Američki operater Consumer Cellular pokrenuo je novi brend "SpeakEasy", kreiran s ciljem da starijim osobama maksimalno olakša korištenje mobilnih tehnologija. U ponudi su dva jednostavna uređaja:SpeakEasy Flip, preklopni telefon s velikim tipkama, kontrolom zvuka na prednjoj strani i izuzetno glasnim zvučnikom.&nbsp;Mjesečna pretplata iznosi od 14,95 dolara, a uključuje 500 MB.

SpeakEasy Smart, pametni telefon sa svijetlim ekranom i pojednostavljenim Android sistemom koji nudi krupne ikone za najvažnije funkcije poput poziva, poruka i kamere. Mjesečna pretplata počinje od 19,95 dolara, a uključuje 3 GB.Oba uređaja koriste prilagođeni, jednostavni softver kako bi starijim korisnicima omogućili lakše povezivanje bez komplikovanih menija.

Oba uređaja koriste prilagođeni, jednostavni softver kako bi starijim korisnicima omogućili lakše povezivanje bez komplikovanih menija

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Digitalna privatnost jedna je od tema koja posljednjih godina izaziva sve veću pažnju javnosti.&nbsp;Razvojem društvenih mreža, mobilnih aplikacija, cloud servisa i umjetne inteligencije količina podataka koju svakodnevno ostavljamo iza sebe nikada nije bila veća. Istovremeno, raste i zabrinutost zbog toga ko tim podacima raspolaže, koliko dugo ih čuva i na koji način ih koristi.Naš sagovornik je Edvin Šabanović, DevOps inženjer u kompaniji Net Solution d.o.o., sa više od 20 godina iskustva u oblasti informacionih tehnologija, infrastrukture, telekomunikacija i informacione sigurnosti. Tokom karijere radio je na razvoju i održavanju kompleksnih IT sistema, a danas je dio tima sarajevske kompanije koja je regionalni lider u integraciji IPTV, OTT i DVB rješenja za telekom operatere i medijske kuće.Prema njegovim riječima, pravo na privatnost formalno postoji, ali je potpuna privatnost u digitalnom svijetu sve teže ostvariva.- Pravo na privatnost postoji, ali potpuna privatnost uglavnom ne. Građani imaju pravo na privatnost, ali koriste resurse koje kontrolišu drugi. U trenutku kada koristiš cloud, društvene mreže, mobilnu mrežu ili pretraživač, dio kontrole prepuštaš nekome drugom - rekao je Šabanović za „Avaz“.Iako se često govori o vlasništvu nad podacima, on smatra da je stvarnost mnogo složenija od onoga što propisuju zakoni. Korisnici formalno posjeduju svoje podatke, ali kompanije raspolažu njihovim kopijama, analizama i profilima nastalim na osnovu ponašanja na internetu. Upravo ti profili danas predstavljaju jednu od najvrjednijih roba digitalne ekonomije.<h2>Skrivena cijena</h2>Besplatne aplikacije i online servisi postali su sastavni dio svakodnevice, ali iza njihove dostupnosti krije se poslovni model zasnovan na prikupljanju podataka.- Većina ljudi je spremna žrtvovati ogromnu količinu privatnosti za vrlo malu korist. Ljudi uglavnom ne razmišljaju ‘plaćam privatnošću’, oni razmišljaju ‘besplatno je’. A stara izreka iz Silicijske doline kaže: ‘Ako ne plaćaš proizvod, vrlo je moguće da si ti proizvod -&nbsp; ističe Šabanović.Dodaje da najveća vrijednost danas nije u samim podacima koje korisnici ostavljaju, nego u zaključcima koji se iz njih mogu izvući. Analizom navika, interesovanja, lokacija i ponašanja moguće je stvoriti veoma precizne modele koji predviđaju buduće odluke pojedinca.Prema njegovim riječima, privatnost u 21. vijeku više se ne može posmatrati na isti način kao prije nekoliko decenija. Nekada je privatnost značila da niko ne zna šta radimo, dok danas podrazumijeva pokušaj da se različiti digitalni tragovi ne povežu u jedinstvenu sliku o pojedincu.<h2>Digitalni trag</h2>Govoreći o nadzoru i prikupljanju podataka, Šabanović upozorava da pojedinačni podaci možda djeluju beznačajno, ali njihovo dugogodišnje gomilanje daje potpuno drugačiju sliku.- Jedan trag ne znači mnogo, ali stotine tragova tokom više godina stvaraju veoma precizan digitalni identitet - upozorava on.Na pitanje da li veću prijetnju predstavljaju države ili tehnološke kompanije, odgovara da obje strane posjeduju različite oblike moći. Kompanije imaju neuporedivo veće mogućnosti prikupljanja informacija o svakodnevnom životu korisnika, dok države raspolažu institucionalnim mehanizmima kojima mogu djelovati na građane.- Kompanije imaju veću sposobnost posmatranja, dok država ima veću sposobnost djelovanja - naglašava Šabanović.Iako postoje načini da se izloženost smanji korištenjem enkripcije, VPN servisa i pažljivijim upravljanjem digitalnim identitetom, smatra da potpuna privatnost za prosječnog korisnika danas praktično nije moguća.- Nekada je privatnost bila podrazumijevana. Danas je privatnost rezultat znanja, discipline, vremena i novca. Zato bih rekao da privatnost nije mrtva. Postala je luksuz - zaključio je Šabanović za „Avaz“.Upravo zato, dodaje, ključno pitanje više nije da li nas neko prati, već ko to radi, koliko dugo čuva podatke, s kim ih dijeli i šta iz njih može zaključiti.

Tehnologija zna sve više o nama, a privatnost postaje luksuz, svaki klik ostavlja trag

Privatnost u online svijetu sve više zavisi od tehnologije, a sve manje od korisnika

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Pametne naočale na kojima radi kompanija Apple, a koje će direktno konkurisati modelima Meta Ray-Ban, kao i novim uređajima iz Googlea i Samsunga, dobile su novi okvirni datum izlaska na tržište.&nbsp;Iako je Apple prvobitno planirao predstaviti svoj par pametnih naočala znatno ranije, komplikacije u proizvodnji i kasni početak razvoja pomjerili su ove planove.<h2>Stižu ubrzo</h2>Poznati industrijski insajder Mark Gurman u svom newsletteru Power On navodi da izvori unutar Applea ciljaju na kraj 2027. godine kao novi vremenski okvir za lansiranje.&nbsp;To znači da će naočale stići na tržište nakon obilježavanja 20. godišnjice iPhonea. Apple navodno planira preskočiti oznaku 19 kako bi tada predstavio revolucionarni iPhone 20 Pro, a u istom periodu se očekuje i premijera njihovog prvog preklopnog pametnog telefona.<h2>Kukova ideja</h2>Ideja o ulasku na ovo tržište bila je velika želja Tima Kuka (Cook). Poput Marka Zakerberga (Zuckerberga) i drugih tehnoloških lidera, Kuk je vjerovao da bi pametne naočale mogle predstavljati stvarnu budućnost računarstva i postepeno zamijeniti pametne telefone.&nbsp;Kako bi se izdvojio, Apple će koristiti vlastiti, prepoznatljivi dizajn koji će smanjiti troškove proizvodnje i osigurati jedinstven izgled na tržištu.Ipak, ključni faktor diferencijacije u odnosu na konkurenciju bit će Appleovo strogo insistiranje na privatnosti korisnika.&nbsp;<h2>Kritike za ugrožavanje privatnosti</h2>Dok se Meta Ray-Ban modeli suočavaju s kritikama zbog ugrožavanja privatnosti, Apple planira svoj kasni ulazak na tržište iskoristiti kao prednost.&nbsp;Svoj proizvod će promovisati kroz "privacy-first" pristup, slično kao što su to učinili sa svojim AI funkcijama.&nbsp;S obzirom na to da moderni korisnici zahtijevaju potpunu transparentnost u obradi ličnih podataka, ovakva strategija mogla bi Appleu donijeti veliku prednost u odnosu na Google, Samsung i Metu.

Dok se Meta Ray-Ban modeli suočavaju s kritikama zbog ugrožavanja privatnosti, Apple planira svoj kasni ulazak na tržište iskoristiti kao prednost

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

Gotovo je nemoguće koristiti internet bez susreta s prozorima koji traže saglasnost za korištenje kolačića (cookies). Većina korisnika svakodnevno nailazi na opcije "Prihvati sve" ili "Odbij sve", a često postoji i mogućnost detaljnog podešavanja preferencija.Budući da se ovakvi prozori pojavljuju gotovo na svakoj web stranici, mnogi ih zatvaraju bez razmišljanja, najčešće klikom na dugme "Prihvati sve". Međutim, stručnjaci upozoravaju da svaka od tih odluka ima posljedice po privatnost i način na koji se naši podaci koriste na internetu.<h2>Šta su kolačići?</h2>Kolačići su male datoteke koje web stranice pohranjuju na uređaj korisnika kako bi poboljšale njegovo iskustvo na internetu. Njihova funkcija je uglavnom praktična – mogu, naprimjer, zapamtiti podatke za prijavu, jezik koji korisnik preferira ili sadržaj korpe u online kupovini.Istovremeno, kolačići mogu pratiti navike pregledavanja i na osnovu toga omogućavati prikaz personalizovanih reklama.<h2>Vrste kolačića</h2>Kolačići se dijele prema trajanju i načinu korištenja. Sesijski kolačići postoje samo tokom jedne internet sesije i brišu se nakon zatvaranja preglednika, a najčešće se koriste za privremene funkcije poput upravljanja korpom za kupovinu.S druge strane, trajni kolačići ostaju pohranjeni duži period – od nekoliko dana do više godina – i koriste se za pamćenje korisničkih podataka ili postavki pri ponovnim posjetama stranici.<h2>Opcije „Prihvati sve“ i „Odbij sve“</h2>Većina web stranica koristi osnovne, tzv. esencijalne kolačiće, koji su neophodni za pravilno funkcionisanje servisa, poput prijave na račun ili korištenja online prodavnica.Pored njih postoje i neobavezni kolačići, koje korisnik može prihvatiti ili odbiti. Oni se najčešće dijele na funkcionalne, analitičke i reklamne kolačiće. Posebnu ulogu imaju kolačići trećih strana, koji omogućavaju praćenje korisnika na više različitih web stranica.<h2>Šta se dešava kada prihvatite ili odbijete kolačiće?</h2>Klikom na „Prihvati sve“ korisnik dozvoljava korištenje svih vrsta kolačića, što omogućava personalizovan sadržaj i prilagođene oglase, ali i šire prikupljanje podataka o ponašanju na internetu.Ako se odabere „Odbij sve“ ili se zahtjev ignoriše, aktivni ostaju uglavnom samo neophodni kolačići. Stranica i dalje radi, ali su određene funkcije i personalizacija ograničene, a reklame manje prilagođene korisniku.Regulativa i „umor od pristanka“Pojava stalnih obavijesti o kolačićima povezana je s evropskom GDPR regulativom koja zahtijeva transparentnost i saglasnost korisnika za obradu podataka.Ipak, sve češće se javlja fenomen „umora od pristanka“, gdje korisnici bez razmišljanja prihvataju sve uslove zbog učestalih zahtjeva, čime se gubi stvarna informisanost o dijeljenju podataka.<h2>Moguća rješenja i upravljanje kolačićima</h2>Kao potencijalno rješenje spominje se Global Privacy Control (GPC), tehnologija koja bi omogućila pregledniku da automatski šalje preferencije o privatnosti bez pojedinačnog podešavanja na svakoj stranici, ali ona još nije široko primijenjena.Korisnici mogu i sami upravljati kolačićima kroz postavke preglednika, uključujući njihovo brisanje, iako to često dovodi do odjavljivanja sa sajtova i gubitka spremljenih podataka.Stručnjaci savjetuju povremenu provjeru postavki privatnosti i pažljiv odabir kolačića koje korisnik želi dozvoliti, posebno onih za oglašavanje i analitiku.

Stručnjaci upozoravaju da svaka od tih odluka ima posljedice po privatnost

Internet kolačići objašnjeni: Kako web stranice prate korisnike

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Društvene mreže su postale svakodnevica velikog broja ljudi, ali njihov razvoj prati i porast internet prevara, krađe identiteta i pojave lažnih profila.Kako piše prof. dr. Hadžib Salkić, sudski vještak za digitalnu forenziku i sajber sigurnost, prevaranti već godinama koriste lažne profile kako bi zadobili povjerenje korisnika, širili dezinformacije ili došli do ličnih i finansijskih podataka žrtava.<h2>Razvoj umjetne inteligencije&nbsp;</h2>Situacija se danas mijenja zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije. Tehnološke kompanije uvode napredne AI sisteme koji mogu brže i preciznije uočiti sumnjivo ponašanje i identifikovati lažne naloge nego što je to moguće ručnom analizom.Ovi sistemi analiziraju različite digitalne tragove – od fotografija i načina komunikacije, do učestalosti aktivnosti i povezanosti sa drugim profilima – kako bi prepoznali potencijalne zloupotrebe.Poseban izazov predstavljaju profili kreirani pomoću umjetne inteligencije, koji često koriste nepostojeće osobe, uvjerljive biografije i djeluju vrlo autentično, što otežava njihovo otkrivanje.Zahvaljujući savremenim alatima, moguće je prepoznati obrasce ponašanja i povezati veliki broj lažnih profila koji potiču iz istog izvora. Osim toga, AI sve uspješnije detektuje i "deepfake" sadržaje, lažne glasovne poruke te organizovane mreže internet prevara.<h2>Prepoznavanje prijetnji</h2>Umjesto da se reaguje tek nakon što šteta nastane, ovakvi sistemi omogućavaju pravovremeno prepoznavanje prijetnji i preventivno djelovanje.Stručnjaci iz oblasti sajber sigurnosti ističu da je ovo veliki iskorak u zaštiti korisnika interneta. Iako lažni profili neće potpuno nestati, njihovo otkrivanje postaje znatno efikasnije.Po prvi put u historiji interneta, umjetna inteligencija ne koristi se samo za kreiranje prevara, već i kao snažan alat u njihovom otkrivanju i suzbijanju.

Tehnološke kompanije uvode napredne AI sisteme koji mogu brže i preciznije uočiti sumnjivo ponašanje

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

U Kini se pojavio neobičan i potencijalno opasan trend u kojem vozači pokušavaju prevariti Teslin sistem Full Self Driving (FSD) koristeći jednostavne fizičke trikove.&nbsp;Cilj je da se zaobiđe kamera u kabini koja prati pažnju vozača tokom autonomne vožnje.<h2>Pogrešna slika</h2>Na ovaj način sistem dobija pogrešnu sliku o tome da vozač prati put, iako u stvarnosti može koristiti telefon ili čak spavati tokom vožnje. Ovaj problem otvara ozbiljna pitanja o bezbjednosti poluautonomnih sistema i njihovim ograničenjima u realnim uslovima.Najčešći trik koji se pojavio jeste korištenje plastičnih glava poznatih ličnosti, koje se postavljaju ispred unutrašnje kamere vozila.&nbsp;Na taj način sistem dobija lažan signal da vozač gleda pravo u put. Ove figurice se, prema dostupnim informacijama, prodaju po niskim cijenama na online platformama, a među njima se nalaze i likovi poznatih osoba poput Dvejna Džonsona (Dwayne Johnson).Pored toga, pojavile su se i druge metode, uključujući fotografije lica, prikaze treptanja očiju i male ekrane s video petljama koji imitiraju prisustvo i pažnju vozača.<h2>Sistem nadzora pažnje</h2>Tesla koristi kameru u kabini kako bi provjerila da li vozač obraća pažnju na put tokom korištenja naprednih sistema asistencije.&nbsp;Ako sistem detektuje da vozač ne gleda dovoljno dugo na put, šalje upozorenja i može ograničiti funkcije.Međutim, slučajevi zloupotrebe pokazuju da se ovaj sistem može prevariti relativno jednostavnim metodama, što dovodi u pitanje njegovu pouzdanost u svim scenarijima.&nbsp;Stručnjaci za bezbjednost u saobraćaju upozoravaju da Teslin sistem nije potpuno autonoman i da i dalje zahtijeva aktivan nadzor vozača, bez obzira na tehničke mogućnosti vozila.

Ove figurice se, prema dostupnim informacijama, prodaju po niskim cijenama na online platformama, a među njima se nalaze i likovi poznatih osoba

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Tehnološki gigant Meta suočava se sa sve većim brojem tužbi u Evropi zbog načina na koji prikuplja podatke korisnika interneta. Prema tvrdnjama organizacija za zaštitu potrošača, kompanija ne prati samo aktivnosti na Facebooku, Instagramu i WhatsAppu, već prikuplja informacije i sa brojnih drugih internet stranica, piše <a href="https://www.dw.com/hr/meta-posvuda-prikuplja-podatke-je-li-to-legalno/a-77590251">DW</a>.Ključnu ulogu u tome imaju takozvani "Business Tools" - alati koje Meta nudi vlasnicima web stranica i aplikacija radi analize uspješnosti oglašavanja. Iako su korisnicima uglavnom nevidljivi, ovi alati omogućavaju prikupljanje podataka o pregledima stranica, pretragama, kupovinama i drugim aktivnostima na internetu.Prema procjenama, Metini alati prisutni su na desetinama procenata svih internet stranica širom svijeta. Kritičari tvrde da se na taj način mogu prikupljati osjetljivi podaci, uključujući kontakt informacije, interesovanja, pa čak i određeni lični detalji korisnika.Zbog toga je u Njemačkoj pokrenut veliki broj sudskih postupaka protiv kompanije. Hiljade građana već su zatražile odštetu, a pojedini sudovi presudili su u korist tužitelja i dosudili naknade koje se kreću od nekoliko stotina do više hiljada eura.Konačnu riječ uskoro bi mogao dati njemački Savezni vrhovni sud, čija bi odluka mogla imati značajan uticaj i na druge zemlje Evropske unije.&nbsp;

Zbog toga je u Njemačkoj pokrenut veliki broj sudskih postupaka protiv kompanije

Meta pod lupom sudova: Prati li vaše podatke čak i kada ne koristite Facebook?

Popularna aplikacija za razmjenu poruka WhatsApp razvija novu funkciju koja će korisnicima omogućiti slanje tekstualnih poruka za samo jedno pregledavanje.To proširuje postojeću mogućnost, koja je prije bila ograničena na fotografije i videozapise, na tekst, a poruke će se automatski brisati nakon otvaranja i više neće biti dostupne.Korištenje nove funkcije navodno je jednostavno. Nakon što korisnik napiše poruku, moći će odabrati opciju „Pošalji kao pregledaj samo jednom“ dugim pritiskom na dugme za slanje. Poruka će se tada moći otvoriti samo jednom, nakon čega će trajno nestati iz pojedinačnih i grupnih razgovora. Međutim, funkcija neće biti dostupna u kanalima koji koriste drugačiji model distribucije sadržaja.WhatsApp objašnjava da će tekstualne poruke za samo jedno pregledavanje imati istu sigurnosnu zaštitu kao i medijski sadržaj. To uključuje onemogućavanje kopiranja, prosljeđivanja i spremanja poruke. Aplikacija će također blokirati mogućnost snimanja ekrana. Međutim, kompanija upozorava da sadržaj i dalje može snimiti neko ko koristi vanjski uređaj, iako su takvi rizici ograničeni unutar same aplikacije, prenosi SEEbiz.Do sada su korisnici koji su željeli slati privremene tekstualne poruke morali koristiti alternativna rješenja. Često su pisali tekst na slici, a zatim ga slali koristeći postojeću funkciju jednokratnog pregleda medija. Novo ažuriranje značajno će pojednostaviti ovaj proces i omogućiti direktno slanje kratkotrajnih tekstualnih poruka.Funkcija je još uvijek u razvoju i nije dostupna ni beta testerima. WhatsApp također nije objavio službeni datum globalnog lansiranja. Očekuje se da će biti temeljito testirana u beta verzijama prije nego što postane dostupna svim korisnicima širom svijeta.

Poruka će se tada moći otvoriti samo jednom, nakon čega će trajno nestati iz pojedinačnih i grupnih razgovora

WhatsApp uvodi važnu novost

Bežično punjenje se već godinama promoviše kao naredni veliki korak u razvoju mobilne tehnologije, ali u praksi još uvijek nije uspjelo da u potpunosti zamijeni USB-C kabl. Razlozi za to su sporije punjenje, veće zagrijavanje uređaja i određena ograničenja u svakodnevnom korištenju.Korisnici i dalje u najvećoj mjeri biraju kabl jer omogućava stabilnije i brže punjenje, bez gubitaka energije koji se javljaju kod bežičnog prenosa. Zbog toga USB-C ostaje dominantan standard, čak i u uređajima koji podržavaju napredne bežične tehnologije.<h2>Zašto bežično punjenje i dalje zaostaje</h2>Najveći problem bežičnog punjenja je efikasnost prenosa energije. Dio energije gubi se tokom prenosa između punjača i uređaja, što rezultira sporijim punjenjem i većim zagrijavanjem.U praksi to znači da se telefon često više zagrije na bežičnoj podlozi nego kada je povezan kablom, što dugoročno može uticati i na performanse baterije.Dodatni nedostatak je i ograničena praktičnost – uređaj mora ostati na podlozi, pa se ne može lako koristiti tokom punjenja.<h2>USB-C kao pouzdanije rješenje</h2>Za razliku od bežičnog punjenja, USB-C standard omogućava brže i efikasnije punjenje, uz mogućnost korištenja uređaja istovremeno.Jedna od njegovih ključnih prednosti je univerzalnost, jer se isti kabl koristi za telefone, laptope, tablete i druge uređaje, čime se smanjuje potreba za različitim punjačima i dodatnom opremom.Ipak, USB-C nije bez nedostataka. Kvalitet i brzina punjenja zavise od tipa kabla, a korisnici često ne mogu lako da prepoznaju da li kabl podržava brzo ili standardno punjenje.<h2>Budućnost i dalje neizvjesna</h2>Nove tehnologije, poput Qi2 standarda, pokazuju da bežično punjenje ima potencijal za dalji razvoj, posebno u segmentu brzine i stabilnosti.Međutim, dok se ne riješe problemi vezani za toplotu, efikasnost i kompatibilnost uređaja, USB-C će ostati praktičnije rješenje za većinu korisnika.Bežično punjenje trenutno ostavlja utisak tehnologije koja ima budućnost, ali još uvijek nije dostigla nivo pouzdanosti potreban da u potpunosti zamijeni kablove.

Godinama se već promoviše kao naredni veliki korak u razvoju mobilne tehnologije

Zašto se "budućnost bez kablova" još nije dogodila u praksi

Američki milijarder Džef Bezos izjavio je u četvrtak da će, suprotno predviđanjima mnogih, umjetna inteligencija dovesti do nedostatka radne snage, a ne do smanjenja mogućnosti zapošljavanja, prenosi Anadolu.Priznajući zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla zamijeniti ljudske radnike, osnivač Amazona Bezos rekao je da se snažno ne slaže s tim stavom.- Apsolutno se ne slažem s tim. Mislim da će umjetna inteligencija stvoriti nedostatak radne snage jer će omogućiti ljudima da identifikuju više problema - kazao je on na tehnološkom sajmu VivaTech u Parizu.<h2>Trenutna ograničenja</h2>Bezos je tvrdio da ne postoji ograničenje broja stvari koje se mogu izumiti i da trenutna ograničenja proizlaze iz sposobnosti provođenja ideja u djelo, a ne iz njihove imaginacije.- Ne ograničava nas naša mašta, već ono što smo sposobni učiniti - rekao je.Kazao je da mnoge ideje ostaju nerealizovane jer ih je teško implementirati, ali da bi umjetna inteligencija mogla ubrzati taj proces i učiniti više tih ideja ostvarivim.Od kraja prošle godine, sam e-commerce gigant Amazon ukinuo je oko 30.000 radnih mjesta dok istovremeno teži ka dominaciji u oblasti umjetne inteligencije.<h2>Istraživanje svemira</h2>Bezos se također osvrnuo na razvoj događaja u svemirskom sektoru.Osnivač svemirske kompanije Blue Origin rekao je da svemir nije ograničen potražnjom već ponudom i ustvrdio da će ograničen pristup svemiru postati jedna od najvećih prepreka budućem razvoju.Bezos je opisao Mjesec kao važan prvi korak za napredak u istraživanju svemira.- Na Mjesec nećemo ići samo u posjetu, već da bismo tamo ostali - poručio je.

Mislim da će umjetna inteligencija stvoriti nedostatak radne snage jer će omogućiti ljudima da identifikuju više problema, rekao je

Bezos: Umjetna inteligencija će stvoriti nedostatak radne snage, a ne nezaposlenost

Godinama su ljudi imali nepotvrđene izvještaje i priče o tome da je oružje kontrolisano vještačkom inteligencijom ubijalo vojnike na bojnom polju bez ljudske intervencije, piše <a href="https://www.newscientist.com/article/2530304-killer-robots-are-here-we-must-finally-decide-whether-to-accept-them/">NewScientist</a>.Sada se zna da se to zaista dogodilo.<h2>Prekretnica u ratovanju</h2>Upotreba autonomnih ubica u jednoj testnoj vježbi predstavlja prekretnicu u ratovanju. Ali ne bismo trebali biti iznenađeni. Ova tehnologija postoji već neko vrijeme, a ljudi nikada u historiji nisu izumili oružje, a da su se potom suzdržali od njegove upotrebe.To ne znači da ne možemo promijeniti smjer. Logika za zabranu autonomnog oružja je jednostavna.Raspoređivanje vještačke inteligencije bez ljudskog nadzora nosi rizik da oružje greškom nacilja vojnike na pogrešnoj strani ili čak civile.&nbsp;Štaviše, etičari tvrde da takva oružja lišavaju borce njihovog dostojanstva, čine ratovanje previše lakim i zamućuju vodu kada je u pitanju odgovornost za smrtonosne akcije.<h2>Reakcije prije akcije</h2>Međutim, ako želimo zabraniti ova oružja, baš kao što smo to učinili s kasetnim bombama i laserima dizajniranim da oslijepe vojnike, trebali smo djelovati prije nego što su se pojavila, a ne nakon toga.&nbsp;Ujedinjene nacije već više od decenije vode razgovore o zabrani potpuno autonomnog oružja, ali prema navodima kampanje organizacije Human Rights Watch, Indija, Izrael, Rusija i SAD uložili su veto na ove rasprave.Ljudi nikada nisu izumili oružje, a da su se potom suzdržali od njegove upotrebe.Okvir za zabranu autonomnog oružja već postoji, ono bi se lako moglo dodati na listu oružja koja nanose pretjerane povrede ili imaju neselektivno dejstvo, a koja su zabranjena Konvencijom UN-a o određenom konvencionalnom oružju.&nbsp;<h2>Dominiranje ratištem</h2>Mnogo teže za suočavanje jeste činjenica da se ovi dronovi mogu napraviti od jeftinih dijelova naručenih putem interneta i softvera otvorenog koda.Svaki tehnološki pismen tinejdžer bi to mogao uraditi.Rat u Ukrajini jasno je pokazao da će roboti dominirati budućim ratištem. Pitanje na koje svijet sada mora odgovoriti jeste da li čovjek uvijek treba biti uključen, kao ultimativno odgovoran za odluku o povlačenju okidača ili mašinama može biti dopušteno da djeluju same.&nbsp;Šta god da se odabere, odluka se mora donijeti prije nego što dođe do masovnog širenja ove tehnologije.

Ljudi nikada nisu izumili oružje, a da su se potom suzdržali od njegove upotrebe

Mašine koje same povlače okidač: Da li je prekasno za zabranu autonomnog oružja?

Apple navodno već planira drugu generaciju svog ultralakog pametnog telefona, iPhonea Air, čije se lansiranje predviđa za proljeće 2027. godine.&nbsp;<h2>Prva verzija zakazala</h2>Iako prva verzija, predstavljena prošle jeseni, nije ostvarila zapažen prodajni uspjeh i uglavnom je viđena tek kao uvod u Appleove buduće preklopne uređaje, nova generacija pokazuje da kompanija s ovim dizajnom ima dugoročnije planove.&nbsp;Kako bi uređaj postao privlačniji kupcima koji su prvoj verziji zamjerali kompromise nametnute tankim kućištem, novi model bi trebao donijeti značajna poboljšanja, uključujući drugu stražnju kameru, dugotrajniju bateriju i napredni procesor A20 Pro.

<h2>Ultralake i tanke forme</h2>Ovaj potez ujedno oslikava i promjenu u Appleovoj strategiji lansiranja proizvoda. Umjesto tradicionalnog predstavljanja svih telefona isključivo u jesen, kompanija septembar sada rezerviše za skuplje modele, dok je pristupačnije uređaje, poput iPhonea 17e, već počela pomjerati na proljeće. Nakon što su raniji pokušaji s kompaktnim modelima poput iPhonea mini i SE završeni, Apple kroz koncept ultralake i tanke forme iPhonea Air pokušava ponuditi manji uređaj iz potpuno nove perspektive.

Ovaj potez ujedno oslikava i promjenu u Appleovoj strategiji lansiranja proizvoda

Video / Novi Apple iPhone Air 2 nudi mnoge novitete: Evo kada stiže na tržište

Mladi u Evropskoj uniji znatno pozitivnije gledaju na uticaj društvenih mreža nego njihovi roditelji, pokazalo je novo istraživanje koje je naručila Evropska komisija.Prema rezultatima ankete, 48 posto ispitanika uzrasta od 13 do 18 godina smatra da društvene mreže pozitivno utiču na njihovo mentalno zdravlje, dok isto mišljenje dijeli svega 21 posto roditelja. S druge strane, samo 18 posto mladih vjeruje da društvene mreže imaju negativan uticaj, dok tako misli čak 36 posto roditelja.Istraživanje je pokazalo i da adolescenti provode više vremena pred ekranima nego što njihovi roditelji procjenjuju. Mladi su naveli da tokom školskih dana u prosjeku koriste telefone, tablete ili gledaju televiziju oko 4,5 sata dnevno, dok vikendom taj broj raste na više od šest sati.Naučnici su uočili povezanost između dužeg vremena provedenog pred ekranom i češćih tegoba poput glavobolja, problema sa spavanjem i poteškoća s koncentracijom. Ipak, naglašavaju da rezultati ne dokazuju da društvene mreže direktno uzrokuju probleme mentalnog zdravlja, već da mladi koji već imaju određene poteškoće često više vremena provode online.

Novo istraživanje pokazalo velike razlike u stavovima adolescenata i roditelja o uticaju društvenih mreža na mentalno zdravlje

Mladi više vjeruju društvenim mrežama nego roditelji

U Njemačkoj su provedena istraživanja koja ispituju mogu li veliki jezični modeli umjetne inteligencije oponašati emocije poput straha, tuge i anksioznosti te poslužiti kao alat za proučavanje mentalnih poremećaja.Poremećaji mentalnog zdravlja predstavljaju sve veći javnozdravstveni izazov širom svijeta. Procjene pokazuju da bi do sredine stoljeća veliki broj ljudi mogao živjeti s nekim oblikom mentalnog poremećaja, zbog čega naučna zajednica intenzivno radi na boljem razumijevanju njihovih uzroka i razvoju novih terapijskih pristupa.Za razliku od klasičnih lijekova, psihoterapijski i razgovorni pristupi znatno su teži za istraživanje, jer ne mogu u potpunosti obuhvatiti složenost ljudskih emocija, misli i ponašanja. Dodatno, takva istraživanja često nose i etičke izazove.Zbog toga se istražuje mogućnost korištenja velikih jezičnih modela kao simulacijskih sistema za proučavanje emocionalnih i kognitivnih procesa povezanih s mentalnim zdravljem.Rezultati pokazuju da ovi modeli mogu reproducirati obrasce ljudskog emocionalnog i kognitivnog ponašanja u kontrolisanim uslovima, posebno u kontekstu obrade jezika i donošenja zaključaka.<h2>Simulacija emocija i mentalnih obrazaca</h2>U okviru istraživanja, modeli su podsticani da „simuliraju“ različita emocionalna stanja, uključujući strah, tugu, anksioznost, stres i ljutnju. Nakon toga analizirano je kako takva stanja utiču na njihove obrasce zaključivanja.Također je ispitano mogu li se simulirana emocionalna stanja ublažiti različitim strategijama regulacije, slično tehnikama koje se koriste u psihološkoj praksi.Rezultati ukazuju da, iako ovi sistemi nemaju stvarna osjećanja, oni mogu pokazivati konzistentne obrasce ponašanja koji podsjećaju na ljudske reakcije u sličnim emocionalnim stanjima.<h2>Novi pristup istraživanju mentalnog zdravlja</h2>Ovakav pristup otvara mogućnost provođenja eksperimenata koji bi na ljudima ili životinjama bili teško izvodivi ili etički sporni.Dodatna prednost ovih modela je njihova dosljednost, jer omogućavaju ponavljanje eksperimenata u identičnim uslovima, bez varijacija koje su prisutne kod ljudskih ispitanika.Na taj način umjetna inteligencija se ne posmatra kao zamjena za ljudsko iskustvo, već kao dodatni alat koji može pomoći u boljem razumijevanju mentalnih poremećaja i razvoju budućih terapijskih metoda.

Nova studija pokazuje da veliki jezični modeli mogu simulirati emocionalne obrasce i pomoći u boljem razumijevanju mentalnih poremećaja

Može li umjetna inteligencija unaprijediti istraživanje mentalnog zdravlja

ChatGPT kompanije OpenAI godinama je držao dominantnu poziciju zahvaljujući ranoj prednosti u utrci AI chatbotova, ali ta prednost sada sve više slabi.Prvi put otkako postoji tržište AI chatbotova, udio ChatGPT-a pao je ispod granice od 50 posto. Do maja njegov tržišni udio iznosio je 46,4 posto, dok su mu se najviše približili Gemini sa 27,7 posto i Claude sa 10,3 posto. Iako je udio od 46 posto i dalje veoma impresivan, treba imati na umu da je ChatGPT svojevremeno raspolagao kompletnim tržištem, odnosno imao je 100 posto udjela.Istovremeno, broj korisnika AI chatbotova nastavlja rasti. ChatGPT je premašio milijardu mjesečno aktivnih korisnika, a ranije ovog mjeseca dostigao je brojku od 1,1 milijardu. Time je postao ne samo prvi AI chatbot koji je ostvario takav rezultat, već i najbrže rastuća internetska usluga u historiji. Gemini trenutno ima 662 miliona mjesečno aktivnih korisnika, dok Claude bilježi njih 245 miliona.Posebno je zanimljivo da korisnici sve češće koriste više različitih chatbotova i prelaze s jednog na drugi. Potrošnja na ove aplikacije u prvoj polovini ove godine porasla je na 4,2 milijarde dolara, dok je u istom periodu prošle godine iznosila svega 1,83 milijarde dolara.Claude prednjači kada je riječ o udjelu pretplatnika među ukupnim brojem korisnika. Čak 13 posto njegovih korisnika plaća pretplatu, a tome značajno doprinosi veoma strogo ograničeno korištenje besplatne verzije.S druge strane, ChatGPT nastavlja povećavati broj oglasa. Do maja je prosječno 17 posto njegovih dnevno aktivnih korisnika bilo izloženo oglasima. Osim toga, platforma koristi i partnerske linkove prema trgovinama Target, Walmart i Costco.

Gemini trenutno ima 662 miliona mjesečno aktivnih korisnika, dok Claude bilježi njih 245 miliona

ChatGPT prvi put pao ispod 50 posto, konkurencija mu opasno puše za vratom

Aplikacija Threads kompanije Meta Platforms dostigla je više od 500 miliona mjesečno aktivnih korisnika, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne mjesece.Riječ je o društvenoj mreži zasnovanoj na tekstualnim objavama, koja je u kratkom periodu zabilježila veliki porast korisničke baze. Iz kompanije navode da je u posljednjih nekoliko mjeseci dodato oko 100 miliona novih korisnika, a rast se posebno bilježi na tržištima Azije.Meta tvrdi da sve više korisnika pristupa platformi direktno, a ne preko Instagram i Facebook aplikacija, što ukazuje na prirodniji razvoj zajednice.Pored statističkih podataka, Threads uvodi i nove funkcije poput "discovery hub"-a, oznaka za istaknute članove zajednice te opciju "live chats", koja bi uskoro trebala biti dostupna svim korisnicima.Također se uvode i nove kontrole algoritma, koje korisnicima omogućavaju prilagođavanje sadržaja, uz zadržavanje određene kontrole platforme nad preporukama.

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Meta pod lupom sudova: Prati li vaše podatke čak i kada ne koristite Facebook?

WhatsApp uvodi važnu novost

Zašto se "budućnost bez kablova" još nije dogodila u praksi

Bezos: Umjetna inteligencija će stvoriti nedostatak radne snage, a ne nezaposlenost

Mašine koje same povlače okidač: Da li je prekasno za zabranu autonomnog oružja?

Video / Novi Apple iPhone Air 2 nudi mnoge novitete: Evo kada stiže na tržište

Mladi više vjeruju društvenim mrežama nego roditelji

Može li umjetna inteligencija unaprijediti istraživanje mentalnog zdravlja

ChatGPT prvi put pao ispod 50 posto, konkurencija mu opasno puše za vratom

Threads prešao 500 miliona mjesečnih korisnika i nastavlja snažan rast

Tehnologija

Američka kompanija proizvela telefone za starije osobe: Veoma su jednostavi za korištenje

Privatnost pod nadzorom: Jesmo li postali proizvod digitalnog doba

Apple odgađa lansiranje pametnih naočala za kraj 2027. godine: Privatnost će biti glavni adut protiv Mete i Googlea

"Prihvati sve" ili "Odbij sve": Šta zapravo znači odluka o kolačićima?

Pronađen način za otkrivanje lažnih profila na društvenim mrežama

Pao sistem od milijardu dolara: Pogledajte kako Kinezi običnom igračkom "varaju" tehnologiju

Meta pod lupom sudova: Prati li vaše podatke čak i kada ne koristite Facebook?

WhatsApp uvodi važnu novost

Zašto se "budućnost bez kablova" još nije dogodila u praksi

Bezos: Umjetna inteligencija će stvoriti nedostatak radne snage, a ne nezaposlenost

Mašine koje same povlače okidač: Da li je prekasno za zabranu autonomnog oružja?

Video / Novi Apple iPhone Air 2 nudi mnoge novitete: Evo kada stiže na tržište

Mladi više vjeruju društvenim mrežama nego roditelji

Može li umjetna inteligencija unaprijediti istraživanje mentalnog zdravlja

ChatGPT prvi put pao ispod 50 posto, konkurencija mu opasno puše za vratom

Threads prešao 500 miliona mjesečnih korisnika i nastavlja snažan rast