Generalni štrajk uposlenih u zdravstvenim ustanovama na području <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">BPK Goražde</a> počinje u srijedu, 5. februara, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare. Da su pregovori s Vladom BPK Goražde propali,&nbsp;<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=sindikat&amp;kategorija=2&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Nezavisni strukovni sindikat radnika uposlenih u zdravstvu</a> BPK Goražde saopćio je prije sedam dana, kada je istaknuto da je svih 260 radnika jednoglasno potvrdilo spremnost da stupi u generalni štrajk, ali i da tužbama pokuša ostvariti svoja prava.

Sindikat traži potpisivanje novog kolektivnog ugovora, s povećanjem koeficijenata za obračun plaća za 0,4 i ne pristaje na povećanje od 0,1, koliko je ponudila Kantonalna vlada. U Sindikatu ističu da je Vlada u septembru prošle godine novi kolektivni ugovor potpisala sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije te insistiraju da se i njima omoguće ista prava, jer timove zdravstvene zaštite čine i doktori, i medicinske sestre, i spremačice.

Odmah po najavi generalnog štrajka iz Ministarstva zdravstva predstavnike Sindikata pozvali su na novi sastanak koji bi se trebao održati sutra.

Svih 260 radnika jednoglasno potvrdilo spremnost na ovaj potez

Nezavisni strukovni sindikat radnika u zdravstvu BPK Goražde

Generalni štrajk počinje 5. februara

Gradska tržnica u Goraždu, koja je u novembru prošle godine zapečaćena u akciji Porezne uprave FBiH, još ne radi, ali poljoprivredni proizvođači nesmetano izlažu svoje proizvode subotom, kada je u Goraždu pijačni dan.&nbsp;Poljoprivrednici nisu u sukobu sa zakonom pa ih u tome ne sprečavaju ni vlasnik ni porezni inspektori.

- Zbog utvrđenih nepravilnosti, jer porezni obveznik nije evidentirao promet putem fiskalnog računa te je zaposlio radnika koji nije bio prijavljen u jedinstveni sistem, inspektori su zabranili rad firmi “Baustil” Sarajevo, koja je vlasnik tržnice, ali su omogućili poljoprivrednim proizvođačima da mogu ostvarivati prihod prodajom svojih proizvoda.&nbsp;Porezni obveznik ni do danas nije otklonio nepravilnosti, poljoprivrednici nesmetano izlažu svoje proizvode, ali im porezni obveznik ne može naplaćivati uslugu zakupa pijačnih tezgi – kazao nam je Haris Delizaimović, rukovodilac Kantonalnog poreznog ureda i pomoćnik direktora Porezne uprave FBiH.

O odluci inspektora, prema svemu sudeći, odlučivat će i nadležni sud. Zbog ovakve situacije, ali i činjenice da je jedina tržnica u gradu u funkciji samo subotom, te da se radi o privatnom vlasništvu kojem se u svakom momentu može promijeniti namjena, zahtjev poljoprivrednika Goražda da dobiju lokaciju na kojoj će moći raditi svaki dan sve je aktuelniji.Delizaimović je pozvao građane da prijave sve slučajeve u kojima sumnjaju u kršenje zakonskih odredbi, uz zagarantiranu diskreciju. Na raspolaganju im je besplatni broj 080 020 333.

&nbsp;– Svi korisnici usluga bilo koje vrste mogu to učiniti ako znaju da neko od članova njihove porodice ili oni sami obavljaju rad nacrno kod bilo kojeg poslodavca, ako se ne izdaju fiskalni računi. PUFBiH je u prošloj godini zaprimila je 4.450 prijava građana. Sve su provjerene i u oko 30 posto slučajeva se pokazale opravdanima&nbsp; – dodaje Delizaimović.

Poljoprivrednici nisu u sukobu sa zakonom

Prodaju subotom ne sprečavaju ni inspektori ni vlasnik

Predsjedavajući Općinskog vijeća Foča u FBiH Muhidin Raščić uputio je kantonalnim i federalnim organima apel da u saradnji s Vladom RS zaustave planove o izgradnji deponije smeća u selu Filipovići, u neposrednoj blizini administrativne crte između općina Foča (RS) i Foča u FBiH.Kaže da su vijećnici dobili informaciju iz susjedne općine Foča da je riječ o savremenoj deponiji smeća.

- Ja još nisam vidio savremenu deponiju u BiH, a to što se planira na samoj je granici dvije općine. Izgradnjom deponije ne bi bili ugroženi samo stanovnici Filipovića nego i Ustikoline, Cvilina i drugih mjesta, a svi znamo da je općina Foča među najvećim u BiH i ima mnogo pogodnijih lokacija za takvo nešto. Zato bih apelovao na Vladu BPK, ali i Vladu FBiH, da u saradnji s Vladom RS to zaustave. U jednoj maloj Ustikolini je 2017. bilo šest oboljelih od karcinoma, 2018. godine čak 16, a kada bi se još to uradilo, statistika bi bila mnogo gora – ističe Raščić.

Općinska komisija u Foči obišla je 15 lokacija, odbornicima u Skupštini općine predložila tri, a oni su krajem jula odlučili da nova deponija smeća za ovu općinu bude građena u Filipovićima, na lokaciji koja je od magistralnog puta Foča - Goražde udaljena 1,7 kilometara.

Sadašnjoj deponiji u Rječici istekao je rok, a načelnik Radisav Mašić tada je naglasio da bi regionalna deponija u Rogatici, predviđena strategijom o upravljanju otpadom u RS, bila preskupa.–&nbsp; Prema toj strategiji, Foča je zajedno sa još 14 opština regije pripala regionalnoj deponiji u Rogatici. Ta lokacija poskupila bi odvoz smeća po domaćinstvu sa sadašnjih 7,5 na 53,55 KM – naveo je Mašić.

U izjavi za Fenu, načelnik općine Foča u FBiH Zijad Kunovac kazao je da u blizini lokacije predviđene za gradnju živi uglavnom bošnjačko stanovništvo, da od te općine nije tražena nikakva saglasnost te da je za „deponiju pred našim vratima“ saznao iz medija. - Mišljenja smo da i dalje treba insistirati na regionalnoj deponiji i na takav način objediniti sve lokalne zajednice u ovoj regiji. Oni su izrazili želju da formiraju jednu deponiju koja bi bila blizu naše općine i iznad sela i koja bi, zbog sagorijevanja i otpadnih voda, sigurno ugrožavala život stanovnika. Insistirat ćemo da Općina Foča mora pribaviti adekvatne pokazatelje da neće ugroziti nijednog stanovnika – naveo je Kunovac.

Izgradnjom deponije ne bi bili ugroženi samo stanovnici Filipovića nego i Ustikoline, Cvilina i drugih mjesta, kaže Raščić

Određena lokacija od magistralnog puta Foča - Goražde udaljena 1,7 kilometara

Apel vladama BPK i FBiH da reagiraju i spriječe moguće obolijevanje od kancera

Udruženje “Stari zanati”, na inicijativu muških frizera u Goraždu, prvi put u gradu na Drini organizira humanitarnu akciju “Šišanjem do zdravlja”, a kompletan prihod bit će dodijeljen Udruženju oboljelih od cerebralne paralize i distrofije te Udruženju oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja “Biser”.- Ideju su inicirali muški frizeri, a podržalo ju je Udruženje “Stari zanati” grada Goražda. Šišanje će biti humanitarnog karaktera, jer je naša želja da pomognemo udruženjima čiji se članovi bore s teškim oboljenjima. Cijena šišanja neće biti određena, već će biti postavljene kutije u koje će se ubacivati novac, koliko ko želi - pojašnjava frizer Muhamed Starhonić.Dodaje da se akciji odazvao veliki broj frizera te da je njihova želja da ona preraste u tradiciju i da se uključe i ženski frizeri.- Ovo je lijepa akcija koja se već događa u nekoliko drugih gradova u BiH. To je druženje i šišanje i pozivamo naše sugrađane da dođu u što većem broju te da podrže ovu akciju, koja će se održati 25. januara od 14 sati u sali Biznis centra u Goraždu - kaže frizer Kenan Bešlija.

Cijena šišanja neće biti određena, već će biti postavljene kutije u koje će se ubacivati novac

Organiziraju humanitarnu akciju “Šišanjem do zdravlja”

Nijaz Šahinović iz Visokog pobjednik je memorijalnog takmičenja „Halil Sofradžija – Ustikolina 2019“, koje je održano u Ustikolini. Takmičenje se održava svake godine u znak sjećanja na čuvenog ribolovca Sofradžiju, koji je u januaru davne 1938. godine na Dragojevića buku kod Ustikoline ulovio kapitalni primjerak mladice težak 58 kilograma, što je do sada najveći primjerak ove plemenite vrste ribe.Prema riječima Sulejmana Drece iz SRD „Halil Sofradžija“ iz Ustikoline, osim domaćina, u takmičenju su učestvovali i ribolovci iz Foče, Goražda, Sarajeva, Visokog, Ilidže...

- Vodostaj Drine nije nam odgovarao, ali važno je sačuvati sjećanje i nastaviti tradiciju. Bez obzira na to koliko skromna bila, ova manifestacija, kao i druge aktivnosti ribolovaca, mogla bi postati zanimljiv dio turističke ponude ovog kraja, jer sve ove aktivnosti organiziramo na jedinom preostalom dijelu slobodnog toka rijeke Drine, koji još nije zarobljen hidroelektranama i vještačkim akumulacijama – kazao nam je Dreca.

Važno je sačuvati tradiciju, kaže Dreca

Učestvovali ribolovci iz nekoliko općina

Pobjednik Nijaz Šahinović iz Visokog

Skupština Nezavisnog strukovnog sindikata radnika uposlenih u zdravstvu na vanrednoj sjednici donijela je odluku o stupanju u generalni štrajk, koji će početi odmah po ispunjavanju svih zakonskih preduvjeta. Oko 300 zdravstvenih radnika, članova ovog sindikata tražilo je potpisivanje novog kolektivnog ugovora, s obzirom na to da je prethodni istekao u februaru ove godine.&nbsp;Prema riječima predsjednika NSSRUZ BPK Emira Baščelije, slijedi sklapanje ugovora sa zdravstvenim ustanovama o minimumu poslova koji će se obavljati za vrijeme štrajka i pokušaj „mirenja“ s Vladom BPK, kao posljednja šansa da pacijenti u ovom kantonu u novu godinu ne uđu sa štrajkom u domovima zdravlja i bolnici. 
- S nepotpisivanjem kolektivnog ugovora u oblasti zdravstva Vlada je, izgleda, izabrala ovaj način da čestita Novu godinu svojim građanima. Mi smo dali sve od sebe, ovo je trajalo pet mjeseci i, s obzirom na to da su prije nekoliko dana završeni pregovori, nama nije preostalo ništa drugo – kaže Baščelija.
Vlada je u septembru potpisala kolektivni ugovor sa Sindikatom doktora medicine i stomatologije BPK.

Sindikat zdravstvenih radnika BPK najavio generalni štrajk

U Udruženju ALDI u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a> uručeni su certifikati polaznicima obuke iz oblasti "soft" vještina i razvoja mobilnih aplikacija. Istovremeno je obilježena prva godišnjica rada ALDI inovativnog trening laboratorija ("IT Lab"), jedinog ove vrste na području gornjeg Podrinja, gdje je do sada skoro 150 mladih osoba prošlo različite vidove edukacija. Nakon pozitivnih iskustava iz prve godine rada, otvoren je i novi "IT Lab".&nbsp; - Vještine koje su stekli ovdje, već mogu primjenjivati na tržištu rada, već mogu biti konkurentniji, a sami polaznici su istaknuli kako su već imali efekte. Mi smo već duboko ušli u ovaj novi način rada i razvijamo se iz godine u godinu. Zato je bilo potrebno proširiti ovaj "IT Lab", jer već u januaru planiramo nove edukacije kroz projekt Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH. One će se odnositi na razvijanje mobilnih, web-aplikacija, načine pristupanju poduzetništvu, projektni menadžment i druge atraktivne teme - kazala je Meliha Gačanin, direktorica Udruženja ALDI.
Obuka je trajala 120 nastavnih sati i obuhvatila sedam modula, u okviru kojih je obrazloženo 90 tema. Realizirana je u okviru projekta “ALDI Skill Accelerator: Razvoj digitalnih i 'soft skills' za trenutno i buduće tržište rada”, koji finansira "DVV International" – Ured za BiH.&nbsp;

Obuka je trajala 120 nastavnih sati i obuhvatila sedam modula, u okviru kojih je obrazloženo 90 tema

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

U Domu zdravlja "Isak Samokovlija" u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a> organizirana je skromna svečanost povodom završetka procesa akreditacije ustanove i certifikacije timova porodične medicine. Ovo je prva zdravstvena ustanova iz BPK koja je, kroz proces Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) FBiH, ispunila zakonsku obavezu, koja podrazumijeva uspostavljanje sistema sigurnosti, odnosno da osoblje koje je obučeno i ima odgovarajuću opremu i prostor za rad, pruža usluge po tačno određenim standardima i procedurama.&nbsp; - U isto vrijeme smo završili i akreditaciju, koja je dokaz kvaliteta, da se u ustanovi radi bolje nego što je to prosjek. Taj proces je trajao godinu, vršila se edukacija pacijenata, nas samih te tzv. kliničke revizije u kojima se kroz kartone gleda jesu li pacijenti dobili sve usluge koje njihovo zdravstveno stanje zahtijeva. Urađeno je i niz tehničkih stvari, kao što je prilagođavanje ambulanti, prilaza i parking-prostora za pristup osoba s invaliditetom, izdavanje brošura na Brajevom pismu. Sretan sam i ponosan zbog toga, posebno zbog naših pacijenata, koji sada mogu biti sigurni da u ovoj ustanovi imaju obučeno osoblje, opremu i da se poštuju procedure u radu – kazao nam je Edin Čengić, direktor Doma zdravlja "Isak Samokovlija", kojem je prije nekoliko dana na "Danima kvaliteta u zdravstvu" uručeno i posebno priznanje AKAZ-a za izvrsnost u kategoriji menadžera akreditirane zdravstvene ustanove. 
Troškove akreditacije ustanove i certifikacije osam timova ambulanti DZ finansirala je Gradska uprava, koja je u proteklom periodu osigurala i sredstva za nabavku vozila te za adaptaciju prostora laboratorija i fizikalne terapije.

Projekt je finansirala Gradska uprava

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Bez praštanja i pomirenja nema b<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bo%C5%BEi%C4%87&amp;sortiranje=najnovije&amp;">ožićnog</a> mira, kazao je don Josip Tadić, župnik župe Sveti Dominik u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a>, na božićnom prijemu organiziranom za vjernike, ali i predstavnike gradskih i kantonalnih vlasti, Muftijstvo goraždanskog i druge zvaničnike.&nbsp;&nbsp;- U današnjem blagdanu nađimo uporište za čuvanje obiteljskog gnijezda, rađanje i odgoj djece, za vjernost u braku, međusobnu slogu i zajedništvo, snagu praštanja i pomirenja, te života u našoj različitosti jednih s drugima – poručio je Tadić.
Čestitke malobrojnim vjernicima katolicima u Goraždu uputili su gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović, premijerka BPK Goražde Aida Obuća i muftija&nbsp;goraždanski Remzija ef. Pitić.Inače, Tadić je na dužnosti župnika u Goraždu tek dva mjeseca i izuzetno je dobro primljen u gradu u kojem se očekuje izdavanje neophodne dokumentacije za početak gradnje crkve posvećene Drinskim mučenicama, časnim sestrama ubijenim od četnika u Drugom svjetskom ratu, koje su dekretom pape proglašene blaženima. 
- Sve su prilike da smo na dobrom putu. Nadam se da ćemo, dok realiziramo kupovinu zemljišta, ubrzo početi i gradnju. Želim svima vama ono što želim i svojim župljanima. Goraždani su me prihvatili, ovaj grad ima veliko srce i pozivam sve dobronamjerne ljude, kad god imaju priliku, da posjete ovaj grad. Ovaj grad ima što dati, što ponuditi – poručio je Tadić.

Čestitke malobrojnim vjernicima katolicima u Goraždu uputili su gradonačelnik Muhamed Ramović, premijerka BPK Aida Obuća i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Nedavni odgovor na jedno od vijećničkih pitanja u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona Goražde da je samo u ovoj godini prebivalište u BPK odjavilo 330 stanovnika, da je istovremeno umrlo 217 osoba, a rođeno samo 126 djece, izazvao je buru reakcija građana. Goražde je grad koji se velikom brzinom gasi, a Gradsko vijeće najavilo je tim povodom tematsku sjednicu, na koju će biti pozvani i članovi Vlade i Skupštine Kantona.No, prema pojašnjenjima koja smo dobili u Ministarstvu unutrašnjih poslova BPK Goražde, radi se o 330 građana koje je Goražde izgubilo mnogo ranije, koji su otišli tokom i nakon rata, a u međuvremenu su ispunili uvjete za dobivanje državljanstva zemlje domaćina, koja ne dopušta dvojno posjedovanje. Uglavnom su to Njemačka i Austrija.

- Bez ozbiljnije analize, ne možemo znati koliko nas nedostaje u BPK. U ovom trenutku stvarnu sliku niko nema – kazali su nam u MUP-u BPK Goražde.Da se kuće i stanovi postepeno prazne, primijete i komšije, a u kantonu u kojem nijedna institucija nema precizne podatke, trend odlaska najbolje primijete poštari. Ešef Jusufović u “BH Pošti” radi duže od 30 godina. Godinama pokriva isti rejon, od naselja 1. maj do Trga branilaca grada. - Torbu složim u pošti, ne moram kasnije ni pogledati u nju, a tvoje ću pismo naći. Sretnem čovjeka i znam da u 300, 400 ili 500 pošiljki koje nosim, imam pismo za njega. Iskustvo. Kad isplatim penziju nekom čovjeku, sutra ću ti reći u kojim sam mu je apoenima dao. Velika je odgovornost na poštaru, jer nije sve ni u parama. Nekad nosiš pošiljke i dokumente koji su mnogo vredniji – dodaje Jusufović.Slaže se s konstatacijom da poštari danas najbolje znaju koliko nas nedostaje, ali i gdje ko živi i kako.

- Nekad sam imao više od 500, a sad oko 360 penzionera u rejonu. Umire narod. Na mom terenu sigurno je 70 stanova prazno. Imate slučajeve da komšije čuvaju stanove pa navečer pale svjetlo i vi mislite da tu neko živi. Fali nas mnogo. Ja znam svaka vrata. Prvi maj je poluprazan, velike zgrade u Sinan-paše Sijerčića isto, u Šukrije Kukavice ostalo je malo starijih… Omladina više ne može, ode, traži posao. Znam ja unaprijed, pričaju mi da će ići, a donosim im i te papire koji im trebaju. I sela raseliše, sve ode u gradove. Mnogo je siromašnih i bolesnih o kojima se niko ne brine – ističe Jusufović.

Među 330 odjavljenih osoba su i oni koji su otišli u neki drugi bh. grad. Među njima su i građani koji su imali prijavljeno prebivalište u Goraždu, a žive kod rodbine u Srbiji i Crnoj Gori, gdje im je odjava preduvjet za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.

To su oni koji su otišli tokom i nakon rata, a u međuvremenu su ispunili uvjete za dobivanje državljanstva druge zemlje, uglavnom njemačkog ili austrijskog

Jusufović: Komšije čuvaju stanove pa navečer pale svjetlo

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

<a href="https://avaz.ba/tag/42567/skupstina-bpk">Skupština BPK Goražde</a> usvojila je prijedlog budžeta za 2020. godinu u iznosu od 40,3 miliona KM. Od ovog iznosa, skoro 22,6 miliona bit će utrošeno na plaće i naknade zaposlenih, a planiran je i dio sredstava za početak otplate dugova nagomilanih u proteklim godinama.&nbsp; - Ovaj budžet ima jednu stabilizirajuću notu. Da biste mogli ići u neke razvojne projekte, morate stabilizirati sami sebe, a mi to upravo radimo. Godine 2020. počet će se vraćati dugovi koje mi imamo. Ministar za finansije govorio je više puta da su obaveze po osnovu kredita negdje oko 11 miliona KM. Možda su čak i veće s obzirom na to da kamate stalno rastu. Da se dug vraćao periodično, ne bi bio takav iznos, ali na nama je da pokušamo stabilizirati stanje – kazala je premijerka BPK Aida Obuća. 
Ona očekuje aktivniji odnos kad je u pitanju borba za bolju podršku viših nivoa vlasti, ističe da su planirana nešto veća sredstva za projekte lokalnih zajednica te obećava uspostavu hemodijaliznog centra, kao i nastavak opremanja Kantonalne bolnice isporukom jednog sanitetskog vozila danas te drugog u narednoj godini.
Poslanici su uočili niz nedostataka u predloženom budžetu, a Senad Čeljo iz SBiH upozorio je na odlazak stanovnika iz BPK.&nbsp;– To je vodeći problem bh društva, a posebno se odražava u BPK kao malom kantonu, odsječenom od ostatka FBiH. Moraju se preduzeti sve mjere za ostanak stanovništva kroz poboljšavanje kvaliteta života. Ne samo povećavanjem plaća, nego i kvaliteta zdravstvene zaštite, obrazovanja, putne infrastrukture, ali i pokretanjem projekata u oblasti poljoprivrede i drugim djelatnostima. U ovom budžetu takve aktivnosti nisam vidio – kaže Čeljo.
Emir Frašto (SDP) sumnja da će budžet od 40,3 miliona uopće biti i ostvaren, jer je prethodni iznosio skoro 36,5 miliona, a nema izvještaja koji bi potvrdio da je i on realiziran. 
- Želim da zajednički doprinesemo da se ostvari budžet od 40 miliona pa, ako je moguće, i više. Moja diskusija se, prije svega, odnosila na zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji bi omogućio da u zdravstvu, školstvu, staračkom domu, televiziji, možemo imati drugog vlasnika, da se ustanovama i institucijama pomogne, ali sa manje sredstava iz budžeta – kaže Frašto.
On je predlagao da se podrže i privredni subjekti na način da se u naredne tri godine oslobode plaćanja doprinosa za zdravstvo za svakog mladog radnika kojeg prime, da sve institucije podrže Katoličku crkvu u planovima za intenzivniji dolazak hodočasnika u Goražde kao mjesto stradanja Drinskih mučenica te za reforme u školstvu s obzirom na to da je BPK Goražde, prema PISA istraživanju, na dnu ljestvice po usvojenom znanju učenika.

Usvojen prijedlog budžeta za 2020. godinu

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Neformalna grupa građana, ljubitelja prirode koju čine uglavnom bivši članovi Gorske službe spašavanja, prošla je stazama koje su ratnih 1993. i 1994. godine predstavljali put spasa za hiljade stanovnika opkoljenog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goražda</a>.&nbsp;Noćnim pohodom ka <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Grebak&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Grepku</a>, brdu u čijem je podnožju, u blizini sela Dragomilići, bila smještena logistička baza sa hranom, municijom i lijekovima, grupa Goraždana nastavlja čuvati sjećanja na vrijeme neopisivih patnji, ali i hrabrosti, ponosa i slave.&nbsp;– Prošli smo šumskim stazama koje su na nekim dijelovima bile pokrivene snijegom visine tridesetak centimetara, dok je temperatura padala i do minus 8 stepeni. Grebak ne smijemo zaboraviti – kazali su nam.&nbsp; Hiljade stanovnika opkoljenog Goražda tokom rata je prolazilo između linija agresora, kroz minska polja, zasjede, visok snijeg i po velikim hladnoćama, pješačilo ka Grebku, kako bi na leđima donijelo ono što je bilo neophodno za preživljavanje i odbranu. Prolazili su kroz neopisive patnje, ginuli, bili ranjavani ili umirali od smrzavanja, ali na predaju nisu ni pomišljali.
&nbsp;

Prošli smo šumskim stazama koje su na nekim dijelovima bile pokrivene snijegom visine tridesetak centimetara, kažu Goraždani

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Svi su me bili oplakali i niko ne vjeruje da sam još živa, kaže Goraždanka Zekija Čardaklija, jedna od pacijentica koje po tri puta sedmično putuju u 100-ak kilometara udaljen UKC Sarajevo da bi prošle težak proces hemodijalize i tako nastavile živjeti. Duže od šest godina dijalizu je obavljala sama, kod kuće, svakih šest sati. A onda je zbog teške infekcije morala na operaciju, tokom koje joj je kateter za peritonealnu dijalizu morao biti odstranjen.Uspjela je preživjeti, iako se ni ljekari nisu tome nadali. Već godinu ide na hemodijalizu u Sarajevo. Dva sata putovanja u jednom, dva u drugom pravcu u neuvjetnom vozilu, po mrazu ili ljetnim vrelinama.- U maju mi je pozlilo tokom vožnje. Završila sam na Trećoj internoj na intenzivnoj. Visok kreatinin, stalo srce, pa tri dana nisam sebi dolazila jer imam i anginu pektoris, šum na srcu i začepljenje - kaže Zekija. Izgubila je više od 30 kilograma, a svaki zamor donosi nesvjestice.- Kući kad dođem, jedva čekam da legnem. Ima naroda i bolesnijeg, u kolicima idu. Ako ranije završiš, moraš ih čekati - ističe Čardaklija.Kantonalni i gradski zvaničnici nekoliko godina obećavaju otvaranje dijaliznog centra u Goraždu da bi pacijenti iz BPK bili pošteđeni neizdrživih putovanja. - Ni u šta što govore ja ne vjerujem. Od ovih budžovana niko, hvala Bogu, od porodice ne ide na dijalizu, a da idu, to bi brže riješili. Sve radnici i penzioneri. Kad mali gradovi poput Kaknja i Visokog imaju dijalizni centar, zar ne možemo i mi, pita Čardaklija - dodaje Čardaklija.

Zbog teške infekcije morala na operaciju

Čardaklija: Tri puta sedmično odlazi u Sarajevo

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Bivša ministrica zdravstva u Vladi BPK Goražde Sabira Bešlija smatra da je Dijalizni centar trebao početi s radom još prije godinu. Ona podsjeća da su gradski i kantonalni zvaničnici obećavali da će on biti izgrađen čak i u selu Rešetnica, u okviru nikad realiziranog projekta „Jedan krov za sve“, zatim da će u tu svrhu biti izgrađen poseban objekt uz zgradu Kantonalne bolnice, a potom da će on biti smješten na trećem spratu ove ustanove. Kantonalna vlada poništila je ranije odluke te je uspostavljanje Dijaliznog centra ponovo vraćeno na nivo idejnog projekta.- Sve što je zakon predviđao već smo bili prošli. Imali smo pribavljeno mišljenje kantonalnog pravobranioca, ministra finansija, Zavoda zdravstvenog osiguranja, odluku Skupštine i Vlade, tako da me čudi da je trebalo sedam mjeseci od imenovanja ove vlade da shvate da nešto nije uredu. Bojim se da se opet odugovlači, do momenta dok se ne „napuše“ budžet za građevinske radove. To je moje mišljenje, a vidjet ćete kako će budžet od 280.000 KM narasti možda i na milion – kaže Bešlija. U međuvremenu, njena majka postala je jedan od pacijenata koji do Sarajeva na hemodijalizu moraju svako dva dana mora putovati oko 4 sata.- Ti ljudi nemaju života. Vozilo nema grijanja, klimu. Nepokretnog pacijenta zamotamo u vojničku vreću. Kad se vozilo pokvari 2-3 sata se čeka se vozilo iz Goražda da dođe na Ravnu Romaniju. To je borba za život, stalno iscrpljivanje – ističe Bešlija.

Bojim se da se opet odugovlači do momenta dok se ne „napuše“ budžet za građevinske radove

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u prvih 11 mjeseci ove godine 330 osoba odjavilo je prebivalište u BPK Goražde.&nbsp;Ovi podaci Sektora za administraciju MUP-a BPK Goražde, sadržani u odgovoru na jedno vijećničko pitanje, potvrđuju ono što Goraždani primijete svakodnevno, da se broj njihovih sugrađana rapidno smanjuje.&nbsp;Istovremeno, od januara do avgusta 2019. godine u BPK je umrlo 217 osoba, dok je u istom periodu rođeno samo 126 djece. Na inicijativu vijećnice Aldijane Smailhodžić (Naša stranka) Gradsko vijeće Goražde usvojilo je zaključak da se zakaže tematska sjednica posvećena zabrinjavajućem trendu odlaska ljudi.&nbsp;Prema njenim riječima, sjednica čije je održavanje zatražila sa drugim kolegama vijećnicima, trebala bi se održati u narednih 60 dana, a na nju bi trebali biti pozvani i članovi Vlade i Skupštine BPK Goražde.&nbsp;- Mi vidimo da odlaze ljudi, da nas preko noći nestaje. S kim god pričate na tu temu saznaćete da odlazi ili planira otići zato što ne vidi bolju budućnost, ne vidi pespektivu i da će sutra ovdje nešto biti bolje, pa da se bar ima čemu nadati. Mi nemamo nikakvih pronatalitetnih mjera, politika. Predlagala sam Gradskom vijeću da se uradi socijalna karta stanovništva, da na bilo koji način učinimo nešto da pomognemo nezadovoljnim građanima, onima koji nemaju, da se ljudima koji ne mogu da upišu svoju djecu u vrtiće bar to na neki način subvencionira. Moramo pokazati da nam je stalo do ovog naroda pa ako zaustavimo jednu porodicu da ne ode odavde bio bi uspjeh – kaže Smailhodžić.

Od januara do avgusta 2019. godine umrlo 217 osoba, dok je u istom periodu rođeno samo 126 djece

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Ajdin Hodžić iz sela Trešnjica ima 23 godine i jedan je od najmlađih, ali i najodlučnijih farmera u BPK Goražde, koji već sada najavljuje da u selu u kojem je odrastao namjerava i starost dočekati. Teške fizičke poslove radi još od ranog djetinjstva, ali je sve bilo mnogo lakše uz oca Ferida. On mu je bio oslonac, od njega je učio, ali je prije pet godina Ferid umro, a briga o farmi na 1.300 metara nadmorske visine pala je na njegova pleća kada je imao samo 18 godina.

- Teško je kad se izmakne stub ispod kuće, a roditelj je stub kuće. Imam 100 ovaca, četvero goveda, troje konja... Naslijedio sam od oca, ali i sam sam nešto izgradio i proširio. Evo sam napravio novu štalu jer planiram nastaviti širiti stado – dodaje Hodžić.Sa uzvišenja iznad kuće u kojoj je odrastao svake noći vidi odsjaj svjetala Sarajeva, ali želju da živi u velikom gradu nikada nije osjetio. Smatra da sela, koja danas ostaju pusta, daju šansu da se osigura egzistencija. Posao je težak, ali težak je i u fabrikama. - Moj radni dan traje od 0 do 24 sata. Kad se stoka ujutro pusti, nastavljaš raditi druge poslove, a navečer je moraš zatvoriti, namiriti. Nikad ne možeš odmoriti ako hoćeš da nešto imaš. Ako nećeš, onda je najbolje da legneš i gledaš televiziju – ističe Hodžić. Zime u Trešnjici, kao i u drugim selima iznad 1.000 metara nadmorske visine, često budu surove i duge, pa je ljeto potrebno iskoristiti da se pokose desetine dunuma trave, koja se potom suši i skladišti.

– Svake godine saberem mobu sa 7-8 traktora kako bih osigurao oko 2.000 bala sijena, a i ja se odazovem kad komšije zovnu. To su te takozvane mobe jer jedni drugima priskačemo u pomoć, a kad se posao završi, onda se malo sjedne i druži. Ko god neće da radi ne može ni imati – ističe vrijedni 23-godišnjak.

Njegove planove pokvario je čopor vukova koji su mu proljetos usmrtili dio stada, ali samo nakratko. Naime, još odlučnije nastavlja očevim stopama sa željom da ne zavisi od tuđe pomoći i da Trešnjica ne ostane pusta.

Generalni štrajk počinje 5. februara

Prodaju subotom ne sprečavaju ni inspektori ni vlasnik

Apel vladama BPK i FBiH da reagiraju i spriječe moguće obolijevanje od kancera

Organiziraju humanitarnu akciju “Šišanjem do zdravlja”

Pobjednik Nijaz Šahinović iz Visokog

Sindikat zdravstvenih radnika BPK najavio generalni štrajk

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Svjetla Sarajeva nikad ga nisu privlačila

Bosansko-podrinjski kanton

Generalni štrajk počinje 5. februara

Prodaju subotom ne sprečavaju ni inspektori ni vlasnik

Apel vladama BPK i FBiH da reagiraju i spriječe moguće obolijevanje od kancera

Organiziraju humanitarnu akciju “Šišanjem do zdravlja”

Pobjednik Nijaz Šahinović iz Visokog

Sindikat zdravstvenih radnika BPK najavio generalni štrajk

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Svjetla Sarajeva nikad ga nisu privlačila