Na ovogodišnjoj I/O konferenciji, Google je predstavio Gmail Live, novu funkciju pokretanu Gemini modelom koja korisnicima omogućava da pretražuju svoje sanduče glasom umjesto kucanjem. Ova funkcija je sada prešla u fazu testiranja, a portal 9to5Google izvještava da se ove nedjelje uvodi za malu grupu korisnika Android i iOS operativnih sistema.Ova opcija dodaje malu "Live" ikonicu u traku za pretragu u Gmail-u. Pritiskom na nju otvara se glasovni interfejs preko cijelog ekrana koji pozdravlja korisnike predloženim upitima, kao što su: "Koje su novosti o mojim posljednjim porudžbinama?" i "Koji su moji predstojeći datumi putovanja?"Čim korisnik počne da govori, duž ivice ekrana pojavljuje se plavi sjaj dok se upit transkribuje u realnom vremenu. Gmail Live zatim obrađuje pitanje i naglas čita odgovor. Odgovor se takođe pojavljuje na ekranu pored originalne email poruke, što korisnicima olakšava da provjere tačnost detalja.Glasovni interfejs također ima dva dugmeta na dnu koja korisnicima omogućavaju da isključe mikrofon ili da izađu iz Gmail Live-a i vrate se u svoje sanduče.Gmail Live se pridružuje rastućoj listi glasovnih AI funkcija u Google-ovim aplikacijama i uslugama. Dolazi nakon funkcije Gemini Live, koja korisnicima omogućava prirodne razgovore sa Google-ovim AI asistentom u realnom vremenu, pa čak i obavljanje zadataka poput podešavanja podsjetnika ili dodavanja događaja u kalendar. Search Live je ranije ove godine donio slično glasovno iskustvo u AI režim Google pretrage, omogućavajući korisnicima da naglas postavljaju dodatna pitanja i dobiju govorne odgovore zajedno sa linkovima ka relevantnim veb stranicama.Planirano je da Gmail Live stigne do korisnika AI Pro i Ultra pretplate krajem ovog ljeta, nakon što se završi testiranje. Google planira da doda sličnu funkcionalnost i u Docs i Keep, proširujući isti pristup u kojem je glas na prvom mjestu na pisanje dokumenata i hvatanje bilješki u pokretu.

Gmail Live se pridružuje rastućoj listi glasovnih AI funkcija u Google-ovim aplikacijama i uslugama

Gmail: Korisnici imaju problem širom svijeta

Velika inovacija za Gmail

WhatsApp, platforma koja ima oko tri milijarde naloga u svijetu, najavio je uvođenje velike novine. U narednim mjesecima bit će omogućeno da korisnici umjesto broja telefona koriste korisnička imena.Ove sedmice korisnici će moći početi rezervisati svoje ime putem aplikacije, iako ta opcija neće biti obavezna. Platforma je najavila da će korisnici moći u bilo kojem trenutku promijeniti ili ukloniti korisničko ime. Kada funkcija bude u potpunosti aktivna, povezivanje na WhatsApp biće moguće samo putem razmjene korisničkih imena, dok će i dalje postojati opcije blokiranja i prijave neželjenih poruka.Imena će biti ograničena na 35 znakova, uz određene restrikcije pri izboru. Imena i funkcije pojedinih visokih zvaničnika i poznatih ličnosti neće biti dostupne drugim korisnicima.Na primjer, malo je vjerovatno da će WhatsApp biti preplavljen korisnicima koji se zovu Donald Tramp. Kompanija u vlasništvu Mete opisuje korisnička imena kao funkciju privatnosti.Alis Njutn-Reks, šefica proizvoda u kompaniji WhatsApp, izjavila je da su korisnici često isticali da ne žele uvijek dijeliti broj telefona kako bi ostali u kontaktu, posebno u grupnim razgovorima. Kako je navela, nada se da će ova funkcija "dati korisnicima kontrolu nad načinom na koji biraju da se pojavljuju u aplikaciji".<h2>Kako se rezerviše korisničko ime?</h2>Prema najavama, korisnička imena na WhatsAppu biće uvodena postepeno tokom narednih mjeseci, a korisnici će biti obaviješteni kada im opcija postane dostupna.Rezervacija će biti moguća kroz podešavanja naloga u aplikaciji, kada funkcija bude aktivirana. Opcija neće biti dostupna na WhatsApp Web niti na desktop verziji.Kompanija je saopćila da će kreatori, mala preduzeća i organizacije imati mogućnost da preuzmu korisnička imena koja već koriste na Instagramu ili Facebooku radi dosljednosti. Oni koji žele uskladiti ime na WhatsAppu sa drugim Metinim aplikacijama morat će povezati naloge putem Centra za naloge.To znači da će se određeni podaci korisnika dijeliti između aplikacija kao što su Threads i Messenger.Neki korisnici su se na društvenim mrežama žalili da im se opcija još nije pojavila. Iz kompanije poručuju da korisnici "provjere da li imaju najnoviju verziju WhatsAppa i da prate obavijesti u aplikaciji".<h2>Privatnost i Meta</h2>- To je dobra funkcionalnost, ali čak i ako nudi više privatnosti, treba imati na umu da WhatsApp generalno nije aplikacija koja u potpunosti štiti privatnost - rekla je Karisa Veliz, profesorica Univerziteta Oksford i autorica knjige "Privatnost je moć".Kako naglašava, Meta prikuplja veliki broj metapodataka u marketinške svrhe: "Moramo imati na umu da je WhatsApp u vlasništvu kompanije Meta, jedne od tehnoloških kompanija s najlošijim rezultatima kada je riječ o privatnosti".WhatsApp ne koristi sadržaj privatnih razgovora za oglašavanje jer su poruke zaštićene enkripcijom, što znači da kompanija ne može čitati sadržaj poruka. Međutim, koristi podatke poput lokacije i osnovnih informacija o nalogu, uključujući starosnu dob, u svrhu oglašavanja.Kada nova opcija bude u potpunosti implementirana, pojedinačni brojevi telefona više neće biti vidljivi na WhatsAppu.

WhatsApp, platforma koja ima oko tri milijarde naloga u svijetu, najavio je uvođenje velike novine

Velika novost na platformi WhatsApp: Izaberite nick, a broj telefona više neće biti vidljiv

WhatsApp uvodi novu opciju koja će korisnicima omogućiti da komuniciraju bez otkrivanja broja telefona, koristeći jedinstvena korisnička imena. Funkcija će biti postepeno dostupna za oko tri milijarde korisnika širom svijeta.Korisnici će moći rezervirati i mijenjati korisničko ime u aplikaciji, a kontaktiranje će ubuduće biti moguće razmjenom imena, umjesto brojeva. Broj telefona i dalje će biti potreban za otvaranje naloga, ali neće biti vidljiv drugim korisnicima kada opcija bude u potpunosti aktivirana.Korisnička imena moći će imati do 35 znakova, uz određena ograničenja, a imena poznatih ličnosti i visokih zvaničnika neće biti dostupna za registraciju.Iz WhatsAppa poručuju da je cilj povećanje privatnosti i veća kontrola korisnika nad ličnim podacima, posebno u grupnim razgovorima. Opcija je već uspoređena sa sličnim rješenjem koje je ranije uveo Signal.Iako kompanija ističe da su privatni razgovori zaštićeni end-to-end enkripcijom, stručnjaci upozoravaju da WhatsApp i dalje prikuplja određene metapodatke o korištenju aplikacije.Nova funkcija bit će uvodena postepeno tokom narednih mjeseci.

Korisnici će moći rezervirati i mijenjati korisničko ime u aplikaciji, a kontaktiranje će ubuduće biti moguće razmjenom imena, umjesto brojeva

WhatsApp uvodi korisnička imena: Broj telefona više neće biti obavezan za kontakt

Korisnici Vibera od sada mogu besplatno koristiti ChatGPT direktno u aplikaciji, bez potrebe da prelaze u druge programe. Zahvaljujući partnerstvu kompanija Rakuten Viber i OpenAI, uvedene su nove AI funkcije koje olakšavaju svakodnevnu komunikaciju, uređivanje fotografija, prevođenje i sažimanje poruka.Nove opcije dostupne su na Android i iPhone uređajima nakon ažuriranja Vibera na najnoviju verziju, dok se podrška za desktop verziju očekuje uskoro.<h2>Šta sve sada može da radi u Viberu?</h2>Jedna od najvećih novina je to što ChatGPT sada ima poseban razgovor unutar Vibera, pa korisnici mogu postavljati pitanja, tražiti pomoć pri pisanju, istraživati informacije ili razvijati ideje bez napuštanja aplikacije. Za osnovno korištenje nije potreban ChatGPT nalog, osim za određene napredne funkcije.Pored toga, ChatGPT se može uključiti u privatne i grupne razgovore jednostavnim upisivanjem oznake @ChatGPT. Na taj način može predložiti restoran, pomoći oko planiranja putovanja ili odgovoriti na pitanja svih učesnika u razgovoru.Među novim mogućnostima je i uređivanje fotografija pomoću vještačke inteligencije. Korisnici mogu mijenjati stil slike, dodavati elemente ili je pretvoriti u potpuno drugačiji vizuelni sadržaj direktno u Viber prepisci.<h2>Dodatni alati</h2>ChatGPT u Viberu donosi i dodatne alate za svakodnevnu komunikaciju: može sažeti duge razgovore, izdvojiti ključne informacije iz linkova, prevesti poruke na druge jezike ili preformulisati tekst kako bi bio jasniji i profesionalniji.Važno je da je sažetak razgovora vidljiv samo korisniku koji ga zatraži, dok se pri korištenju opcije @ChatGPT dijeli samo konkretna poruka, a ne kompletna prepiska.Generalni direktor kompanije Rakuten Viber, Ofir Ejal (Ofir Eyal), istakao je da je cilj partnerstva da vještačka inteligencija postane dio svakodnevne komunikacije i dostupna svim korisnicima bez dodatnih komplikacija i registracija.Iz OpenAI-ja poručuju da korisnici najveći dio vremena provode upravo u aplikacijama za dopisivanje, zbog čega ChatGPT može biti najkorisniji kada je potrebna pomoć pri pisanju poruka, prevođenju, sažimanju razgovora ili obradi fotografija.

Korisnici Vibera od sada mogu besplatno koristiti ChatGPT direktno u aplikaciji, bez potrebe da prelaze u druge programe

Da li ste primijetili ChatGPT u Viberu: Evo zašto se pojavio u vašim četovima

Agencija Evropske unije za droge (EUDA) objavila je dvije nove analize koje upozoravaju na sve ozbiljnije posljedice tržišta droga po društvo i okoliš. U izvještajima se navodi da kriminalne grupe sve češće koriste društvene mreže, aplikacije za dopisivanje i gejming platforme kako bi vrbovale mlade, iskorištavajući njihovu ranjivost i osjećaj pripadnosti.Drugi izvještaj upozorava da proizvodnja i krijumčarenje kokaina ne ugrožavaju samo sigurnost već i prirodu. Krčenje šuma, zagađenje tla i voda te korištenje opasnih hemikalija ostavljaju dugoročne posljedice na okoliš. EUDA poziva na jačanje preventivnih programa, međunarodne saradnje i efikasnije mjere u borbi protiv organizovanog kriminala.

Kriminalne grupe sve češće vrbuju mlade putem interneta, dok proizvodnja kokaina ostavlja ozbiljne posljedice po okoliš

 Kriminalne mreže sve češće koriste internet za vrbovanje mladih u trgovinu drogom

EU upozorava na opasnu mrežu droga

Prema informacijama koje prenosi Bloomberg, Apple bi svoj naredni veliki događaj mogao održati oko 9. septembra, u skladu s uobičajenim rasporedom kompanije nakon američkog praznika Labor Day. Tada se očekuje predstavljanje nove generacije iPhone uređaja, uključujući i prvi sklopivi model koji se u nekim izvještajima naziva iPhone Ultra.Analitičar Mark Gurman navodi da bi pretporudžbe mogle početi dan kasnije, dok bi se uređaji u prodaji mogli naći krajem septembra. Novi model bi, prema dosadašnjim glasinama, bio premium uređaj i znatno skuplji od dosadašnjih iPhonea.Razlog za to je složenija tehnologija sklopivog ekrana, ali i činjenica da Apple u tom segmentu cilja najvišu klasu tržišta. Kompanija još uvijek nije zvanično potvrdila ove informacije.IPhone uređaji u SAD-u najčešće jeftiniji nego u Evropi. Razlika nastaje zbog poreza, PDV-a i različitih uvoznih troškova. Evropska tržišta imaju više taksi i distributivnih troškova, što dodatno povećava krajnju cijenu proizvoda. Međutim, u SAD-u se cijene prikazuju bez poreza, dok se u Evropi on odmah uračunava tako da ta razlika u cijeni stvarno i nije prevelika. U Bosni i Hercegovini crno tržiše IPhona je izuzetno snažno, što utiče na nižu cijenu, tako da su Apple mobiteli izuzetno zastupljeni.&nbsp;

IPhone uređaji u SAD-u najčešće jeftiniji nego u Evropi. Razlika nastaje zbog poreza, PDV-a i različitih uvoznih troškova.

Apple sprema sklopivi iPhone: Premijera moguća u septembru, cijena mogla biti rekordna

NASA bi već ove sedmice mogla pokrenuti misiju vrijednu 30 miliona dolara kako bi teleskop Swift podigla u višu orbitu i spriječila njegovo nekontrolisano spuštanje prema Zemlji.Operaciju će izvesti startup Katalyst Space Technologies, čija bi autonomna letjelica trebala spojiti sa Swiftom i podići ga sa 360 na oko 600 kilometara visine.Swift, koji je u orbiti od 2004. godine, ubrzano gubi visinu zbog pojačane sunčeve aktivnosti. Ako padne ispod 300 kilometara, njegovo spašavanje više neće biti moguće.&nbsp;Misija nosi veliki rizik jer teleskop nije projektovan za servisiranje u svemiru, pa uspjeh nije zagarantovan. Ukoliko operacija uspije, Swift bi mogao nastaviti svoju naučnu misiju posmatranja gama-bljeskova i drugih kosmičkih pojava.

Swift, koji je u orbiti od 2004. godine, ubrzano gubi visinu zbog pojačane sunčeve aktivnosti

Trka s vremenom: NASA želi spasiti teleskop Swift od pada na Zemlju

Australijska vlada saopćila je da planira udvostručiti maksimalne kazne za platforme koje krše propise o minimalnoj starosnoj granici za korištenje društvenih mreža, a one bi mogle iznositi do 99 miliona dolara (oko 86,9 miliona eura).Predloženim izmjenama zakona predviđa se i da komesar za e-sigurnost dobije ovlaštenje da od kompanija društvenih mreža traži dokaze o mjerama koje su poduzele kako bi se uskladile sa zabranama, prenosi BBC.U Australiji je od 10. decembra prošle godine zabranjen pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 16 godina na deset velikih platformi.Vlasti su pokrenule istrage zbog navodnog kršenja pravila na pet zabranjenih mreža za maloljetnike – Facebooku, Instagramu, Snapchatu, TikToku i YouTubeu.U izvještaju Komisije za e-sigurnost, nezavisnog regulatora u zemlji, navedeno je da je sedam od deset djece mlađe od 16 godina, koja su imala naloge prije uvođenja zabrane, i dalje imalo određeni pristup tim platformama.

Vlasti su pokrenule istrage zbog navodnog kršenja pravila na pet zabranjenih mreža za maloljetnike

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Velike prekretnice u razvoju interneta najčešće su nastajale u univerzitetskim laboratorijama i istraživačkim centrima, gdje je znanje prvi put počelo prelaziti granice lokalnih zajednica.Za Bosnu i Hercegovinu, ključni trenutak dogodio se 28. juna 1996. godine, kada je iz Univerzitetskog tele-informatičkog centra (UTIC) Univerziteta u Sarajevu uspostavljena prva satelitska internet veza i održana videokonferencija sa Vrije Universiteit Amsterdam.<h2>Veliki iskorak</h2>Veza kapaciteta 128 kbps, danas simbolična, tada je predstavljala ogroman iskorak za akademsku zajednicu koja se nakon rata i opsade Sarajeva ponovo povezivala sa svjetskim naučnim tokovima.Projekt VUSUS Unilink (Vrije Universiteit Supports University of Sarajevo) realizovan je uz podršku volontera iz Sarajeva i Amsterdama, te uz pomoć Soroš fondacije i nizozemskog Ministarstva za razvojnu saradnju. Oprema u Sarajevu omogućavala je i dial-in pristup za širu akademsku i profesionalnu zajednicu.O ovom događaju postoji i vrijedan videoprilog iz Dnevnika TVBiH iz 1996. godine, koji danas predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o vremenu kada su se Bosna i Hercegovina, a posebno Sarajevo, neposredno nakon rata i opsade, vraćali u međunarodne akademske i naučne tokove.<h2>Digitalno povezivanje</h2>Iz UTIC-a je započeo proces digitalnog povezivanja zemlje, koji je kasnije omogućio razvoj internet infrastrukture, multimedije i međunarodne akademske komunikacije.Trideset godina kasnije, ovaj događaj se posmatra kao početak akademske digitalne ere u BiH i dokaz da je internet u zemlji nastao kao naučna i obrazovna potreba, a ne komercijalni luksuz.- UTIC i Univerzitet u Sarajevu time su postavili temelje digitalnog razvoja zemlje, dok su pioniri tog vremena - uz partnere iz Amsterdama i donatore - omogućili da Bosna i Hercegovina ponovo uspostavi vezu sa svijetom - saopćeno je iz UNSA.

O ovom događaju postoji i vrijedan videoprilog iz Dnevnika TVBiH iz 1996. godine

Tarik Zaimović i članovi NetGroupe, s lijeva na desno: Haris Hadžialić, Mladen  Rifelj, Azur Ajanović i Brano Vujičić

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

OpenAI je u petak saopćio da će novi model GPT-5.6 Sol privremeno biti dostupan samo ograničenom broju partnera koje je odobrila administracija američkog predsjednika Donalda Trampa (Trumpa).<h2>Procjena rizika</h2>Iz kompanije navode da je riječ o privremenoj mjeri koja se provodi u sklopu procjene mogućih sajber-sigurnosnih rizika, uz napomenu da ovakav model odobravanja pristupa ne bi trebao postati trajna praksa. Također su istakli da je testna faza dio procesa ka postepenom širenju dostupnosti modela u narednim sedmicama.Postepeno uvođenje novog sistema uslijedilo je nakon sličnih mjera američkih vlasti prema kompaniji Anthropic, konkurentu OpenAI-ja i kreatoru chatbota Claude.Anthropic je ranije ovog mjeseca povukao dva nova AI modela, Fable 5 i Mythos 5, samo nekoliko dana nakon njihovog predstavljanja, kako bi se uskladio s direktivom administracije Donalda Trampa kojom se ograničava njihova upotreba za strane državljane.Zabrinutost vlasti pojačana je nakon što je Anthropic ranije ove godine upozorio da je njegov model Mythos vrlo sposoban u pronalaženju softverskih ranjivosti, na način koji bi zlonamjerni hakeri mogli iskoristiti za napade na ključne računarske mreže širom svijeta.<h2>Nadzor nad umjetnom inteligencijom&nbsp;</h2>Tramp je u junu potpisao izvršnu uredbu o nadzoru nad umjetnom inteligencijom, kojom je uspostavljen okvir da savezna vlada do 30 dana procjenjuje rizike za nacionalnu sigurnost prije javnog puštanja najnaprednijih AI sistema, iako taj mehanizam još nije u potpunosti razvijen.OpenAI tvrdi da je Sol "bolji u pomaganju ljudima da pronađu i otklone ranjivosti" nego u izvođenju cyber napada te da ne prelazi interni prag rizika kompanije. Ipak, upozorio je da bi mogli postojati nepredviđeni rizici, posebno ako se model koristi zajedno s drugim alatima."Ta neizvjesnost, zajedno sa širim skokom u sposobnostima modela, razlog je zbog kojeg povećane mogućnosti modela pratimo jačim zaštitnim mjerama i faznim puštanjem."

Postepeno uvođenje novog sistema uslijedilo je nakon sličnih mjera američkih vlasti prema kompaniji Anthropic

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Na velikom broju Android uređaja postoji skrivena sistemska opcija koja može nepotrebno trošiti resurse i učiniti telefon sporijim nego što bi trebalo da bude. Riječ je o funkciji virtuelne RAM memorije, koja u pojedinim slučajevima koristi i do 2GB interne memorije kao zamjenu za radnu memoriju.Kod određenih modela, uključujući i Google Pixel uređaje, korisnici su prijavili da se uređaj osjetno ubrza nakon isključivanja ove opcije. Promjena se najviše vidi u brzini otvaranja aplikacija i fluidnijem prebacivanju između više zadataka.<h2>Kako funkcioniše?</h2>Funkcija poznata kao RAM ekspanzija, Memory Extension ili virtuelni RAM koristi dio interne memorije telefona kao dodatnu radnu memoriju. Ideja je da se omogući rad većeg broja aplikacija u pozadini bez njihovog zatvaranja.Problem nastaje zbog brzine rada. Interna memorija je znatno sporija od fizičke RAM memorije, pa u određenim situacijama sistem može raditi sporije umjesto brže.Kod telefona koji već imaju dovoljno fizičke RAM memorije, ova opcija često donosi minimalnu korist, dok istovremeno može povećati potrošnju baterije i smanjiti odziv sistema.<h2>Kako provjeriti i isključiti opciju</h2>Podešavanja se razlikuju u zavisnosti od proizvođača, ali se opcija najčešće nalazi u meniju Settings. Najbrži način je da se u pretragu podešavanja ukuca:“RAM”, “RAM Boost”, “Memory Extension” ili “Virtual RAM”Na većini uređaja moguće je potpuno isključiti funkciju ili smanjiti količinu memorije koju koristi. Promjene se primjenjuju odmah, a u nekim slučajevima nije potreban restart uređaja.Korisnici koji istovremeno koriste više aplikacija mogu imati različita iskustva, ali mnogi navode da telefon postaje osjetno responzivniji nakon isključivanja ove opcije.

Na velikom broju Android uređaja postoji skrivena sistemska opcija koja može nepotrebno trošiti resurse

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Prema najnovijim informacijama koje kruže tehnološkim krugovima, Apple je započeo razvoj svog prvog pametnog prstena. Iako kompanija još nije zvanično potvrdila projekat, nagađa se da bi novi uređaj mogao nositi naziv iRing, dok se kao moguće opcije spominju i Apple Ring ili neko sasvim novo ime.Za sada nema mnogo detalja o specifikacijama niti o tome kada bi uređaj mogao biti predstavljen, ali izvori tvrde da je razvoj već u toku.Ovo nije jedini proizvod na kojem Apple navodno radi. Ranije su se pojavile informacije da kompanija razvija pametne naočale, AirPods Pro slušalice s kamerama za funkcije zasnovane na umjetnoj inteligenciji, kao i druge nosive uređaje.Ukoliko pametni prsten zaista stigne na tržište, Apple će ući u direktnu konkurenciju sa uređajima kao što su Samsung Galaxy Ring, Oura Ring 5 i Ultrahuman Ring Air.

Ako se glasine pokažu tačnim, tehnološki gigant uskoro bi mogao ući na tržište pametnih prstenova

Apple bi uskoro mogao predstaviti svoj prvi pametni prsten i proširiti ponudu nosivih uređaja.

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Novo istraživanje u Australiji pokazalo je da 85 posto adolescenata i dalje koristi društvene mreže uprkos nedavno uvedenoj zabrani.<h2>Milioni računa zatvoreni</h2>Iako su prvi izvještaji sugerisali da su milioni računa zatvoreni, realnost na terenu, potkrijepljena svjedočenjima roditelja i novim studijama, pokazuje da se korištenje društvenih medija među mladima jedva promijenilo.Čak 85 posto Australaca u dobi od 12 do 15 godina nastavilo je koristiti društvene mreže tri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu.Prema navodima, oko dvije trećine maloljetnih korisnika ostalo je aktivno na društvenim mrežama tako što su lažno prikazali starosnu dob, najčešće se predstavljajući kao stariji od 16 godina, ili su koristili fotografije koje je algoritam platformi pogrešno prihvatio kao dokaz punoljetnosti.Australski premijer Entoni Albans (Anthony Albanese) izjavio je u petak da se želi dodatno pooštriti zabrana korištenja društvenih mreža za djecu, najavivši i tzv. "stres-test" postojećih zakonskih rješenja koja onemogućavaju platformama poput Mete, Instagrama i YouTubea otvaranje naloga osobama mlađim od 16 godina.<h2>Strožiji zakoni&nbsp;</h2>Cilj je, kako je istaknuto, zatvoriti postojeće pravne i tehničke praznine koje maloljetnici trenutno koriste za pristup mrežama.Albans je poručio da je namjera vlade da zakoni budu što stroži i otporni na moguće sudske izazove.Također je naglasio važnu ulogu Komisije za e-sigurnost, kojoj bi trebala biti osigurana veća ovlaštenja kako bi mogla efikasnije provoditi propise.Ovaj australski model pažljivo prate i druge zemlje koje razmatraju slične mjere zbog sve većih zabrinutosti za mentalno i fizičko zdravlje mladih.U tom kontekstu, Velika Britanija je već najavila dodatna ograničenja, koja bi mogla obuhvatiti i platforme za videoigre te prijenose uživo.

Cilj je, kako je istaknuto, zatvoriti postojeće pravne i tehničke praznine koje maloljetnici trenutno koriste za pristup mrežama.

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

ChatGPT je sada dostupan direktno u aplikaciji Viber, što korisnicima omogućava da koriste vještačku inteligenciju unutar svakodnevnih razgovora. Nova integracija donosi alate za prepravljanje poruka, prevođenje teksta i sažimanje dužih razgovora u četu.Ovaj potez predstavlja još jedan korak u širenju AI funkcionalnosti u aplikacijama za dopisivanje, gdje vještačka inteligencija postaje dio standardne komunikacije, a ne zaseban alat.<h2>Kako ChatGPT funkcioniše u Viberu</h2>Korisnici mogu da pozovu ChatGPT u razgovoru jednostavnim kucanjem znaka @ i izborom opcije ChatGPT. Nakon toga, AI može da odgovara direktno u grupnom četu, gdje svi učesnici mogu da nastave razgovor na osnovu njegovih odgovora.Iz Vibera navode da se ChatGPT može koristiti za preformulisanje poruka radi jasnije komunikacije, prevođenje na druge jezike i sažimanje dugih i nepreglednih razgovora.U grupnim četovima moguće je i uređivanje fotografija uz pomoć AI alata, kao i uključivanje ChatGPT-a u diskusiju kao dodatnog učesnika.<h2>Privatnost ostaje ključna</h2>Kompanija Rakuten Viber naglašava da se privatnost korisnika ne mijenja uvođenjem ove funkcije. Poruke i pozivi i dalje su zaštićeni end-to-end enkripcijom, što znači da ni sama kompanija ne može da im pristupi.Kada se ChatGPT pozove u razgovor, dijeli se samo konkretna poruka koja je poslata AI sistemu, bez ostatka sadržaja iz čitavog četa. Korisnici takođe moraju da daju izričitu saglasnost prije prve upotrebe AI funkcija.Prema riječima izvršnog direktora Vibera Ofira Ejala, cilj ove integracije jeste da svakodnevna komunikacija bude jednostavnija i kreativnija, uz vještačku inteligenciju koja je dostupna direktno u aplikaciji koju milioni ljudi već svakodnevno koriste, prenosi Telegraf.

Ovaj potez predstavlja još jedan korak u širenju AI funkcionalnosti u aplikacijama za dopisivanje

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

Američka savezna država Misisipi uvodi novu generaciju saobraćajnih kamera koje koriste vještačku inteligenciju za otkrivanje prekršaja u realnom vremenu. Riječ je o sistemu kompanije Acusensus, koji može prepoznati vozače koji koriste mobilni telefon tokom vožnje, ne koriste sigurnosni pojas, prevoze neosiguranu djecu ili prekoračuju dozvoljenu brzinu.Prema navodima lokalnih vlasti, kamere mogu snimati vozila pri brzinama do 300 kilometara na sat bez zamućenja slike. Kada sistem registruje prekršaj, fotografije i podaci prosljeđuju se policijskom službeniku, koji potom donosi odluku o eventualnom zaustavljanju vozila i izricanju kazne.Novi uređaji bit će postavljeni na lokacijama s čestim saobraćajnim nesrećama, u zonama radova na putevima i drugim mjestima gdje je klasična kontrola saobraćaja otežana.Iako vlasti tvrde da je cilj povećanje sigurnosti na cestama i smanjenje broja nesreća, nova tehnologija izazvala je brojne reakcije u javnosti. Kritičari upozoravaju da kamere, zahvaljujući visokoj rezoluciji i sistemima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, praktično mogu „zaviriti“ u unutrašnjost vozila, što otvara pitanja zaštite privatnosti i mogućeg prekomjernog nadzora građana.Slične AI kamere već su ranije uvedene u pojedinim dijelovima Australije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, gdje se koriste za otkrivanje vozača koji tokom vožnje koriste mobilne telefone ili ne nose sigurnosni pojas. Njihova primjena od samog početka izaziva rasprave o balansu između sigurnosti u saobraćaju i prava na privatnost.Dodatnu zabrinutost kod dijela građana izaziva činjenica da savremeni automobili sve češće dolaze opremljeni unutrašnjim kamerama koje prate ponašanje vozača. Ti sistemi koriste se za prepoznavanje umora, gubitka koncentracije ili ometanosti tokom vožnje, a u pojedinim slučajevima mogu bilježiti i pokrete glave, pogled vozača ili druge podatke o njegovom ponašanju.Pristalice novih tehnologija ističu da konačnu odluku o kažnjavanju i dalje donosi policijski službenik, a ne vještačka inteligencija. Ipak, rastuća prisutnost kamera – kako na cestama tako i unutar vozila – sve češće pokreće pitanje gdje se nalazi granica između unapređenja sigurnosti i narušavanja privatnosti građana.

Sistem može prepoznati korištenje mobitela, nevezan sigurnosni pojas i druge prekršaje, ali kritičari upozoravaju na sve intenzivniji nadzor vozača

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Bosna i Hercegovina ubrzano ulazi u eru umjetne inteligencije (AI), ali istovremeno ostaje otvoreno pitanje: ko će snositi odgovornost kada AI sistem pogriješi i izazove ozbiljne posljedice po građane, privredu ili kritičnu infrastrukturu.Dok pojedine evropske države već uvode posebne zakonske odredbe kojima se reguliše odgovornost za incidente izazvane sistemima umjetne inteligencije, u Bosni i Hercegovini još ne postoji jasan normativni okvir koji bi precizno definisao odgovornost programera, operatera, vlasnika sistema ili institucija koje koriste AI tehnologije, ističe profesor Hadžib Salkić, stalni sudski vještak iz oblasti kriminalistike i ekspert za sajber sigurnost.- Savremeni AI sistemi danas se koriste u industriji, zdravstvu, finansijskom sektoru, energetici, saobraćaju i sajber sigurnosti. Njihova sposobnost donošenja autonomnih odluka donosi brojne koristi, ali i nove rizike. Greška AI sistema u industrijskom postrojenju može izazvati eksploziju ili prekid proizvodnje. Pogrešna procjena u zdravstvenom sistemu može dovesti do netačne dijagnoze ili neadekvatne terapije. U saobraćaju, autonomni sistemi mogu uzrokovati nesreće s teškim posljedicama po ljudske živote. Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se AI sistemi sve više integrišu u kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže, vodovodne sisteme i sigurnosne platforme za zaštitu država i institucija - objašnjava Salkić.<h2>„Black Box“ efekt</h2>On dodaje da je jedan od ključnih izazova za istražne organe, sudove i tužilaštva tzv. „Black Box“ problem.- U mnogim slučajevima nije jednostavno utvrditi zašto je sistem umjetne inteligencije donio određenu odluku, niti da li je moguće reprodukovati isti rezultat pod istim uslovima. Upravo zbog toga stručnjaci za digitalnu forenziku postaju ključni akteri u budućim istragama AI incidenata. Njihov zadatak nije samo analiza računarskih sistema, već rekonstrukcija kompletnog lanca događaja koji je doveo do incidenta - kazao je.<h2>Ključni period</h2>Prema profesoru Salkiću, prva 24 sata nakon AI incidenta predstavljaju ključan period za očuvanje digitalnih dokaza i utvrđivanje uzroka događaja. U tom vremenu neophodno je osigurati sve relevantne podatke, uključujući ulazne i senzorske zapise, verziju AI modela, konfiguraciju sistema, logove aktivnosti, mrežne evidencije te audit tragove odluka operatera i samog sistema.- Problem dodatno otežava činjenica da mnogi od ovih podataka nestaju veoma brzo zbog rotacije logova, privremene memorije i automatskog brisanja sistemskih zapisa - istakao je.Iako Bosna i Hercegovina još nema poseban pravni okvir za AI incidente, razvoj tehnologije pokazuje da je pitanje odgovornosti samo pitanje vremena. Potrebno je započeti izradu zakonodavnih rješenja, edukaciju sudija, tužilaca i policijskih agencija, kao i razvoj nacionalnih kapaciteta za AI forenziku i sajber sigurnost, mišljenja je Salkić.- Umjetna inteligencija više nije tehnologija budućnosti. Ona je već danas dio svakodnevnog života građana, institucija i kompanija. Zato ključno pitanje više nije da li će se dogoditi prvi ozbiljan AI incident u Bosni i Hercegovini, nego da li će država biti spremna da utvrdi odgovornost kada se to dogodi - zaključio je.<h2>Trebamo AI forenzičare</h2>- Stručnjaci smatraju da će narednih godina nastati potreba za novom kategorijom sudskih vještaka – vještacima za umjetnu inteligenciju i AI forenziku.Takvi stručnjaci morali bi posjedovati znanja iz oblasti: umjetne inteligencije i mašinskog učenja, digitalne forenzike, sajber sigurnosti, zaštite podataka, krivičnog prava i dokaznog postupka. Njihova uloga bila bi da sudovima i tužilaštvima objasne kako je AI sistem funkcionisao, ko je njime upravljao, da li je posljedica bila predvidiva i postoji li uzročno-posljedična veza između odluke sistema i nastale štete - istakao je Salkić za "Avaz".

Velika inovacija za Gmail

Velika novost na platformi WhatsApp: Izaberite nick, a broj telefona više neće biti vidljiv

WhatsApp uvodi korisnička imena: Broj telefona više neće biti obavezan za kontakt

Da li ste primijetili ChatGPT u Viberu: Evo zašto se pojavio u vašim četovima

EU upozorava na opasnu mrežu droga

Apple sprema sklopivi iPhone: Premijera moguća u septembru, cijena mogla biti rekordna

Trka s vremenom: NASA želi spasiti teleskop Swift od pada na Zemlju

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Vještačka inteligencija postaje sigurnosni rizik: BiH nespremna za AI zločine

Tehnologija

Velika inovacija za Gmail

Velika novost na platformi WhatsApp: Izaberite nick, a broj telefona više neće biti vidljiv

WhatsApp uvodi korisnička imena: Broj telefona više neće biti obavezan za kontakt

Da li ste primijetili ChatGPT u Viberu: Evo zašto se pojavio u vašim četovima

EU upozorava na opasnu mrežu droga

Apple sprema sklopivi iPhone: Premijera moguća u septembru, cijena mogla biti rekordna

Trka s vremenom: NASA želi spasiti teleskop Swift od pada na Zemlju

Kazne do 99 miliona dolara: Australija udara na društvene mreže zbog djece

Tri decenije akademskog interneta u BiH: Veza koja je otvorila prozor prema svijetu

Novi ChatGPT model pod nadzorom: OpenAI uveo privremena ograničenja

Jedno podešavanje na Android telefonu može osloboditi do 2GB RAM memorije: Bit će mnogo brži

Apple navodno razvija pametni prsten: Novi uređaj mogao bi nositi naziv iRing

Tinejdžeri nadmudrili sistem: Zabrana društvenih mreža nije dala rezultate, vlada pooštrava mjere

Uočili ste ChatGPT na Viberu: Evo čemu služi nova AI opcija

AI kamere nadziru i unutrašnjost vozila: Nova tehnologija otvara pitanje granica privatnosti

Vještačka inteligencija postaje sigurnosni rizik: BiH nespremna za AI zločine