Glavni grad BiH polako se puni turistima iz cijelog svijeta. Lokalni stanovnici i posjetitelji uživaju u šetnjama starim ulicama, dok turistički radnici ističu da predstojeća sezona obećava rekordne rezultate.

Ekipa „Dnevnog avaza“ prošetala je jučer starogradskim ulicama i razgovarala s turistima, koji su oduševljeni gradom – neki su ga posjetili prvi put, dok su drugi već imali priliku uživati u njegovim ljepotama.<h2>Utisci turista</h2>Jedan turista iz Turske kaže:“Odlično je i sviđa mi se Sarajevo. Ovo je moja treća posjeta i stvarno uživam u gradu.”Turistkinja iz Kanade dodaje:“Ovo je moje prvo iskustvo u Sarajevu i već ga volim. Ima toliko mjesta koja vrijedi posjetiti, a atmosfera je nevjerovatna.”Posjetitelji posebno ističu kulturnu ponudu i historijski duh grada. “Jako lijepa kultura prvenstveno, grad koji ima i dušu i tradiciju,” kaže turista iz Beograda koji je došao sa prijateljima.<h2>Pozitivan početak sezone</h2>Bosna i Hercegovina polako otvara vrata turistima nakon zimskog perioda, a gradovi i prirodne destinacije širom zemlje bilježe sve veći priliv posjetitelja. Turistički radnici napominju da su prve sedmice sezone pokazale pozitivan trend, a mnogi hoteli i ugostiteljski objekti već bilježe visoku popunjenost.Aiša Nišić iz agencije „Meet Bosnia“ za „Avaz“ ističe:- Trenutna situacija je zaista skoro idealna. Nama dolazi sve više turista, grad je pun i svi radimo. Nama je sada malo lakše nakon zime -&nbsp; ističe Nišić.&nbsp;<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/videos">Besplatno se pretplatite na Youtube kanal Avaz TV.</a>

Odlično je i sviđa mi se Sarajevo. Ovo je moja treća posjeta i stvarno uživam u gradu, ističe turista iz Turske 

Video / Sarajevo se puni turistima: Grad sve privlačnija destinacija za posjetitelje iz cijelog svijeta

Da Bosna i Hercegovina ima izuzetno talentovane, obrazovane i svestrane mlade ljude, potvrđuje i priča sarajevskih sestara Iman i Iskre Pašić. Njihov put obilježen je predanim radom, obrazovanjem, umjetnošću i humanitarnim angažmanom. Govore više stranih jezika, aktivne su u različitim umjetničkim projektima i kroz svoje aktivnosti predstavljaju Bosnu i Hercegovinu na međunarodnoj sceni.Iako su vrlo mlade, iza sebe već imaju impresivne biografije – od akademskih uspjeha i međunarodnih studija do umjetničkih i humanitarnih projekata.<h2>Nauka i muzika</h2>Iman Pašić, magistrica elektrotehnike, svoj put gradila je istovremeno u nauci i umjetnosti. Već tokom školovanja pokazala je izuzetnu disciplinu i posvećenost, jer je kao redovan učenik paralelno završila dvije osnovne i dvije srednje škole u Sarajevu – Treću gimnaziju (DSD smjer) i Srednju muzičku školu, gdje je učila klavir i operno solo pjevanje. Sviranje klavira i operno pjevanje dio su njenog muzičkog izraza, ali pjeva i različite žanrove, posebno sevdah, nastupajući na međunarodnim projektima i festivalima na kojima promoviše bosanskohercegovačku kulturnu baštinu.- Ljubav prema učenju i muzici razvila se upravo kroz paralelni razvoj nauke i umjetnosti. Muzika i nauka su mi bile jednako važne, jer je svaka oblast na svoj način utjecala na to kako percipiram svijet oko sebe – kaže Iman Pašić.

Pored maternjeg bosanskog jezika, govori engleski, njemački i turski, dok se služi i portugalskim jezikom. Posjeduje TOEFL diplomu za engleski i DSD diplomu za njemački jezik, obje na C1 nivou.- Poznavanje stranih jezika omogućilo mi je da razvijam istraživačke projekte i sarađujem s kolegama i profesorima iz različitih zemalja, ali i da učestvujem na kulturnim projektima i festivalima u oblasti muzike – ističe.Jedan od trenutaka na koji je posebno ponosna jeste priznanje koje je dobila tokom boravka u Portugalu, kada je njen istraživački rad proglašen najboljim među studentskim radovima i objavljen u međunarodnom naučnom časopisu u Brazilu. Posebno emotivan bio je i njen nastup kao vokalnog soliste u dokumentarnom filmu turske produkcije TRT „Türkistandan Rumeli’ye: Bosna Hersek“.- Svaki međunarodni festival na kojem sam predstavljala Bosnu i Hercegovinu za mene je poseban razlog za ponos – dodaje Iman Pašić.<h2>Svijet filma</h2>Njena sestra Iskra Pašić, diplomirani inženjer arhitekture, jednako je svestrana i uspješna. Osnovnu i srednju školu završila je u Sarajevu, paralelno pohađajući i Osnovnu muzičku školu, Odsjek za klavir. Studij arhitekture završila je u Sarajevu, a tokom studija bila je izabrana kao jedini student za razmjenu na prestižnom Istanbul Technical University (ITÜ) u Istanbulu. Osim akademskog rada, Iskra je aktivna i u humanitarnom sektoru.- Kroz različite aktivnosti naučila sam koliko je važno steći radne navike u ranom djetinjstvu. Društveni angažman razvijala sam kroz dugogodišnji volonterski rad – kaže Iskra Pašić.

Za svoj rad dobila je i priznanje „Volonter godine 2023“, koje joj je dodijelilo Predsjedništvo Crvenog križa Federacije BiH. Pored arhitekture i humanitarnog rada, Iskra Pašić aktivna je i u svijetu filma i umjetnosti. Prvo iskustvo na snimanju filma imala je još kao djevojčica u međunarodnoj produkciji „Venuto al Mondo“ s Penelope Kruz (Cruz), a danas učestvuje u brojnim filmskim i promotivnim projektima u Sarajevu i Istanbulu.

<h2>Sestrinska podrška</h2>Iako svaka gradi vlastiti profesionalni put, Iman i Iskra naglašavaju da su jedna drugoj najveća podrška.- Moja sestra i ja dijelimo zajedničke vrijednosti, motivišemo jedna drugu i pomažemo da ostvarimo svoje ciljeve. Između nas ne postoji konkurencija – svaki njen uspjeh doživljavam kao svoj – ističe Iman Pašić.Slično razmišlja i Iskra koja kaže da su od djetinjstva išle zajedno na brojne aktivnosti - ples, karate, muzičku školu, glumu i balet što ih je dodatno povezalo i oblikovalo njihov odnos.

Kroz različite aktivnosti naučila sam koliko je važno steći radne navike u ranom djetinjstvu, kaže Iskra Pašić

Iman i Iskra Pašić osvajaju svijet znanjem i talentom: Mlade sestre briljiraju u nauci, umjetnosti i humanosti

Sve veći broj mladih osoba u Bosni i Hercegovini suočava se s dijagnozom multipla skleroza – hronične i nepredvidive bolesti koja mijenja život iz temelja. Iako medicina i dalje nema lijek koji donosi potpuno izlječenje, savremene terapije mogu značajno usporiti napredovanje bolesti i omogućiti kvalitetniji život oboljelima. Upravo dostupnost terapije i položaj mladih pacijenata danas su u središtu pažnje udruženja oboljelih.Predsjednik Udruženja oboljelih od multipla skleroze Gordan Muzurović ističe da je prioritet svih prioriteta osigurati pravovremenu i kvalitetnu terapiju.- Najvažnije je da oboljeli imaju na raspolaganju kvalitetnu i etabliranu medicinsku terapiju. Govorimo o imunomodulatorima – lijekovima koji se koriste u cijelom svijetu kada je u pitanju multipla skleroza. Oni ne mogu izliječiti bolest, jer je riječ o oboljenju nepoznate etiologije za koje ne postoji konačan lijek, ali mogu značajno usporiti njen razvoj i poboljšati kvalitet života – poručuje Muzurović.

<h2>Dostupnost terapija</h2>Naglašava da je u posljednje vrijeme napravljen iskorak kada je riječ o dostupnosti terapija i skraćivanju perioda od dijagnoze do početka liječenja.- Prošli smo dug put da bismo došli u situaciju da za relativno kratko vrijeme možemo preći put od dijagnoze do dobijanja terapije. Uspjeli smo skratiti liste čekanja i obezbijediti dovoljan broj adekvatnih terapija. Situacija je danas mnogo bolja nego ranije, ali to ne znači da možemo biti potpuno zadovoljni – kaže on.Riječ je, dodaje, o izuzetno skupim lijekovima koji se uglavnom finansiraju putem zavoda zdravstvenog osiguranja i fondova solidarnosti.<h2>Upotreba kanabisa</h2>Govoreći o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe, Muzurović ističe da stav Udruženja ostaje jasan, a to je da sve mora biti pod strogom kontrolom sistema.- Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe može imati smisla samo ako ide potpuno institucionalno. Ljekari moraju preuzeti odgovornost, izdavanje recepata mora biti kontrolisano. Nijedan preparat, pa ni ulje kanabisa, ne može izliječiti multipla sklerozu. Ne smijemo miješati stvari i davati ljudima lažnu nadu – naglašava.Posebno zabrinjava činjenica da je sve više mladih osoba među oboljelima.- Ova bolest se ne zove slučajno bolest mladih. Također je zovu i bolest sa hiljadu lica, jer nikada ne znamo kakav će biti njen tok. Suočavanje s dijagnozom zahtijeva i snažnu psihološku podršku. Ključno je imati prave informacije i naučiti kako živjeti s bolešću – zaključuje Muzurović.<h2>Moguć stabilan život</h2>Iako izazovi ostaju, poruka udruženja je jasna – uz pravovremenu terapiju, institucionalnu podršku i informisanost, život s multipla sklerozom ne mora značiti kraj planova, već početak drugačije, ali moguće stabilne svakodnevice.

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe može imati smisla samo ako ide potpuno institucionalno, ističe Muzurović

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

Transplantacijska medicina u Bosni i Hercegovini i dalje se suočava s velikim izazovima, a građani su u samom centru ovog problema.Iako je zakonski predviđeno da su svi građani potencijalni donori, svjesnost o važnosti darivanja organa i transplantaciji još je niska, za „Dnevni avaz“ ističe Tomislav Žuljević, predsjednik Udruženja transplantiranih i dijaliziranih bolesnika Federacije BiH.- Građani znaju za donorsku karticu, ali rijetko ko zaista razmišlja o transplantaciji bubrega i drugim organima. Transplantacijska medicina počinje i završava kod građana – mi smo i donori i potencijalni primatelji – kaže Žuljević.

<h2>Svijest o donorstvu</h2>Prema njegovim riječima, mnogo je veća šansa da će pojedinac trebati transplantaciju srca, bubrega, jetre ili nekog drugog unutarnjeg organa nego da će biti donor.- Samo 2 posto pacijenata koji preminu u jedinicama intenzivnog liječenja mogu postati donori. Od 100 pacijenata koji umru u bolnici, samo dvojica mogu darovati organe. Zato je potražnja za organima znatno veća od ponude – objašnjava Žuljević.U BiH trenutno se godišnje obavi znatno manje transplantacija nego u zemljama regiona.- Prošle godine smo imali samo 16 transplantacija, ove godine tek četiri. Za usporedbu, Hrvatska godišnje obavi između 300 i 350 transplantacija – dodaje Žuljević.<h2>Problemi i prepreke</h2>Iako zakon Federacije omogućava žive transplantacije među srodnicima do četvrtog koljena i prijateljima, praksa pokazuje da lista čekanja za organe, posebno bubrege, nije dovoljno duga i uključiva.- Imamo oko 2.000 pacijenata na dijalizi, a na listi čekanja za transplantaciju bubrega trenutno je tek 164-165 osoba. Realno, na listi bi trebalo biti najmanje 500-600 pacijenata – upozorava Žuljević.On podsjeća i na primjer „Adnanovog zakona“, koji je omogućio da i prijatelji postanu donori, ali u praksi nije uspio spasiti život pacijenta zbog administrativnih i proceduralnih ograničenja.<h2>Šansa za novi život</h2>Žuljević naglašava da je percepcija donorstva u BiH još nedovoljno razvijena.- Ljudi razmišljaju da će neko drugi biti donor, ali prije nego što budemo darivatelji, mi smo primatelji – zaključuje Žuljević.U BiH zakon predviđa da smo svi potencijalni donori, ali društvena svijest i sistemska podrška idalje ne prate taj zakon. Edukacija i kampanje poput onih Udruženja transplantiranih i dijaliznih bolesnika Federacije BiH ključni su koraci prema povećanju broja donora i spašavanju života hiljadama pacijenata koji svakodnevno čekaju šansu za novi život.

Samo 2 posto pacijenata koji preminu u jedinicama intenzivnog liječenja mogu postati donori, objašnjava Žuljević

Potražnja za organima znatno veća od ponude

BiH daleko iza Evrope u broju donora: Hiljade pacijenata u BiH čekaju šansu za život

Povodom obilježavanja Dana šehida, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić istakao je značaj sjećanja na one koji su svoje živote dali za Bosnu i Hercegovinu, ali i važnost prenosa tih vrijednosti na mlađe generacije.- Prvo želim iskoristiti priliku da svim građanima i građankama Bosne i Hercegovine islamske vjeroispovijesti čestitam Bajram – Bajram Šerif mubarek olsun. Neka ovaj blagdan provedu sa svojim porodicama u zdravlju, zadovoljstvu i miru u srcu, i da, ako Bog da, dočekaju i mnoge buduće Bajrame u dobrobiti -&nbsp; rekao je Avdić.Naglasio je da je veoma važno sjećati se naših najboljih sinova i kćeri koji su svoje živote ugradili u temelje naše države.- Važno je to i 30 godina nakon rata, ali i u svim godinama koje dolaze, da Bosna i Hercegovina opstane, a svi njeni građani i građanke budu svjesni koliko duguju tim ljudima. Sjećanje na šehide prenosimo i na generacije koje dolaze, jer sloboda nije stanje – sloboda je nešto za što se uvijek treba boriti - istakao je Avdić.

Podsjetio je da sve što danas uživamo u Bosni i Hercegovini jeste zasluga onih koji su dali svoje živote. - Moramo pokazati izuzetno poštovanje prema njima, njihovim porodicama, suprugama i djeci koja su ostala iza njih. Dan šehida, koji se obilježava drugog dana Bajrama, podsjeća nas na to i daje nam priliku da kroz vjerski program odamo počast, a svima njima osiguramo mjesto na najuzvišenijoj milosti - dodao je Avdić.<a href="https://www.youtube.com/@DnevniAvazTV/featured">Besplatno se pretplatite na YouTube kanal Avaz TV.</a>

Važno je to i 30 godina nakon rata, ali i u svim godinama koje dolaze, da Bosna i Hercegovina opstane, kazao je Avdić

Avdić: Sjećanje na šehide temelj je opstanka Bosne i Hercegovine

Profesorica na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Zehra Alispahić za "Avaz" govori zašto je Bajram blagdan radosti, zajedništva i zahvalnosti.- Dani Bajrama su, zapravo, dani trijumfa nakon velike pobjede – pobjede posta u mjesecu ramazanu, pobjede posvećenosti i privrženosti Uzvišenom Stvoritelju – kazala je ona. Prema riječima Alispahić, posebna vrijednost Bajrama ogleda se i u očuvanju ramazanske energije i nakon završetka posta. Jer, ramazan je svojevrsni duhovni korektiv.- Bajram dolazi kao nagrada i kruna svega onoga što smo radili tokom ramazana - pojašnjava Alispahić.Profesorica podsjeća i na značenje same riječi Bajram. U arapskom jeziku riječ „id“ označava nešto što se vraća i ponavlja, što simbolizira stalnu novu priliku za promjenu i napredak.- Vjernik nikada nije bez šanse. On uvijek ima priliku da se popravi, da se pokaje i da u svoj život unese promjene koje će biti dobre i za njega i za njegovo okruženje. Upravo zato nam se ramazan i Bajram vraćaju – da nas podsjete da uvijek možemo biti bolji - zaključuje Alispahić.

Vjernik u svoj život može da unese promjene koje će biti dobre i za njega

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Devetogodišnja Sarajka Nia Avdić već sada ima planinarsku biografiju o kojoj mnogi odrasli mogu samo sanjati. Ova hrabra djevojčica, zajedno s roditeljima Naidom i Aldinom, nedavno je osvojila Kilimandžaro, najviši vrh Afrike visok 5.895 metara, još jednom pomjerivši granice i pokazavši da ljubav prema planinama ne poznaje godine.&nbsp;Nia je na planinu prvi put došla kada je imala samo mjesec. Od tada su njeni roditelji, i sami zaljubljenici u prirodu i sport, pažljivo prilagođavali planinarske avanture njenom uzrastu. Već s osam mjeseci Nia je bila na Pirinejima na vrhu višem od 3.000 metara, što je bio tek početak njenog planinarskog puta. Njena upornost i ljubav prema planinama brzo su postali prepoznatljivi.&nbsp;Sa samo osam godina uspjela je osvojiti vrh Toubkal u Maroku, visok 4.167 metara, čime je postala najmlađa državljanka Bosne i Hercegovine koja je stigla na taj vrh. Ipak, porodica Avdić ove godine napravila je još veći korak.&nbsp;Uspon na Kilimandžaro bio je novi izazov, ali i dokaz koliko su disciplina, priprema i zajednička porodična podrška važni za ostvarivanje velikih ciljeva. Nia je taj izazov savladala hrabro i s osmijehom, noseći sa sobom uspomene koje će pamtiti cijeli život.&nbsp;Iako još dijete, Nia već pokazuje izuzetnu snagu karaktera i odlučnost. Na planinama, gdje su potrebni strpljenje, izdržljivost i hrabrost, ona uspješno savladava sve prepreke i dokazuje da godine nisu barijera kada postoji snažna volja. Njena priča inspiracija je mnogima – podsjetnik da se snovi ostvaruju uz trud, podršku i ljubav prema onome što radimo.&nbsp;Za Niu Avdić planine su odavno postale više od hobija – one su dio njenog odrastanja i identiteta.

Nia je na planinu prvi put došla kada je imala samo mjesec

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Promjena vremena koja stiže sredinom marta donijet će kratkotrajno zahlađenje i padavine u Bosni i Hercegovini, ali bi, prema prognozama meteorologa, kraj sedmice mogao donijeti stabilnije i toplije proljetne dane, što će biti povoljno i za početak poljoprivrednih radova.Meteorolog Bakir Krajinović za „Avaz“ pojašnjava da je proteklih dvadesetak dana nad Bosnom i Hercegovinom dominiralo polje visokog zračnog pritiska, koje je donijelo stabilno vrijeme i temperature iznad prosjeka za ovo doba godine.<h2>Hladni front</h2>- To polje visokog zračnog pritiska sada postepeno slabi i pomjera se južnije od Bosne i Hercegovine. Kao posljedica toga, prema našoj zemlji pristiže hladnija i vlagom bogata zračna masa sa sjevera evropskog kontinenta - pojasnio je Krajinović.Prema njegovim riječima, promjena vremena očekuje se od 17. marta, kada će hladni front donijeti pad temperature, pojačan vjetar i padavine.- U nižim predjelima očekuje se kiša, dok su na planinama mogući susnježica i snijeg, naročito tokom srijede i četvrtka. Uz padavine će puhati i pojačan sjeveroistočni vjetar koji će dodatno pojačati osjećaj hladnoće - istakao je Krajinović.Tokom tog hladnijeg perioda jutarnje temperature u većem dijelu Bosne kretat će se između 0 i 5 stepeni Celzijusa, dok će na planinama biti od minus 3 do 2 stepena. Maksimalne dnevne temperature do 21. marta uglavnom će dosezati do 14 stepeni u Bosni, odnosno do oko 17 stepeni u Hercegovini. Ipak, meteorolozi najavljuju da će se vremenske prilike već krajem sedmice postepeno stabilizirati.- Od petka očekujemo više sunčanih intervala, stabilniju atmosferu i postepen porast temperatura zraka. Kako sedmica bude odmicala, tako će se vrijeme sve više stabilizirati i ponovo ćemo imati prave proljetne uslove - rekao je Krajinović.<h2>Pozitivan utjecaj</h2>Takve promjene vremena mogle bi imati i pozitivan utjecaj na poljoprivredu. Naime, nakon dužeg sušnog perioda, najavljene padavine donijet će dodatnu vlagu u zemljište.- Iako je tokom zime bilo i snijega, zemljište je trenutno prilično suho jer je gotovo cijeli februar, kao i prva polovina marta, protekla bez značajnijih padavina. Kiša koja dolazi dobro će doći zemljištu, posebno uoči početka proljetne sjetve - naglašava Krajinović.<h2>Radovi na otvorenom</h2>Dodaje da bi stabilnije i toplije vrijeme koje se očekuje nakon sredine sedmice moglo omogućiti povoljnije uslove za radove na otvorenom.- Potrebno je još malo strpljenja tokom naredna tri dana, a nakon toga očekujemo znatno povoljnije vremenske prilike za poljoprivrednike i sve aktivnosti na otvorenom - zaključio je Krajinović.

Iako je tokom zime bilo i snijega, zemljište je trenutno prilično suho, ističe Krajinović

Krajinović: Puhat će i pojačan sjeveroistočni vjetar

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

U Kantonu Sarajevo realizovan je pilot-projekt naziva „Zdrave navike od malih nogu“, s ciljem razvoja svijesti o značaju pravilne i uravnotežene prehrane kod djece predškolskog uzrasta. Kroz interaktivne radionice mališani su učili o zdravim namirnicama i nutritivno vrijednim obrocima, pripremajući jednostavne i zdrave recepte u praktičnom okruženju.<h2>Prehrambene navike</h2>Adna Husović, predsjednica Udruženja zdravstvenih nutricionista i dijetetičara, za „Avaz“ ističe važnost ovakvih projekata, jer, kako kaže, prehrambene navike počinju od najranijeg uzrasta. Najbolji način da djeca nauče o pravilnoj prehrani je kroz praktične radionice, kroz igru, razgovor i samostalnu pripremu zdravih obroka.

- Vidimo da djeca već donose pozitivne prehrambene navike iz svojih porodica. Znaju raspored obroka i često mogu nabrojati da postoje tri glavna obroka – doručak, ručak i večera – kao i užine. Međutim, ima i djece koja te navike još nemaju, zbog čega su ovakve radionice veoma važne – ističe Husović.Husović dodaje da su pravilne prehrambene navike u predškolskom uzrastu ključne za zdrav rast i razvoj, te da iskustveno učenje kroz radionice značajno doprinosi formiranju dugoročnih zdravih navika.- Cilj je da djeca steknu osjećaj za zdrave obroke, koji je važan i za dalji razvoj, jer se u ovom uzrastu postavljaju temelji za buduće prehrambene izbore.Prema riječima Husović, preventiva gojaznosti i drugih zdravstvenih problema počinje od malih nogu.- Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, djeca predškolskog uzrasta dnevno bi trebala unijeti od 20 do 25 grama šećera. To je otprilike jedna čokoladica ili čokoladno mlijeko. Međutim, kada roditelji saberu sve skrivene šećere iz hrane i pića koje djeca konzumiraju tokom dana, ta količina često bude znatno veća – dodaje Husović.<h2>Veliki interes mališana</h2>Projekt je proveden u dva sarajevska vrtića, a mališani su pokazali veliki interes i entuzijazam, potvrđujući značaj ovakvih inicijativa u obrazovanju i odgoju.- Cilj naših radionica bio je da djeci na praktičan i zabavan način približimo osnovne principe zdravijih prehrambenih izbora, bez pritiska i predavanja. Važno je da djeca u tom periodu razvijaju pozitivan odnos prema hrani, da razumiju zašto je važno imati obroke i birati namirnice koje daju energiju. Nije cilj da dijete sve „savršeno jede“, nego da shvati osnovu, da hrana može biti ukusna, a opet hranjiva - ističe Azra Hasanbegović iz kompanija Biona i Beyond, koja je projekat realizirala u saradnji sa Udruženjem zdravstvenih nutricionista i dijetetičara.&nbsp;

Djeca predškolskog uzrasta dnevno bi trebala unijeti od 20 do 25 grama šećera, ističe Husović

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić je osnivač Udruženja „Pomozi.ba“, jedne od najaktivnijih humanitarnih organizacija u Bosni i Hercegovini. Kroz godine, Karalić je inicirao i realizirao brojne projekte i humanitarne misije, s posebnim fokusom na pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva, uključujući porodice u socijalnoj potrebi, bolesne i izbjeglice. Njegova vizija je uvijek bila jasna – organizovati i mobilisati zajednicu, kako bi pomoć stigla do onih kojima je najpotrebnija. Svoj humanitarni put Elvir je započeo kroz male lokalne akcije prikupljanja pomoći za porodice u nevolji, a s vremenom je njegov rad prerasao u organizovane projekte širom države. „Pomozi.ba“ danas organizuje akcije prikupljanja hrane, odjeće, lijekova i školskog pribora, a posebno je poznata po hitnim humanitarnim misijama tokom prirodnih katastrofa i kriznih situacija. Osim materijalne pomoći, Karalić i njegov tim posvećeni su pružanju podrške i informisanju javnosti o socijalnim problemima te promovisanju kulture solidarnosti i humanosti. Za svoj dugogodišnji doprinos i izuzetne rezultate u oblasti humanitarnog rada, Elvir Karalić je nominovan za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva, koja se dodjeljuje istaknutim pojedincima, grupama i kolektivima za značajna ostvarenja i izuzetne uspjehe u političkom i društvenom životu. Ova nominacija predstavlja priznanje za sve njegove napore i kontinuiranu posvećenost pomaganju drugima, te potvrdu da humanitarni rad u BiH ima svoje lidere koji mijenjaju živote nabolje.

„Pomozi.ba“ humanitarna misija

Karalić: Pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Osnivačica Udruženja „Dajte nam šansu“ Ines Kavalec čini ono što je slobodno može nazvati herojstvom u današnje vrijeme beznađa, boli i osjećaja napuštenosti od društva. Njen sin Daris preminuo je prije tri godine, ali njegova životna priča ostala je temelj njenog djelovanja. U ovoj hrabroj ženi probudio se glas da se nešto mora mijenjati. I poslušala ga je.Prvih pet godina Darisovog života kao djeteta s teškoćama u razvoju, za Ines su bile teške godine tokom kojih je shvatila da je roditelj djeteta s teškoćama u razvoju napušten od društva i jedini oslonac su drugi roditelji i razmjena iskustava.Svoju životnu nedaću pretvorila je u snagu, bunt i sistemsku borbu za prava porodica koje su godinama bile prepuštene same sebi. Iz lične borbe jedne majke nastala je priča koja danas mijenja živote, udruženje koje ne brine samo o djeci, nego o porodici u cjelini. Udruženje koje je inicirala, simboličnog naziva „Dajte nam šansu“, danas okuplja i podržava 1.030 porodica.Priča Ines Kavalec nije samo priča o gubitku, već o hrabrosti da se lična bol pretvori u pokret koji danas pruža podršku hiljadama ljudi i djece iz drugih porodica.

„Dajte nam šansu“ mijenja živote

Kavalec: Ono što vas ne ubije, to vas ojača 

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza“ održan je danas na Trgu Prvog korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine u Sarajevu povodom Međunarodnog dana žena, u organizaciji neformalne grupe aktivistkinja i aktivista iz Bosne i Hercegovine.

Učesnici marša ukazali su na problem nasilja nad ženama i potrebu za snažnijom institucionalnom reakcijom, kao i na važnost kontinuirane borbe za očuvanje i unapređenje ženskih prava.

Političarka i aktivistica Besima Borić kazala je da su žene u Bosni i Hercegovini u proteklim godinama ostvarile određeni napredak u zakonodavnom okviru koji se odnosi na borbu protiv rodno zasnovanog nasilja, ali da primjena zakona i dalje ide sporo.

- Žene u BiH napravile su mnogo pretpostavki kada je riječ o zakonskom regulisanju rodno zasnovanog nasilja, ali ono što ide presporo su otpori koji dolaze iz institucija. Čini mi se da unutra također ima nasilništva i onih koji odgađaju primjenu zakona - rekla je Borić.

Dodala je da je neophodno istrajavati u borbi za prava žena te da osmomartovski marš predstavlja podsjećanje na stvarne vrijednosti ovog datuma.

- Mi ne slavimo 8. mart, mi ga obilježavamo. Obilježavamo dostignuća i početke borbe žena za radna i socijalna prava, ali i podsjećamo da su ta dostignuća uvijek u riziku i da ih je potrebno stalno braniti - naglasila je Borić.

Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu.- Ako ne djelujete protiv nečega, prešutno prihvatate da se takve stvari događaju. Mi u BiH nemamo ni na jednom nivou vlasti zvanične evidencije o broju slučajeva nasilja, femicida ili pokušaja femicida - istaknula je Čengić.Ona je upozorila i na nedovoljna izdvajanja za sigurne kuće te na izostanak preventivnih mjera.

- Sigurne kuće su zapravo posljednja karika u lancu zaštite. Prije njih bi trebalo postojati niz mjera – od prevencije kroz obrazovanje, rada s nasilnicima, savjetovališta i različitih oblika pomoći ženama žrtvama nasilja. O tim koracima se gotovo uopće ne govori - kazala je Čengić.Organizatori su poručili da je cilj marša podsjetiti javnost i institucije da je sigurnost žena pitanje javne odgovornosti te da je neophodno sistemski raditi na prevenciji nasilja i zaštiti žrtava.

Novinarka Rubina Čengić ocijenila je da Bosna i Hercegovina ne čini dovoljno na prevenciji nasilja nad ženama te da nedostaje sistemski pristup tom problemu

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"


Povodom Međunarodnog dana žena u Sarajevu se održava protestni marš pod sloganom "Sigurnost žena je javna obaveza. Država koja se ne miješa odobrava nasilje."Okupljanje je počelo kod Doma sindikata, a nakon toga će uslijediti protestna šetnja do Historijskog muzeja.Enida Glušac iz udruženja "Renesansa" poručila je za "Avaz" da se svaka žena obraduje kada dobije ružu ili neki poklon kao znak pažnje, ali dostojanstvo i prava pažnja su ono što treba biti 365 godina u godini.

Jadranka Miličević iz fondacije "Cure" rekla je da je ovo jedini način na koji se treba obilježavati 8. mart.- Nismo zadovoljne položajem žena u BiH, ovo je način da skrenemo pažnju. Skrećemo pažnju i institucijama i predstavnicima vlasti da ovdje svi trebamo biti, jer svjedočimo porastu nasilja u svijetu - navela je.

Okupljanje je počelo kod Doma sindikata, a nakon toga će uslijediti protestna šetnja do Historijskog muzeja

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Mart je mjesec posvećen podizanju svijesti o karcinomu debelog crijeva, jednom od vodećih oblika raka u svijetu, a koji sve češće pogađa i građane naše zemlje. U ovoj borbi ključna je prevencija, rani pregledi i edukacija stanovništva, poručuju stručnjaci.O problemima koji prate proces otkrivanja, za „Avaz“ je govorio dr. Amir Selimagić, specijalista interne medicine i subspecijalista gastroenterohepatologije.- Generalno, svijest stanovništva o prevenciji karcinoma debelog crijeva kod nas je izuzetno niska. Razlog tome leži u više segmenata našeg društva – ističe dr. Selimagić. <h2>Prevencija ključna</h2>Karcinom debelog crijeva često se razvija polako, kroz dobroćudne promjene (adenome) koje se mogu otkriti i ukloniti prije nego što postanu kancerogene. Upravo rano otkrivanje bolesti, putem testova stolice na okultno krvarenje i kolonoskopije, značajno povećava šanse za izlječenje.

- U ranoj detekciji, detektujemo tragove krvi u stolici, što direktno upućuje pacijenta na kolonoskopiju. Kada se otkriju adenomi, prekanceroze, na vrijeme se endoskopski odstrane, čime se sprečava nastanak karcinoma, bolesti koja može dovesti do metastaza i sistemskog oboljenja, praktično neizliječivog - objašnjava dr. Selimagić.Razvijena društva, poput zemalja Evropske unije, imaju nacionalne programe skrininga i prevencije, koji ne samo da spašavaju živote, nego i značajno smanjuju troškove liječenja.- Prevencija je daleko isplativija od liječenja jednog pacijenta s uznapredovalim karcinomom, dok se istovremeno stotine drugih mogu na vrijeme pregledati i spriječiti razvoj bolesti - dodaje dr. Selimagić.Nažalost, Bosna i Hercegovina još nema zakonski regulisane nacionalne programe skrininga karcinoma debelog crijeva. Prevencija se uglavnom odvija na dobrovoljnoj bazi, kroz sporadične akcije koje organizuju kantonalna ministarstva zdravstva.- Građani sami moraju biti svjesni i redovno se pregledati - naglašava dr. Selimagić.<h2>Odgovornost pojedinca</h2>Dr. Selimagić ističe da je odgovornost svakog pojedinca ključna.- Ako građani sami ne iniciraju prevenciju karcinoma debelog crijeva, mi nemamo sistemsko rješenje koje će ih zaštititi. Moj apel za mjesec mart jeste da motivišem naše sugrađane da urade test na okultno krvarenje, a u slučaju pozitivnog nalaza, kolonoskopski pregled, kako bi se spriječio razvoj bolesti koja može postati neizlječiva – kaže dr. Selimagić.<h2>Poruka građanima</h2>Mart je idealna prilika da se promovišu edukacija, testiranje i pravovremena dijagnostika. Svaka preventivna kolonoskopija i rana detekcija znači spašeni život, a istovremeno i manji trošak za društvo.- Najvažnije je da kao društvo vodimo računa, edukujemo svoje sugrađane i spriječimo nastanak teških bolesti. Prevencija spašava živote - zaključuje dr. Selimagić.

Video / Sarajevo se puni turistima: Grad sve privlačnija destinacija za posjetitelje iz cijelog svijeta

Iman i Iskra Pašić osvajaju svijet znanjem i talentom: Mlade sestre briljiraju u nauci, umjetnosti i humanosti

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

BiH daleko iza Evrope u broju donora: Hiljade pacijenata u BiH čekaju šansu za život

Avdić: Sjećanje na šehide temelj je opstanka Bosne i Hercegovine

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Dr. Amir Selimagić za „Avaz“ o karcinomu debelog crijeva: BiH još nema zakonski regulisane programe skrininga raka

Video / Sarajevo se puni turistima: Grad sve privlačnija destinacija za posjetitelje iz cijelog svijeta

Iman i Iskra Pašić osvajaju svijet znanjem i talentom: Mlade sestre briljiraju u nauci, umjetnosti i humanosti

Hronična i nepredvidiva bolest s hiljadu lica: Mladi u BiH sve češće suočeni s multipla sklerozom

BiH daleko iza Evrope u broju donora: Hiljade pacijenata u BiH čekaju šansu za život

Avdić: Sjećanje na šehide temelj je opstanka Bosne i Hercegovine

Kruna ramazanske duhovnosti i nagrada za trud: Prilika za promjenu i napredak

Nia Avdić: Djevojčica koja je s devet godina osvojila najviši vrh Afrike

Kiša, snijeg i pad temperature do kraja sedmice: Nakon kratkog zahlađenja stižu sunčaniji dani

Nutricionista Adna Husović o značaju pravilne i uravnotežene prehrane: Preventiva gojaznosti i drugih problema počinje od malih nogu

Elvir Karalić: Nominovan za Šestoaprilsku nagradu

Ines Kavalec: Iz boli stvorila pokret

Video / U Sarajevu održan protestni marš: "Sigurnost žena je javna obaveza"

Video / Protestni marš povodom Dana žena: "Nismo zadovoljne našim položaj, ovo je način da skrenemo pažnju"

Dr. Amir Selimagić za „Avaz“ o karcinomu debelog crijeva: BiH još nema zakonski regulisane programe skrininga raka