Zbog neizmirenih dugovanja za utrošenu vodu, Javno komunalno preduzeće “6. mart” obustavilo je isporuku <a href="https://avaz.ba/tag/2999/voda">vode</a>&nbsp;zgradama Vlade, Ministarstva privrede i Ministarstva finansija <a href="https://avaz.ba/tag/246/bpk">BPK</a> <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražde</a>. Prema riječima direktora preduzeća Sadika Silajdžića, dugovanja iznose oko 86.000 KM i nakon bezuspješnih apela i zvaničnih dopisa da se potrošena voda plati, isključenje sa sistema bila je jedina opcija.&nbsp; - Isključeni su centri moći, oni koji plaćaju za budžetske korisnike. MUP je na drugoj lokaciji i njima smo poslali nalog za isključenje i sačekat ćemo tri dana. Oni duguju 20.000 maraka. Zaista smo bili prisljeni da pristupimo nepopularnoj mjeri isključenja jer ne plaćaju redovno – pojašnjava Silajdžić.
Kantonalne i gradske institucije i ustanove među najlošijim su platišama, pa će se u narednom period pokušati postići dogovor o reprogramiranju otplate duga, ali s preciznim rokovima. 
- Komunalne usluge se ne cijene, a od nas se traži da vode ima non–stop, da ne smije biti zastoja ni u odvozu smeća i mi smo to u velikoj mjeri uspjeli. Međutim, nezadovoljan sam odnosom Kantona i Grada kada je riječ o projektima vezanim za komunalnu infrastrukturu. Godinama govorim da se na potisnom cjevovodu, koji je rađen 1997. godine, mora izmijeniti oko 3.000 metara cijevi. Taj projekt košta oko 800.000 maraka, a u nacrtima budžeta vidim da niko ni marku planirao nije. Kako onda dopremiti vodu kroz šupalj cjevovod – ističe Silajdžić.
Nekoliko sati nakon isključenja, Ministarstvo finansija uplatilo je dio duga u iznosu od 11.200 KM, a iz JKP su najavili nastavak isporuke vode.

Kantonalne i gradske institucije i ustanove među najlošijim su platišama

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Okončana je izrada idejnog, ubrzo počinje izrada glavnog projekta prostora Dijaliznog centra u Goraždu, dok je istovremeno osiguran i dio opreme neophodan za početak njegovog rada, te dogovoren način edukacije kadrova. Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare Vlade BPK Goražde i menadžmenta Kantonalne bolnice, u čijem objektu će se adaptirati prostor za hemodijalizu.

- Pored historijskog projekta putnog povezivanja Sarajeva i Goražda, uspostava Dijaliznog centra nije manje važna – kazala je premijerka Aida Obuća.Predstavnici vlade i zdravstveni radnici istakli su kako je priča o uspostavljanju centra započeta u mandatu prethodne vlade, ali da je mnogo toga bilo neozbiljno planirano, pa i to da se hemodijaliza odvija na četvrtom spratu bolnice, što ni pravilnik ne dopušta.

- Taj projekt je išao u pogrešnom smjeru pa su ranije odluke stavljene van snage. Krenuli smo ispočetka – istakao je ministar zdravstva Eniz Halilović.Nabavka po jednog aparata za hemodijalizu do sada je kupila Ambasada Kine u BiH, a kupovinu dodatnih su obećali Vakufska direkcija IZ u BiH, „BH Telecom“ i Gradska uprava Sarajevo.

– Dobili smo saglasnost Kliničkog centra u Sarajevu da edukacija našeg kadra može početi – kaže direktorica KB Goražde Nermina Kamenica. S obzirom na to da se vozilo za prijevoz pacijenata na hemodijalizu već kvarilo i zaustavljalo na pola puta do Sarajeva, od ambasada prijateljskih zemalja zatražena je pomoć u nabavci novog.&nbsp;&nbsp; Za dovršetak projekta bit će potrebna saglasnost Gradskog vijeća jer ulaz mora biti odvojen od sadašnjeg, a očekuje se i izdavanje građevinske dozvole za izvođenje radova na rekonstrukciji prostora.

Od aprila do danas Vlada je odobrila 165.000 KM za specijalizaciju kadrova i nabavku opreme u Kantonalnoj bolnici. Istovremeno, bolnica pokušava racionalizirati troškove liječenja uvođenjem programa operacija koje su se obavljale u drugim ustanovama.- Već je izvršeno desetak operacija prostate, katarakte, ortopedskih i operacija štitne žlijezde. To je velika ušteda za Zavod zdravstvenog osiguranja, jer naši pacijenti ne moraju ležati u drugim centrima – pojašnjava Kamenica.

Prethodni projekt išao u pogrešnom smjeru pa se krenulo ispočetka

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

BiH je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela, kazao je <a href="https://avaz.ba/tag/13615/stjepan-kljujic">Stjepan Kljujić</a><a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela"></a>, ratni član Predsjedništva RBiH, na svečanoj akademiji povodom <a href="https://avaz.ba/tag/35092/dana-drzavnosti-crne-gore">Dana državnosti</a><a href="https://avaz.ba/tag/3/test"></a><a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela"></a> u <a href="https://avaz.ba/kantoni/bosansko-podrinjski-kanton/531221/kljujic-bosna-i-hercegovina-je-uvijek-bila-na-vjetrometini-ali-uvijek-je-prezivjela">Goraždu</a>. On je podsjetio na različite epohe u historiji naše zemlje, tokom kojih je doživljavala uspone i padove, te istakao da je uvijek opstajala.&nbsp; - Bosna je stara država. Za vrijeme kralja Tvrtka bili smo glavna država, kako danas kažu, u regionu. Dukat kralja Tvrtka bio je konvertibilna valuta kojom su trgovali Evropljani. Francuzi i Danci međusobno trguju, a plaćaju dukatima kralja Tvrtka. Gastarbajteri su izmišljeni u Bosni, jer mi smo imali rudnike, ali ne i vještih rudara. U Njemačkoj imate Saksoniju, tamo su najbolji rudari vazda bili i oni dođu u Bosnu. Danas u Bosni imate šest sela koja se zove Sasine, Sasi – kazao je Kljujić.
Vremena su se mijenjala, utjecaji i planovi u Bosni i oko nje, ali Bosna je uvijek bila zasebna teritorija, pa i unutar država koje su je okupirale. Tokom ZAVNOBiH-a također su pobijedile snage koje su BiH učinile ravnopravnom republikom u sastavu Jugoslavije, a ne pokrajinom u sastavu Srbije ili Hrvatske.
- Godine 1943. napravljen je grb Jugoslavije s pet buktinja. Trebalo je 20 godina da mi dokažemo da na njemu treba biti i šesta, bosanska – dodao je bivši član Predsjedništva BiH.
Svojim razvojem i pameću svojih ljudi BiH je dobivala na važnosti i jačala sve do devedesetih kada je ponovo postala dio hegemonističkih planova.&nbsp;- Vi morate znati da su agenti KOS-a i danas aktivni. Jednom KOS, uvijek KOS. Ja ću vam odmah reći ko je u Sarajevu KOS. Ali je masa ljudi u BiH osjetila da ćemo jednom i mi biti slobodni i dolazimo do datuma koji je historijski. Referendum o nezavisnosti BiH bio je možda i značajniji od 25. novembra. Bio je to glas naroda sa rezultatom od 64,7 posto koji je nadmašio sva očekivanja – istakao je Kljujić.
Nesreća savezništva današnjih politika u BiH, koje povezuje lični interes, proći će, zaključio je.&nbsp;– Vrlo je bitno da mi koji smo za Bosnu ostanemo normalni. Da ne gledamo ko je koje vjere i nacije, nego kakav je čovjek. Duže će u historiji BiH ostati Jovo Divjak nego svi mi zajedno. Čovjek je heroj ratni, a kroz „Obrazovanje gradi Bosnu“ iškolovao je 7.500 ljudi i sve više ih školuje. Imaju ljudi koji vama pripadaju i imaju ljudi koji pripadaju Bosni – poručio je Stjepan Kljujić.
Situaciju u BiH danas ocijenio je teškom, jer generacija ljudi koji vole BiH umire, a mladi odlaze u svijet. Ponovio je svoj poziv dijaspori da pomogne domovini. 
- Ja sam im govorio, nemojte mi doći u Bosnu kao đuturumi u penziji. Dođite sada. Imate pare. Hajmo napraviti jednu firmu, akcionarsko društvo. Kad prođem Kupreško polje, duša me zaboli. Evlija Čelebija piše prije 450 godina da je na Kupreškom polju bilo 400.000 stoke. Danas prođem tim prostorom i vidim dvije krave. Hajmo napraviti tvornicu mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih proizvoda. Nemojte se samo jednom godišnje sakupiti i pljeskati, mi volimo Bosnu. Sad napravite nešto za Bosnu. Zaposlite mlade ljude da ne idu odavde – kazao je Stjepan Kljujić.
Na Dan državnosti BiH u Goraždu je položeno cvijeće na Partizansko spomen-obilježje i šehidsko mezarje u Kolijevkama, spomenik palim pripadnicima policije i djeci ubijenoj tokom opsade Goražda od 1992. do 1995. godine.

Obilježavanje Dana državnosti u Goraždu

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Oko milion maraka vrijedna su vozila, oprema i materijalno–tehnička sredstva, s novčanom donacijom koju su kolegama u Goraždu uputili Vlada i MUP Kantona Sarajevo. Prema riječima ministrice unutrašnjih poslova BPK Nizame Rišljanin, deficit u kantonalnom budžetu problem je za ovo, kao i ostala ministarstva, a opremljenost policije nije na zavidnom nivou. Kao jedan od najvećih problema ocijenjena je popunjenost policijskog sastava, jer od potrebnih 198 MUP BPK ima 157 policijskih službenika. - Vlada KS zadužila je MUP da osigura sredstva MUP-u BPK u iznosu od 185.000 KM, od čega je 125.000 namijenjeno za školovanje kadeta, a 60.000 KM za nabavku nedostajuće opreme. Sada smo u mogućnosti da krenemo u proces školovanja 22 policajca i tri inspektora – kaže Rišljanin. Niti jedna od tri policijske stanice u BPK nema adekvatno terensko vozilo, pa su dopremljena i dva terenska vozila, te automobil Golf 6 za Upravu policije. - Dobili smo i dva motocikla, radar i druga materijalno–tehnička sredstva, te određen broj uniformi. Na ovaj način KS je ispunio obećanja koja nam je dao, a mi smo prevazišli osnovne probleme s kojima smo se susretali. Vrijednost cjelokupne donacije doseže skoro milion maraka – ističe Rišljanin.Zvanična primopredaja opreme trebala bi biti obavljena za nekoliko dana.

Dobili terenska vozila, motocikle, uniformu

Vrijednost donacije milion maraka

Za potrebe Službe kućnog liječenja Doma zdravlja "Dr. Isak Samokovlija“ Goražde osigurano je novo putničko motorno vozilo vrijedno 30.000 KM.

Nabavka vozila izvršena je u skladu s programom Civilne zaštite Goražde, a primopredaja je obavljena danas.&nbsp;Direktor ove zdravstvene ustanove Edin Čengić naglasio je da je Dom zdravlja jedna od jedinica u okviru Civilne zaštite te da je nabavka vozila bila prijeko potrebna.&nbsp;- Mi smo imali zaista goruću potrebu za novim automobilom za terenske intervencije i rad, jer mi ovom službom pokrivamo cijelo područje Goražda, gdje ima teško pristupačnih mjesta, posebno u zimskim uvjetima. Na ovaj način ćemo u potpunosti pokriti taj dio kućnog liječenja, a kao jedinica civilne zaštite u slučaju nepogoda moći ćemo pristupiti tamo gdje ne može doći sanitet ili neko drugo vozilo. Na listi naših prioriteta je i nabavka sanitetskog vozila – istakao je Čengić.&nbsp;Grad Goražde ima posebno planirana sredstva za potrebe Civilne zaštite i ona se realiziraju prema petogodišnjem programu.&nbsp;- Imamo 11 jedinica u čije opremanje ulažemo ta sredstva. Dom zdravlja je iskazao potrebu za ovakvim vozilom i mi smo to, kao i Gradsko vijeće, ispoštovali. Drago nam je da i na ovaj način podržavamo i pomažemo rad službi u Domu zdravlja, posebno kada se radi o kućnom liječenju i kućnoj njezi – rekao je ovom prilikom gradonačelnik Muhamed Ramović.&nbsp;U skladu s programom Civilne zaštite, naredne godine planirana je i nabavka vatrogasnog vozila, za što će biti izdvojeno više od 300.000 KM.

Direktor ove ustanove Edin Čengić naglasio je da je Dom zdravlja jedna od jedinica u okviru Civilne zaštite te da je nabavka bila prijeko potrebna

Novi automobil za Dom zdravlja "Dr. Isak Samokovlija"

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Prostor Gradske tržnice, na kojem poljoprivrednici iz Goražda i susjednih gradova subotom prodaju svoje poljoprivredne proizvode, zapečaćen je tokom akcije Federalne porezne uprave. Prema riječima rukovodioca Kantonalnog poreznog ureda i pomoćnika direktora Porezne uprave FBiH Harisa Delizaimovića, akcija je provedena u cijeloj Federaciji &nbsp;- Inspektori su izvršili kontrolu pravnog lica koje izdaje pod zakup tezge i prostor na pijaci, te su utvrdili neprijavljenog radnika i neposjedovanje instalisanog fiskalnog sistema preko kojeg bi naplaćivao zakup – pojašnjava Delizaimović.Nastavak rada, dodaje, bit će omogućen odmah po otklanjanju zatečenih neregularnosti. Poljoprivredni proizvođači iz Goražda već godinama nemaju adekvatan prostor “zelene pijace” na kojem bi svakodnevno prodavali ono što proizvedu, već su se subotom okupljali na Gradskoj tržnici. Ostalim danima prodaja se odvija na improviziranim, uličnim štandovima, s trotoara i iz prtljažnika automobila.

– Godinama već tražimo da nam se osigura prostor na kojem bismo mogli prodavati ono što teškim radom proizvedemo, a sad je zatvorena i ova pijaca koja je radila jedan dan u sedmici. Sad ćemo naše proizvode odnijeti pred Općinu i Kanton. Izgleda da je jedino rješenje izaći na proteste, tražiti da nam se vrati prostor nekadašnje pijace gdje je sada smješteno JKP “6. mart” – ogorčen je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Goražda Munib Kazagić.

Rad će biti nastavljen nakon otklanjanja zatečenih regularnosti

Prostor pijace zapečaćen, zabrinuti poljoprivrednici

Zapečaćena Gradska tržnica

U dogovoru s komšijama koje su učestvovale u akciji, Rifet Kanlić iz sela Kostenik kod Goražda uredio je mezarje u kojem počivaju i njegovi roditelji Edhem i Pašija te drugi stanovnici iz porodica Kanlić i Dučić iz ovog brdovitog sela u općini Novo Goražde. S komšijom Mehmedom Dučićem vrijedno je radio kako bi zapušteno groblje dobilo sasvim novi izgled. - Uklonili smo staru ogradu, uradili novu, betonirali, farbali… bili smo aktivni 14-15 dana, ali ne žalimo. Ovaj hajr poklanjamo pred duše svih naših Kosteničana – kaže Rifet.

- Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane. Dosta ljudi radilo je u Sarajevu, pa kad bi dolazili petkom i odlazili nedjeljom, a vozom se putovalo, pjevalo se do Kopača. Samo u tri kuće bilo je 20 djece. I planine su se kosile. Samo u našem selu bilo je 30 konja, da ne govorim o krupnoj stoci, jer najsiromašniji čovjek imao je 10-15 ovaca i dvije krave – priča nam Rifet.

Kostenik je selo sa mnogo vode i zemlje koja je, iako brdovita, veoma plodna. Rifet kaže da nema mnogo mjesta u BiH iz kojih se, iz jedne avlije, vide tri grada. - Vidim moje Goražde, vidim Novo Goražde, koje je isto moje, i vidim Grad iznad sela, za koji niko ne zna kad je nastao i zašto se tako zove – pojašnjava Kanlić.

Iako su mnoga sela ostala pusta, ljudi koji vole svoj zavičaj ognjištima u Kosteniku ne daju da se ugase. Rifet je najsretniji kada mu dođe njegovih četvero djece i devetero unučadi, pa se nada da će i neko od njih, kao što je i on nakon svog oca, jednoga dana u Kosteniku pronaći svoj mir.

Dosta ljudi radilo je u Sarajevu, pa kad bi dolazili petkom i odlazili nedjeljom, a vozom se putovalo, pjevalo se do Kopača

S komšijama je uredio zapušteno groblje

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Iako ga zdravlje još dobro služi, pa obavlja i teže fizičke poslove, Budimir Kokošar iz naselja Glamoč kod Goražda odlučio je na vrijeme izgraditi grobnicu u koju će jednoga dana biti spušten. Dugogodišnji vozač, danas penzioner koji je zakoračio u devetu deceniju života, odlučio je preduhitriti smrt, pa je za pomoć zamolio i komšije.

- Živim od penzije. Mnogo i ne izvoljevam, ne idem nikud, pa nemam gdje ni da potrošim. Ovako malo sačuvam i kad budem otišao na onaj svijet da me imaju gdje sahraniti. Ovo i radim dok mogu finansijski i dok mogu životom, a i nema ko drugi. Dok u mene kćerka čuje da sam ja umro proći će i 5-6 dana. Niko mi skoro ne dolazi. Jedino Hasib i Vejsil, viđamo se svaki dan – kaže Budimir.

Nekada je radio kao vozač u općini, neko vrijeme proveo i u Njemačkoj, a tokom i nakon rata petnaestak godina živio u Rogatici. Prije nekoliko godina obnovio je spaljenu kuću i živi u Glamoču. Njegova kćerka živi u Valjevu, ostatak familije svukuda.

Hasib Klimentić priča da su takve okolnosti Budimira zabrinule, pa već godinu planira da izgradi grobnicu u groblju gdje počivaju njegova majka, brat i sestre.- Upitao je da li bih mu pomogao. Naravno da ću mu pomoći. On je, doduše, sam iskopao jamu, a danas zajedno betoniramo. Kao što i on kaže, preči je komšija nego brat na strani. To je poruka koja bi svakome trebala doći do ušiju – dodaje Klimentić.

- I Budo, i Hasib, i Alen, svi ćemo na kraju u tih dva kvadrata zemlj. Ostaje nam da budemo ljudi. Čovjek se naslanja na čovjeka – ističe Alen Selimović, jedan od Budimirovih komšija.

Ovo i radim dok mogu finansijski i dok mogu životom, a i nema ko drugi, kaže Budimir

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Tokom javnih rasprava o Prijedlogu zakona o policijskim službenicima Sindikat policije BPK Goražde predložio je 24 izmjene, od kojih je devet označio kao prioritetne, ali je iz procedure njegovog konačnog usvajanja bio potpuno isključen. Ovo su istakli članovi Upravnog odbora Sindikata policije BPK, navodeći da, iako taj zakon već stupa na snagu, ni do danas nemaju njegov konačan tekst.
- Nećemo da se bavimo politikom, ali ne damo svoja prava niti da nas iko budalama pravi. U tih devet članova nama su bili sporni pogotovo član 71. i 138., a taj 138. je stavljanje policije pod političku kontrolu. To više nije policijski, već politički odbor. Do sada su u Policijskom odboru učestvovala dva predstavnika Uprave policije i jedan predstavnik MUP-a. Sada je to obrnuto, sada su dva državna službenika, a jedan iz Uprave policije – ističe <a href="https://avaz.ba/tag/78066/damir-bogunic">Damir Bogunić</a>.

Ministrica unutrašnjih poslova BPK Nizama Rišljanin kaže da se na izradi tog zakona radilo od 2013. godine i da je već tada najveći dio njegovog sadržaja usaglašen s Upravom policije, Sindikatom, ali i EUPM-om i OHR-om. 
- Policijski odbor radi po žalbama policijskih službenika, ali i građana. Često su to žalbe koje pripremi komesar. Recimo, on na disciplinski postupak pošalje policijskog službenika, a po žalbi bi trebao odlučiti Policijski odbor. Ako je komesar imenovao dva policijska službenika i ako su oni većina, automatski dolazimo u situaciju da će oni samo potvrditi odluku komesara, jer malo je onih koji su podređeni rukovodiocu, a da će mu se direktno suprotstaviti. Na ovaj smo način ispoštovali preporuku iz izvještaja USAID-a iz 2015. godine, koja kaže da se osigura da se u sastavu Policijskih odbora garantira minimalan utjecaj policijske agencije čija se odluka žalbom dovodi u pitanje – pojašnjava Rišljanin.
Ona dodaje da se ovim zakonom garantiraju jednaka prava svim policijskim službenicima, jer će umjesto uskog kruga onih s visokim činovima, za pozicije u komisijama moći konkurirati svi službenici s adekvatnom školskom spremom. U situaciji kada pojedine pozicije u policiji nisu popunjene, zakon omogućava i da službenik s nižim činom bude plaćen za posao koji obavlja dok je raspoređen na poziciju za koju je potreban viši čin.
Iz Sindikata najavljuju da će o eventualnim mjerama u vezi s ovim zakonom odlučiti narednih dana.

Iz Sindikata policije BPK najavljuju da će narednih dana inicirati i početak pregovora o povećanju plaća policajcima. 
- Na ljestvici od deset kantona u FBiH mi smo na devetom mjestu. Iza nas je samo uposlenik MUP-a Posavskog kantona. Osnovna plaća policijskog službenika u BPK iznosi 680 maraka – kaže Amel Džebo, zamjenik predsjednika UO Sindikata, te dodaje da je posljednje povećanje plaće policajca u BPK bilo prije 12 godina.

Iako zakon već stupa na snagu, ni do danas nemaju njegov konačan tekst

Goražde:  S pres-konferencije Sindikata policije BPK

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

Nakon najave da će <a href="https://avaz.ba/tag/55622/sos">SOS</a>&nbsp;vrtić u <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždu</a>&nbsp;od 1. januara biti zatvoren, jer gradske vlasti ne žele da imovinu vrtića preuzmu na period od pet godina, SOS Dječija sela u BiH korigirala su prvobitni prijedlog i odlučila da objekt u Goraždu lokalnoj zajednici ustupe u narednih 15 godina. Nova ponuda u Goražde je proslijeđena nakon konsultacija s krovnom organizacijom u Beču.&nbsp; - Organizacija SOS Dječija sela u BiH (SOS International Austrija, Predstavništvo u BiH) spremna je Gradu Goraždu bez naknade ustupiti na korištenje objekt SOS Dječijeg vrtića Goražde na period od 15 godina, s mogućnošću produženja, isključivo za rad dječijeg vrtića i pratećih programa. Grad Goražde se obavezuje da će objekt vrtića i opremu koristiti s pažnjom dobrog domaćina, da će uredno plaćati sve režijske troškove i troškove tekućeg održavanja objekta i opreme – navodi se, između ostalog, u pismu SOS Dječijih sela u BiH. 
Ovakva ponuda uvjetovana je obavezom da se u ovom objektu nastavi predškolsko obrazovanje i odgoj djece. Gradu je ustupljena i Resursna soba, namijenjena za edukaciju djece s poteškoćama u razvoju.&nbsp;– Preuzimanje trenutno zaposlenih radnika nije uvjet ugovora i njihov status bi se rješavao u skladu s važećim propisima, s mogućnošću da apliciraju na radna mjesta u vrtiću – stoji u dopisu. 
Ovakvim prijedlogom su praktično ispunjeni zahtjevi predstavnika gradskih vlasti, koji su isticali da je prvobitno predloženi period od pet godina kratak, te navodili da prilikom preuzimanja vrtića moraju raspisati oglas za prijem neophodnih kadrova. O prijedlogu novog sporazuma trebalo bi se raspravljati na sjednici Gradskog vijeća zakazanoj za 28. novembar. &nbsp;

Nova ponuda proslijeđena nakon konsultacija s krovnom organizacijom u Beču

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Inicijativa džematskog odbora u goraždanskom naselju Baćci da se dio vode s izvorišta javne česme u ovom naselju usmjeri u dvorište džamije "Mufid Sokolović", izazvala je oštru reakciju većeg broja mještana. Oni su se potpisivanjem peticije usprotivili svakom pokušaju da se voda, koja je dostupna svim građanima naselja, ali i cijelog grada, vodi bilo gdje.

Dženan ef. Imamović, imam u džematu Baćci, pojašnjava da je Gradskoj upravi upućen zahtjev za izdavanje prethodne vodne saglasnosti za priključak na izvorište baćanske vode. - Tražili smo da se dozvoli priključak do najviše jedne šestine vode s izvorišta, urađena je i studija s tim u vezi, a voda bi se dovela na česmu ispred džamije, koja je, isto tako, javnog karaktera. Hair-česmi u Baćcima ništa se ne ukida, već se samo iz bazena uzima dio vode. Mi ništa ne ugrožavamo, već tražimo samo da dio vode, maksimalno šestina od ukupne količine, odvodimo na drugu lokaciju s istom namjenom – kaže Imamović.

Halim Rogo ističe da džematski odbor čini nekoliko ljudi, koji prije ovakvog zahtjeva nisu konsultirali ni komšije ni Mjesnu zajednicu. Peticiju kojom izražavaju svoje protivljenje, potpisalo je više od 400 stanovnika ulica 31. drinske brigade, Huseina Žige, Hasiba Mirvića i Esada Dučića.

- Branit ćemo ovu vodu svim sredstvima. Niko ne pamti kad je izgrađena, a izvor je postojao i prije nego što se narod ovdje naselio. Kome treba, ima gradski vodovod i neka se priključi na njega. Ako treba mrtva glava, neka padne, ali daleko od toga. Ova voda će se čuvati isto k’o barikada. Ona je u ratu ranjene u bolnici ostavila živima, kad im je trebala kap vode, mi smo je nosili u kantama – kaže Rogo.Kadra Oprašić ima 90 godina i ne pamti kad je izgrađena javna česma u Baćcima. Nije, kaže, zapamtila ni njena nana.

Jusuf Žiga smatra da do razdora nije trebalo doći i da su bilo kakvoj inicijativi trebali prethoditi dogovori.&nbsp; - Ako u džematu ima ljudi koji su protiv neke akcije, treba sjesti pa te ljude izmiriti i pokušati ujediniti. Ovdje se radi kontra, uporno nas razdvajaju i baš mi je žao – ističe Žiga.

Mi ništa ne ugrožavamo, već tražimo samo da dio vode, maksimalno šestina od ukupne količine, odvodimo na drugu lokaciju s istom namjenom, kaže ef. Imamović

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačan prijedlog SOS Dječijih sela u BiH, ali i odgovor gradskih vlasti u vezi&nbsp; sa sudbinu SOS vrtića u Goraždu, trebali bi biti poznati za desetak dana. Ovo je dogovoreno na sastanku predstavnika SOS Dječijih sela u BiH s gradonačelnikom Muhamedom Ramovićem i saradnicima te premijerkom BPK Aidom Obućom i ministrima u Vladi.

Ramović je podsjetio da je ugovor s organizacijom ''SOS Kinderdorf'' potpisan prije 20 godina te da je zemljište za izgradnju vrtića ovoj organizaciji ustupljeno na period od 99 godina. Nakon odluke da sa 31. decembrom ove godine SOS vrtić prestaje s radom, Goraždu je najprije ponuđeno preuzimanje imovine i uposlenih, što je Gradsko vijeće i prihvatilo, da bi kasnije takav sporazum bio ograničen na narednih deset godina. - Danas su donesena dva zaključka. Prvi je da SOS još jedanput sagleda sve mogućnosti da se primijeni ugovor o potpunom preuzimanju svega i drugi da oni nama u roku od deset dana ponude ugovor koji je za njih prihvatljiv - kazao je Ramović. Nacionalna direktorica SOS Dječijih sela u BiH Mirela Gruenther-Đečević pojašnjava da je zatvaranje vrtića uslijedilo nakon odluke da se SOS vrati svojoj strateškoj orijentaciji - staranju o djeci bez roditeljske brige i pomoć porodicama u kojima se nalaze djeca.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, a 23 s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe, čiji rad finansira Vlada BPK. Predsjednica Vijeća roditelja djece iz SOS vrtića Amela Škamo-Žerić kazala nam je da očekuje zvaničnu informaciju s današnjeg sastanka, te da će se nakon toga odlučiti o daljnjim koracima. Ranije su isticali da žele da vrtić preuzme Grad Goražde, te da će, u slučaju da se to ne desi ili im se ponude neadekvatna rješenja, organizirati mirnu protestnu šetnju.

U vrtiću 23 djece s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe

Konačno rješenje na čekanju

Jedan broj građana BiH, kojima je odobrena viza za rad u Republici Sloveniji, ostao je bez ovih dokumenata nakon što su, kako se pretpostavlja, izgubljeni u poštanskom saobraćaju između Ljubljane i Sarajeva.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždanin</a>&nbsp;Selim Pršeš i njegov sin Asmir već su trebali biti na svojim radnim mjestima u Sloveniji, ali radna viza na Asmirovo ime je stigla, a Selim još čeka pošiljku koja je iz Slovenije proslijeđena prije više od 20 dana.&nbsp;- Za vize smo aplicirali prije šest mjeseci zbog uslova, boljih plata. Dobili smo radne dozvole koje su proslijeđene Upravnoj enoti Slovenije. Vize su 10. oktobra iz Upravne enote Slovenije proslijeđene Ambasadi Slovenije u Sarajevu. Sin je dobio, ali moja viza do Ambasade nikad nije stigla, a uslov je da obojica moramo početi raditi pošto je on nov u tom poslu. Obaviješteni smo da postoji neki problem s poštom, jer od 11. oktobra nijedna pošiljka nije stigla – kaže Pršeš.Brojne pozive uputio je Ambasadi, ali i na druge adrese, a da postoji neki problem, nagoviješteno mu je u jednom od razgovora.&nbsp;– Posljednjih deset dana skoro svaki dan zovem, problem se navodno rješava, ali izgleda da se tim vizama gubi svaki trag. U Ambasadi su mi rekli da su počeli pristizati neki dokumenti, ali oni su novijeg datuma, nakon 23. ili 24. oktobra. Znači, nestala je pošta od 10. do 23. oktobra. Pošto svako dva dana dolazi 20-30 dokumenata, možete pretpostaviti koliko nas sada čeka da se otkrije gdje su te kartice – dodaje Pršeš.
Kao vozač kamiona, Pršeš je prije petnaestak dana sa sinom trebao početi raditi u Sloveniji. Nije siguran ko je bio zadužen za transport dokumentacije, ali jeste da sa svakim danom trpi dodatne finansijske gubitke i riskira da ostane bez posla. &nbsp;

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Usluge prijevoza učenici u BPK Goražde plaćaju više nego ostali građani. Sa oko 450.000 maraka godišnje ovi troškove za osnovce u potpunosti se plaćaju iz kantonalnog budžeta, dok cijene autobuskih karata za srednjoškolce, zavisno od udaljenosti od škole, Vlada BPK subvencionira sa 50 do 70 posto.&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
- Ovdje se radi o diskriminaciji prema učenicima. Oštećeni su roditelji koji moraju plaćati taj prijevoz. Naprimjer, povratna karta Goražde - Vitkovići za „obične“ putnike košta 3 marke, a za učenike 4,5 KM. Zar ne bi učenici trebali plaćati manje ili biti potpuno oslobođeni plaćanja prijevoza - kaže Ibrahim Delić, poslanik Naše stranke koji najavljuje da će odgovore zatražiti i iza skupštinske govornice.

Ministar za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport BPK Arman Bešlija kaže da je Vlada upoznata s ovim problemom i da je on posljedica primjene Zakona o javnim nabavkama, na osnovu kojeg se bira najpovoljniji ponuđač na tenderu.
- Uskoro se trebaju raspisati tenderi za prijevoz učenika, pošto ugovori koje je sklopila prethodna vlada istječu. Komisija je tada odabrala najpovoljnijeg ponuđača, koji, izgleda, i nije najpovoljniji. Ako je cijena tri marke, onda ni za učenike ne smije biti viša. Učenici trebaju biti posebna kategorija, pa čak i prijevoznici trebaju dati subvenciju - ističe Bešlija.&nbsp;

Naprimjer, karta Goražde - Vitkovići za „obične“ putnike košta 3 marke, a za učenike 4,5 KM

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Na najavu da će dječiji vrtić SOS Kinderdorf u Goraždu sa 31. decembrom ove godine prestati s radom, reagirali su i roditelji djece s poteškoćama u razvoju koja koriste resursnu sobu u sklopu ove ustanove.Prema riječima Emira Korde, oca šestogodišnjeg dječaka s autizmom, različite programe edukacije u resursnoj sobi prolazi ukupno 23 djece.

- To je ustvari centar za edukaciju djece sa smetnjama u rastu i razvoju i on postoji već četiri godine. Imali smo različitih problema, nemamo defektologa i logopeda, a, ako SOS vrtić bude zatvoren, onda ćemo potpuno ostati bez tog prostora. Zato se priključujem apelu roditelja ostale djece upisane u SOS vrtić - kaže Korda.Uz pomoć edukatorice Amine Tanjo, djeca napreduju, a dvoje njih, dodaje Korda, već je upisano u vrtiće. - I moje je dijete postiglo dobre rezultate, zna i obavlja samovoljno svoje potrebe. Kad su doktori u Sarajevu rekli da dijete ima autizam, bilo nam je veoma teško, ali su nam istovremeno dali nadu da upravo kroz edukaciju dijete može biti osposobljeno za normalan život. Mnoga takva djeca, nažalost uglavnom u drugim zemljama, usavršila su se u pojedinim oblastima, pa igraju fudbal, slikaju i rade druge stvari - dodaje Korda.

Djeca s poteškoćama u razvoju koriste resursnu sobu u sklopu ove ustanove

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Veliku zabrinutost roditelja izazvala je odluka organizacije SOS Dječija sela BiH da zatvori vrtić u Goraždu, a posebno stav gradskih vlasti da ne prihvate ponudu i taj vrtić pripoje vrtiću „Sunce“, čiji je osnivač Grad Goražde.

Zemljište na kojem je sagrađen vrtić organizaciji SOS Kinderdorf ustupljeno je 1999. na period od 99 godina. Zbog finansijskih problema donesena je odluka da ustanova 31. decembra prestaje s radom, a prema posljednjoj ponudi, ova međunarodna organizacija bez naknade bi Gradu Goraždu ustupila svoj objekt na period od deset godina.

- Grupa roditelja iz Vijeća roditelja vrtića već nekoliko mjeseci pokušava pronaći pravo rješenje, kako bi se riješio problem djece koja su trenutno u vrtiću i djece na listi čekanja. Mi smo zabrinuti, jer djeca sa 31. decembrom ostaju bez brige i predškolskog obrazovanja – kaže Amela Škamo-Žerić, jedna od zabrinutih majki.&nbsp; Ovakav apel u otvorenom pismu, osim medijima, roditelji su uputili i Gradskom vijeću, tražeći vanrednu sjednicu, a nezvanično se čuju i najave organizacije protesta, pa čak i prijedlozi da se mališani, po definitivnom zatvaranju vrtića, dovedu pred Gradsku upravu.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, 23 s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe u njegovom sastavu, a više od 100 mališana na listi je čekanja prijema. Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović tvrdi da je SOS prošle godine poslao pismo namjere u kojem nudi preuzimanje imovine i uposlenih, bez vremenskih ograničenja. Gradsko vijeće 28. oktobra je ovlastilo gradonačelnika da potpiše takav sporazum.

– Ove godine oni su, ne znamo zašto, promijenili svoju odluku. Novi ugovor koji su ponudili, a radi se o roku od deset godina, mi ne možemo prihvatiti. Poslali smo i pismo i očekujemo da nas pozove rukovodstvo ove organizacije u Beču i očekujemo da nastave svoje djelovanje ili neki drugi način da se ovo riješi. Ako su mogli dati Mostaru, Bihaću, zašto se to nije desilo i u Goraždu&nbsp; – kaže Ramović.On dodaje da se uporedo traži nova lokacija, ali da nije siguran hoće li problem biti riješen do kraja godine.

– Ovom gradu potreban je još jedan vrtić, a ne zatvaranje postojećeg. Smatramo da bi to doprinijelo intenziviranju odlaska mladih ljudi, pad nataliteta. Koji bi to gradonačelnik, koji bi gradski vijećnik dopustio da se u njegovom mandatu zatvori jedan vrtić u gradu – ističe Škamo-Žerić.

U vrtiću trenutno boravi 55 djece, 23 djece s poteškoćama u razvoju koristi usluge resursne sobe u njegovom sastavu, a više od 100 djece na listi je čekanja prijema

Hoće li mališani od 31. decembra ostati bez predškolskog obrazovanja

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Vrijednost donacije milion maraka

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Zapečaćena Gradska tržnica

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačno rješenje na čekanju

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Roditelji očekuju da ustanovu preuzme Grad ili će organizirati proteste

Bosansko-podrinjski kanton

Zbog nagomilanih dugova: Goraždanskoj vladi i ministarstvima isključena voda

Zbog neozbiljnosti ispaštaju pacijenti

Kljujić: Bosna i Hercegovina je stoljećima bila na vjetrometini, ali uvijek je preživjela

Vrijednost donacije milion maraka

Osigurano vozilo za potrebe Službe kućnog liječenja

Zapečaćena Gradska tržnica

Nekad se iz Kostenika orila pjesma na sve strane

Za života gradi vječno počivalište, pomažu mu komšije Hasib i Vejsil

Policijski odbor više nije policijski, nego politički odbor

SOS Dječija sela u BiH ustupaju vrtić Goraždu na period od 15 godina

Nikome ne daju vodu s hair-česme

Konačno rješenje na čekanju

Pršeš: Radnim vizama iz Slovenije, poslanim od 10. do 23. oktobra, izgubio se svaki trag

Skuplji prijevoz nego za ostale građane

Zatvaranjem SOS vrtića ostajemo bez nade

Roditelji očekuju da ustanovu preuzme Grad ili će organizirati proteste