirskoj mumiji zamrznutoj u ruskoj republici Jakutiji.

Naučnici su ekshumirali tijelo žene Inuita zakopane u masovnoj grobnici žrtava virusa

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

U olupini čuvenog luksuznog prekookeanskog broda Titanik, poslije 111 godina od potonuća, pronađena je izgubljena ogrlica u olupini broda. Titanik je na svom prvom putovanju potonuo udarivši u santu leda u Atlantiku. Tom prilikom stradalo je više od 1.500 ljudi.Napravljena je od zuba megalodona, zuba džinovske prahistorijske ajkule i malog udjela zlata. Pronašli su je pripadnici organizacije “Magelan”. Inače, ova organizacija bavi se podvodnim istragama i mapiranjem morskog dna.Ogrlica je slučajno pronađena tokom snimanja olupine Titanika za potrebe dokumentarnog filma.- Pronađena ogrlica je raskošno lijepa, a ovakva otkrića oduzimaju dah – istakao je izvršni direktor organizacije “Magelan” Ričard Parkinson.

Inače, megalodon je vrsta koja je izumrla prije 3,6 miliona godina. Neki primjerci bili su dugački i do 18 metara. Bili su brži od bilo koje danas žive ajkule i dovoljno veliki da pojedu orku u samo pet zalogaja.Ogrlica je još u olupini broda, jer SAD i Velika Britanija treba da daju specijalno odobrenje da se ona izvuče iz potonulog broda.Istraživači će uz pomoć vještačke inteligencije pokušati da ustanove kome je ogrlica tačno pripadala.

Napravljena je od zuba megalodona, zuba džinovske prahistorijske ajkule i malog udjela zlata

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina je poslala tri astronauta na svoju svemirsku stanicu Tiangong i prvi put u sklopu svog svemirskog programa lansirala astronaute civile u svemir. Misija Shenzhou-16 poletjela je iz centra za lansiranje satelita Jiuquan u utorak ujutro u pustinji Gobi na sjeverozapadu zemlje, javlja Xinhua, prenosi AFP. Kina je u utorak poslala tri astronauta u svoju sada potpuno operativnu svemirsku stanicu kao dio rotacije posade u petoj misiji s ljudskom posadom u kinesku svemirsku ispostavu od 2021. godine, izvještavaju državni mediji.- Lansiranje je bilo potpuno uspješno i astronauti su u dobrom stanju - rekao je Zou Lipeng, direktor centra Jiuquan.Posada će se nakratko preklapati sa tri astronauta koji se trenutno nalaze na stanici Tiangong, koji će se potom vratiti na Zemlju nakon što završe svoju šestomjesečnu misiju.Deseci zaposlenih iz svemirskog programa, od kojih mnogi žive u kompleksu, izašli su posmatrati lansiranje, snimajući selfije s raketom u pozadini i mašući kineskim zastavama.Ispustili su glasne uzvike dilvljenja, vičući „sretno“ i mahali dok je raketa poletjela u oblaku dima.Na čelu posade je komandant Jing Haipeng, koji je na svojoj četvrtoj misiji. U letjelici su i inženjer Zhu Yangzhu i profesor Univerziteta Beihang Gui Haichao, prvi kineski civil u svemiru.Posada će ostati na brodu Tiangong oko pet mjeseci, tokom kojih će provoditi naučne eksperimente, uključujući "visoko precizne svemirsko-vremensko-frekventne sisteme, opću relativnost i porijeklo života, navodi Kineska svemirska agencija za operacije s posadom (CMSA).

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

Webbova zadivljujuća 3D vizuelizacija: Kosmička evolucija kroz 5.000 galaksija

Globalno zagrijavanje utiče na smanjenje mozga

Događaji u najranijim periodima kosmosa odigravali su se pet puta sporije nego danas

Virgin Galactic planira lansirati prvi komercijalni let u svemir

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina lansirala letjelicu Shenzhou-16 s tročlanom posadom prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong

Nauka

Muški majmuni češće imaju seks s drugim mužjacima nego sa ženkama

"Podzemne klimatske promjene" prijete destabilizaciji zgrada

Upitna popularna teorija: Neočekivani utjecaj globalnog zagrijavanja na veličinu ribe

Webbova zadivljujuća 3D vizuelizacija: Kosmička evolucija kroz 5.000 galaksija

Globalno zagrijavanje utiče na smanjenje mozga

Događaji u najranijim periodima kosmosa odigravali su se pet puta sporije nego danas

Virgin Galactic planira lansirati prvi komercijalni let u svemir

Studija klimatskih promjena: Približavamo se tački s koje nema povratka

Koliko vremena treba da biste stigli do Marsa

"Kum" vještačke inteligencije pozvao vlade da zaustave mašine prije nego što preuzmu društvo

Pogledajte kako je izgledao Tutankamon: Naučnici "oživjeli" faraona

Nauka pokazuje: Evo zašto ljudi gube čulo mirisa

Veliko otkriće NASA-e: Jedini okean izvan Zemlje sadrži oblik fosfora

Nauka pokazala da drevni virusi prijete čovječanstvu

Nakon 111 godina od potonuća: U olupini Titanika pronađena neobična ogrlica

Kina lansirala letjelicu Shenzhou-16 s tročlanom posadom prema svojoj svemirskoj stanici Tiangong