Novo eskalacija krize na Bliskom istoku i sukob SAD i Irana, te strah od inflacije doveli su na svjetskim berzama do nastavka trenda povećanja cijena nafte koji je započeo prije 20-ak dana. Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji.&nbsp;Tako je, prema aplikaciji FMT FBiH oil info, cijena goriva u Sarajevu već skočila iznad tri KM. Tako je na pumpi El Tarik Oil u Velešićima litar nafte 3,05 KM, benzin Super 95 je 2,8 KM, dok je Super 98 3,01 KM. Tako je nafta na ovoj pumpi poskupila za 18 feninga, a benzin za po šest feninga.Kad je riječ o nafti, na ostalim pumpama cijene su blizu, ali ispod tri marke, dok je najniža cijena na pumpi Selex u ulici Milana Preloga - 2,75 KM. Benzin Super 95 se kreće od 2,64 na pumpi Selex u ulici Milana Preloga do 2,86 KM, koliko je na pumpi Green Oil u Marka Marulića. Super Plus 98 je od 2,89 KM na pumpi Bucomerc u ulici Džemala Bijedića i Selex u ulici Milana Preloga do 3,16 KM, koliko je na pumpi Proming u ulici Blažujski drum.

Cijena barela nafte Brent prešla je danas 85 dolara, a brzo su reagovale i pumpadžije u našoj zemlji

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Polovina privrednika u Federaciji Bosne i Hercegovine posluje nezakonito, pokazala je opsežna inspekcijska kontrola koja je provedena prije nekoliko dana. Porezni inspektori su, kako je saopćeno iz Porezne uprave FBiH, obavili 238 nadzora i izrekli blizu 360.000 KM kazni u samo jednom danu. Na provjeri su bili porezni obveznici koji obavljaju djelatnosti ugostiteljstva, trgovine, građevinarstva, pekarstva, kao i drugih uslužnih djelatnosti.<h2>Porazni rezultati </h2>- Rezultati izvršenih inspekcijskih nadzora pokazali su da 52 posto kontrolisanih poreznih obveznika svoje poslovanje nije uskladilo s važećim zakonima na području Federacije BiH - navela je Poreska uprava FBiH. Gotovo 10 posto kontrolisanih radnika nije bilo prijavljeno. Za 14 objekata je utvrđeno da rade bez dozvole, njih 17 nisu imali instalirane fiskalne kase, dok njih blizu 40 posto nije evidentiralo promet putem fiskalnih kasa. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 26 objekata, a u dva slučaju je inspektorima morala asistirati i policija.

Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika Federacije Bosne i Hercegovine Benjamin Hekić kaže u razgovoru za Dnevni avaz da on još od kraja 2024. godine nakon štetnih odluka Vlade FBiH po privrednike govori da se tako nešto može i očekivati. Prvenstveno kao štetne ističe odluke o minimalnoj plaći i neradnoj nedjelji, koje su, kaže, povećale troškove i dovele privrednike u nezavidnu situaciju.Logično je, dodaje, da će privrednici pribjegavati različitim načinima da opstanu.- Vjerujte, mnogi od njih će reći da je isplativije platiti kaznu nego poslovati potpuno legalno, poslije ovih štetnih odluka - rekao je Hekić i dodao:- Mi uvijek ističemo da inspekcija treba suzbiti crnu ekonomiju, koja je gorući problem bh. ekonomije. Veliki broj ljudi obrće veliki novac, a uopće nisu prijavljeni. Tako i inspekcija ističe da oni njih ne mogu kontrolisati, jer ih nemaju u sistemu - navodi naš sagovornik.<h2>Olakšica ili pomoć</h2>Olakšice poput isplate neoporezivog dijela plaće Hekić ne smatra nikakvim olakšanjem za privrednike.- Kako da neko daje bonuse ako nije u stanju isplatiti ni osnovnu plaću. Osim toga, vjerujte, mnogi iz revolta ne žele primjenjivati tu odluku, jer u izvodima to morate navoditi kao pomoć Vlade FBiH, kao da su oni nešto pomogli, a ustvari radi se o našem novcu - zaključio je Hekić.

Potezi vlasti ojačali crno tržište

Siva ekonomija buja: Polovina privrednika u FBiH posluje nezakonito

Dugogodišnji fotoreporter Ahmet Bajrić, poznatiji kao Blicko, doživio je neugodnost u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, gdje mu u jednom trenutku policija koja je radila na osiguranju događaja nije dozvolila da fotografiše i obavlja svoj posao.Na objavljenom snimku vidi se naguravanje Bajrića sa trojicom policajaca. U razgovoru za "Dnevni avaz" Bajrić je objasnio šta se zapravo desilo. Kaže da mu policija nije u jednom trenutku dozvolila da prođe kako bi fotografisao, ali on je "želio silom da proguli".- Mi fotoreporteri stajali smo kod kamena gdje je ispisano 8.372 žrtve. Tu smo postavljeni iza kamena gdje se polaže cvijeće. Policija nije kriva, onaj ko je to odlučivao nije znao, nema pojma šta novinari i kako mogu fotografisati. Pobunio sam se za 20 fotoreportera. Nisam se borio za sebe samo, već za sve. To je omladina, djeca, ne znaju. Policajac ga gurne, kaže "ne možeš", a policiji naređeno "ne daj nikom da uđe" iza kamena, da mogu fotografisati normalno. Želio sam im reći da puste ljude da dođu normalno. Svaki političari vodi nekog fotografa i od njih ne možeš ništa fotografisati - rekao je Bajrić za Dnevni avaz.<h2>Nove face vedre i oblače</h2>Dodao je da ga je policija, odnosno pripadnici Direkcije za koordinaciju policijskih tijela koji su osiguravali događaj, zaustavila.- Nisu mi dali da prođem, a ja sam želio silom da progulim. Na snimku se vidi da su se trojica okupila oko mene i ja kažem "ja ću proći". Zar da prođe 31. godišnjica da nemam fotografiju tu kad polažu ljudi cvijeće i sve ostalo, baš mi je žao bilo. Jednu godinu sam fotografisao i po kiši i po snijegu i sve ostalo, e sad ne mogu tu da dođem kad su se pojavili novi ljudi i nove face koje vedre i oblače tu. Zato sam se pobunio - rekao je Bajrić.Naglašava da ga u tom naguravanju s trojicom policajaca niko nije ni pipnuo.

- Nisu me dirali, jednostavno. Ubrzo je došao momak iz Memorijalnog centra, Zekerijah, uzeo me za ruku i kaže "Blicko, hajde slikaj". Ja sam zvao i druge, žao mi je što njih nisu pustili. Prošao sam tamo i sjeo i sve fotografisao, samo nisam članove Predsjedništva uspio fotografisati - kazao nam je.Ističe da su njega i njegovog unuka, koji je također fotoreporter, legitimsali radi formalnosti.- Ne znam jesu li pisali prekršaj i šta će doći. Mene nisu mogli zaustaviti - zaključio je.<h2>Ne želi privilegije</h2>Dodao je da ne želi imati privilegije zbog toga što je poznati fotoreporter, već da želi da svi novinari i fotoreporteri imaju uslove za normalan rad.- Baš bi mi bilo žao da nisam mogao proći i fotografisati, ali uspio sam da progulim. Pedeset godina se borim sa ovim poslom, nije ovo meni novost. Nisam se nasekirao ni uzrujao, da znate. Bio sam na stotinu mjesta, sve političare u bivšoj Jugoslaviji sam fotografisao. Sve se završilo na tome, policija nije ništa kriva, njima je tako naređeno. Ja sam bio uporan, morao sam proguliti, nisam htio da ne fotografišem ništa, a došao sam tu - naglasio je Blicko.Bajrić je dugogodišnjih fotoreporter, a posebno je poznat po dokumentovanju ratnih događaja i stradanja stanovništva Podrinja i Srebrenice. Tokom godina stvorio je vrijednu fotografsku arhivu koja svjedoči o događajima iz ratnog perioda i posljedicama genocida u Srebrenici.Prije nekoliko dana Bajrić je u sarajevskoj Vijećnici predstavio fotomonografiju "Srebrenica – Potočari 1995–2025: 30 godina dokaza genocida".

Na snimku se vidi da su se trojica okupila oko mene i ja kažem "ja ću proći", rekao nam je Blicko

Ahmet Bajrić Blicko o neugodnosti: Pobunio sam se za 20 ljudi, policija nije kriva, njima je tako naređeno, morao sam da progulim

Iako je prošla trideset jedna godina od genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, i danas se u entitetu RS negira počinjeni genocid što zapravo predstavlja završni čin genocida.Ugledni američki profesor Dejvid Džej Sajmon (David J. Simon), direktor programa za proučavanje genocida na Univerzitetu Yale, za „Dnevni avaz“ je, između ostalog, govorio o važnosti suprotstavljanja negiranju genocida, procesuiranju i kažnjavanju počinilaca, te o (ne)svjesnosti međunarodne zajednice o njenoj sramnoj ulozi u tom genocidu.<h2>Završna faza</h2>Koliko je važno nastaviti istraživati uzroke i okolnosti koje su dovele do genocida u Srebrenici, kao i zločina počinjenih u drugim gradovima i mjestima širom Bosne i Hercegovine?- To je važno jer je i dalje moguće saznati nove činjenice o Srebrenici, ali i o drugim mjestima. Fokus na Srebrenici je opravdan sam po sebi, ali ne bi trebao zasjeniti druge slučajeve zločina, uključujući pokušaje etničkog čišćenja, masakre i mučenja koji su se dogodili širom Bosne i Hercegovine.Mnogi smatraju da je završna faza genocida – njegovo negiranje – danas posebno izražena. Kako se tom negiranju može efikasno suprotstaviti?- Suprotstavljanje negiranju istinitim informacijama, kako na društvenim mrežama tako i u tradicionalnim medijima, predstavlja jedan od važnih koraka. Međutim, na sistemskom nivou, građani Bosne i Hercegovine moraju kolektivno odlučiti da su negiranje genocida i druge retoričke strategije koje produbljuju podjele štetne za državu. Možda sve zapravo treba početi od načina na koji se historija predaje u školama. Podučavanje negacionističkih narativa u školama predstavlja daleko ozbiljniji problem od objava na društvenim mrežama ili političkih govora.Osim negiranja genocida uveliko je prisutno i veličanje onih koji su ga počinili, odnosno veličanje ratnih zločinaca koji su pravosnažno presuđeni za užasne zločine. Vjerujete li da se takva praksa može zaustaviti i, ako može, kada i na koji način?- Osuda je prvi korak, ali ona mora naići na širu podršku javnosti. Ljudi moraju imati hrabrosti da jasno poruče kako im je dosta političara koji šire retoriku negiranja ili veličaju ratne zločince.Dodatni teret za žrtve predstavlja činjenica da mnogi učesnici genocida i dalje slobodno žive, često pred očima preživjelih, dok su drugi utočište pronašli u Srbiji. Ko, prema Vašem mišljenju, snosi najveću odgovornost za izostanak pravde?- Na kraju, provođenje zakona – uključujući procesuiranje i kažnjavanje počinilaca – odgovornost je države. Ako poznati ratni zločinci slobodno žive u drugoj državi, mora se pretpostaviti da ta država to toleriše i snosi odgovornost za takvo stanje. U idealnim okolnostima, snažniji međunarodni partneri, poput Evrope ili Sjedinjenih Američkih Država, vršili bi pritisak na takve države da uhapse počinioce, kao što su to činili i ranije. Međutim, posljednjih godina pokazalo se da je takva pomoć često nedosljedna.Slično tome, ako osobe za koje se zna ili sumnja da su počinile zločine, a nikada nisu izvedene pred lice pravde, slobodno žive u Bosni i Hercegovini, odgovornost je entitetskih vlasti da se time ozbiljno pozabave, možda kroz zajedničku strategiju između entiteta. U idealnom slučaju, Ured visokog predstavnika (OHR) trebao bi reagovati kada entitetske vlasti to ne učine, ali ta institucija ima brojne obaveze i ne može se uvijek smatrati posljednjom instancom koja će riješiti takve probleme.<h2>Važnost sjećanja</h2>Smatrate li da su svijet, a posebno međunarodna zajednica, danas u potpunosti svjesni svoje sramne uloge i propusta u vezi s genocidom u Srebrenici?- Institucije poput Memorijalnog centra Srebrenica uradile su izvanredan posao u informisanju međunarodne zajednice o tim propustima. I druge institucije u svijetu, poput Memorijalnog muzeja holokausta Sjedinjenih Američkih Država, dale su značajan doprinos. Ipak, s obzirom na veličinu svijeta i činjenicu da je više od polovine današnje svjetske populacije rođeno ili odraslo nakon 1995. godine, riječ je o zahtjevnom i trajnom zadatku.Genocid u Srebrenici ostat će trajna mrlja na navodnoj međunarodnoj posvećenosti sprečavanju genocida. Sjećanje na njega važno je u nastojanju da u budućnosti budemo bolji – nastojanju koje je danas jednako potrebno kao i ranije, s obzirom na novije, ali i još trajajuće neuspjehe međunarodne zajednice da spriječi stradanja u Sudanu i Gazi.<h2>Mlađe generacije</h2>S obzirom na situaciju u kojoj se Bosna i Hercegovina danas nalazi, šta smatrate najvažnijim faktorom za njenu budućnost?- Budućnost Bosne i Hercegovine nalazi se u rukama mlađih generacija. Od presudne je važnosti da one usvoje i prihvate vrijednosti međusobnog poštovanja i tolerancije, kao i da razumiju razorne posljedice koje nastaju kada se te vrijednosti zanemare.

Budućnost Bosne i Hercegovine nalazi se u rukama mlađih generacija, rekao je

Dejvid Džej Sajmon za "Avaz": Zaustavljanje negiranja treba početi u školama

Dejvid Petigru (David Pettigrew), profesor filozofije i studija holokausta i genocida na američkom Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član Upravnog odbora Programa studija genocida Univerziteta Yale govorio je za "Dnevni avaz" u povodu obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici.U intervjuu ističe da je temeljni problem nakon genocida u Srebrenici uslijedio priznanjem Republike Srpske kroz Dejtonski mirovni sporazum, te naglašava da međunarodna zajednica mora odlučnije odgovoriti na prijetnje secesijom i pokušaje urušavanja ustavnog poretka.Visoki predstavnik mora, kako je naglasio, iskoristiti bonske ovlasti kako bi donio sveobuhvatnu odluku kojom bi se omogućilo postavljanje spomen-obilježja, spomen-ploča i muzeja na mjestima gdje su oni do sada bili zabranjivani u Republici Srpskoj ili na području nekadašnje takozvane Herceg-BosneProšla je trideset i jedna godina od genocida u Srebrenici. Gledajući iz današnje perspektive, kako posmatrate ono što se dogodilo u Srebrenici, kao i događaje i procese koji su uslijedili u godinama i decenijama nakon toga?- Gledajući unazad, genocid u Srebrenici predstavlja kulminaciju agresije i genocida počinjenih u okviru genocidnog projekta stvaranja "Velike Srbije", ali i tragičan primjer neuspjeha međunarodne zajednice. Pripadnici Ujedinjenih nacija raspoređeni u zaštićenoj zoni kapitulirali su pred snagama bosanskih Srba te učestvovali u predaji civila, kao i u razdvajanju žena i muškaraca u Potočarima. Uoči pada Srebrenice, ministar vanjskih poslova Nizozemske savjetovao je pripadnicima nizozemskog bataljona da vlastiti opstanak stave ispred svoje misije zaštite civila u enklavi – i oni su tu misiju zaista napustili. Nizozemski sudovi su kasnije, u određenoj mjeri, utvrdili njihovu odgovornost.<h2>Vlasti RS iskoristile političku nagradu</h2>- Međutim, temeljni problem koji je uslijedio bilo je priznanje Republike Srpske kroz Dejtonski mirovni sporazum. Priznanje Republike Srpske predstavljalo je nagradu za pokušaj genocida na cijeloj njenoj teritoriji. Vlasti Republike Srpske iskoristile su tu političku nagradu kako bi nastavile ostvarivati etničku homogenizaciju obeshrabrivanjem povratka izbjeglica kroz diskriminatorne politike i psihološko zastrašivanje.Budući da međunarodna zajednica nije dovoljno odlučno reagovala na takvu politiku, vlasti Republike Srpske i danas nastavljaju podrivati državu Bosnu i Hercegovinu te čak prijete otcjepljenjem. Čak i nakon što je osuđen i smijenjen s funkcije, Milorad Dodik predvodio je delegaciju u Moskvi kao dio strategije usmjerene na podrivanje euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Međunarodna zajednica mora odlučnije odgovoriti na prijetnje secesijom i pokušaje urušavanja ustavnog poretka, jer takve aktivnosti destabiliziraju Bosnu i Hercegovinu, ali i cijelu regiju - navodi Petigru za "Avaz".Koliko je, po Vašem mišljenju, važno da se genocid u Srebrenici i dalje istražuje, dokumentuje i proučava, posebno među mladim generacijama?- Od presudne je važnosti da mladi istraživači nastave proučavati genocid u Srebrenici, ali i druge ratne zločine počinjene širom Republike Srpske i drugih dijelova Bosne i Hercegovine. Istraživanje, učenje, širenje znanja i potvrđivanje istine trajni su procesi.Nove generacije učit će kako samostalno istraživati i kako se suprotstaviti negiranju genocida i veličanju ratnih zločinaca. Imao sam priliku sarađivati s mladim istraživačima koji donose novu energiju i posvećenost proučavanju ne samo genocida u Bosni i Hercegovini nego i komparativnih studija genocida.Jedan od njih je Bekir Hodžić, koji je ime dobio po svom amidži ubijenom na brani Petkovci. Bekir je dobio prestižnu Watson stipendiju koja će mu omogućiti jednogodišnje komparativno istraživanje načina na koji različite države pamte i obilježavaju genocid. Nedavno je bio i kourednik posebnog broja jednog naučnog časopisa posvećenog genocidu u Srebrenici.Posebno vrijedan doprinos predstavlja i videoserijal Haruna Mehmedinovića koji rasvjetljava manje poznate zločine. Sve ove inicijative značajno doprinose naučnom fondu činjenica koje potvrđuju istinu o genocidu.I dalje svjedočimo negiranju genocida u Srebrenici, koje predstavlja njegovu završnu fazu, kao i pokušajima iskrivljavanja historijskih činjenica. Koliko su takve pojave opasne za budućnost društva?- Negiranje ili umanjivanje genocida smatra se ozbiljnim upozorenjem da bi se genocid mogao ponoviti. U evropskom pravu negiranje genocida prepoznato je kao oblik govora mržnje koji potiče, odnosno ponovno podstiče nasilje prema ciljanoj grupi, čineći je ranjivom na mogućnost ponavljanja zločina.Za preživjele, strah od ponavljanja zločina predstavlja novu traumu. Upravo zbog toga smo ja i brojni drugi apelovali na visokog predstavnika Valentina Inzka da iskoristi bonske ovlasti i nametne zakon kojim se zabranjuje negiranje genocida. On je pokazao hrabrost donoseći historijsku odluku o izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Sada je ključni zadatak da se započne s procesuiranjem onih koji negiraju genocid.Koliko je opasno kada se osobe osuđene za ratne zločine predstavljaju kao heroji i kada se pokušavaju opravdati njihovi zločini?- Veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca izuzetno je opasno jer šalje poruku da su njihovi zločini bili herojski ili moralno opravdani te da ih treba ponoviti.Jedan od primjera je mural Ratku Mladiću u Kalinoviku, na kojem je predstavljen kao heroj. Takav mural predstavlja kršenje Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i osnovnih principa tranzicijske pravde.Negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u Bosni i Hercegovini razvili su se u ono što je dr. Hariz Halilović nazvao "trijumfalizmom" – slavljenjem zločina kao moralnog dostignuća, čime se nove generacije podstiču da počine slična nedjela.<h2>Ukinute sankcije Miloradu Dodiku</h2>Smatrate li da je međunarodna zajednica izvukla dovoljno pouka iz Srebrenice i vlastitog neuspjeha da spriječi genocid?- Ne vjerujem da je međunarodna zajednica izvukla dovoljno pouka iz genocida u Srebrenici niti iz vlastitog neuspjeha da ga spriječi.To se vidi u izostanku procesuiranja osoba koje negiraju genocid ili veličaju osuđene ratne zločince. Također se ogleda u nedovoljnoj podršci preživjelima u njihovim nastojanjima da podignu spomen-obilježja na mjestima gdje su sudovi utvrdili da su počinjeni ratni zločini.Do danas nije dozvoljeno podizanje spomenika za 102 ubijene djece u prijedorskoj općini, niti spomen-obilježja u Sportskoj dvorani "Partizan" u Foči. To su samo dva od brojnih sramotnih primjera.Istovremeno, međunarodna zajednica i dalje popušta pred nacionalističkim politikama bosanskih Srba i bosanskih Hrvata koje nastoje ostvariti teritorijalne ciljeve iz devedesetih godina kroz projekte takozvane Velike Srbije i Velike Hrvatske.Sankcije Miloradu Dodiku su ukinute, nakon čega mu je omogućeno da otputuje u Sjedinjene Američke Države i lobira za separatističke ciljeve Republike Srpske. Istovremeno, međunarodna zajednica nije učinila dovoljno da obeshrabri nastojanja dijela bosanskohercegovačkih Hrvata da uspostave "treći entitet", što bi dodatno destabilizovalo Bosnu i Hercegovinu.Kakvu odgovornost danas imaju domaće i međunarodne institucije u borbi protiv negiranja genocida i zaštiti istine utvrđene presudama domaćih i međunarodnih sudova?- Domaće i međunarodne institucije imaju najveću odgovornost da poštuju vladavinu prava i provode presude međunarodnih sudova.Od njih očekujem da zagovaraju procesuiranje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca. Također očekujem da podrže pravo preživjelih da podignu spomen-obilježja na mjestima gdje su sudovi utvrdili da su počinjeni ratni zločini.Ne smiju ostati nijemi posmatrači. Šutnja znači saučesništvo.Kada sam, povodom Dana bijelih traka u maju, govorio u švedskom parlamentu na poziv ambasadora Bosne i Hercegovine Bojana Šošića i članova parlamenta, pozvao sam prisutne parlamentarce i predstavnike diplomatskog kora da podrže inicijativu za podizanje spomenika djeci ubijenoj na području općine Prijedor 1992. godine.<h2>Relativno blage kazne MKSJ</h2>Kakvu poruku žrtvama i društvu šalje činjenica da mnogi učesnici genocida i ratnih zločina i danas slobodno žive pred očima preživjelih ili su utočište pronašli u Srbiji?- To predstavlja još jednu veoma opasnu pojavu, uz negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.Činjenica da počinioci – bilo oni koji su odslužili kazne, bilo oni koji nikada nisu procesuirani – slobodno žive među preživjelima duboko je obeshrabrujuća i dodatno ih traumatizira.Njihovo prisustvo u zajednici ostavlja utisak da su njihovi zločini prihvatljivi ili legitimni. Takva situacija postala je česta i zbog relativno blagih kazni koje je izricao Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, kao i mogućnosti prijevremenog puštanja na slobodu nakon odslužene dvije trećine kazne.Potrebna je znatno intenzivnija saradnja tužilaštava Bosne i Hercegovine i Srbije kako bi se pravdi priveli počinioci koji su pobjegli u Srbiju, poput nekadašnjeg načelnika policije u Kalinoviku Boška Govedarice i predsjednika Ratnog kriznog štaba Gruje Lalovića.Kako bosanskohercegovačko društvo može zacijeliti rane prošlosti i graditi bolju budućnost?- Visoki predstavnik mora iskoristiti bonske ovlasti kako bi donio sveobuhvatnu odluku kojom bi se omogućilo postavljanje spomen-obilježja, spomen-ploča i muzeja na mjestima gdje su oni do sada bili zabranjivani u Republici Srpskoj ili na području nekadašnje takozvane Herceg-Bosne.Kada bi spomen-obilježja bila postavljena na lokacijama poput Doma kulture u Pilici, skladišta u Kravici, koncentracionog logora Barutni magacin, Sportske dvorane "Partizan", Bijele kuće u Omarskoj ili Doma kulture i škole u Trnopolju, javno priznanje genocida i drugih ratnih zločina moglo bi postati temelj potvrđivanja istine i društvene transformacije.Pravda otvara mogućnost pomirenja.Istovremeno, sva obilježja koja veličaju osuđene ratne zločince i njihove zločine moraju biti uklonjena jer podstiču mržnju i stvaraju pretpostavke za buduće zločine.Drugi važan korak naprijed bila bi demokratska ustavna reforma zasnovana na jednakosti svih građana Bosne i Hercegovine, a ne na etničkoj pripadnosti. Takva reforma mogla bi započeti provedbom preporuka Evropskog suda za ljudska prava - istakao je za "Avaz".&nbsp;

Priznanje Republike Srpske predstavljalo je nagradu za pokušaj genocida na cijeloj njenoj teritoriji, rekao je

Profesor Petigru za "Avaz": Negiranje ili umanjivanje genocida smatra se ozbiljnim upozorenjem da bi se on mogao ponoviti

Predstavnička demokratija je već decenijama sve manje predstavljala interese običnih ljudi, a pretvorila se u elitistički klub, kazao je akademik Asim Mujkić.Značajan broj mladih ljudi će na oktobarskim izborima u Bosni i Hercegovini prvi put steći pravo glasanja, no pravo je pitanje koliko će ta novostasala generacija birača zajedno s ostalom omladinom u ovoj zemlji moći promijeniti političku scenu.Akademik Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, smatra da je ovaj sistem predstavničke demokratije već decenijama u krizi i da je njegovo funkcionisanje sve manje atraktivno mlađim generacijama. Stoga one, kako navodi, putem različitih vrsta umrežavanja artikuliraju svoje interese, želje itd.<h2>Obični ljudi</h2>- Klasičan način izbora sve manje će privlačiti mlađe generacije. Ne mislim da će ostati pasivne, već će one iznaći načina za drugačiju vrstu artikulacije i izvršiti pritisak na političke elite da nešto mijenjaju. Predstavnička demokratija je već decenijama sve manje predstavljala interese običnih ljudi, a pretvorila se u elitistički klub koji je zabrinut samo oko svojih interesa – kazao je Mujkić.Ni protesti ne mijenjaju stvariŠto se tiče izbora, kaže, ovo je jedan proces koji traje, jer, očito, ni protesti nisu više način na koji mladi ljudi mogu mijenjati stvari.- Svaka generacija će, to je historijski pravilo, dati svoj način iskazivanja protesta protiv stanja u društvu – dodao je.Ističe da na oktobarskim izborima ne očekuje izlaznost, pogotovo među mlađom populacijom.- I starijima, a kamoli mlađima, je neatraktivno ono što je u ponudi. Očekujem da će stariji donijeti odluku, da će, kao u Srbiji penzioneri, te kategorije tijesno povezane sa određenim načinom vladavine biti nosioci izborne volje – ocjenjuje naš sagovornik.<h2>Niz događaja</h2>Dodao je i da su protesti poslije tragične tramvajske nesreće u kojoj je poginuo mladi Erdoan Morankić i teško povrijeđena 17-godišnja djevojka, polučili ograničen uspjeh, jer je "izdejstvovana ostavka Vlade, koja je, evo vidimo, još tu".- Nisam siguran da će se oko te nesreće ponovo okupiti ljudi, ne vjerujem da će to biti motiv, mada je kod nas teško predviđati. Imali smo jablaničku tragediju i niz događaja koji svjedoče užasnom načinu na koji se ljudi ove zemlje tretiraju, ali ne vjerujem da će to odigrati ulogu.Previše su jake ove etnonacionalne identitetske priče koje su dobile poticaj prevagom desnice u našem susjedstvu i širom Evrope tako da su se one ponovo vratile i da ćemo se ponovo okupljati oko identiteta – istakao je Mujkić.<h2>Trendovi u svijetu</h2>Napominje da su trendovi u svijetu da mlađe generacije žele učestvovati, kontra slici koju mi ovdje razvijamo da su mladi ljudi pasivni.- Tako, kada gledamo ovaj svijet, ili ćemo ići, što je sada trend koji nameću političke elite, na isključivanje ogromnog broja ljudi iz bilo kakvog procesa odlučivanja, ili će se desiti obrnuti proces, a to je povećana participacija građana, što je, po mom mišljenju, jedini smislen odgovor na krizu legitimiteta predstavničke demokratije – zaključio je profesor Mujkić.

Svaka generacija će, to je historijski pravilo, dati svoj način iskazivanja protesta protiv stanja u društvu, naglasio je

Akademik Asim Mujkić za "Avaz": Mladi će natjerati političke elite na promjene

Više od 30 godina nakon rata još nismo raščistili sa nedavnom prošlošću. Kako onda, bez toga, možemo graditi i gledati u budućnost i na koji način postići da se u cijelom bh. društvu prihvati istina o počinjenim zločinima i genocidu.Razgovarli smo s dr. Almirom Grabovicom, naučnim saradnikom Univerziteta u Sarajevu (UNSA) – Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarondog prava.Grabovica je doktorirao na temi presuda njemačkih sudova koje se odnose na ratne zločine u BiH, s posebnim osvrtom na pravnu kvalifikaciju genocida u praksi njemačkog pravosuđa. Njemački sudovi presudili su, podsjetimo, da je osim u Srebrenici genocid nad Bošnjacima počinjen i u drugim gradovima u Bosni i Hercegovini - Doboju, Foči, Kotor Varoši i Osmacima u Kalesiji, a Grabovica ističe da je značaj tih presuda višestruk i historijski neprocjenjiv.- Smatram da je suočavanje s prošlošću jedan od fundamentalnih naučnih i društvenih preduvjeta za izgradnju trajnog mira i stabilnog demokratskog poretka u Bosni i Hercegovini. Činjenica da više od tri decenije nakon završetka sukoba živimo u društvu paralelnih i suprotstavljenih narativa o karakteru ratnih događaja, dok se u javnom prostoru kontinuirano osporavaju ili relativiziraju sudski utvrđene činjenice, direktno koči naš napredak - istakao je.<h2>Društvo zarobljeno u vještačkim podjelama</h2>Takav ambijent, kako dodaje, ne samo da onemogućava izgradnju međusobnog povjerenja, već drži bosanskohercegovačko društvo zarobljenim u vještačkim podjelama koje se, nažalost, transgeneracijski prenose na mlade ljude koji rat i agresiju nisu ni doživjeli.- Polazeći direktno od rezultata mog naučnog istraživanja o presudama njemačkih sudova, želim naglasiti da pravosuđe ima apsolutno nezamjenjivu ulogu u utvrđivanju objektivnih činjenica o najtežim međunarodnim zločinima - naveo je.Smatra da se proces prihvatanja istine i izgradnje budućnosti mora voditi kroz tri ključna pravca:1. Depolitizacija prošlostiPrihvatanje istine ne smije i ne može biti predmet političkih trgovina, kompromisa ili dnevno-političkih polemika.Pravosnažne presude kako domaćih, tako i međunarodnih sudova, moraju biti validan i naučno održiv temelj za društveni konsenzus. Sudski utvrđene činjenice moraju postati integralni dio našeg obrazovnog sistema, naučnoistraživačkog rada i institucionalne kulture sjećanja.2. Individualizacija krivice naspram kolektivne odgovornostiKao doktor pravnih nauka, smatram da je ključno u javnosti stalno podcrtavati jedan od osnovnih principa savremenog krivičnog prava – utvrđivanje individualne krivične odgovornosti ne znači pripisivanje kolektivne krivice bilo kojem narodu.Naprotiv, skidanje tereta kolektivne odgovornosti sa čitavih etničkih grupa i njeno lociranje na pojedince – izvršioce – predstavlja možda i najvažniji pravni doprinos istinskom pomirenju.3. Kontinuitet naučnog rada i procesuisanjaProtok vremena ne umanjuje potrebu za pravdom. Iskustvo njemačkog pravosuđa nas uči da nacionalni sudovi mogu dati kolosalan doprinos očuvanju historijske istine čak i kada postupaju decenijama nakon izvršenja zločina. Stoga je nužno nastaviti bezrezervnu podršku naučnim istraživanjima, otvaranju preostale arhivske građe i procesuiranju svih preostalih odgovornih lica. Na koncu, duboko vjerujem da Bosna i Hercegovina može graditi prosperitetnu budućnost isključivo ukoliko se ona rigorozno zasniva na vladavini prava, bezuslovnom poštivanju sudskih odluka i objektivnom, naučnom odnosu prema prošlosti.Bez prihvatanja pravno verifikovanih činjenica, svaka priča o pomirenju ostaje samo prazna politička fraza. Uvažavanje tih činjenica je civilizacijski iskorak kojim se štiti dostojanstvo žrtava i stvaraju pravne i društvene barijere da se takvi zločini na ovim prostorima više nikada ne ponove - naveo je Grabovica.Sasvim je jasno da su političari ti koji su najodgovorniji kada u svojim izjavama negiraju genocid i relativizuju ratne zločine. Znamo da je izmjenama Krivičnog zakona zabranjeno negiranje genocida i koliko Tužilaštvo BiH (ne) radi da tom negiranju stane ukraj, baš kao i veličanju ratnih zločinaca kojima su iscrtani murali u nekoliko bh. gradova.<h2>Neselektivna primjena prava</h2>Stoga se nameće pitanje koliko je realno očekivati da se takva poražavajuća praksa suzbije, odnosno promijeni u skladu sa civilizacijskim vrijednostima, te da odgovorni preuzmu odgovornost za svoj (ne)rad, odnosno postupke?- Iskustvo njemačkog pravosuđa, koje je bilo u fokusu mog doktorskog istraživanja, jasno pokazuje da dosljedna i neselektivna primjena prava predstavlja jedan od najvažnijih i najefikasnijih odgovora na negiranje najtežih međunarodnih zločina.Suština i ključni problem s kojim se suočavamo u Bosni i Hercegovini nije u samom donošenju zakonskih normi, nego prvenstveno u njihovoj dosljednoj, pravovremenoj i nepristrasnoj primjeni - ističe naš sagovornik.Naglašava da pravosnažne sudske presude imaju višestruku i duboku društvenu funkciju.- One ne služe isključivo retributivnoj pravdi i kažnjavanju odgovornih pojedinaca, već predstavljaju autoritativno, pravno verifikovano utvrđivanje činjenica. Upravo te činjenice moraju činiti granitnu osnovu za očuvanje historijske istine i razvoj zdrave kulture sjećanja.Zbog toga, svako negiranje ili relativizacija sudski utvrđenih činjenica ne predstavlja samo uvredu za žrtve, već i direktan, otvoren napad na vladavinu prava i proces suočavanja s prošlošću - naglasio je.Kada analiziramo situaciju u Bosni i Hercegovini, podvlači Grabovica, očigledno je da normativni okvir postoji.- Imamo krivičnopravnu zabranu negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca kroz dopune Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine. Međutim, moram naglasiti da efikasnost svakog, pa i najboljeg zakonskog rješenja, u konačnici zavisi isključivo od njegove implementacije u praksi.Samo pravovremeno i nepristrasno postupanje nadležnih pravosudnih institucija, bez obzira na političku funkciju ili etničku pripadnost onoga ko krši zakon, može doprinijeti jačanju narušenog povjerenja građana u pravni sistem. To je jedini način da se pošalje jasna i nedvosmislena poruka da su negiranje međunarodnih zločina i crtanje murala u čast njihovih počinilaca civilizacijski i zakonski potpuno neprihvatljivi u jednom demokratskom društvu - ističe on.<h2>Sistemski i višedimenzionalni pristup</h2>Odgovara i na pitanje kako preći sa poražavajuće prakse na kulturu odgovornost.- Vjerujem da je korjenita promjena ove poražavajuće prakse realna i moguća, ali ona ultimativno zahtijeva dugoročan, sistemski i višedimenzionalni pristup koji bih podijelio na tri ključna stuba odgovornosti:1. Pravosudni aktivizam i nezavisnostPravosudne institucije, prvenstveno Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, moraju preuzeti proaktivnu ulogu. Rezultati mog istraživanja potvrđuju da su njemački sudovi, primjenjujući načelo univerzalne jurisdikcije, dali ogroman doprinos borbi protiv nekažnjivosti i očuvanju činjenica o zločinima u Bosni i Hercegovini upravo zato što su pravo primjenjivali dosljedno i bez političkih kalkulacija. To je najefikasniji mehanizam zaštite dostojanstva žrtava i očuvanja integriteta međunarodnog krivičnog prava. Naše pravosuđe mora primijeniti taj nivo profesionalne rigoroznosti.2. Institucionalna i društvena sinergijaOdgovornost za suočavanje s prošlošću i suzbijanje revizionizma ne može i ne smije biti prebačena isključivo na leđa pravosuđa. To je podjeljena odgovornost svih društvenih aktera. Pored efikasnog rada tužilaca i sudija, ključnu ulogu imaju obrazovni sistem, naučna istraživanja i javni prostor koji mora biti striktno zasnovan na činjenicama iz pravosnažnih presuda, a ne na političkim mitovima.3. Odgovornost nosilaca javnih funkcijaPolitičke elite i nosioci javnih funkcija moraju snositi kako krivičnu, tako i političku i moralnu odgovornost za svoje postupke ili svjesni nerad. Samo zajedničkim, institucionalnim djelovanjem akademske zajednice, medija i civilnog društva moguće je izgraditi društveni ambijent u kojem će poštivanje sudskih presuda i vladavine prava predstavljati opšteprihvaćene, bazične civilizacijske vrijednosti. Društvo koje ne poštuje sopstveni pravni poredak i ignoriše sudske presude ne može razvijati kulturu odgovornosti niti graditi evropsku budućnost - zaključuje naš sagovornik.Postavla se pitanje je li upravo činjenica da su mnogi ratni zločinci i danas na slobodi i rugaju se žrtvama, a posebno povratnicima, ili su nekažnjeno pobjegli u Srbiju, zapravo najveći kamen spoticanja našoj boljoj budućnosti. Kako smo tako nešto kao država sebi dopustili?- Borba protiv nekažnjivosti predstavlja jedan od najvažnijih i najčvršćih temeljnih principa savremenog međunarodnog krivičnog prava. Sa naučnog, ali i duboko ljudskog aspekta, svaka osoba za koju postoje relevantni dokazi da je odgovorna za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid morala bi biti izvedena pred lice pravde.Taj proces ne smije zavisiti od vremena koje je proteklo od izvršenja krivičnog djela, niti od države u kojoj se osumnjičeni trenutno nalazi. Kada pravni sistem zakaže i dozvoli da optuženi ostanu na slobodi, kod žrtava, njihovih porodica i povratničke populacije stvara se opravdan i dubok osjećaj da pravda nije ostvarena. To ne samo da produbljuje njihovu traumu, već predstavlja i najveći kamen spoticanja u procesu suočavanja s prošlošću, jer je nemoguće graditi međusobno povjerenje na temeljima nekažnjene nepravde - napominje Grabovica.<h2>Procesuiranje zločina</h2>Podvlači da je upravo iskustvo njemačkog pravosuđa, koje čini srž njegovog doktorskog rada, empirijski pokazalo da procesuiranje međunarodnih zločina ne smije i ne može biti ograničeno striktnim državnim granicama.- Primjenom načela univerzalne jurisdikcije, njemački sudovi su preuzeli odgovornost, procesuirali osobe odgovorne za zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i time poslali historijsku poruku: najteži međunarodni zločini nikada ne zastarijevaju, a počinioci ne smiju računati na sigurno utočište samo zato što su fizički napustili državu u kojoj su zločine izvršili.Činjenica da se značajan broj osumnjičenih i optuženih za ratne zločine i danas slobodno kreće ili nalazi utočište u susjednim državama, poput Srbije, predstavlja poražavajući izazov za naš pravosudni sistem, ali i za cjelokupno društvo. Pitanje kako smo to kao država sebi dopustili zahtjeva analizu složenih pravnih i političkih faktora, koje bih sistematizovao kroz sljedeće ključne cjeline:1. Zloupotreba instituta državljanstva i ugovora o izručenjuNajveći proceduralni problem leži u ustavnim zabranama država regiona o izručenju sopstvenih državljana, što se masovno zloupotrebljava za izbjegavanje krivične odgovornosti. Iako postoje bilateralni ugovori o pravnoj pomoći, politička nespremnost susjednih država da procesuiraju bjegunce ili ih ustupe bosanskohercegovačkom pravosuđu stvara vještačke pravne blokade.Naša država je morala znatno agresivnije i na višim diplomatskim i međunarodnim nivoima insistirati na zatvaranju ovih pravnih praznina.2. Protok vremena i dokazni izazoviKako ulazimo u četvrtu deceniju od završetka rata, predmeti ratnih zločina postaju procesno sve teži. Svjedoci umiru, dokazi blijede, a složenost međunarodne pravne saradnje usporava procese. Međutim, kao pravnik kategorično tvrdim: nijedan od ovih tehničkih ili političkih izazova ne smije biti izgovor nadležnim bosanskohercegovačkim institucijama za pasivnost. Obaveza jačanja regionalne pravosudne saradnje i insistiranja na pravdi ostaje trajna i neupitna.3. Vladavina prava kao garant stabilnostiDugoročna stabilnost i evropska budućnost Bosne i Hercegovine ne zavise od deklarativnih političkih izjava, već od nepokolebljivog uvjerenja građana da pravda jednako važi za sve. Svaka pravosnažna presuda direktno cementira vladavinu prava, dok svaki neprocesuirani bjegunac koji se ruga žrtvama ostavlja otvorenu ranu koja destabilizuje društvene odnose.Rezultati mog istraživanja nedvosmisleno potvrđuju da nacionalni sudovi – kada postupaju strogo profesionalno, nezavisno i u potpunom skladu s međunarodnim standardima – mogu imati kolosalnu ulogu u borbi protiv nekažnjivosti. Iskustvo njemačkih sudova nam služi kao jasan putokaz da odlučna primjena pravnih mehanizama štiti dostojanstvo žrtava i vraća vjeru u pravni poredak.Zbog toga smatram da je nastavak procesuiranja svih odgovornih, bez izuzetka, bez političkih kalkulacija i bez obzira na njihovo trenutno prebivalište, bazični i eliminatorni uslov za izgradnju pravednijeg, stabilnijeg i sigurnijeg bosanskohercegovačkog društva.

Smatra da se proces prihvatanja istine i izgradnje budućnosti mora voditi kroz tri ključna pravca

Dr. Grabovica za "Avaz": Stabilnost i budućnost BiH zavise od uvjerenja građana da pravda jednako važi za sve

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini još nije utvrdio cijenu odlaska na hadž naredne godine iz naše zemlje, iako prijave za hodočašće počinju 13. i završavaju 24. jula, potvrdio je za Avaz šef Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ u BiH Dževad Hadžić.Prema njegovim riječima, cijena još nije određena, jer ona zavisi od dobavljača.<h2>Dostavljanje ponuda</h2>- Čekamo da nam još puno dobavljača dostavi svoje ponude kako bismo mogli formirati cijenu odlaska na hadž i dostaviti je Rijasetu na odluku. A tu odluku očekujemo otprilike u novembru. Svake godine dolazi do povećanja cijena boravka u hotelima, avioprijevoza, firmi koje pružaju usluge našim hadžijama u Saudijskoj Arabiji, unutrašnjeg prijevoza u toj zemlji...Također, tu su i saudijske takse čija se cijena povećava, a svake godine bude i neka nova stavka poput toga da saudijska bolnica mora imati nadzor nad našim ljekarima. Tako da svake godine ti troškovi rastu - kazao je Hadžić, podsjećajući da je odlazak na hadž ove godine koštao 14.250 KM.<h2>Ne mogu putovati djeca</h2>Dogodine na hadž iz naše zemlje ne mogu putovati djeca ispod 15 godina, a Hadžić kaže da je tu zabranu donijela Saudijska Arabija.- To je njihova odluka. Pretpostavljam da se vode time da djeca nisu obavezna obaviti hadž, te time žele smanjiti ionako velike gužve i eventualne probleme - zaključio je Hadžić.Kako je dodao, iz Bosne i Hercegovine će i naredne godine, prema stabilnoj kvoti koju ima Rijaset Islamske zajenice u BiH, na hadž ići 2.222 putnika.

Iz Bosne i Hercegovine će i naredne godine, prema stabilnoj kvoti koju ima Rijaset Islamske zajenice u BiH, na hadž ići 2.222 putnika

Hadžić za "Avaz": Odlazak na hadž svake godine skuplji za 300-400 KM, zašto djeca ispod 15 godina imaju zabranu

Jedna osoba povrijeđena je kasno sinoć u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na Grbavici.Kako je za "Avaz" potvrdila portparolka Uprave policije MUP-a Kantona Sarajevo Mersiha Novalić, riječ je o lakšim tjelesnim povredama.&nbsp;Sudeći prema fotografiji, automobil je završio na krovu, a riječ je o taksi vozilu.&nbsp;Policija je izvršila uviđaj. Više informacija bit će poznato tokom dana.&nbsp;

Potvrđeno je da se radi o lakšim povredama

Taksi završio na krovu kod stadiona Grbavica, povrijeđena jedna osoba

Halil Čengić, jedan od malih dioničara BH Telecoma za "Dnevni avaz" je kazao da je prije nekoliko dana na Skupštini dioničara BH Telecoma javno izrazio svoje protivljenje najavljenoj kupovini Telemacha.- Jasno sam već rekao da se radi o pljački! Neki ljudi će na tome uzeti najmanje 200 miliona KM, a to su ovi koji zagovaraju taj posao. Na čelu te parade je direktor BH Telecoma Amel Kovačević, a podržava ga premijer Federacije BiH Nermin Nikšić. Ja se jedino nadam da će se Nikšić prepasti zatvora i da će odustati od toga - rekao je Čengić.On naglašava da je uprava BH Telecoma, mimo zakona, bez prethodne odluke o namjeri vlasnika kompanije dovela sve to skoro do kraja, te da je čak dogovorila i cijenu. Napominje da je sjednica Skupštine BH Telecoma zakazana za 20. juli, te da je na dnevnom redu i odluka o odobravanju akvizicije Telemaha u BiH i Crnoj Gori.Čengić dodaje da je njegov stav prije nekoliko dana na Skupštini podržao i dioničar Ibrahim Agić. Naglašava kako smatra da ovim nisu ugroženi samo dioničari BH Telecoma, već država.- Inače, na Skupštini se nije raspravljalo o ovom pitanju. Ja sam iskoristio jednu situaciju da postavim pitanje u vezi s tim i iznesem svoj stav. Naša država je previše mala da bi mogla podnijeti da joj neko izvuče 700 miliona KM koje će razaslati po bijelom svijetu, a od čega bi ovi koji zagovaraju taj posao sigurno uzeli 200 miliona.&nbsp;Direktoru Kovačeviću jasno sam rekao da ovim ruše državu - kazao je Čengić.Potvrdio je da je zbog svega u posljednja dva-tri mjeseca prodao polovinu svojih dionica u BH Telecomu. Kaže da je možda spreman prodati i ostatak, ali ističe da su im cijene pale. - Razgovarao sam sa advokatom i ako dođe do ove kupovine, razmišljam i o pokretanju parnice protiv odgovornih za to. Međutim, najmanje je bitno šta će biti sa mojim dionicama - zaključio je Čengić, dodajući da se svesrdno nada da će se odustati od ove akvizicije.

Potvrdio je da je zbog svega u posljednja dva-tri mjeseca prodao polovinu svojih dionica u BH Telecomu

Čengić za "Avaz": Zagovarači kupovine Telemacha će na tome uzeti 200 miliona KM, Kovačeviću sam rekao da ruši državu

Plaže duž jadranske obale ovih su dana, u jeku ljetne sezone, pune kupača te u mnogim mjestima nije jednostavno naći mjesto na plaži.Na društvenim mrežama objavljen je snimak iz Brela u Hrvatskoj koji je izazvao veliku pažnju i brojne komentare. Tu se može vidjeti krcata plaža na kojoj je, izgledno, teško naći slobodan prostor. Stoga su mnogi komentarisali kako je tu teško uživati u odmoru.

<blockquote class="tiktok-embed" cite="https://www.tiktok.com/@playgasperin/video/7656501801146961174" data-video-id="7656501801146961174" style="max-width: 605px;min-width: 325px;" > <section> <a target="_blank" title="@playgasperin" href="https://www.tiktok.com/@playgasperin?refer=embed">@playgasperin</a> Brela,just a little crowdy today 😅 <a title="brela" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/brela?refer=embed">#brela</a> <a title="makarskariviera" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/makarskariviera?refer=embed">#makarskariviera</a> <a title="croatia" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/croatia?refer=embed">#croatia</a> <a title="full" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/full?refer=embed">#full</a> <a title="brelainjune" target="_blank" href="https://www.tiktok.com/tag/brelainjune?refer=embed">#brelainjune</a> <a target="_blank" title="♬ original sound - Spela Gasperin" href="https://www.tiktok.com/music/original-sound-7656501834026158871?refer=embed">♬ original sound - Spela Gasperin</a> </section> </blockquote> <script async src="https://www.tiktok.com/embed.js"></script>

Ispod objavljenog videa nizali su se komentari poput "ovo je umor, a ne odmor", "lijepo kao u kokošinjcu", "sardine, da mi i sve plate, hvala ne bih", "to nije odmor, to je stres"...Neki su se prisjetili ranijih vremena ističući da tada nije bilo ovakvih gužvi na plaži. No, javili su se i oni kojima gužve nisu iznenađenje niti im predstavljaju problem tokom boravka na moru.

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Siva ekonomija buja: Polovina privrednika u FBiH posluje nezakonito

Ahmet Bajrić Blicko o neugodnosti: Pobunio sam se za 20 ljudi, policija nije kriva, njima je tako naređeno, morao sam da progulim

Dejvid Džej Sajmon za "Avaz": Zaustavljanje negiranja treba početi u školama

Profesor Petigru za "Avaz": Negiranje ili umanjivanje genocida smatra se ozbiljnim upozorenjem da bi se on mogao ponoviti

Akademik Asim Mujkić za "Avaz": Mladi će natjerati političke elite na promjene

Dr. Grabovica za "Avaz": Stabilnost i budućnost BiH zavise od uvjerenja građana da pravda jednako važi za sve

Hadžić za "Avaz": Odlazak na hadž svake godine skuplji za 300-400 KM, zašto djeca ispod 15 godina imaju zabranu

Taksi završio na krovu kod stadiona Grbavica, povrijeđena jedna osoba

Čengić za "Avaz": Zagovarači kupovine Telemacha će na tome uzeti 200 miliona KM, Kovačeviću sam rekao da ruši državu

Snimak s plaže na Jadranu potaknuo brojne reakcije: "Ovo je umor, a ne odmor"

Brza reakcija pumpadžija: Gorivo u Sarajevu "skočilo" iznad tri marke

Siva ekonomija buja: Polovina privrednika u FBiH posluje nezakonito

Ahmet Bajrić Blicko o neugodnosti: Pobunio sam se za 20 ljudi, policija nije kriva, njima je tako naređeno, morao sam da progulim

Dejvid Džej Sajmon za "Avaz": Zaustavljanje negiranja treba početi u školama

Profesor Petigru za "Avaz": Negiranje ili umanjivanje genocida smatra se ozbiljnim upozorenjem da bi se on mogao ponoviti

Akademik Asim Mujkić za "Avaz": Mladi će natjerati političke elite na promjene

Dr. Grabovica za "Avaz": Stabilnost i budućnost BiH zavise od uvjerenja građana da pravda jednako važi za sve

Hadžić za "Avaz": Odlazak na hadž svake godine skuplji za 300-400 KM, zašto djeca ispod 15 godina imaju zabranu

Taksi završio na krovu kod stadiona Grbavica, povrijeđena jedna osoba

Čengić za "Avaz": Zagovarači kupovine Telemacha će na tome uzeti 200 miliona KM, Kovačeviću sam rekao da ruši državu

Snimak s plaže na Jadranu potaknuo brojne reakcije: "Ovo je umor, a ne odmor"