NASA je saopćila da je pronašla čitav solarni sistem sa puno planeta sličnim Zemlji.

Otkriće dvije nove planete oko zvijezde Kepler-90, koja izgleda poput našeg Sunca, znači da taj udaljeni solarni sistem ima isti broj planeta kao naš.

Zvijezda i solarni sistem su već od ranije bili poznati, ali je proboj donijelo otkriće dva nova svijeta, što je urađeno uz pomoć Guglove tehnologije vještačke inteligencije.
&nbsp;To između ostalog znači i da je moguće da se čitavi svjetovi i solarni sistemi kriju među već sakupljenim podacima, ali da ih nismo primijetili jer jednostavno bilo previše signala.&nbsp;
- Kao što smo i očekivali, postoje uzbudljiva otkrića u arhivama podataka sa Keplera, koja samo čekaju prave alate i tehnologiju da ih otkriju - kazao je Pol Herc, direktor NASA odjeljenja za astrofiziku u Vašingtonu.

NASA je upravo pronašla čitav solarni sistem koji je sličan našem

Naučnici su prvi put uspjeli da isprave deformaciju na proteinu koja izaziva Hantingtonovu bolest - u pacijentov likvor (moždano-kičmenu tečnost) ubrizgan je lijek kojim je smanjen nivo otrovnog proteina u mozgu.

Profesor kliničke neurologije sa londonskog univerzitetskog koledža ističe da je efikasnost novog eksperimentalnog lijeka - "bez presedana". 

- Prvi put imamo terapiju koja pruža oboljelima nadu da se napredovanje ove opake bolesti može usporiti ili spriječiti - rekla je. 

Ona ističe da se još ne može govoriti o lijeku, te da su potrebna dalja istraživanja kako bi se ustanovilo može li se promjenom deformacije na pomenutom proteinu promijeniti i tok bolesti.&nbsp;Naučnici su strahovali da bi lijek mogao izazvati meningitis (upala mozga), ali do toga nije došlo.&nbsp;Studija, u kojoj je učestvovalo 46 pacijenata, sprovedena je u Centru za eksperimentalnu neurologiju "Leonard Volfson" u londonskoj državnoj bolnici za neurologiju i neurohirurgiju.&nbsp;&nbsp;
Hantingtonova bolest je posljedica genetske mutacije i uzrokuje je greška u dijelu DNK koji se zove Hantingtonov gen. 

Genetska greška oštećuje protein i pretvara ga u "ubicu" moždanih ćelija.&nbsp;Ova progresivna neurodegenerativna nasljedna bolest utječe na mentalne sposobnosti pojedinca i koordinaciju pokreta.&nbsp;Simptomi i znakovi bolesti obično počinju u dobi od 35 do 50 godina. Demencija ili psihijatrijski poremećaji depresija, apatija, iritabilnost, anhedonija, asocijalno ponašanje, bipolarni poremećaj ili šizofrenija razvijaju se istovremeno sa poremećajem pokreta.&nbsp;&nbsp;
Pojavljuju se i abnormalni pokreti: trzanje udova, živahan hod, nemogućnost obuzdavanja motoričkih radnji kao što su plaženje jezika, grimase lica, ataksija i distonija. 

Sa pogoršanjem hod postaje nemoguć, gutanje otežano, a demencija izrazita. 

Pacijenti obično umiru deset do dvadeset godina nakon pojave simptoma.&nbsp;Novu terapiju je razvila firma "Džonas farmaceutikls" (Jonas Pharmaceuticals), navode naučni portali.

Naučnici na pragu lijeka za Hantingtonovu bolest

Eksperti iz cijele Evrope saopćili su da uspjeli da snime prirodan zvuk planete Zemlje koji im uspješno izmiče već decenijama.
Za zvuk se zna još od 1959. godine, ali sve do 1998. stručnjaci nisu mogli da dokažu da je on stvaran. Svi dosadašnji pokušaji bilježenja su propali jer je svaki snimljen na zemlji. Kako bi se zvuk "uhvatio", bilo je potrebno snimiti ga na samom dnu okeana.&nbsp;Istraživači iz Velike Britanije, Francuske i Njemačke proučavali su ovaj fenomen 11 mjeseci na dnu Indijskog okeana, istočno od Madagaskara.
Podaci su bilježeni između 2012. i 2013. godine kada su stručnjaci napokon uspjeli da lociraju lokacije na kojima je moguće čuti ovaj specifičan zvuk.
Uprkos tome, zvuk je i dalje ostao nečujan ljudskom uhu, jer je frekvencija 10.000 puta niža od one na koju čulo sluha registruje. I pored novih zapažanja, još uvijek nije poznato šta ga uzrokuje.&nbsp;Mnogi vjeruju da su u pitanju talasi koje pravi okean, dok ima i onih koji smatraju da ih prouzrokuju promjene u atmosferi.
Spar Veb sa Univerziteta u Kolumbiji je jedan od onih koji tvrdi da misteriozni zvuk proizvode talasi.&nbsp;"Zahvaljujući korištenim instrumentima utrđeno je da se zvuk čuje sve vrijeme. Promjene u atmosferi nastaju veoma sporo, pa ne mogu da budu uzrok", ističe Veb.

Ovakvi zvuci bi trebalo da pomognu naučnicima da dođu do novih saznanja o unutrašnjosti Zemlje. Veb dodaje da ih je moguće registrovati iz različitih dijelova svijeta, prenosi B92.net.

Naučnici zbunjeni zbog misterioznog zvuka iz unutrašnjosti Zemlje

Nova posada od tri astronauta kreće 17. decembra na Međunarodnu svemirsku stanicu, a jedan od njih, Rus Anton Škaplerov, imat će posebnu misiju - morat će se igrati "žmire".

Svemirska misija kreće u orbitu ruskom letjelicom "Sojuz MS-07", a, osim Škaplerova, u ekipi su Amerikanac Skot Tingli (Scott Tingley) i Japanac Norišige Kanaj (Norishige Kanai).

Članovi posade nastavit će eksperimente koji se trenutno odvijaju na Međunarodnoj svemirskoj stanici, ali će Škaplerov imati jedan vrlo poseban i "zabavan zadatak" - igrat će se "žmire" sa Zemljom.&nbsp;Anton će nositi poseban senzor koji će omogućiti Centru za kontrolu misije da ga locira u različitim područjima stanice.&nbsp;On će morati da se krije od ostatka čovječanstva u okviru eksperimenta pod nazivom "Vizir", čiji je cilj testiranje sistema za praćenje astronauta.&nbsp;
Taj sistem bit će korišten u slučaju opasnih situacija, uključujući požar.

Međunarodna svemirska stanica je "kuća" veličine 110 puta 70 metara. U hitnim slučajevima astronaut može biti blokiran u bilo kojem dijelu i mogao bi dospjeti u životnu opasnost.

Kako bi to bilo izbjegnuto, bit će proveden eksperiment "Vizir" da bi stručnjaci na Zemlji koji upravljaju letom mogli u svakom trenutku odrediti lokaciju astronauta.
 Četiri prijemnika signala iz senzora radit će na ruskom modulu "Zvijezda" i obezbjeđivati podatke za sve sisteme za održavanje života Međunarodne svemirske stanice - oni će prenositi informacije o lokaciji Škaplerova.&nbsp;
U budućnosti, naučnici planiraju da postave slične odašiljače na sve module Međunarodne svemirske stanice, navodi "Ruska riječ".

Astronaut Škaplerov u posebnoj misiji

Novootkriveni "plivajući" dinosaurus, veličine ćurke, imao je vrat sličan labudovom, zube kao krokodil, nožna peraja slična onima kod pingvina i noge koje su mu omogućavale kretanje po kopnu.

Naučnici koji su identificirali novopronađenu vrstu, koristili su rendgenske zrake kako bi bili sigurni da, skoro kompletan, skelet ne predstavalja samo gomilu nepovezanih kostiju.

-&nbsp;Izgledao je kao venzemaljac, kao gomila stvari koje bi možda mogle da se sastave zajedno - izjavio je jedan od autora studije o novopronađenim ostacima "plivajućeg" dionosaurusa, za New York Times.&nbsp; 
Ta pretpostavka možda bi mogla i tako da se protumači, budući da je 75 miliona godina star fosil, pronađen u Mongoliji, prethodno bio prodat na crnom tržištu, prije nego što je dospiou ruke međunarodnog tima naučnika.
&nbsp;Oni tvrde da je fosil autentičan i da je riječ o tek drugom "plivajućem" dinosurusu ikada pronađenom, inače srodniku velocireptora (označenom kao Halszkaraptor escuilliei).&nbsp;
Životinja je imala kljun sličan guščijem i senzorne nerve kao krokodil, kojima se koristio da bi pratio kretanje u vodi. Kukasti zubi i dugački vrat pomagali su mu da lako lovi ribu neposredno ispod površine vode jezera i rijeka, kroz koju se kretao pomoću nožnih peraja. U tome su mu pomagali i dugački nožni prsti.

Ovaj dinosaurus je jaja polagao na kopnu. Njegovo otkriće veoma je iznenađujuće za naučnike, budući da svi njegovi aspekti još uvijek treba da budu istraženi.

-&nbsp;Čak i na dobro poznatim lokalitetima još uvijek postoji mogućnost da nove životinje budu pronađene, što pokazuje njihovu nevjerovatnu raznovrsnost, koju nikada ranije nismo ni očekivali - zaključuje koautor studije.&nbsp; 
Po završenom proučavanju, koje se odvija u Belgiji, fosil će biti vraćen u Mongoliju.

Otkriven najrjeđi dinosaurus

Na Univerzitetu Berkli u Kaliforniji istraživači su razvili tehnologiju koja omogućava robotima da koriste predmete sa kojima se nikad prije nisu sreli.

Ova tehnologija bi mogla pomoći automatskim automobilima da predvide prepreke na putu kao i da osposobi robote da pomažu u kućnim poslovima, prenosi “Eurekalert”.
&nbsp;Za sada je ovo predviđanje jednostavno - mogu da anticipiraju samo nekoliko sekundi budućnost, ali to je dovoljno da robot shvati kako da pomjeri predmete na stolu bez prepreka, tvrde istraživači.&nbsp;
Ideja je da robot nauči obavljati svakodnevne zadatke bez ikakve pomoći, ili prethodnih znanja iz fizike, o svojoj okolini i predmetima.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Robots that can see into their future developed: Using this technology, called visual foresight, the robots can predict what their cameras will see if they perform a particular sequence of movements. <a href="https://t.co/zqVpXtmC5A">https://t.co/zqVpXtmC5A</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/InternetOfThings?src=hash&ref_src=twsrc%5Etfw">#InternetOfThings</a> <a href="https://t.co/WMucbW4Dn4">pic.twitter.com/WMucbW4Dn4</a>— Craig Brown, PhD (@craigbrownphd) <a href="https://twitter.com/craigbrownphd/status/938015151822815233?ref_src=twsrc%5Etfw">December 5, 2017</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

- Na isti način na koji mi možemo da zamislimo kako ćemo nekom radnjom da pomjerimo predmete u našem okruženju, isti metod omogućava robotu da predvidi kako će različito ponašanje utjecati na svijet oko njega - rekao je asistent sa Berklijevog Odjeljenja za elektronsko inženjerstvo i računarske nauke Sergej Levin.
Robot koristi model „proučavanja okoline” putem videokamere kako bi naučio da izbjegne prepreke i pomjeri predmete.


Naučnici sa Berklija nastavljaju istraživati i razvijaju metode za još složenije zadatke kao što su biranje i postavljanje predmeta na određeno mjesto kao i kako da koriste meke predmete kao što su tkanina i konopac.

Roboti koji predviđaju budućnost

Nakon 37 godina mirovanja u svemiru, četiri generatora sonde Voyager 1, najdaljeg objekta koji je stvorio čovjek, ponovo su uključena, saopćila je NASA.
- Zahvaljujući ovom podvigu "Voyageru 1 će se produžiti život za dvije do tri godine - istakla je Suzan Dod (Suzanne Dodd), vođa projekta NASA-e.
Pomoću tih potisnika Voyager 1 će se okrenuti u smjeru Zemlje kako bi njegove antene mogle da komuniciraju s našom planetom.
Promijenila je historiju astronomijeSonda Voyager 1, koja je od svog lansiranja prije 40 godina promijenila historiju astronomije, putuje kroz međuzvjezdani prostor brzinom od gotovo 17 kilometara u sekundi i trenutno je više od 21 milijardu km udaljena od Zemlje.
Ponovno uključivanje potisnika na toj udaljenosti bilo je, dakle, velik izazov.

Da bi to ostvarili, stručnjaci NASA-e su morali da "prouče računarske programe kodirane u jeziku koji više nije u upotrebi", rekao je glavni inženjer Kris Džouns (Chris Jones).
Naučnici su čekali 19 sati i 35 minuta da rezultat njihovog istraživanja brzinom svjetlosti pređe ogromnu udaljenost između sonde i naše planete, nakon čega su u sredu zaključili da je njihov zadatak uspio.


Voyager 2
Tako će od januara ova četiri potisnika raditi kao zamjena za potisnike za koje su inženjeri utvrdili da od 2014. gube funkciju.
S obzirom na uspjeh projekta Voyagera 1, NASA planira da slično ispitivanje sprovede na Voyageru 2, sestrinskoj sondi, čiji su potisnici ipak u boljem stanju.

Nevjerovatan poduhvat: NASA ponovo uključila motore Voyagera

Naučnici su pronašli fosilne ostatke morske krave koja je živjela u plitkim vodama Kanarskih ostrva u Južnoj Kaliforniji prije više od 25 miliona godina.

Ostaci lobanje i rebara pronađene su ljetos na ostrvu Santa Rosa, nedaleko od Los Anđelesa, saopćila je služba Nacionalnog parka. 

Pronađeni fosilni ostaci možda su pripadali nepoznatoj vrsti morske krave, naveli su naučnici, dodajući da će za tačne informacije morati da sačekaju rezultate analize lobanje. 
U blizini su pronađeni ostaci još najmanje četiri morske krave. To su životinje cilindričnog oblika koje se hrane biljkama i žive u plitkoj vodi.&nbsp;&nbsp;
Jedini živi primjerci su dugonge. 

Dva istraživača iz Američkog geološkog instituta pronašli su lobanju i rebra morske krave, koje je otkrila erozija, dok su obilježavali posljedice zemljotresa. 

Oni se nadaju da će pronaći zube, što bi moglo pomoći u određivanju ishrane te životinje i starosti kada je uginula.

Pronađen fosil morske krave star 25 miliona godina

Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (NASA), izumjela je novu vrstu točkova izrađenih od legure nikla i titanija, za svoja rover vozila.

Naime, NASA je na internetu predstavila video na kojem je snimljen njihov novi izum, točak od legure nikla i titanija koji ima memorijski sistem, odnosno, nakon što pređe preko prepreke, vraća se u svoj prvobitni oblik. Ova vrsta točkova namijenjena je prije svega za vozila Svemirske Agencije (rovere) koja se šalju u istraživačke misije na druge planetama. Naime, kako tamo nema puteva, a teren je često veoma nepristupačan, lakše je i jeftinije koristiti točkove koji ne mogu da trajno promjene svoj oblik.

NASA je također postavila i video snimak takvog točka montiranog na terenskom vozilu, čisto da pokaže da on može funkcionirati i na Zemlji. To je za svaku pohvalu, ali s obzirom da pola kilograma titanija košta oko 2.500 dolara, male su šanse da će ljudi kupovati točkove bez guma.

NASA ponovo izmislila točak

Morski sunđeri najstarije su u rodoslovnom stablu među svim neizumrlim životinjskim vrstama na planeti, zaključili su britanski naučnici, koji su okončali višegodišnje žučne rasprave o tom pitanju.

Nedavo sprovedene genetske analize upućivale su na nekoliko zaključaka, čineći naučnike neodlučnim u odgovoru na pitanje da li su sunđeri ili žarnjaci (meduze) stariji kada je u pitanju rodoslovno stablo neizumrlih životinja na planeti. 

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Current Biology. 

Zahvaljujući novom istraživanju koje je sproveo profesor David Pisani sa Fakulteta za biološku nauku i proučavanje Zemlje Univerziteta u Bristolu, sa velikom je sigurnošću zaključeno da su najstarije životinje na planeti ipak sunđeri. 

Naučnici su istraživanjem utemeljenim na analizi strukturnih sekvencija bioloških makromolekula (DNK, proteini i drugi) zaključili da su sunđeri na samom dnu genetskog stabla svih životinja naše planete, prenosi Hina. 
Indicije koje su upućivale na to da su meduze najstariji živi višećelijski organizmi pojavile su se 2008. u prvoj analizi filogenije proširenoj na životinjsko porijeklo.&nbsp;

Naučnici uvjereni: Ovo je najstarija životinjska vrsta na planeti

Arheolozi vjeruju da su pronašli mjesto prvog iskrcavanja Julija Cezara na tlu današnje Britanije, u Kentu.

Vjeruje se da se rimski general iskrcao u zaljevu Pegvel u regiji Tanet. Do sada je tačno mjesto iskrcavanja bilo nepoznato. Ono se danas nalazi oko kilometar unutar kopna, ali u Cezarovo doba bilo je na obali.

Arheolozi tvrde da se lokacija poklapa s opisom samog Cezara po kojem je vidljiva s mora, ima velik otvoreni zaljev, a iznad nje je povišen dio, odnosno brdo koje je poput osmatračnice, piše BBC.
&nbsp;Cezarova vojska je ondje odmah izgradila manju utvrdu, a znanstvenici sa Univerziteta lester tvrde da su otkrili mjesto iskrcavanja.&nbsp;
Arheolozi su pronašli rimsko koplje i grnčariju u obližnjem selu Ebsflit, a većina predmeta datira iz prvoga stoljeća prije nove ere. Površina baze bila je oko 50 jutara, a glavna joj je namjena bila zaštititi Cezarovu flotu, koja je bila izvučena na obalu. Na samoj lokaciji pronađen je odbrambeni jarak, što upućuje na to da je riječ o vojnoj utvrdi. Oblik samog jarka sličan je rimskim utvrdama u Alesiji u Francuskoj.

Prva Cezarova invazija izvedena 55. godine prije nove ere bila je neuspješna s obzirom na to da su Rimljani naišli na snažan otpor tamošnjih stanovnika Brita, ali iduće 54. godine stanje je bilo drukčije. Unatoč tome, Cezar nikada nije uspostavio okupacijske snage na britanskom tlu. Njegovo iskrcavanje u Kentu olakšalo je Rimljanima osvajanje dijelova Britanije gotovo stotinu godina kasnije kada je počela stalna rimska okupacija Velike Britanije, koja je uključivala Vels i dijelove Škotske, a trajala je gotovo 400 godina, prenosi Hina. 

Cezar se u Italiju vratio kao junak nakon slavnog prijelaza rijeke Rubikon 49. godine prije nove ere, a da prethodno nije raspustio vojsku, što je predstavljalo uvredu za rimski Senat.

Arheolozi otkrili mjesto prvog iskrcavanja Julija Cezara u Velikoj Britaniji

Na sjeverozapadu Kine naučnici su danas otkrili fosile 215 jaja pterosaurusa, među kojima 16 sa djelimičnim ostacima embriona.

Najnovije otkriće donijelo je dokaze da su ovi leteći reptili, koji su živjeli zajedno sa dinosaurusima, rađali mladunce koji u ranim fazama života nisu mogli da lete i bila im je potrebna roditeljska njega, prenosi Reuters.

Fosili stotina muških i ženskih odraslih jedinki vrste Hamipterus tianshanensis koja se hranila ribom pronađeni su pored fosila mladunaca i jaja u autonomnom regionu Sinđijang Ujgru, čime je ta vrsta, koja je živjela prije 120 miliona godina u periodu krede, možda postala najizučenija među svim pterosaurusima.

-&nbsp;Želimo da ovaj region nazovemo ''Raj pterosaurusa" - rekao je paleontolog Šunsing Ðijang sa Instituta za paleontologiju kičmenjaka i paleoantropologiju Kineske akademije nauka.&nbsp; 
Odrasle jedinke ove davno izumrle vrste imale su krijestu na izduženoj glavi, oštre zube i raspon krila veći od tri i po metra.&nbsp;Do sada nije pronađeno nijedno jaje pterosaurusa sa embrionima očuvanim u tri dimenzije.&nbsp;
Inače, pterosaurusi su bili prvi leteći kičmenjaci na Zemlji, napominje britanska agencija, pišu nezavisne.com.

U Kini pronađeni fosili 215 jaja pterosaurusa

Zbog sve češćih erupcija, vulkani predstavljaju mnogo veću prijetnju po čovječanstvo nego što se ranije mislilo, upozoravaju naučnici iz Velike Britanije.Analizirajući vulkansku aktivnost u prethodnih 100.000 godina, istraživači sa Univerziteta u Bristolu napravili su hronologiju supererupcija, koje mogu proizvesti oko 1.000 gigatona lave. 

Vulkan Jelouston u Vajomingu u SAD označen je kao supervulkan, čija bi erupcija mogla u potpunosti da promijeni postojeću klimu na Zemlji. U studiji naučnika iz Bristola navodi se da se katastrofalne erupcije događaju na svakih 17.000 godina. 

- U prethodnoj analizi iz 2004. godine pisalo je da se ovakve erupcije događaju na svakih 45 ili više hiljada godina. Sada se to umnogome promjenilo - kaže Džonatan Rudžer, jedan od istraživača. 

Posljednje dvije supererupcije bile su prije 30 i prije 20.000 godina. 

- Imali smo sreće što se nijedna erupcija od tada nije dogodila. Ali, važno je da to i cijenimo. Priroda nije uvijek precizna, zato moramo da budemo obazrivi, jer prijetnja uvijek postoji - nastavlja. 

Još 2014. godine naučnici iz SAD upozorili su da vulkan u Jeloustonu „ključa“, a da bi u slučaju njegove erupcije gradovi u krugu od 300 milja bili potpuno prekriveni pepelom do koljena.

Katastrofa koja se može desiti planeti mnogo prije vremena

Skelet vunastog mamuta star 15.000 godina, izumrlog džina iz ledenog doba, bit će u decembru ponuđen na prodaju na aukciji u Lionu.
&nbsp;Skeleton visinom premašuje tri metra sa dvije kljove dužine, također, po tri metra i težine 160 kilograma, rekao je ekspert Erik Mikeler.&nbsp;
-&nbsp;Ovdje imamo specifičan primjerak, prvenstveno zbog svoje veličine. Ovo je veoma veliki primjerak - rekao je Mikeler.&nbsp; 
Potancijalni kupci skeleta, procijenjene vrijednosti od 450.000 do 490.000 eura, su muzeji, fondacije, privatni kolekcionari ili kompanije.

Skelet mamuta prodat je 2006. godine za 150.000 eura i postavljen je u vinskom podrumu u regionu Gar (Gard).
&nbsp;Aukcija je zakazana za 16. decembar.

Skelet mamuta star 15.000 godina na aukciji

Na vanjskim površinama Međunarodne svemirske stanice pronađena je živa bakterija koja je vanzemaljskog porijekla, prenose mediji.Ruski kosmonaut Anton Škaplerov kazao je da bakterija nije bila tamo tokom lansiranja stanice 1998. godine, te da je vjerovatno “doletjela iz svemira”.

Bakteriju su testirali na stanici koja se nalazi u Zemljinoj orbiti i, nakon što su se uvjerili da nije štetna za ljude, prevezli su je na Zemlju, kako bi je detaljnije proučili.

<blockquote class="twitter-tweet" data-lang="en">Russian cosmonauts find bacteria on the hull of the ISS that&#39;s not from Earth <a href="https://t.co/NiyWD4LlEr">https://t.co/NiyWD4LlEr</a> <a href="https://t.co/YbSc6xBBDt">pic.twitter.com/YbSc6xBBDt</a>&mdash; Mirror Tech (@MirrorTech) <a href="https://twitter.com/MirrorTech/status/935161190791204868?ref_src=twsrc%5Etfw">November 27, 2017</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

Nije opasna za ljude

- Ispalo je da ti brisevi sadrže bakteriju koje nije bilo tokom lansiranja stanice - kazao je Škaplerov.

Dodao je kako su započela istraživanja i da se za sada čini da ne predstavljaju opasnost.&nbsp;Ruski astronaut, koji će u decembru otići na treću misiju na ISS, kao dio Ekspedicije 54, tvrdi kako svemirska bakterija nije opasna za ljude.&nbsp;- Ranije se događalo da se bakterije sa Zemlje prenesu na ISS, slučajno bi je unijeli na tablet računaru, zajedno s različitim materijalima koje su smjestili u stanicu, kako bi proučavali ponašanje materijala u svemiru - objasnio je Škaplerov.

Otkrili su da bakterije preživljavaju i vakuum nakon što su poslate sa Zemlje.

Naučnici sa Univerziteta Kolorado su otkrili da neke bakterijske ćelije mijenjaju oblik u svemiru kako bi preživjele napade uobičajenih lijekova koji ih uspješno ubijaju na Zemlji.

Drugačije ponašanje u svemiru

- Znamo da se bakterije drugačije ponašaju u svemiru i potrebne su veće koncentracije antibiotika kako bi bile ubijene - rekao je naučnik Luis Zea, glavni autor tog istraživanja.

Tokom eksperimenata sproveli su sistematsku analizu mijenjanja fizičkog izgleda bakterije.&nbsp;Proučavali su bakteriju Ešerihiju koli.&nbsp;Rezultat istraživanja podigao je zabrinutost ne samo zbog astronauta koji su često izloženi u svemiru, nego i zbog svih stanovnika Zemlje, piše cdm.me.

Pronađena živa bakterija vanzemaljskog porijekla

Zemlja je sve više zagađena vještačkom svjetlošću, a taj fenomen pogoršava nova tehnologija proizvodnje sijalica sa svjetlećom diodom (LED), pokazuje analiza satelitskog posmatranja.

Zbog svjetlosnog zagađenja, u kojem živi više od 80 posto čovječanstva, trećina stanovnika Zemlje neće nikad vidjeti Mliječni put, ističu naučnici.

Stručnjaci čiji su radovi objavljeni u časopisu "Naučni izazovi" utvrdili su da se od 2012. do 2016. godine osvijetljenost Zemlje povećavala i po količini i po jačini, oko dva posto za godinu.&nbsp;Zagađenje vještačkom svjetlošću primijećeno je gotovo svuda, upozoravaju naučnici.&nbsp;
Studija Instituta za geofizičko istraživanje u Potsdamu, u Njemačkoj, proučavala je efekte prelaza na LED sijalice koje troše drastično manje električne energije.

Potvrđeno je da povećanje količine vještačke svjetlosti djeluje na ljudsko zdravlje, životinje i biljke.
&nbsp;Pošto LED sijalice proizvode istu količinu svjetlosti sa mnogo manje električne energije, stručnjaci su mislili da će se troškovi za javnu rasvjetu u gradovima smanjiti.&nbsp;
Međutim, naučnici zaključuju da se ušteđen novac ulagao u postavljanje više jedinica vanjske rasvjete.

Sada se naučnici nadaju da će ovi rezultati skrenuti pažnju na brojne posljedice prekomjerne upotrebe vještačke svjetlosti na prirodu.

NASA je upravo pronašla čitav solarni sistem koji je sličan našem

Naučnici na pragu lijeka za Hantingtonovu bolest

Naučnici zbunjeni zbog misterioznog zvuka iz unutrašnjosti Zemlje

Astronaut Škaplerov u posebnoj misiji

Otkriven najrjeđi dinosaurus

Roboti koji predviđaju budućnost

Nevjerovatan poduhvat: NASA ponovo uključila motore Voyagera

Pronađen fosil morske krave star 25 miliona godina

NASA ponovo izmislila točak

Naučnici uvjereni: Ovo je najstarija životinjska vrsta na planeti

Arheolozi otkrili mjesto prvog iskrcavanja Julija Cezara u Velikoj Britaniji

U Kini pronađeni fosili 215 jaja pterosaurusa

Katastrofa koja se može desiti planeti mnogo prije vremena

Skelet mamuta star 15.000 godina na aukciji

Pronađena živa bakterija vanzemaljskog porijekla

LED sijalice utječu na zdravlje prirode i ljudi

Nauka

NASA je upravo pronašla čitav solarni sistem koji je sličan našem

Naučnici na pragu lijeka za Hantingtonovu bolest

Naučnici zbunjeni zbog misterioznog zvuka iz unutrašnjosti Zemlje

Astronaut Škaplerov u posebnoj misiji

Otkriven najrjeđi dinosaurus

Roboti koji predviđaju budućnost

Nevjerovatan poduhvat: NASA ponovo uključila motore Voyagera

Pronađen fosil morske krave star 25 miliona godina

NASA ponovo izmislila točak

Naučnici uvjereni: Ovo je najstarija životinjska vrsta na planeti

Arheolozi otkrili mjesto prvog iskrcavanja Julija Cezara u Velikoj Britaniji

U Kini pronađeni fosili 215 jaja pterosaurusa

Katastrofa koja se može desiti planeti mnogo prije vremena

Skelet mamuta star 15.000 godina na aukciji

Pronađena živa bakterija vanzemaljskog porijekla

LED sijalice utječu na zdravlje prirode i ljudi