U dogovoru s komšijama koje su učestvovale u akciji, Rifet Kanlić iz sela Kostenik kod Goražda uredio je mezarje u kojem počivaju i njegovi roditelji Edhem i Pašija te drugi stanovnici iz porodica Kanlić i Dučić iz ovog brdovitog sela u općini Novo Goražde. S komšijom Mehmedom Dučićem vrijedno je radio kako bi zapušteno groblje dobilo sasvim novi izgled. - Uklonili smo staru ogradu, uradili novu, betonirali, farbali… bili smo aktivni 14-15 dana, ali ne žalimo. Ovaj hajr poklanjamo pred duše svih naših Kosteničana – kaže Rifet.

- Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane. Dosta ljudi radilo je u Sarajevu, pa kad bi dolazili petkom i odlazili nedjeljom, a vozom se putovalo, pjevalo se do Kopača. Samo u tri kuće bilo je 20 djece. I planine su se kosile. Samo u našem selu bilo je 30 konja, da ne govorim o krupnoj stoci, jer najsiromašniji čovjek imao je 10-15 ovaca i dvije krave – priča nam Rifet.

Kostenik je selo sa mnogo vode i zemlje koja je, iako brdovita, veoma plodna. Rifet kaže da nema mnogo mjesta u BiH iz kojih se, iz jedne avlije, vide tri grada. - Vidim moje Goražde, vidim Novo Goražde, koje je isto moje, i vidim Grad iznad sela, za koji niko ne zna kad je nastao i zašto se tako zove – pojašnjava Kanlić.

Iako su mnoga sela ostala pusta, ljudi koji vole svoj zavičaj ognjištima u Kosteniku ne daju da se ugase. Rifet je najsretniji kada mu dođe njegovih četvero djece i devetero unučadi, pa se nada da će i neko od njih, kao što je i on nakon svog oca, jednoga dana u Kosteniku pronaći svoj mir.

Dosta ljudi radilo je u Sarajevu, pa kad bi dolazili petkom i odlazili nedjeljom, a vozom se putovalo, pjevalo se do Kopača

S komšijama je uredio zapušteno groblje

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Iako ga zdravlje još dobro služi, pa obavlja i teže fizičke poslove, Budimir Kokošar iz naselja Glamoč kod Goražda odlučio je na vrijeme izgraditi grobnicu u koju će jednoga dana biti spušten. Dugogodišnji vozač, danas penzioner koji je zakoračio u devetu deceniju života, odlučio je preduhitriti smrt, pa je za pomoć zamolio i komšije.

- Živim od penzije. Mnogo i ne izvoljevam, ne idem nikud, pa nemam gdje ni da potrošim. Ovako malo sačuvam i kad budem otišao na onaj svijet da me imaju gdje sahraniti. Ovo i radim dok mogu finansijski i dok mogu životom, a i nema ko drugi. Dok u mene kćerka čuje da sam ja umro proći će i 5-6 dana. Niko mi skoro ne dolazi. Jedino Hasib i Vejsil, viđamo se svaki dan – kaže Budimir.

Nekada je radio kao vozač u općini, neko vrijeme proveo i u Njemačkoj, a tokom i nakon rata petnaestak godina živio u Rogatici. Prije nekoliko godina obnovio je spaljenu kuću i živi u Glamoču. Njegova kćerka živi u Valjevu, ostatak familije svukuda.

Hasib Klimentić priča da su takve okolnosti Budimira zabrinule, pa već godinu planira da izgradi grobnicu u groblju gdje počivaju njegova majka, brat i sestre.- Upitao je da li bih mu pomogao. Naravno da ću mu pomoći. On je, doduše, sam iskopao jamu, a danas zajedno betoniramo. Kao što i on kaže, preči je komšija nego brat na strani. To je poruka koja bi svakome trebala doći do ušiju – dodaje Klimentić.

- I Budo, i Hasib, i Alen, svi ćemo na kraju u tih dva kvadrata zemlj. Ostaje nam da budemo ljudi. Čovjek se naslanja na čovjeka – ističe Alen Selimović, jedan od Budimirovih komšija.

Ovo i radim dok mogu finansijski i dok mogu životom, a i nema ko drugi, kaže Budimir

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Tokom javnih rasprava o Prijedlogu zakona o policijskim službenicima Sindikat policije BPK Goražde predložio je 24 izmjene, od kojih je devet označio kao prioritetne, ali je iz procedure njegovog konačnog usvajanja bio potpuno isključen. Ovo su istakli članovi Upravnog odbora Sindikata policije BPK, navodeći da, iako taj zakon već stupa na snagu, ni do danas nemaju njegov konačan tekst.
- Nećemo da se bavimo politikom, ali ne damo svoja prava niti da nas iko budalama pravi. U tih devet članova nama su bili sporni pogotovo član 71. i 138., a taj 138. je stavljanje policije pod političku kontrolu. To više nije policijski, već politički odbor. Do sada su u Policijskom odboru učestvovala dva predstavnika Uprave policije i jedan predstavnik MUP-a. Sada je to obrnuto, sada su dva državna službenika, a jedan iz Uprave policije – ističe <a href="https://avaz.ba/tag/78066/damir-bogunic">Damir Bogunić</a>.

Ministrica unutrašnjih poslova BPK Nizama Rišljanin kaže da se na izradi tog zakona radilo od 2013. godine i da je već tada najveći dio njegovog sadržaja usaglašen s Upravom policije, Sindikatom, ali i EUPM-om i OHR-om. 
- Policijski odbor radi po žalbama policijskih službenika, ali i građana. Često su to žalbe koje pripremi komesar. Recimo, on na disciplinski postupak pošalje policijskog službenika, a po žalbi bi trebao odlučiti Policijski odbor. Ako je komesar imenovao dva policijska službenika i ako su oni većina, automatski dolazimo u situaciju da će oni samo potvrditi odluku komesara, jer malo je onih koji su podređeni rukovodiocu, a da će mu se direktno suprotstaviti. Na ovaj smo način ispoštovali preporuku iz izvještaja USAID-a iz 2015. godine, koja kaže da se osigura da se u sastavu Policijskih odbora garantira minimalan utjecaj policijske agencije čija se odluka žalbom dovodi u pitanje – pojašnjava Rišljanin.
Ona dodaje da se ovim zakonom garantiraju jednaka prava svim policijskim službenicima, jer će umjesto uskog kruga onih s visokim činovima, za pozicije u komisijama moći konkurirati svi službenici s adekvatnom školskom spremom. U situaciji kada pojedine pozicije u policiji nisu popunjene, zakon omogućava i da službenik s nižim činom bude plaćen za posao koji obavlja dok je raspoređen na poziciju za koju je potreban viši čin.
Iz Sindikata najavljuju da će o eventualnim mjerama u vezi s ovim zakonom odlučiti narednih dana.

Iz Sindikata policije BPK najavljuju da će narednih dana inicirati i početak pregovora o povećanju plaća policajcima. 
- Na ljestvici od deset kantona u FBiH mi smo na devetom mjestu. Iza nas je samo uposlenik MUP-a Posavskog kantona. Osnovna plaća policijskog službenika u BPK iznosi 680 maraka – kaže Amel Džebo, zamjenik predsjednika UO Sindikata, te dodaje da je posljednje povećanje plaće policajca u BPK bilo prije 12 godina.

Iako zakon već stupa na snagu, ni do danas nemaju njegov konačan tekst

Goražde:  S pres-konferencije Sindikata policije BPK

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

Nakon najave da će <a href="https://avaz.ba/tag/55622/sos">SOS</a>&nbsp;vrtić u <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždu</a>&nbsp;od 1. januara biti zatvoren, jer gradske vlasti ne žele da imovinu vrtića preuzmu na period od pet godina, SOS Dječija sela u BiH korigirala su prvobitni prijedlog i odlučila da objekt u Goraždu lokalnoj zajednici ustupe u narednih 15 godina. Nova ponuda u Goražde je proslijeđena nakon konsultacija s krovnom organizacijom u Beču.&nbsp; - Organizacija SOS Dječija sela u BiH (SOS International Austrija, Predstavništvo u BiH) spremna je Gradu Goraždu bez naknade ustupiti na korištenje objekt SOS Dječijeg vrtića Goražde na period od 15 godina, s mogućnošću produženja, isključivo za rad dječijeg vrtića i pratećih programa. Grad Goražde se obavezuje da će objekt vrtića i opremu koristiti s pažnjom dobrog domaćina, da će uredno plaćati sve režijske troškove i troškove tekućeg održavanja objekta i opreme – navodi se, između ostalog, u pismu SOS Dječijih sela u BiH. 
Ovakva ponuda uvjetovana je obavezom da se u ovom objektu nastavi predškolsko obrazovanje i odgoj djece. Gradu je ustupljena i Resursna soba, namijenjena za edukaciju djece s poteškoćama u razvoju.&nbsp;– Preuzimanje trenutno zaposlenih radnika nije uvjet ugovora i njihov status bi se rješavao u skladu s važećim propisima, s mogućnošću da apliciraju na radna mjesta u vrtiću – stoji u dopisu. 
Ovakvim prijedlogom su praktično ispunjeni zahtjevi predstavnika gradskih vlasti, koji su isticali da je prvobitno predloženi period od pet godina kratak, te navodili da prilikom preuzimanja vrtića moraju raspisati oglas za prijem neophodnih kadrova. O prijedlogu novog sporazuma trebalo bi se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća zakazanoj za 28. novembar. &nbsp;

Nova ponuda proslijeđena nakon konsultacija s krovnom organizacijom u Beču

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Inicijativa džematskog odbora u goraždanskom naselju Baćci da se dio vode s izvorišta javne česme u ovom naselju usmjeri u dvorište džamije "Mufid Sokolović", izazvala je oštru reakciju većeg broja mještana. Oni su se potpisivanjem peticije usprotivili svakom pokušaju da se voda, koja je dostupna svim građanima naselja, ali i cijelog grada, vodi bilo gdje.

Dženan ef. Imamović, imam u džematu Baćci, pojašnjava da je Gradskoj upravi upućen zahtjev za izdavanje prethodne vodne saglasnosti za priključak na izvorište baćanske vode. - Tražili smo da se dozvoli priključak do najviše jedne šestine vode s izvorišta, urađena je i studija s tim u vezi, a voda bi se dovela na česmu ispred džamije, koja je, isto tako, javnog karaktera. Hair-česmi u Baćcima ništa se ne ukida, već se samo iz bazena uzima dio vode. Mi ništa ne ugrožavamo, već tražimo samo da dio vode, maksimalno šestina od ukupne količine, odvodimo na drugu lokaciju s istom namjenom – kaže Imamović.

Halim Rogo ističe da džematski odbor čini nekoliko ljudi, koji prije ovakvog zahtjeva nisu konsultirali ni komšije ni Mjesnu zajednicu. Peticiju kojom izražavaju svoje protivljenje, potpisalo je više od 400 stanovnika ulica 31. drinske brigade, Huseina Žige, Hasiba Mirvića i Esada Dučića.

- Branit ćemo ovu vodu svim sredstvima. Niko ne pamti kad je izgrađena, a izvor je postojao i prije nego što se narod ovdje naselio. Kome treba, ima gradski vodovod i neka se priključi na njega. Ako treba mrtva glava, neka padne, ali daleko od toga. Ova voda će se čuvati isto k’o barikada. Ona je u ratu ranjene u bolnici ostavila živima, kad im je trebala kap vode, mi smo je nosili u kantama – kaže Rogo.Kadra Oprašić ima 90 godina i ne pamti kad je izgrađena javna česma u Baćcima. Nije, kaže, zapamtila ni njena nana.

Jusuf Žiga smatra da do razdora nije trebalo doći i da su bilo kakvoj inicijativi trebali prethoditi dogovori.&nbsp; - Ako u džematu ima ljudi koji su protiv neke akcije, treba sjesti pa te ljude izmiriti i pokušati ujediniti. Ovdje se radi kontra, uporno nas razdvajaju i baš mi je žao – ističe Žiga.

Mi ništa ne ugrožavamo, već tražimo samo da dio vode, maksimalno šestina od ukupne količine, odvodimo na drugu lokaciju s istom namjenom, kaže ef. Imamović

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačan prijedlog SOS Dječijih sela u BiH, ali i odgovor gradskih vlasti u vezi&nbsp; sa sudbinu SOS vrtića u Goraždu, trebali bi biti poznati za desetak dana. Ovo je dogovoreno na sastanku predstavnika SOS Dječijih sela u BiH s gradonačelnikom Muhamedom Ramovićem i saradnicima te premijerkom BPK Aidom Obućom i ministrima u Vladi.

Ramović je podsjetio da je ugovor s organizacijom ''SOS Kinderdorf'' potpisan prije 20 godina te da je zemljište za izgradnju vrtića ovoj organizaciji ustupljeno na period od 99 godina. Nakon odluke da sa 31. decembrom ove godine SOS vrtić prestaje s radom, Goraždu je najprije ponuđeno preuzimanje imovine i uposlenih, što je Gradsko vijeće i prihvatilo, da bi kasnije takav sporazum bio ograničen na narednih deset godina. - Danas su donesena dva zaključka. Prvi je da SOS još jedanput sagleda sve mogućnosti da se primijeni ugovor o potpunom preuzimanju svega i drugi da oni nama u roku od deset dana ponude ugovor koji je za njih prihvatljiv - kazao je Ramović. Nacionalna direktorica SOS Dječijih sela u BiH Mirela Gruenther-Đečević pojašnjava da je zatvaranje vrtića uslijedilo nakon odluke da se SOS vrati svojoj strateškoj orijentaciji - staranju o djeci bez roditeljske brige i pomoć porodicama u kojima se nalaze djeca.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, a 23 s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe, čiji rad finansira Vlada BPK. Predsjednica Vijeća roditelja djece iz SOS vrtića Amela Škamo-Žerić kazala nam je da očekuje zvaničnu informaciju s današnjeg sastanka, te da će se nakon toga odlučiti o daljnjim koracima. Ranije su isticali da žele da vrtić preuzme Grad Goražde, te da će, u slučaju da se to ne desi ili im se ponude neadekvatna rješenja, organizirati mirnu protestnu šetnju.

U vrtiću 23 djece s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe

Konačno rješenje na čekanju

Jedan broj građana BiH, kojima je odobrena viza za rad u Republici Sloveniji, ostao je bez ovih dokumenata nakon što su, kako se pretpostavlja, izgubljeni u poštanskom saobraćaju između Ljubljane i Sarajeva.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždanin</a>&nbsp;Selim Pršeš i njegov sin Asmir već su trebali biti na svojim radnim mjestima u Sloveniji, ali radna viza na Asmirovo ime je stigla, a Selim još čeka pošiljku koja je iz Slovenije proslijeđena prije više od 20 dana.&nbsp;- Za vize smo aplicirali prije šest mjeseci zbog uslova, boljih plata. Dobili smo radne dozvole koje su proslijeđene Upravnoj enoti Slovenije. Vize su 10. oktobra iz Upravne enote Slovenije proslijeđene Ambasadi Slovenije u Sarajevu. Sin je dobio, ali moja viza do Ambasade nikad nije stigla, a uslov je da obojica moramo početi raditi pošto je on nov u tom poslu. Obaviješteni smo da postoji neki problem s poštom, jer od 11. oktobra nijedna pošiljka nije stigla – kaže Pršeš.Brojne pozive uputio je Ambasadi, ali i na druge adrese, a da postoji neki problem, nagoviješteno mu je u jednom od razgovora.&nbsp;– Posljednjih deset dana skoro svaki dan zovem, problem se navodno rješava, ali izgleda da se tim vizama gubi svaki trag. U Ambasadi su mi rekli da su počeli pristizati neki dokumenti, ali oni su novijeg datuma, nakon 23. ili 24. oktobra. Znači, nestala je pošta od 10. do 23. oktobra. Pošto svako dva dana dolazi 20-30 dokumenata, možete pretpostaviti koliko nas sada čeka da se otkrije gdje su te kartice – dodaje Pršeš.
Kao vozač kamiona, Pršeš je prije petnaestak dana sa sinom trebao početi raditi u Sloveniji. Nije siguran ko je bio zadužen za transport dokumentacije, ali jeste da sa svakim danom trpi dodatne finansijske gubitke i riskira da ostane bez posla. &nbsp;

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Usluge prijevoza učenici u BPK Goražde plaćaju više nego ostali građani. Sa oko 450.000 maraka godišnje ovi troškove za osnovce u potpunosti se plaćaju iz kantonalnog budžeta, dok cijene autobuskih karata za srednjoškolce, zavisno od udaljenosti od škole, Vlada BPK subvencionira sa 50 do 70 posto.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ovdje se radi o diskriminaciji prema učenicima. Oštećeni su roditelji koji moraju plaćati taj prijevoz. Naprimjer, povratna karta Goražde - Vitkovići za „obične“ putnike košta 3 marke, a za učenike 4,5 KM. Zar ne bi učenici trebali plaćati manje ili biti potpuno oslobođeni plaćanja prijevoza - kaže Ibrahim Delić, poslanik Naše stranke koji najavljuje da će odgovore zatražiti i iza skupštinske govornice.

Ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Arman Bešlija kaže da je Vlada upoznata s ovim problemom i da je on posljedica primjene Zakona o javnim nabavkama, na osnovu kojeg se bira najpovoljniji ponuđač na tenderu.
- Uskoro se trebaju raspisati tenderi za prijevoz učenika, pošto ugovori koje je sklopila prethodna vlada istječu. Komisija je tada odabrala najpovoljnijeg ponuđača, koji, izgleda, i nije najpovoljniji. Ako je cijena tri marke, onda ni za učenike ne smije biti viša. Učenici trebaju biti posebna kategorija, pa čak i prijevoznici trebaju dati subvenciju - ističe Bešlija.&nbsp;

Naprimjer, karta Goražde - Vitkovići za „obične“ putnike košta 3 marke, a za učenike 4,5 KM

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Na najavu da će dječiji vrtić SOS Kinderdorf u Goraždu sa 31. decembrom ove godine prestati s radom, reagirali su i roditelji djece s poteškoćama u razvoju koja koriste resursnu sobu u sklopu ove ustanove.Prema riječima Emira Korde, oca šestogodišnjeg dječaka s autizmom, različite programe edukacije u resursnoj sobi prolazi ukupno 23 djece.

- To je ustvari centar za edukaciju djece sa smetnjama u rastu i razvoju i on postoji već četiri godine. Imali smo različitih problema, nemamo defektologa i logopeda, a, ako SOS vrtić bude zatvoren, onda ćemo potpuno ostati bez tog prostora. Zato se priključujem apelu roditelja ostale djece upisane u SOS vrtić - kaže Korda.Uz pomoć edukatorice Amine Tanjo, djeca napreduju, a dvoje njih, dodaje Korda, već je upisano u vrtiće. - I moje je dijete postiglo dobre rezultate, zna i obavlja samovoljno svoje potrebe. Kad su doktori u Sarajevu rekli da dijete ima autizam, bilo nam je veoma teško, ali su nam istovremeno dali nadu da upravo kroz edukaciju dijete može biti osposobljeno za normalan život. Mnoga takva djeca, nažalost uglavnom u drugim zemljama, usavršila su se u pojedinim oblastima, pa igraju fudbal, slikaju i rade druge stvari - dodaje Korda.

Djeca s poteškoćama u razvoju koriste resursnu sobu u sklopu ove ustanove

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Veliku zabrinutost roditelja izazvala je odluka organizacije SOS Dječija sela BiH da zatvori vrtić u Goraždu, a posebno stav gradskih vlasti da ne prihvate ponudu i taj vrtić pripoje vrtiću „Sunce“, čiji je osnivač Grad Goražde.

Zemljište na kojem je sagrađen vrtić organizaciji SOS Kinderdorf ustupljeno je 1999. na period od 99 godina. Zbog finansijskih problema donesena je odluka da ustanova 31. decembra prestaje s radom, a prema posljednjoj ponudi, ova međunarodna organizacija bez naknade bi Gradu Goraždu ustupila svoj objekt na period od deset godina.

- Grupa roditelja iz Vijeća roditelja vrtića već nekoliko mjeseci pokušava pronaći pravo rješenje, kako bi se riješio problem djece koja su trenutno u vrtiću i djece na listi čekanja. Mi smo zabrinuti, jer djeca sa 31. decembrom ostaju bez brige i predškolskog obrazovanja – kaže Amela Škamo-Žerić, jedna od zabrinutih majki.&nbsp; Ovakav apel u otvorenom pismu, osim medijima, roditelji su uputili i Gradskom vijeću, tražeći vanrednu sjednicu, a nezvanično se čuju i najave organizacije protesta, pa čak i prijedlozi da se mališani, po definitivnom zatvaranju vrtića, dovedu pred Gradsku upravu.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, 23 s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe u njegovom sastavu, a više od 100 mališana na listi je čekanja prijema. Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović tvrdi da je SOS prošle godine poslao pismo namjere u kojem nudi preuzimanje imovine i uposlenih, bez vremenskih ograničenja. Gradsko vijeće 28. oktobra je ovlastilo gradonačelnika da potpiše takav sporazum.

– Ove godine oni su, ne znamo zašto, promijenili svoju odluku. Novi ugovor koji su ponudili, a radi se o roku od deset godina, mi ne možemo prihvatiti. Poslali smo i pismo i očekujemo da nas pozove rukovodstvo ove organizacije u Beču i očekujemo da nastave svoje djelovanje ili neki drugi način da se ovo riješi. Ako su mogli dati Mostaru, Bihaću, zašto se to nije desilo i u Goraždu&nbsp; – kaže Ramović.On dodaje da se uporedo traži nova lokacija, ali da nije siguran hoće li problem biti riješen do kraja godine.

– Ovom gradu potreban je još jedan vrtić, a ne zatvaranje postojećeg. Smatramo da bi to doprinijelo intenziviranju odlaska mladih ljudi, pad nataliteta. Koji bi to gradonačelnik, koji bi gradski vijećnik dopustio da se u njegovom mandatu zatvori jedan vrtić u gradu – ističe Škamo-Žerić.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, 23 djece s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe u njegovom sastavu, a više od 100 djece na listi je čekanja prijema

Hoće li mališani od 31. decembra ostati bez predškolskog obrazovanja

Roditelji očekuju da ustanovu preuzme Grad ili će organizirati proteste

Ukupne obaveze BPK Goražde, koje uključuju budžetski deficit, kreditna zaduženja i ostale dugove, iznose blizu 20 miliona KM. Kantonalni ministar finansija Mirsad Agović navodi da se trenutno izmiruju obaveze koje su u vrhu prioriteta po zakonu o izvršenju budžeta.

- Budžetski deficit iznosi oko 7,4 miliona, kreditno zaduženje kod MMF-a s kamatama 9,4 miliona, kredit kod Razvojne banke oko milion KM, a s namjenskih računa u ranijem periodu potrošeno je 1.150.000 maraka i ta sredstva moraju biti vraćena – pojasnio je Agović.

Zbog nereda u budžetu Ured za reviziju institucija BPK Goražde dao je mišljenje s rezervom. Najveća primjedba odnosi se na knjiženje kredita MMF-a iz 2009., čija otplata ni deset godina kasnije nije ni počela. - Kanton se zadužio tim sredstvima, a nikad do danas nije vraćen nijedan fening. U ugovorima koje su predstavnici ovog kantona potpisali postoji mogućnost da FBiH umanjuje prihode ovog kantona za taj iznos i to je opasnost za ovaj kanton. Mi ćemo morati aktivnom politikom prema Ministarstvu finansija i Vladi FBiH raditi da izvršimo reprogram tih obaveza – ističe Agović.

Ovdašnjoj javnosti uglavnom je poznato da je BPK Goražde u teškoj finansijskoj situaciji, pa je odluka Vlade BPK da kupi Passat Quattro i za njega izdvoji 87.000 KM izazvala lavinu komentara. - Mi još nismo isplatili podsticaje u poljoprivredi za prošlu godinu, a kupujemo vozilo od 87.000 maraka. Je li se moglo uzeti neko jeftinije, za 40.000 maraka, a da ostatak potrošimo na stipendiranje studenata, socijalna davanja ili pomoć borcima – kaže Ibrahim Delić, poslanik Naše strane u Skupštini BPK Goražde. Sekretar Vlade BPK Emir Sijerčić pojašnjava da Vlada BPK raspolaže samo jednim vozilom koje je ispravno i koje se može poslati na službeni put.

- Drugo vozilo koje imamo u takvoj je fazi da će se teško moći i registrirati, tako da su Vlada i sve druge službe ostale na jednom vozilu. Putovanja u Sarajevo skoro da su svakodnevna, što se tiče ministara, službi, uprava i direkcija i vrlo teško je to sve opslužiti jednim vozilom.&nbsp; Potreba zaista postoji i mislim da je ova kupovina pred zimski period bila opravdana – kaže Sijerčić.

Iz budžeta BPK trenutno se isplaćuju plaće i doprinosi, vraća dio dugova bankama i kredita, ispunjavaju se obaveze prema boračkoj populaciji i socijalno ugroženima. Ostale isplate ugrožene su ogromnim dugovanjima.

Najveća primjedba Ureda za reviziju odnosi se na knjiženje kredita MMF-a iz 2009. godine, čija otplata još nije ni počela

Zgrada Vlade BPK: Budžetski deficit iznosi oko 7,4 miliona

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH <a href="https://avaz.ba/tag/8965/melika-mahmutbegovic">Melika Mahmutbegović</a> i načelnik općine Centar&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/20029/nedzad-ajnadzic">Nedžad Ajnadžić</a> posjetili su Foču i Goražde, gdje su potpisani ugovori o dodjeli donatorskih sredstava za više javnih ustanova.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/2274/opcina-centar">Općina Centar</a>izdvojila je 15.000 KM za sufinansiranje terenskog vozila za Dom zdravlja u Foči, čime će se olakšati rad osoblja ustanove, a korisnicima među kojima su i povratnici iz udaljenih sela omogućiti brža i kvalitetnija usluga. Ajnadžić i Mahmutbegović posjetili su Dom zdravlja i Aladža džamiju, kao i povratničke porodice Fahrudina Frašte i Dževhe Đuderije.&nbsp;Tokom posjete Goraždu dodijeljena su sredstva za rad Doma za stare i iznemogle osobe i sanaciju puta prema Zaimovom dolu, lokalitetu koji je dobio ime po Zaimu Imamoviću, heroju odbrane ovih prostora.&nbsp;Općina Centar raspolaže budžetom od oko 60 miliona maraka i u mogućnosti je podržati projekte u manje razvijenim lokalnim zajednicama, posebno one koji se odnose na socijalna pitanja, probleme u zdravstvu i povratničku populaciju, kazao je Ajnadžić.

Općina Centar sufinansira projekte u ovim gradovima

Mahmutbegović i Ajnadžić posjetili Foču i Goražde

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Jedina radnja za popravak satova u Goraždu otvorena je samo nekoliko sati dnevno, jer je posla sve manje. Kineska industrija uništila je sahadžijski, ali i mnoge druge zanate, kaže vlasnik Sakib Ćurovac.

Sakib je u penziji, ali svakodnevnim dolascima u radnju svog oca, rahmetli hadži Age Ćurovca, nastoji da produži vijek sahadžijskom zanatu na ovim prostorima, ali i da sačuva uspomenu na oca, čije fotografije krase malu radnju, otvorenu prije 65 godina. – Posla, praktično, nema. Ovaj zanat je izumro i još se poneko njime bavi. Prije rata je bilo pet radnji, a sada nema, osim što ja dođem po dva-tri sata dnevno. Nekad je moj otac, kako mi je pričao, mogao zaraditi jednu ovcu, znači dnevnicu od 200 maraka. Danas, kad zaradiš dvije-tri marke, dobar si, imaš za kafe i za novina. Šalim se, nije baš tako crno, može biti i za cigareta – uz osmijeh nam govori Ćurovac.

U malom prostoru, koji je nadživio nekadašnju Staru čaršiju, čiji je dio bio, nalaze se i satovi stari i po nekoliko stotina godina.- Ova tri sata na vrhu su satovi kojima, možda, ima i 300 godina. Mnogi navrate samo da pogledaju, neko i uslika, upita nešto – pokazuje Sakib.

Kao i svaki drugi, sahadžijski posao podrazumijeva i svakodnevni kontakt sa mušterijama, a neki od susreta s njima ostali su da se prepričaju kao dobra šala. – Babo mi je pričao doživljaj sa jednim bračnim parom. Donijeli su sat da poprave, a bio je veoma loš pa je babo, ništa ne znajući, rekao da se to ne popravlja, da je sat samo za baciti. Kad je to čula, žena je mužu spucala šamar galameći: “S tim si me zaručio” – kroz smijeh nam govori Ćurovac.

Nastoji produžiti vijek sahadžijskom zanatu na ovim prostorima, ali i sačuvati uspomenu na oca, čije fotografije krase malu radnju, otvorenu prije 65 godina

Ćurovac u radnji provede po nekoliko sati dnevno

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Nezavisni strukovni sindikat radnika uposlenih u zdravstvu Bosanskopodrinjskog kantona Goražde pozvao je Kantonalnu vladu na početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru za radnike uposlene u zdravstvu, upozorivši da su, ako se to ne desi, Sindikatu na raspolaganju sve zakonom predviđene mjere, uključujući i organiziranje štrajka i podnošenje tužbi.

- Povod za ovu konferenciju za novinare je neodazivanje Vlade BPK na naše zahtjeve da sjednemo i počnemo pregovore o granskom kolektivnom ugovoru. Ovo je običan press, a vidjeli ste da je sala bila puna, da ni igla više nije mogla da stane, jer su radnici apsolutno nezadovoljni ovim odnosom ove vlade, posebno Ministarstva prema nama – kazao nam je predsjednik Sindikata Emir Baščelija.&nbsp; On navodi da je dosadašnji granski kolektivni ugovor istekao i da istječe i rok za početak pregovora o novom, a da Vlada ne odgovara na pozive Nezavisnog strukovnog sindikata.
- Vlada je, s druge strane, maltene inkognito radila s drugim sindikatom i s njima su uspjeli da sklope i potpišu granski kolektivni ugovor, dok nas, jednostavno, nisu ni čuli. Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto, da ne bi ispaštali ni naši pacijenti ni uposlenici – kaže Baščelija.

Dodaje da bi članovi Sindikata koji predvodi, bili zadovoljni povećanjem koeficijenata za obračun plaća za 0,4, što je predviđeno granskim kolektivnim ugovorom sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije.

- U našem kolektivnom koji je istekao, stoji da sve ono što dobije onaj sindikat, treba da dobije i ovaj i mi se toga držimo i nećemo ništa ni više ni manje. Podržavamo potpisivanje tog ugovora, ali tražimo ista prava i za nas, jer kasa je jedna, zajednička, i na ovaj način ova vlada je napravila da je jednom djetetu dala, a drugom nije – ističe Baščelija.&nbsp;

Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto  da ne bi ispaštali ni naši pacijenti ni upos lenici, kaže Baščelija

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

Nezavisni strukovni sindikat radnika uposlenih u zdravstvu BPK Goražde pozvao je Kantonalnu vladu na početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru za radnike uposlene u zdravstvu, upozoravajući da su, ako se to ne desi, Sindikatu na raspolaganju sve zakonom predviđene mjere, uključujući i organiziranje štrajka i podnošenje tužbi.&nbsp;&nbsp; - Povod ovoj konferenciji za novinare je neodazivanje Vlade BPK na naše zahtjeve da sjednemo i počnemo pregovore oko granskog kolektivnog ugovora. Ovo je običan press, a vidjeli ste da je sala puna bila da ni igla više nije mogla da stane, jer su radnici apsolutno nezadovoljni ovim odnosom ove vlade, posebno Ministarstva prema nama – kazao nam je predsjednik Sindikata Emir Baščelija.
On navodi da je dosadašnji granski kolektivni ugovor istekao i da istječe rok za početak pregovora o novom, a da Vlada ne odgovara na pozive Nezavisnog strukovnog sindikata. 
- S druge strane, Vlada je, maltene, inkognito radila s drugim sindikatom i s njima su uspjeli da sklope i potpišu granski kolektivni ugovor, dok nas jednostavno nisu ni čuli. Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto, da ne bi ispaštali ni naši pacijenti, ni uposlenici – kaže Baščelija. 
Dodaje da bi članovi Sindikata koji predvodi bili zadovoljni povećanjem koeficijenata za obračun plaća za 0,4, što je predviđeno granskim kolektivnim ugovorom sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije.
- U našem kolektivnom ugovoru, koji je istekao, stoji da sve ono što dobije onaj sindikat, treba da dobije i ovaj i mi se toga držimo i nećemo ništa ni više ni manje. Podržavamo potpisivanje tog ugovora, ali tražimo ista prava i za nas, jer kasa je jedna, zajednička i na ovaj način ova vlada je napravila da je jednom djetetu dala, a drugom nije – ističe Emir Baščelija.

Vlada se nije odazvala na naše zahtjeve, rekao predsjednik Sindikata Emir Baščelija

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Oko 120 izlagača iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske učestvuje u ovogodišnjoj privredno–kulturnoj manifestaciji <a href="https://avaz.ba/tag/45874/dani-jabuke">"Dani jabuke"</a>, koja je otvorena u Goraždu.&nbsp;Osim kompanija čija je djelatnost povezana s poljoprivredom, svoje proizvode izložili su i samostalni poljoprivredni proizvođači, koji ne kriju zadovoljstvo što je godina u Podrinju bila rodna.&nbsp; - Super je ispalo. Rodila je šljiva, orah, jabuka prerodila, ekstra. Danas sam izložio razne proizvode, sokove, džemove, suho voće, sirove šljive, dunje, ali i brašno, luk ... Do sada sam osušio 500 kilograma šljive, jer ove godine sam nabr'o blizu 4.000 kilograma. Veoma je tražena, jer sa našom šljivom požegom ne može nijedna druga – kaže Avdo Džemidžić iz Ustikoline. 
Neobrađene parcele u okolini Goražda i Čajniča zakupila je profesorica Lejla Karović-Kersting, koja već godinama živi i radi u njemačkom Frajburgu. Proizvodi žitarice i uljarice, koje pretvara u hladno presovana ulja.&nbsp;– Novina je da sada radimo na oko 15 hektara zemljišta, da smo okončali certifikaciju za ekološku proizvodnju i tražimo tržište, nadajući se rastu ekološke svijesti kod građana – kaže junakinja jedne od naših ranijih priča, te dodaje kako uzgaja lan, ćurekot, suncokret, ali i boreč, kukuruz, zob, ječam...
U okviru "Dana jabuke" tradicionalno se organizira i kviz znanja za učenike srednjih škola.&nbsp;&nbsp;- S nama su ove godine profesori i najbolji učenici poljoprivrednih i ugostiteljsko–turističkih škola iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. Oni će se takmičiti svako u svojim naučnim disciplinama, a onda će jedni drugima pružiti ruke. Ove vrijednosti su nemjerljive – kazao je predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Mirsad Hubanić.
U okviru manifestacije, čije su otvaranje uljepšale članice KUD-a "Vrelo" iz Čajniča i hora goraždanskog Centra za kulturu, a koju je otvorila premijerka BPK Goražde Aida Obuća, bit će održan i okrugli sto "Pristupni EU fondovi za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja", te dodijeljena i priznanja za kvalitet proizvoda.

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačno rješenje na čekanju

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Roditelji očekuju da ustanovu preuzme Grad ili će organizirati proteste

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Tradicionalni "Dani jabuke": Ove godine došli su posebni gosti

Bosansko-podrinjski kanton

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačno rješenje na čekanju

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Roditelji očekuju da ustanovu preuzme Grad ili će organizirati proteste

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Tradicionalni "Dani jabuke": Ove godine došli su posebni gosti