U Udruženju ALDI u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a> uručeni su certifikati polaznicima obuke iz oblasti "soft" vještina i razvoja mobilnih aplikacija. Istovremeno je obilježena prva godišnjica rada ALDI inovativnog trening laboratorija ("IT Lab"), jedinog ove vrste na području gornjeg Podrinja, gdje je do sada skoro 150 mladih osoba prošlo različite vidove edukacija. Nakon pozitivnih iskustava iz prve godine rada, otvoren je i novi "IT Lab".&nbsp; - Vještine koje su stekli ovdje, već mogu primjenjivati na tržištu rada, već mogu biti konkurentniji, a sami polaznici su istaknuli kako su već imali efekte. Mi smo već duboko ušli u ovaj novi način rada i razvijamo se iz godine u godinu. Zato je bilo potrebno proširiti ovaj "IT Lab", jer već u januaru planiramo nove edukacije kroz projekt Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u BiH. One će se odnositi na razvijanje mobilnih, web-aplikacija, načine pristupanju poduzetništvu, projektni menadžment i druge atraktivne teme - kazala je Meliha Gačanin, direktorica Udruženja ALDI.
Obuka je trajala 120 nastavnih sati i obuhvatila sedam modula, u okviru kojih je obrazloženo 90 tema. Realizirana je u okviru projekta “ALDI Skill Accelerator: Razvoj digitalnih i 'soft skills' za trenutno i buduće tržište rada”, koji finansira "DVV International" – Ured za BiH.&nbsp;

Obuka je trajala 120 nastavnih sati i obuhvatila sedam modula, u okviru kojih je obrazloženo 90 tema

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

U Domu zdravlja "Isak Samokovlija" u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a> organizirana je skromna svečanost povodom završetka procesa akreditacije ustanove i certifikacije timova porodične medicine. Ovo je prva zdravstvena ustanova iz BPK koja je, kroz proces Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu (AKAZ) FBiH, ispunila zakonsku obavezu, koja podrazumijeva uspostavljanje sistema sigurnosti, odnosno da osoblje koje je obučeno i ima odgovarajuću opremu i prostor za rad, pruža usluge po tačno određenim standardima i procedurama.&nbsp; - U isto vrijeme smo završili i akreditaciju, koja je dokaz kvaliteta, da se u ustanovi radi bolje nego što je to prosjek. Taj proces je trajao godinu, vršila se edukacija pacijenata, nas samih te tzv. kliničke revizije u kojima se kroz kartone gleda jesu li pacijenti dobili sve usluge koje njihovo zdravstveno stanje zahtijeva. Urađeno je i niz tehničkih stvari, kao što je prilagođavanje ambulanti, prilaza i parking-prostora za pristup osoba s invaliditetom, izdavanje brošura na Brajevom pismu. Sretan sam i ponosan zbog toga, posebno zbog naših pacijenata, koji sada mogu biti sigurni da u ovoj ustanovi imaju obučeno osoblje, opremu i da se poštuju procedure u radu – kazao nam je Edin Čengić, direktor Doma zdravlja "Isak Samokovlija", kojem je prije nekoliko dana na "Danima kvaliteta u zdravstvu" uručeno i posebno priznanje AKAZ-a za izvrsnost u kategoriji menadžera akreditirane zdravstvene ustanove. 
Troškove akreditacije ustanove i certifikacije osam timova ambulanti DZ finansirala je Gradska uprava, koja je u proteklom periodu osigurala i sredstva za nabavku vozila te za adaptaciju prostora laboratorija i fizikalne terapije.

Projekt je finansirala Gradska uprava

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Bez praštanja i pomirenja nema b<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=bo%C5%BEi%C4%87&amp;sortiranje=najnovije&amp;">ožićnog</a> mira, kazao je don Josip Tadić, župnik župe Sveti Dominik u <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goraždu</a>, na božićnom prijemu organiziranom za vjernike, ali i predstavnike gradskih i kantonalnih vlasti, Muftijstvo goraždanskog i druge zvaničnike.&nbsp;&nbsp;- U današnjem blagdanu nađimo uporište za čuvanje obiteljskog gnijezda, rađanje i odgoj djece, za vjernost u braku, međusobnu slogu i zajedništvo, snagu praštanja i pomirenja, te života u našoj različitosti jednih s drugima – poručio je Tadić.
Čestitke malobrojnim vjernicima katolicima u Goraždu uputili su gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović, premijerka BPK Goražde Aida Obuća i muftija&nbsp;goraždanski Remzija ef. Pitić.Inače, Tadić je na dužnosti župnika u Goraždu tek dva mjeseca i izuzetno je dobro primljen u gradu u kojem se očekuje izdavanje neophodne dokumentacije za početak gradnje crkve posvećene Drinskim mučenicama, časnim sestrama ubijenim od četnika u Drugom svjetskom ratu, koje su dekretom pape proglašene blaženima. 
- Sve su prilike da smo na dobrom putu. Nadam se da ćemo, dok realiziramo kupovinu zemljišta, ubrzo početi i gradnju. Želim svima vama ono što želim i svojim župljanima. Goraždani su me prihvatili, ovaj grad ima veliko srce i pozivam sve dobronamjerne ljude, kad god imaju priliku, da posjete ovaj grad. Ovaj grad ima što dati, što ponuditi – poručio je Tadić.

Čestitke malobrojnim vjernicima katolicima u Goraždu uputili su gradonačelnik Muhamed Ramović, premijerka BPK Aida Obuća i muftija goraždanski Remzija ef. Pitić

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Nedavni odgovor na jedno od vijećničkih pitanja u Skupštini Bosanskopodrinjskog kantona Goražde da je samo u ovoj godini prebivalište u BPK odjavilo 330 stanovnika, da je istovremeno umrlo 217 osoba, a rođeno samo 126 djece, izazvao je buru reakcija građana. Goražde je grad koji se velikom brzinom gasi, a Gradsko vijeće najavilo je tim povodom tematsku sjednicu, na koju će biti pozvani i članovi Vlade i Skupštine Kantona.No, prema pojašnjenjima koja smo dobili u Ministarstvu unutrašnjih poslova BPK Goražde, radi se o 330 građana koje je Goražde izgubilo mnogo ranije, koji su otišli tokom i nakon rata, a u međuvremenu su ispunili uvjete za dobivanje državljanstva zemlje domaćina, koja ne dopušta dvojno posjedovanje. Uglavnom su to Njemačka i Austrija.

- Bez ozbiljnije analize, ne možemo znati koliko nas nedostaje u BPK. U ovom trenutku stvarnu sliku niko nema – kazali su nam u MUP-u BPK Goražde.Da se kuće i stanovi postepeno prazne, primijete i komšije, a u kantonu u kojem nijedna institucija nema precizne podatke, trend odlaska najbolje primijete poštari. Ešef Jusufović u “BH Pošti” radi duže od 30 godina. Godinama pokriva isti rejon, od naselja 1. maj do Trga branilaca grada. - Torbu složim u pošti, ne moram kasnije ni pogledati u nju, a tvoje ću pismo naći. Sretnem čovjeka i znam da u 300, 400 ili 500 pošiljki koje nosim, imam pismo za njega. Iskustvo. Kad isplatim penziju nekom čovjeku, sutra ću ti reći u kojim sam mu je apoenima dao. Velika je odgovornost na poštaru, jer nije sve ni u parama. Nekad nosiš pošiljke i dokumente koji su mnogo vredniji – dodaje Jusufović.Slaže se s konstatacijom da poštari danas najbolje znaju koliko nas nedostaje, ali i gdje ko živi i kako.

- Nekad sam imao više od 500, a sad oko 360 penzionera u rejonu. Umire narod. Na mom terenu sigurno je 70 stanova prazno. Imate slučajeve da komšije čuvaju stanove pa navečer pale svjetlo i vi mislite da tu neko živi. Fali nas mnogo. Ja znam svaka vrata. Prvi maj je poluprazan, velike zgrade u Sinan-paše Sijerčića isto, u Šukrije Kukavice ostalo je malo starijih… Omladina više ne može, ode, traži posao. Znam ja unaprijed, pričaju mi da će ići, a donosim im i te papire koji im trebaju. I sela raseliše, sve ode u gradove. Mnogo je siromašnih i bolesnih o kojima se niko ne brine – ističe Jusufović.

Među 330 odjavljenih osoba su i oni koji su otišli u neki drugi bh. grad. Među njima su i građani koji su imali prijavljeno prebivalište u Goraždu, a žive kod rodbine u Srbiji i Crnoj Gori, gdje im je odjava preduvjet za ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu.

To su oni koji su otišli tokom i nakon rata, a u međuvremenu su ispunili uvjete za dobivanje državljanstva druge zemlje, uglavnom njemačkog ili austrijskog

Jusufović: Komšije čuvaju stanove pa navečer pale svjetlo

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

<a href="https://avaz.ba/tag/42567/skupstina-bpk">Skupština BPK Goražde</a> usvojila je prijedlog budžeta za 2020. godinu u iznosu od 40,3 miliona KM. Od ovog iznosa, skoro 22,6 miliona bit će utrošeno na plaće i naknade zaposlenih, a planiran je i dio sredstava za početak otplate dugova nagomilanih u proteklim godinama.&nbsp; - Ovaj budžet ima jednu stabilizirajuću notu. Da biste mogli ići u neke razvojne projekte, morate stabilizirati sami sebe, a mi to upravo radimo. Godine 2020. počet će se vraćati dugovi koje mi imamo. Ministar za finansije govorio je više puta da su obaveze po osnovu kredita negdje oko 11 miliona KM. Možda su čak i veće s obzirom na to da kamate stalno rastu. Da se dug vraćao periodično, ne bi bio takav iznos, ali na nama je da pokušamo stabilizirati stanje – kazala je premijerka BPK Aida Obuća. 
Ona očekuje aktivniji odnos kad je u pitanju borba za bolju podršku viših nivoa vlasti, ističe da su planirana nešto veća sredstva za projekte lokalnih zajednica te obećava uspostavu hemodijaliznog centra, kao i nastavak opremanja Kantonalne bolnice isporukom jednog sanitetskog vozila danas te drugog u narednoj godini.
Poslanici su uočili niz nedostataka u predloženom budžetu, a Senad Čeljo iz SBiH upozorio je na odlazak stanovnika iz BPK.&nbsp;– To je vodeći problem bh društva, a posebno se odražava u BPK kao malom kantonu, odsječenom od ostatka FBiH. Moraju se preduzeti sve mjere za ostanak stanovništva kroz poboljšavanje kvaliteta života. Ne samo povećavanjem plaća, nego i kvaliteta zdravstvene zaštite, obrazovanja, putne infrastrukture, ali i pokretanjem projekata u oblasti poljoprivrede i drugim djelatnostima. U ovom budžetu takve aktivnosti nisam vidio – kaže Čeljo.
Emir Frašto (SDP) sumnja da će budžet od 40,3 miliona uopće biti i ostvaren, jer je prethodni iznosio skoro 36,5 miliona, a nema izvještaja koji bi potvrdio da je i on realiziran. 
- Želim da zajednički doprinesemo da se ostvari budžet od 40 miliona pa, ako je moguće, i više. Moja diskusija se, prije svega, odnosila na zakon o javno-privatnom partnerstvu, koji bi omogućio da u zdravstvu, školstvu, staračkom domu, televiziji, možemo imati drugog vlasnika, da se ustanovama i institucijama pomogne, ali sa manje sredstava iz budžeta – kaže Frašto.
On je predlagao da se podrže i privredni subjekti na način da se u naredne tri godine oslobode plaćanja doprinosa za zdravstvo za svakog mladog radnika kojeg prime, da sve institucije podrže Katoličku crkvu u planovima za intenzivniji dolazak hodočasnika u Goražde kao mjesto stradanja Drinskih mučenica te za reforme u školstvu s obzirom na to da je BPK Goražde, prema PISA istraživanju, na dnu ljestvice po usvojenom znanju učenika.

Usvojen prijedlog budžeta za 2020. godinu

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Neformalna grupa građana, ljubitelja prirode koju čine uglavnom bivši članovi Gorske službe spašavanja, prošla je stazama koje su ratnih 1993. i 1994. godine predstavljali put spasa za hiljade stanovnika opkoljenog <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Gora%C5%BEde&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Goražda</a>.&nbsp;Noćnim pohodom ka <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Grebak&amp;sortiranje=najnovije&amp;">Grepku</a>, brdu u čijem je podnožju, u blizini sela Dragomilići, bila smještena logistička baza sa hranom, municijom i lijekovima, grupa Goraždana nastavlja čuvati sjećanja na vrijeme neopisivih patnji, ali i hrabrosti, ponosa i slave.&nbsp;– Prošli smo šumskim stazama koje su na nekim dijelovima bile pokrivene snijegom visine tridesetak centimetara, dok je temperatura padala i do minus 8 stepeni. Grebak ne smijemo zaboraviti – kazali su nam.&nbsp; Hiljade stanovnika opkoljenog Goražda tokom rata je prolazilo između linija agresora, kroz minska polja, zasjede, visok snijeg i po velikim hladnoćama, pješačilo ka Grebku, kako bi na leđima donijelo ono što je bilo neophodno za preživljavanje i odbranu. Prolazili su kroz neopisive patnje, ginuli, bili ranjavani ili umirali od smrzavanja, ali na predaju nisu ni pomišljali.
&nbsp;

Prošli smo šumskim stazama koje su na nekim dijelovima bile pokrivene snijegom visine tridesetak centimetara, kažu Goraždani

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Svi su me bili oplakali i niko ne vjeruje da sam još živa, kaže Goraždanka Zekija Čardaklija, jedna od pacijentica koje po tri puta sedmično putuju u 100-ak kilometara udaljen UKC Sarajevo da bi prošle težak proces hemodijalize i tako nastavile živjeti. Duže od šest godina dijalizu je obavljala sama, kod kuće, svakih šest sati. A onda je zbog teške infekcije morala na operaciju, tokom koje joj je kateter za peritonealnu dijalizu morao biti odstranjen.Uspjela je preživjeti, iako se ni ljekari nisu tome nadali. Već godinu ide na hemodijalizu u Sarajevo. Dva sata putovanja u jednom, dva u drugom pravcu u neuvjetnom vozilu, po mrazu ili ljetnim vrelinama.- U maju mi je pozlilo tokom vožnje. Završila sam na Trećoj internoj na intenzivnoj. Visok kreatinin, stalo srce, pa tri dana nisam sebi dolazila jer imam i anginu pektoris, šum na srcu i začepljenje - kaže Zekija. Izgubila je više od 30 kilograma, a svaki zamor donosi nesvjestice.- Kući kad dođem, jedva čekam da legnem. Ima naroda i bolesnijeg, u kolicima idu. Ako ranije završiš, moraš ih čekati - ističe Čardaklija.Kantonalni i gradski zvaničnici nekoliko godina obećavaju otvaranje dijaliznog centra u Goraždu da bi pacijenti iz BPK bili pošteđeni neizdrživih putovanja. - Ni u šta što govore ja ne vjerujem. Od ovih budžovana niko, hvala Bogu, od porodice ne ide na dijalizu, a da idu, to bi brže riješili. Sve radnici i penzioneri. Kad mali gradovi poput Kaknja i Visokog imaju dijalizni centar, zar ne možemo i mi, pita Čardaklija - dodaje Čardaklija.

Zbog teške infekcije morala na operaciju

Čardaklija: Tri puta sedmično odlazi u Sarajevo

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Bivša ministrica zdravstva u Vladi BPK Goražde Sabira Bešlija smatra da je Dijalizni centar trebao početi s radom još prije godinu. Ona podsjeća da su gradski i kantonalni zvaničnici obećavali da će on biti izgrađen čak i u selu Rešetnica, u okviru nikad realiziranog projekta „Jedan krov za sve“, zatim da će u tu svrhu biti izgrađen poseban objekt uz zgradu Kantonalne bolnice, a potom da će on biti smješten na trećem spratu ove ustanove. Kantonalna vlada poništila je ranije odluke te je uspostavljanje Dijaliznog centra ponovo vraćeno na nivo idejnog projekta.- Sve što je zakon predviđao već smo bili prošli. Imali smo pribavljeno mišljenje kantonalnog pravobranioca, ministra finansija, Zavoda zdravstvenog osiguranja, odluku Skupštine i Vlade, tako da me čudi da je trebalo sedam mjeseci od imenovanja ove vlade da shvate da nešto nije uredu. Bojim se da se opet odugovlači, do momenta dok se ne „napuše“ budžet za građevinske radove. To je moje mišljenje, a vidjet ćete kako će budžet od 280.000 KM narasti možda i na milion – kaže Bešlija. U međuvremenu, njena majka postala je jedan od pacijenata koji do Sarajeva na hemodijalizu moraju svako dva dana mora putovati oko 4 sata.- Ti ljudi nemaju života. Vozilo nema grijanja, klimu. Nepokretnog pacijenta zamotamo u vojničku vreću. Kad se vozilo pokvari 2-3 sata se čeka se vozilo iz Goražda da dođe na Ravnu Romaniju. To je borba za život, stalno iscrpljivanje – ističe Bešlija.

Bojim se da se opet odugovlači do momenta dok se ne „napuše“ budžet za građevinske radove

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u prvih 11 mjeseci ove godine 330 osoba odjavilo je prebivalište u BPK Goražde.&nbsp;Ovi podaci Sektora za administraciju MUP-a BPK Goražde, sadržani u odgovoru na jedno vijećničko pitanje, potvrđuju ono što Goraždani primijete svakodnevno, da se broj njihovih sugrađana rapidno smanjuje.&nbsp;Istovremeno, od januara do avgusta 2019. godine u BPK je umrlo 217 osoba, dok je u istom periodu rođeno samo 126 djece. Na inicijativu vijećnice Aldijane Smailhodžić (Naša stranka) Gradsko vijeće Goražde usvojilo je zaključak da se zakaže tematska sjednica posvećena zabrinjavajućem trendu odlaska ljudi.&nbsp;Prema njenim riječima, sjednica čije je održavanje zatražila sa drugim kolegama vijećnicima, trebala bi se održati u narednih 60 dana, a na nju bi trebali biti pozvani i članovi Vlade i Skupštine BPK Goražde.&nbsp;- Mi vidimo da odlaze ljudi, da nas preko noći nestaje. S kim god pričate na tu temu saznaćete da odlazi ili planira otići zato što ne vidi bolju budućnost, ne vidi pespektivu i da će sutra ovdje nešto biti bolje, pa da se bar ima čemu nadati. Mi nemamo nikakvih pronatalitetnih mjera, politika. Predlagala sam Gradskom vijeću da se uradi socijalna karta stanovništva, da na bilo koji način učinimo nešto da pomognemo nezadovoljnim građanima, onima koji nemaju, da se ljudima koji ne mogu da upišu svoju djecu u vrtiće bar to na neki način subvencionira. Moramo pokazati da nam je stalo do ovog naroda pa ako zaustavimo jednu porodicu da ne ode odavde bio bi uspjeh – kaže Smailhodžić.

Od januara do avgusta 2019. godine umrlo 217 osoba, dok je u istom periodu rođeno samo 126 djece

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Ajdin Hodžić iz sela Trešnjica ima 23 godine i jedan je od najmlađih, ali i najodlučnijih farmera u BPK Goražde, koji već sada najavljuje da u selu u kojem je odrastao namjerava i starost dočekati. Teške fizičke poslove radi još od ranog djetinjstva, ali je sve bilo mnogo lakše uz oca Ferida. On mu je bio oslonac, od njega je učio, ali je prije pet godina Ferid umro, a briga o farmi na 1.300 metara nadmorske visine pala je na njegova pleća kada je imao samo 18 godina.

- Teško je kad se izmakne stub ispod kuće, a roditelj je stub kuće. Imam 100 ovaca, četvero goveda, troje konja... Naslijedio sam od oca, ali i sam sam nešto izgradio i proširio. Evo sam napravio novu štalu jer planiram nastaviti širiti stado – dodaje Hodžić.Sa uzvišenja iznad kuće u kojoj je odrastao svake noći vidi odsjaj svjetala Sarajeva, ali želju da živi u velikom gradu nikada nije osjetio. Smatra da sela, koja danas ostaju pusta, daju šansu da se osigura egzistencija. Posao je težak, ali težak je i u fabrikama. - Moj radni dan traje od 0 do 24 sata. Kad se stoka ujutro pusti, nastavljaš raditi druge poslove, a navečer je moraš zatvoriti, namiriti. Nikad ne možeš odmoriti ako hoćeš da nešto imaš. Ako nećeš, onda je najbolje da legneš i gledaš televiziju – ističe Hodžić. Zime u Trešnjici, kao i u drugim selima iznad 1.000 metara nadmorske visine, često budu surove i duge, pa je ljeto potrebno iskoristiti da se pokose desetine dunuma trave, koja se potom suši i skladišti.

– Svake godine saberem mobu sa 7-8 traktora kako bih osigurao oko 2.000 bala sijena, a i ja se odazovem kad komšije zovnu. To su te takozvane mobe jer jedni drugima priskačemo u pomoć, a kad se posao završi, onda se malo sjedne i druži. Ko god neće da radi ne može ni imati – ističe vrijedni 23-godišnjak.

Njegove planove pokvario je čopor vukova koji su mu proljetos usmrtili dio stada, ali samo nakratko. Naime, još odlučnije nastavlja očevim stopama sa željom da ne zavisi od tuđe pomoći i da Trešnjica ne ostane pusta.

Smatra da sela, koja danas ostaju pusta, daju šansu da se osigura egzistencija

Svjetla Sarajeva nikad ga nisu privlačila

Zbog neizmirenih dugovanja za utrošenu vodu, Javno komunalno preduzeće “6. mart” obustavilo je isporuku <a href="https://avaz.ba/tag/2999/voda">vode</a>&nbsp;zgradama Vlade, Ministarstva privrede i Ministarstva finansija <a href="https://avaz.ba/tag/246/bpk">BPK</a> <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražde</a>. Prema riječima direktora preduzeća Sadika Silajdžića, dugovanja iznose oko 86.000 KM i nakon bezuspješnih apela i zvaničnih dopisa da se potrošena voda plati, isključenje sa sistema bila je jedina opcija.&nbsp; - Isključeni su centri moći, oni koji plaćaju za budžetske korisnike. MUP je na drugoj lokaciji i njima smo poslali nalog za isključenje i sačekat ćemo tri dana. Oni duguju 20.000 maraka. Zaista smo bili prisljeni da pristupimo nepopularnoj mjeri isključenja jer ne plaćaju redovno – pojašnjava Silajdžić.
Kantonalne i gradske institucije i ustanove među najlošijim su platišama, pa će se u narednom period pokušati postići dogovor o reprogramiranju otplate duga, ali s preciznim rokovima. 
- Komunalne usluge se ne cijene, a od nas se traži da vode ima non–stop, da ne smije biti zastoja ni u odvozu smeća i mi smo to u velikoj mjeri uspjeli. Međutim, nezadovoljan sam odnosom Kantona i Grada kada je riječ o projektima vezanim za komunalnu infrastrukturu. Godinama govorim da se na potisnom cjevovodu, koji je rađen 1997. godine, mora izmijeniti oko 3.000 metara cijevi. Taj projekt košta oko 800.000 maraka, a u nacrtima budžeta vidim da niko ni marku planirao nije. Kako onda dopremiti vodu kroz šupalj cjevovod – ističe Silajdžić.
Nekoliko sati nakon isključenja, Ministarstvo finansija uplatilo je dio duga u iznosu od 11.200 KM, a iz JKP su najavili nastavak isporuke vode.

Kantonalne i gradske institucije i ustanove među najlošijim su platišama

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Okončana je izrada idejnog, ubrzo počinje izrada glavnog projekta prostora Dijaliznog centra u Goraždu, dok je istovremeno osiguran i dio opreme neophodan za početak njegovog rada, te dogovoren način edukacije kadrova. Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare Vlade BPK Goražde i menadžmenta Kantonalne bolnice, u čijem objektu će se adaptirati prostor za hemodijalizu.

- Pored historijskog projekta putnog povezivanja Sarajeva i Goražda, uspostava Dijaliznog centra nije manje važna – kazala je premijerka Aida Obuća.Predstavnici vlade i zdravstveni radnici istakli su kako je priča o uspostavljanju centra započeta u mandatu prethodne vlade, ali da je mnogo toga bilo neozbiljno planirano, pa i to da se hemodijaliza odvija na četvrtom spratu bolnice, što ni pravilnik ne dopušta.

- Taj projekt je išao u pogrešnom smjeru pa su ranije odluke stavljene van snage. Krenuli smo ispočetka – istakao je ministar zdravstva Eniz Halilović.Nabavka po jednog aparata za hemodijalizu do sada je kupila Ambasada Kine u BiH, a kupovinu dodatnih su obećali Vakufska direkcija IZ u BiH, „BH Telecom“ i Gradska uprava Sarajevo.

– Dobili smo saglasnost Kliničkog centra u Sarajevu da edukacija našeg kadra može početi – kaže direktorica KB Goražde Nermina Kamenica. S obzirom na to da se vozilo za prijevoz pacijenata na hemodijalizu već kvarilo i zaustavljalo na pola puta do Sarajeva, od ambasada prijateljskih zemalja zatražena je pomoć u nabavci novog.&nbsp;&nbsp; Za dovršetak projekta bit će potrebna saglasnost Gradskog vijeća jer ulaz mora biti odvojen od sadašnjeg, a očekuje se i izdavanje građevinske dozvole za izvođenje radova na rekonstrukciji prostora.

Od aprila do danas Vlada je odobrila 165.000 KM za specijalizaciju kadrova i nabavku opreme u Kantonalnoj bolnici. Istovremeno, bolnica pokušava racionalizirati troškove liječenja uvođenjem programa operacija koje su se obavljale u drugim ustanovama.- Već je izvršeno desetak operacija prostate, katarakte, ortopedskih i operacija štitne žlijezde. To je velika ušteda za Zavod zdravstvenog osiguranja, jer naši pacijenti ne moraju ležati u drugim centrima – pojašnjava Kamenica.

Prethodni projekt išao u pogrešnom smjeru pa se krenulo ispočetka

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

BiH je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela, kazao je <a href="https://avaz.ba/tag/13615/stjepan-kljujic">Stjepan Kljujić</a><a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela"></a>, ratni član Predsjedništva RBiH, na svečanoj akademiji povodom <a href="https://avaz.ba/tag/35092/dana-drzavnosti-crne-gore">Dana državnosti</a><a href="https://avaz.ba/tag/3/test"></a><a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela"></a> u <a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela">Goraždu</a>. On je podsjetio na različite epohe u historiji naše zemlje, tokom kojih je doživljavala uspone i padove, te istakao da je uvijek opstajala.&nbsp; - Bosna je stara država. Za vrijeme kralja Tvrtka bili smo glavna država, kako danas kažu, u regionu. Dukat kralja Tvrtka bio je konvertibilna valuta kojom su trgovali Evropljani. Francuzi i Danci međusobno trguju, a plaćaju dukatima kralja Tvrtka. Gastarbajteri su izmišljeni u Bosni, jer mi smo imali rudnike, ali ne i vještih rudara. U Njemačkoj imate Saksoniju, tamo su najbolji rudari vazda bili i oni dođu u Bosnu. Danas u Bosni imate šest sela koja se zove Sasine, Sasi – kazao je Kljujić.
Vremena su se mijenjala, utjecaji i planovi u Bosni i oko nje, ali Bosna je uvijek bila zasebna teritorija, pa i unutar država koje su je okupirale. Tokom ZAVNOBiH-a također su pobijedile snage koje su BiH učinile ravnopravnom republikom u sastavu Jugoslavije, a ne pokrajinom u sastavu Srbije ili Hrvatske.
- Godine 1943. napravljen je grb Jugoslavije s pet buktinja. Trebalo je 20 godina da mi dokažemo da na njemu treba biti i šesta, bosanska – dodao je bivši član Predsjedništva BiH.
Svojim razvojem i pameću svojih ljudi BiH je dobivala na važnosti i jačala sve do devedesetih kada je ponovo postala dio hegemonističkih planova.&nbsp;- Vi morate znati da su agenti KOS-a i danas aktivni. Jednom KOS, uvijek KOS. Ja ću vam odmah reći ko je u Sarajevu KOS. Ali je masa ljudi u BiH osjetila da ćemo jednom i mi biti slobodni i dolazimo do datuma koji je historijski. Referendum o nezavisnosti BiH bio je možda i značajniji od 25. novembra. Bio je to glas naroda sa rezultatom od 64,7 posto koji je nadmašio sva očekivanja – istakao je Kljujić.
Nesreća savezništva današnjih politika u BiH, koje povezuje lični interes, proći će, zaključio je.&nbsp;– Vrlo je bitno da mi koji smo za Bosnu ostanemo normalni. Da ne gledamo ko je koje vjere i nacije, nego kakav je čovjek. Duže će u historiji BiH ostati Jovo Divjak nego svi mi zajedno. Čovjek je heroj ratni, a kroz „Obrazovanje gradi Bosnu“ iškolovao je 7.500 ljudi i sve više ih školuje. Imaju ljudi koji vama pripadaju i imaju ljudi koji pripadaju Bosni – poručio je Stjepan Kljujić.
Situaciju u BiH danas ocijenio je teškom, jer generacija ljudi koji vole BiH umire, a mladi odlaze u svijet. Ponovio je svoj poziv dijaspori da pomogne domovini. 
- Ja sam im govorio, nemojte mi doći u Bosnu kao đuturumi u penziji. Dođite sada. Imate pare. Hajmo napraviti jednu firmu, akcionarsko društvo. Kad prođem Kupreško polje, duša me zaboli. Evlija Čelebija piše prije 450 godina da je na Kupreškom polju bilo 400.000 stoke. Danas prođem tim prostorom i vidim dvije krave. Hajmo napraviti tvornicu mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda. Nemojte se samo jednom godišnje sakupiti i pljeskati, mi volimo Bosnu. Sad napravite nešto za Bosnu. Zaposlite mlade ljude da ne idu odavde – kazao je Stjepan Kljujić.
Na Dan državnosti BiH u Goraždu je položeno cvijeće na Partizansko spomen-obilježje i šehidsko mezarje u Kolijevkama, spomenik palim pripadnicima policije i djeci ubijenoj tokom opsade Goražda od 1992. do 1995. godine.

Obilježavanje Dana državnosti u Goraždu

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Oko milion maraka vrijedna su vozila, oprema i materijalno–tehnička sredstva, s novčanom donacijom koju su kolegama u Goraždu uputili Vlada i MUP Kantona Sarajevo. Prema riječima ministrice unutrašnjih poslova BPK Nizame Rišljanin, deficit u kantonalnom budžetu problem je za ovo, kao i ostala ministarstva, a opremljenost policije nije na zavidnom nivou. Kao jedan od najvećih problema ocijenjena je popunjenost policijskog sastava, jer od potrebnih 198 MUP BPK ima 157 policijskih službenika. - Vlada KS zadužila je MUP da osigura sredstva MUP-u BPK u iznosu od 185.000 KM, od čega je 125.000 namijenjeno za školovanje kadeta, a 60.000 KM za nabavku nedostajuće opreme. Sada smo u mogućnosti da krenemo u proces školovanja 22 policajca i tri inspektora – kaže Rišljanin. Niti jedna od tri policijske stanice u BPK nema adekvatno terensko vozilo, pa su dopremljena i dva terenska vozila, te automobil Golf 6 za Upravu policije. - Dobili smo i dva motocikla, radar i druga materijalno–tehnička sredstva, te određen broj uniformi. Na ovaj način KS je ispunio obećanja koja nam je dao, a mi smo prevazišli osnovne probleme s kojima smo se susretali. Vrijednost cjelokupne donacije doseže skoro milion maraka – ističe Rišljanin.Zvanična primopredaja opreme trebala bi biti obavljena za nekoliko dana.

Dobili terenska vozila, motocikle, uniformu

Vrijednost donacije milion maraka

Za potrebe Službe kućnog liječenja Doma zdravlja "Dr. Isak Samokovlija“ Goražde osigurano je novo putničko motorno vozilo vrijedno 30.000 KM.

Nabavka vozila izvršena je u skladu s programom Civilne zaštite Goražde, a primopredaja je obavljena danas.&nbsp;Direktor ove zdravstvene ustanove Edin Čengić naglasio je da je Dom zdravlja jedna od jedinica u okviru Civilne zaštite te da je nabavka vozila bila prijeko potrebna.&nbsp;- Mi smo imali zaista goruću potrebu za novim automobilom za terenske intervencije i rad, jer mi ovom službom pokrivamo cijelo područje Goražda, gdje ima teško pristupačnih mjesta, posebno u zimskim uvjetima. Na ovaj način ćemo u potpunosti pokriti taj dio kućnog liječenja, a kao jedinica civilne zaštite u slučaju nepogoda moći ćemo pristupiti tamo gdje ne može doći sanitet ili neko drugo vozilo. Na listi naših prioriteta je i nabavka sanitetskog vozila – istakao je Čengić.&nbsp;Grad Goražde ima posebno planirana sredstva za potrebe Civilne zaštite i ona se realiziraju prema petogodišnjem programu.&nbsp;- Imamo 11 jedinica u čije opremanje ulažemo ta sredstva. Dom zdravlja je iskazao potrebu za ovakvim vozilom i mi smo to, kao i Gradsko vijeće, ispoštovali. Drago nam je da i na ovaj način podržavamo i pomažemo rad službi u Domu zdravlja, posebno kada se radi o kućnom liječenju i kućnoj njezi – rekao je ovom prilikom gradonačelnik Muhamed Ramović.&nbsp;U skladu s programom Civilne zaštite, naredne godine planirana je i nabavka vatrogasnog vozila, za što će biti izdvojeno više od 300.000 KM.

Direktor ove ustanove Edin Čengić naglasio je da je Dom zdravlja jedna od jedinica u okviru Civilne zaštite te da je nabavka bila prijeko potrebna

Novi automobil za Dom zdravlja "Dr. Isak Samokovlija"

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Prostor Gradske tržnice, na kojem poljoprivrednici iz Goražda i susjednih gradova subotom prodaju svoje poljoprivredne proizvode, zapečaćen je tokom akcije Federalne porezne uprave. Prema riječima rukovodioca Kantonalnog poreznog ureda i pomoćnika direktora Porezne uprave FBiH Harisa Delizaimovića, akcija je provedena u cijeloj Federaciji &nbsp;- Inspektori su izvršili kontrolu pravnog lica koje izdaje pod zakup tezge i prostor na pijaci, te su utvrdili neprijavljenog radnika i neposjedovanje instalisanog fiskalnog sistema preko kojeg bi naplaćivao zakup – pojašnjava Delizaimović.Nastavak rada, dodaje, bit će omogućen odmah po otklanjanju zatečenih neregularnosti. Poljoprivredni proizvođači iz Goražda već godinama nemaju adekvatan prostor “zelene pijace” na kojem bi svakodnevno prodavali ono što proizvedu, već su se subotom okupljali na Gradskoj tržnici. Ostalim danima prodaja se odvija na improviziranim, uličnim štandovima, s trotoara i iz prtljažnika automobila.

– Godinama već tražimo da nam se osigura prostor na kojem bismo mogli prodavati ono što teškim radom proizvedemo, a sad je zatvorena i ova pijaca koja je radila jedan dan u sedmici. Sad ćemo naše proizvode odnijeti pred Općinu i Kanton. Izgleda da je jedino rješenje izaći na proteste, tražiti da nam se vrati prostor nekadašnje pijace gdje je sada smješteno JKP “6. mart” – ogorčen je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Goražda Munib Kazagić.

Rad će biti nastavljen nakon otklanjanja zatečenih regularnosti

Prostor pijace zapečaćen, zabrinuti poljoprivrednici

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Svjetla Sarajeva nikad ga nisu privlačila

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Vrijednost donacije milion maraka

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Zapečaćena Gradska tržnica

Bosansko-podrinjski kanton

Goražde: Prva godišnjica rada "IT Laba" Udruženja ALDI

Okončan proces akreditacije i certifikacije timova porodične medicine

Tadić: U današnjem blagdanu nađimo uporište za život u različitostima jednih s drugima

Kuće i stanovi se prazne, trend odlaska najbolje primijete poštari

Skoro 40,3 miliona KM za "stabilizaciju stanja"

Goraždani čuvaju sjećanja na "Put spasa"

Da je neki budžovan bolestan, brže bi napravili dijalizni centar

Dijalizni centar je s radom mogao početi još prije godinu

Samo u ovoj godini boravište u BPK odjavilo 330 osoba

Svjetla Sarajeva nikad ga nisu privlačila

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Vrijednost donacije milion maraka

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Zapečaćena Gradska tržnica