Ukupne obaveze BPK Goražde, koje uključuju budžetski deficit, kreditna zaduženja i ostale dugove, iznose blizu 20 miliona KM. Kantonalni ministar finansija Mirsad Agović navodi da se trenutno izmiruju obaveze koje su u vrhu prioriteta po zakonu o izvršenju budžeta.

- Budžetski deficit iznosi oko 7,4 miliona, kreditno zaduženje kod MMF-a s kamatama 9,4 miliona, kredit kod Razvojne banke oko milion KM, a s namjenskih računa u ranijem periodu potrošeno je 1.150.000 maraka i ta sredstva moraju biti vraćena – pojasnio je Agović.

Zbog nereda u budžetu Ured za reviziju institucija BPK Goražde dao je mišljenje s rezervom. Najveća primjedba odnosi se na knjiženje kredita MMF-a iz 2009., čija otplata ni deset godina kasnije nije ni počela. - Kanton se zadužio tim sredstvima, a nikad do danas nije vraćen nijedan fening. U ugovorima koje su predstavnici ovog kantona potpisali postoji mogućnost da FBiH umanjuje prihode ovog kantona za taj iznos i to je opasnost za ovaj kanton. Mi ćemo morati aktivnom politikom prema Ministarstvu finansija i Vladi FBiH raditi da izvršimo reprogram tih obaveza – ističe Agović.

Ovdašnjoj javnosti uglavnom je poznato da je BPK Goražde u teškoj finansijskoj situaciji, pa je odluka Vlade BPK da kupi Passat Quattro i za njega izdvoji 87.000 KM izazvala lavinu komentara. - Mi još nismo isplatili podsticaje u poljoprivredi za prošlu godinu, a kupujemo vozilo od 87.000 maraka. Je li se moglo uzeti neko jeftinije, za 40.000 maraka, a da ostatak potrošimo na stipendiranje studenata, socijalna davanja ili pomoć borcima – kaže Ibrahim Delić, poslanik Naše strane u Skupštini BPK Goražde. Sekretar Vlade BPK Emir Sijerčić pojašnjava da Vlada BPK raspolaže samo jednim vozilom koje je ispravno i koje se može poslati na službeni put.

- Drugo vozilo koje imamo u takvoj je fazi da će se teško moći i registrirati, tako da su Vlada i sve druge službe ostale na jednom vozilu. Putovanja u Sarajevo skoro da su svakodnevna, što se tiče ministara, službi, uprava i direkcija i vrlo teško je to sve opslužiti jednim vozilom.&nbsp; Potreba zaista postoji i mislim da je ova kupovina pred zimski period bila opravdana – kaže Sijerčić.

Iz budžeta BPK trenutno se isplaćuju plaće i doprinosi, vraća dio dugova bankama i kredita, ispunjavaju se obaveze prema boračkoj populaciji i socijalno ugroženima. Ostale isplate ugrožene su ogromnim dugovanjima.

Najveća primjedba Ureda za reviziju odnosi se na knjiženje kredita MMF-a iz 2009. godine, čija otplata još nije ni počela

Zgrada Vlade BPK: Budžetski deficit iznosi oko 7,4 miliona

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH <a href="https://avaz.ba/tag/8965/melika-mahmutbegovic">Melika Mahmutbegović</a> i načelnik općine Centar&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/20029/nedzad-ajnadzic">Nedžad Ajnadžić</a> posjetili su Foču i Goražde, gdje su potpisani ugovori o dodjeli donatorskih sredstava za više javnih ustanova.&nbsp;<a href="https://avaz.ba/tag/2274/opcina-centar">Općina Centar</a>izdvojila je 15.000 KM za sufinansiranje terenskog vozila za Dom zdravlja u Foči, čime će se olakšati rad osoblja ustanove, a korisnicima među kojima su i povratnici iz udaljenih sela omogućiti brža i kvalitetnija usluga. Ajnadžić i Mahmutbegović posjetili su Dom zdravlja i Aladža džamiju, kao i povratničke porodice Fahrudina Frašte i Dževhe Đuderije.&nbsp;Tokom posjete Goraždu dodijeljena su sredstva za rad Doma za stare i iznemogle osobe i sanaciju puta prema Zaimovom dolu, lokalitetu koji je dobio ime po Zaimu Imamoviću, heroju odbrane ovih prostora.&nbsp;Općina Centar raspolaže budžetom od oko 60 miliona maraka i u mogućnosti je podržati projekte u manje razvijenim lokalnim zajednicama, posebno one koji se odnose na socijalna pitanja, probleme u zdravstvu i povratničku populaciju, kazao je Ajnadžić.

Općina Centar sufinansira projekte u ovim gradovima

Mahmutbegović i Ajnadžić posjetili Foču i Goražde

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Jedina radnja za popravak satova u Goraždu otvorena je samo nekoliko sati dnevno, jer je posla sve manje. Kineska industrija uništila je sahadžijski, ali i mnoge druge zanate, kaže vlasnik Sakib Ćurovac.

Sakib je u penziji, ali svakodnevnim dolascima u radnju svog oca, rahmetli hadži Age Ćurovca, nastoji da produži vijek sahadžijskom zanatu na ovim prostorima, ali i da sačuva uspomenu na oca, čije fotografije krase malu radnju, otvorenu prije 65 godina. – Posla, praktično, nema. Ovaj zanat je izumro i još se poneko njime bavi. Prije rata je bilo pet radnji, a sada nema, osim što ja dođem po dva-tri sata dnevno. Nekad je moj otac, kako mi je pričao, mogao zaraditi jednu ovcu, znači dnevnicu od 200 maraka. Danas, kad zaradiš dvije-tri marke, dobar si, imaš za kafe i za novina. Šalim se, nije baš tako crno, može biti i za cigareta – uz osmijeh nam govori Ćurovac.

U malom prostoru, koji je nadživio nekadašnju Staru čaršiju, čiji je dio bio, nalaze se i satovi stari i po nekoliko stotina godina.- Ova tri sata na vrhu su satovi kojima, možda, ima i 300 godina. Mnogi navrate samo da pogledaju, neko i uslika, upita nešto – pokazuje Sakib.

Kao i svaki drugi, sahadžijski posao podrazumijeva i svakodnevni kontakt sa mušterijama, a neki od susreta s njima ostali su da se prepričaju kao dobra šala. – Babo mi je pričao doživljaj sa jednim bračnim parom. Donijeli su sat da poprave, a bio je veoma loš pa je babo, ništa ne znajući, rekao da se to ne popravlja, da je sat samo za baciti. Kad je to čula, žena je mužu spucala šamar galameći: “S tim si me zaručio” – kroz smijeh nam govori Ćurovac.

Nastoji produžiti vijek sahadžijskom zanatu na ovim prostorima, ali i sačuvati uspomenu na oca, čije fotografije krase malu radnju, otvorenu prije 65 godina

Ćurovac u radnji provede po nekoliko sati dnevno

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Nezavisni strukovni sindikat radnika uposlenih u zdravstvu Bosanskopodrinjskog kantona Goražde pozvao je Kantonalnu vladu na početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru za radnike uposlene u zdravstvu, upozorivši da su, ako se to ne desi, Sindikatu na raspolaganju sve zakonom predviđene mjere, uključujući i organiziranje štrajka i podnošenje tužbi.

- Povod za ovu konferenciju za novinare je neodazivanje Vlade BPK na naše zahtjeve da sjednemo i počnemo pregovore o granskom kolektivnom ugovoru. Ovo je običan press, a vidjeli ste da je sala bila puna, da ni igla više nije mogla da stane, jer su radnici apsolutno nezadovoljni ovim odnosom ove vlade, posebno Ministarstva prema nama – kazao nam je predsjednik Sindikata Emir Baščelija.&nbsp; On navodi da je dosadašnji granski kolektivni ugovor istekao i da istječe i rok za početak pregovora o novom, a da Vlada ne odgovara na pozive Nezavisnog strukovnog sindikata.
- Vlada je, s druge strane, maltene inkognito radila s drugim sindikatom i s njima su uspjeli da sklope i potpišu granski kolektivni ugovor, dok nas, jednostavno, nisu ni čuli. Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto, da ne bi ispaštali ni naši pacijenti ni uposlenici – kaže Baščelija.

Dodaje da bi članovi Sindikata koji predvodi, bili zadovoljni povećanjem koeficijenata za obračun plaća za 0,4, što je predviđeno granskim kolektivnim ugovorom sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije.

- U našem kolektivnom koji je istekao, stoji da sve ono što dobije onaj sindikat, treba da dobije i ovaj i mi se toga držimo i nećemo ništa ni više ni manje. Podržavamo potpisivanje tog ugovora, ali tražimo ista prava i za nas, jer kasa je jedna, zajednička, i na ovaj način ova vlada je napravila da je jednom djetetu dala, a drugom nije – ističe Baščelija.&nbsp;

Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto  da ne bi ispaštali ni naši pacijenti ni upos lenici, kaže Baščelija

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

Nezavisni strukovni sindikat radnika uposlenih u zdravstvu BPK Goražde pozvao je Kantonalnu vladu na početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru za radnike uposlene u zdravstvu, upozoravajući da su, ako se to ne desi, Sindikatu na raspolaganju sve zakonom predviđene mjere, uključujući i organiziranje štrajka i podnošenje tužbi.&nbsp;&nbsp; - Povod ovoj konferenciji za novinare je neodazivanje Vlade BPK na naše zahtjeve da sjednemo i počnemo pregovore oko granskog kolektivnog ugovora. Ovo je običan press, a vidjeli ste da je sala puna bila da ni igla više nije mogla da stane, jer su radnici apsolutno nezadovoljni ovim odnosom ove vlade, posebno Ministarstva prema nama – kazao nam je predsjednik Sindikata Emir Baščelija.
On navodi da je dosadašnji granski kolektivni ugovor istekao i da istječe rok za početak pregovora o novom, a da Vlada ne odgovara na pozive Nezavisnog strukovnog sindikata. 
- S druge strane, Vlada je, maltene, inkognito radila s drugim sindikatom i s njima su uspjeli da sklope i potpišu granski kolektivni ugovor, dok nas jednostavno nisu ni čuli. Prinuđeni smo da na ovaj način pozovemo Vladu da sjednemo za pregovarački sto, da ne bi ispaštali ni naši pacijenti, ni uposlenici – kaže Baščelija. 
Dodaje da bi članovi Sindikata koji predvodi bili zadovoljni povećanjem koeficijenata za obračun plaća za 0,4, što je predviđeno granskim kolektivnim ugovorom sa Strukovnim sindikatom doktora medicine i stomatologije.
- U našem kolektivnom ugovoru, koji je istekao, stoji da sve ono što dobije onaj sindikat, treba da dobije i ovaj i mi se toga držimo i nećemo ništa ni više ni manje. Podržavamo potpisivanje tog ugovora, ali tražimo ista prava i za nas, jer kasa je jedna, zajednička i na ovaj način ova vlada je napravila da je jednom djetetu dala, a drugom nije – ističe Emir Baščelija.

Vlada se nije odazvala na naše zahtjeve, rekao predsjednik Sindikata Emir Baščelija

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Oko 120 izlagača iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske učestvuje u ovogodišnjoj privredno–kulturnoj manifestaciji <a href="https://avaz.ba/tag/45874/dani-jabuke">"Dani jabuke"</a>, koja je otvorena u Goraždu.&nbsp;Osim kompanija čija je djelatnost povezana s poljoprivredom, svoje proizvode izložili su i samostalni poljoprivredni proizvođači, koji ne kriju zadovoljstvo što je godina u Podrinju bila rodna.&nbsp; - Super je ispalo. Rodila je šljiva, orah, jabuka prerodila, ekstra. Danas sam izložio razne proizvode, sokove, džemove, suho voće, sirove šljive, dunje, ali i brašno, luk ... Do sada sam osušio 500 kilograma šljive, jer ove godine sam nabr'o blizu 4.000 kilograma. Veoma je tražena, jer sa našom šljivom požegom ne može nijedna druga – kaže Avdo Džemidžić iz Ustikoline. 
Neobrađene parcele u okolini Goražda i Čajniča zakupila je profesorica Lejla Karović-Kersting, koja već godinama živi i radi u njemačkom Frajburgu. Proizvodi žitarice i uljarice, koje pretvara u hladno presovana ulja.&nbsp;– Novina je da sada radimo na oko 15 hektara zemljišta, da smo okončali certifikaciju za ekološku proizvodnju i tražimo tržište, nadajući se rastu ekološke svijesti kod građana – kaže junakinja jedne od naših ranijih priča, te dodaje kako uzgaja lan, ćurekot, suncokret, ali i boreč, kukuruz, zob, ječam...
U okviru "Dana jabuke" tradicionalno se organizira i kviz znanja za učenike srednjih škola.&nbsp;&nbsp;- S nama su ove godine profesori i najbolji učenici poljoprivrednih i ugostiteljsko–turističkih škola iz BiH, Srbije, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije. Oni će se takmičiti svako u svojim naučnim disciplinama, a onda će jedni drugima pružiti ruke. Ove vrijednosti su nemjerljive – kazao je predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Mirsad Hubanić.
U okviru manifestacije, čije su otvaranje uljepšale članice KUD-a "Vrelo" iz Čajniča i hora goraždanskog Centra za kulturu, a koju je otvorila premijerka BPK Goražde Aida Obuća, bit će održan i okrugli sto "Pristupni EU fondovi za oblast poljoprivrede i ruralnog razvoja", te dodijeljena i priznanja za kvalitet proizvoda.

Godina u Podrinju bila rodna

Tradicionalni "Dani jabuke": Ove godine došli su posebni gosti

<a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goraždanski</a> ribari apeliraju na građane da ne bacaju smeće u rijeku Drinu. Zgroženi su prizorima koje skoro svakodnevno zatiču, i to u samom centru grada kod Mosta Alije Izetbegovića.
- Došao sam da pecam i eto šta sam zatekao. Došlo mi je da plačem, to je stravično, kade, šolje, lavaboi, pločice, prozori sa staklom, a u ovim kesama ko zna šta je. Ovo sve nije došlo Drinom, ljudi odavde bacaju, gledao sam kako bacaju i istresaju šut. Kada bi se barem neko angažirao da skine ovu travu ispod mosta, mnogo toga trava zaustavi ovdje i to smeće stoji danima - ispričao je za Goražde online ribar Kenan Adžem.
On upozorava da na ovaj način nisu ugrožene samo ribe, već čitavo područje, i da generalno treba poduzeti nešto konkretno kako bi se spriječilo ne samo bacanje otpada u Drinu, već rijeka zaštiti i na druge načine.
- Ovdje je sama kanalizacija na molu, kad bi bio neki projekt koji bi ovo riješio, jer ovo je centar grada, pokušava se nešto urediti, dotjerati, a kako se mi ponašamo, to je posebno pitanje. Meni je žao i onih koji čiste sve ovo da bi kasnije neki kreteni opet isto ugrozili sve nas - dodaje Adžem.
Ističe kako će ribari nešto i poduzeti, no da očekuju od odgovornih da sankcioniraju one koji ugrožavaju Drinu i okoliš.
- Tražimo ulazak u EU, a ponašamo se kao da smo izašli iz kamenog doba… - dodaje Adžem.

Nisu ugrožene samo ribe već i čitavo područje

Ribari u Goraždu upozoravaju na užasne prizore smeća u Drini

Povratnici u selo Zemegresi kod Novog Goražda upozoravaju da, zbog činjenice da i 24 godine nakon rata još žive bez struje, odlaze i oni koji su bili odlučili obnoviti život u svom zavičaju. Obećanja dobivaju godinama, ali su svijeće, fenjeri i automobilski akumulatori još njihova svakodnevnica.

- Nezamislivo je da u 21. stoljeću moram sa svijećom sjediti ovdje. Dođem, budem po 15 dana, nekad manje, jer je najgore za hranu. U toplim vremenima, što si donio, to možeš pojesti do sutra. Naroda bi ovdje sigurno više bilo, a čak ih i ovako ima koji su tu i ljeti i zimi, koji drže stoku, plastenike ... ali sada napuštaju i odlaze – kaže Sead Kapo, koji je, nakon obnove kuće prije 15 godina, imao želju da ponovo živi u selu u kojem je rođen. Ipak, uvjeti su takvi da je još u Sarajevu.&nbsp; Od 56 nekadašnjih kuća, obnovljeno ih je 17. Neki od mještana pokušali su se baviti stočarstvom, planirali ostati ovdje, ali ih je život uz svijeće i fenjere, automobilske sijalice i akumulatore ponovootjerao iz zavičaja. Rasim Kapo je sa suprugom već 16 godina u Zemegresima i sa prvim mrakom, kaže, odlaze na spavanje.
– K'o u Kaznenopopravnom domu i gore. U KPD-u ima struje, a ovdje je nema, a bez struje nema ni života. Odem u Goražde da kupim kilu mesa, dok dođem kući pokvari se – objašnjava Kapo.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH odobrilo je još u martu 2018 godine 147.000 KM za elektrifikaciju Zemegresa, ali izbor izvođača radova i procedure koje su uslijedile, produžavaju agoniju ovih ljudi, koji žive na samo nekoliko stotina metara od trafostanice i dvije hidrocentrale na Prači.
Iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH pojasnili su da je Općina Novo Goražde duži period radila na pribavljanju i izdavanju potrebnih saglasnosti, rješavanju imovinskopravnih odnosa i izradi projektne dokumentacije.

Zbog miniranog terena, bilo je potrebno promijeniti prijeratnu trasu elektromreže, a dio je morao biti izmješten i zbog toga što jedan od povratnika nije želio dati saglasnost da mreža bude izgrađena i na dijelu njegove parcele. Tender za odabir izvođača radova je okončan, a otvaranje ponuda održano je 30. avgusta. Nakon odabira izvođača i potpisivanja ugovora, Zemegresi bi konačno trebali dobiti struju.

Godinama dobivaju obećanja, ali su svijeće, fenjeri i automobilski akumulatori još njihova svakodnevica

Od 56 nekadašnjih kuća obnovlje na je jedna

Povratnici: Iako su željeli ostati, ponovo napušta ju zavičaj

Hamed Abaz ima 65 godina, a najmlađi je stanovnik u selu Gornje Bratinje kod Goražda. Mladi ne odlaze nego su davno otišli, a u selu i okolici ostali su uglavnom oni koji dalje od kućnog praga ne mogu, kaže ovaj penzioner, kojem u poznim godinama najteže pada samoća.

Jedini radno sposoban stanovnik Gornjeg Bratinja već pet godina, nakon smrti supruge, živi sam, ali na plodnoj zemlji proizvodi sve ono što je potrebno prosječnoj četveročlanoj porodici. Ne prati medije, pogotovo politička dešavanja, jer veći dio dana provodi radeći na imanju. - Ovdje se može vrlo fino živjeti, jer imamo put i struju, nije daleko – kaže Abaz. Uz kravu i pčele, ima i desetak ovaca i kokoši. Posebna ljubav su mu mačke i pas, od kojih nema posebne koristi, kroz šalu govori Hamed. Osim njegovog, pusta ostaju i brojna sela u okolici, jer većina ljudi pokušava naći lakši život. – Najviše je starih koji mogu do kućnog praga, a dalje im neko mora pomoći. Meni je 65 godina i najmlađi sam – naglašava Abaz. Vrstan je zidar. Izgradio je brojne objekte u ovom kraju. Vozački ispit položio je tek u 60. godini.

– Imao sam prijatelja koji je držao tu školu. Morao sam proći sve probne testove i onda mi je rekao da mogu izaći na polaganje. Kad sam došao tamo, sve omladina od 18 godina, a meni 60 i svi me gledaju. A onda su iz komisije rekli da sam uradio odlično – govori Abaz. I danas u autu čuva testove ako se desi da neki saobraćajni znak zaboravi.

<h2>Čovjek bez žene je kao tava bez drške </h2>

Svoj način života ne bi mijenjao, jer “u društvu sa životinjama nikad ga ne zaboli glava”. Ipak, volio bi posljednje godine života podijeliti s nekim. – Samoća je malo teška. S nekim kafu popiti, razgovarati, da naiđe osoba, ne bih bježao od toga. U životu se radilo, nije bilo vremena pa nisam stigao obići sve ljepote po Bosni. Sad imam uvjete za to, ali sam sam. Da nađem osobu koju život nije mazio, koja nema nigdje ništa, pod starost želi malo mira, dostojanstva, živio bih s njom. Jer, čovjek bez žene je kao tava bez drške, šta god dohvati, sagorjet će se – uz osmijeh govori Abaz.

Najviše je starih koji mogu do kućnog praga, a dalje im neko mora pomoći

Abaz: Ovdje se može vrlo fino živjeti, jer imamo put i struju

Mladi ne odlaze, oni su već otišli

Neformalna grupa građana drugi put organizirala je <a href="https://avaz.ba/tag/488/protesti">proteste</a> na Mostu Alije Izetbegovića u centru <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde">Goražda</a>.&nbsp;Nedavne poplave u tek rekonstruiranoj ulici Kulina-bana bile su kap koja je prelila čašu nezadovoljstva građana, koji su novim skupom od vlasti zatražili da Goražde ponovo bude lijep i uređen grad, a ne kasaba na koju svakim danom sve više liči.&nbsp;Građani trpe štete i nakon milionskih investicija iz kredita koji će godinama otplaćivati, grad ostaje bez drvoreda, pješačke površine su uzurpirane, česti su nestanci vode, problem odlaganja smeća nikada nije riješen, a za probijene rokove niko ne odgovara. Ovo su samo neki od problema na koje upozoravaju nezadovoljni stanovnici.
- Nemamo mi vremena da nabrojimo sve stvari koje nam smetaju. Puno je toga. Ukratko, loša infrastruktura, loša komunalna politika, taj „saudijski kredit“, koji zvuči kao neko mitsko biće kojim ćemo plašiti djecu. Samo da postavimo pitanje, kada će i ko odgovarati za sve probijene rokove i kada ćemo mi to početi vraćati i od čega. Što nas je manje ovdje svakim danom, to je veća količina novca po glavi stanovnika koji ćemo morati da vratimo – kaže Amar Imamović. 
- ''Kada nepravda postane zakon, otpor postaje dužnost“, „Gdje se narod boji svoje vlasti, tu je tiranija“, „Ako nismo zajedno, visit ćemo odvojeno“ – samo su neke od poruka ispisanih na gradskom mostu. Ovo je pipanje pulsa, koliko nas ima koji smo ostali u gradu, a da kritički promatramo situaciju i aktuelne odluke vlasti - kaže Amela Džafović.
- Ipak nas ima. Jedini cilj ovakvih okupljanja je stvoriti kritičnu masu, dovoljno jaku, da bude korektiv ovoj i ovakvoj vlasti. Oni rade to što rade već decenijama, u međuvremenu su stasale cijele nove generacije i slobodno možemo reći da je ova kasaba, koliko god liči na kasabu, ipak grad koji ima svoje građane koji mogu da kažu da nešto nije uredu. Konstantno ćemo nastaviti upozoravati na netransparentnost trošenja sredstava. Hoćemo da znamo gdje su naši novci. I druga stvar koja nas jako boli su nepotizam i korupcija – ističe Džafović. 
Skupu je prisustvovalo i nekoliko vijećnika opozicionih partija.

Povod su nedavne poplave u tek rekonstruiranoj ulici Kulina bana, ali i niz drugih problema u gradu

Grupa građana Goražda, nezadovoljna općim stanjem, organizirala proteste

Nakon popodnevnog pljuska ulica Kulina- bana u <a href="https://avaz.ba/tag/219/gorazde" style="color: rgb(255, 0, 0);">Goraždu</a> ponovo je pod vodom.&nbsp;Cijevi za površinske vode, kao što se vidi na snimcima, nemaju dovoljan kapacitet da prime vodu koja se u ovu, tek rekonstruiranu, ulicu slije i iz okolnih ulica i sa brda.&nbsp;Padavine za sada nisu jake da bi se voda izlila na trotoare i ugrozila poslovne prostore, kao što je bio slučaj 13. avgusta, kada je nivo vode u pojedinim radnjama bio oko metar.&nbsp;Iz nadležne gradske službe tada su davali apsurdna pojašnjenja da prašina nije dozvolila da tlo upije vodu koja je "samo slećela", a građani nakon nove kiše vlastima poručuju: "Opet je slećelo".&nbsp;Problema ima i u drugim dijelovima grada.

Kiša izazvala problema ima i u drugim dijelovima grada

Goražde pod vodom: Poplavila ulica Kulina bana

Grupa Goraždana iskazala je nezadovoljstvo zbog stanja u gradu nakon posljednjih padavina i činjenice da svaka jača kiša predstavlja potencijalnu opasnost, ali i izostankom stručnog planiranja razvoja infrastrukture.&nbsp;Ceste u koje se ulažu milioni maraka ponovo su pod vodom, vode za piće iz vodovoda, u koji su također uloženi milioni, nema kada je najpotrebnija, pješačke površine su uzurpirane, što su samo neki od problema koje su iznijeli okupljeni.&nbsp;&nbsp;Povod okupljanju organiziranom putem društvenih mreža bio je kolaps nakon nevremena u utorak navečer, kada su brojni građani u različitim dijelovima grada ponovo pretrpjeli velike materijalne štete.&nbsp;– Najveći je problem što ovdje već više od 42 godine ne postoji prostorno–planska dokumentacija. Ne planira se ništa već se radi stihijski. Detaljiše se kroz regulacione, a nemamo prostorni i urbanistički plan grada. Sistemski problemi se ne rješavaju godinama. Od rata se nije pristupilo ozbiljnom rješavanju tih problema, posebno ove oborinske vode i kanalizacija. Mi još u jednu cijev trpamo oborinske i kanalizacione vode, a profil cijevi ne odgovara današnjim potrebama, jer se grad širi i te cijevi ne mogu prihvatiti te količine vode koje dotiču iz padinskih dijelova u grad – kaže Ervin Dervišević, jedan od prostornih planera koji godinama nemaju priliku da rade u svojoj struci.
U realizaciji projekata nedostaje ne samo struka već i logika, kaže Amela Džafović-Kešan.
- Otkako su ova brda oko nas ogoljena, otkako su ovi „slećeli“ pa sve ogolili, mi imamo problem jer vodu nema šta da kupi. Ovdje je svaka kiša elementarna nepogoda. Oluja jeste bila, velika kiša jeste se izlila u kratkom vremenu, ali postoje proračuni, znamo da svake godine imamo takve kiše u to doba godine i trebamo napraviti adekvatne odvode – kaže Kešan. 
Građani Goražda trenutno plaćaju ono što, često, nemaju.&nbsp;– Protestiram zato što ja više nemam gdje da se okrenem, a da je nešto uredu. Prođite ulicama grada. Ja nemam trotoara, nemam kuda da se krećem, ovaj grad je apsolutno ruraliziran. Posljednjih osam godina tako agresivno da je mene stid kao Goraždanku. Ovo što se događa je daleko od svakog razuma i ja apeliram na građane, voljeli me ili ne, da se ovome stane u kraj. Zadužili su nam djecu, moja djeca će da vraćaju kredite za ovu koju danas nemam. Onaj ko misli da ću mu plaćati nešto što nemam grdno se zeznuo – poručuje Kešan.

Ovdje je svaka kiša elementarna nepogoda

Proteste organizirala neformalna grupa građana

Malobrojni građani Goražda protestirali zbog stanja u gradu

Stanje u Goraždu, nakon posljednjeg nevremena, povod je zbog kojeg je neformalna grupa građana za sutra zakazala proteste koji bi se trebali održati na gradskom mostu u 11 sati. Milioni maraka poreznih obveznika troše se na projekte koji se rade nestručno, pa su i zbog posljednjeg nevremena brojni građani pretrpjeli velike štete. Goraždani zbog svake kiše moraju dežurati iako su im i djeca zadužena kreditima koje je lokalna vlast uzela da bi riješila infrastrukturne probleme, te ljudi koji ni nakon višemilionskih ulaganja u vodosnabdijevanje vode nemaju ni kada im je najpotrebnija. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih su se nezadovoljni opredijelili da se organiziraju i sutra iskažu svoj bunt prema "komfornom trošenju sredstava" u gradu koji sve manje liči na grad. 
- Građani enklave jesu šaka, ali nisu stoka. Otpor - navodi se u pozivu putem društvenih mreža.

Milioni maraka poreznih obveznika troše se na projekte koji se rade nestručno

Svaka kiša donosi probleme: Građani Goražda za sutra najavljuju proteste

Stotine vjernika klanjale su bajram-namaz i u goraždanskoj Kajserija džamiji i u njenom haremu na obali rijeke Drine. Namaz je predvodio hafiz Harun ef. Efendić, a bajramsku hutbu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića vjernicima prenio je Rasim ef. Džafić, glavni imam Medžlisa IZ Goražde. 
Obilježavanje Kurban-bajrama nastavljeno je međusobnim čestitanjima, okupljanjem porodica i klanjem kurbana.

Bajramsku hutbu reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića vjernicima prenio Rasim ef. Džafić, glavni imam Medžlisa IZ Goražde

Vjernici klanjali i u haremu Kajserija džamije

U prepunoj Velikoj sali Centra za kulturu u Goraždu posjetioci internacionalnog Festivala uživali su u popularnoj predstavi Branka Đurića, "Đurologija".&nbsp;Na centralnoj festivalskoj bini večeras su nastupili neumorni, simpatični prijatelji iz Francuske, članovi benda "ZaZous", a u toku je nastup bh. repera, Adnana Hamidovića, poznatijeg kao Frenkie.Internaconalni <a href="https://avaz.ba/tag/24328/festival-prijateljstva" style="color: rgb(255, 0, 0);">Festival prijateljstva</a> u Goraždu počeo je 02. augusta, a trajat će do 06. ovog mjeseca.&nbsp;

Manifestacija počela 02. augusta, trajat će do 06. ovog mjeseca

Goraždani gledali Đurologiju, zabavljali ih Frenki i francuska grupa "ZaZous"

U saradnji i na inicijativu Općine Centar s Općinom Goražde, radnici preduzeća "Park" danas u ovom herojskom gradu hortikulturno uređuju Spomen-obilježje ubijenoj djeci Goražda. Ekipa "Parka" zadužena za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih zelenih površina, počela je jutros sanaciju i rekonstrukciju hortikulturnih sadržaja u sklopu ovog obilježja posvećenog djeci Goražda stradaloj i ubijenoj u periodu 1992 - 1995. godina.Na obali Drine u sklopu Spomen-obilježja zasađeno je pet crvenolisnih javora, a određene površine ukrašene su sa 140 sadnica ukrasnog grmlja. Formirane su i nove cvjetne gredice, u koje je zasađeno novo sezonsko cvijeće. 
Sve sadnice jutros su u Goražde stigle iz Sarajeva, iz "Parkovog" rasadnika, a njihovu nabavku i sadnju finansirala je Općina Centra. Radnici "Parka" ofarbali su i obnovili postojeće štafle, koje su svojevrsna mjesta za sjedenje na postojećim zidovima.
I uz nišan "Bosanski šehid" koji se nalazi u neposrednoj blizini Spomen-obilježja, zasađene su sadnice ruža.
Hortikulturna rekonstrukcija Spomen-obilježja započela je jutros, a bit će završena u toku dana.

Na obali Drine zasađeno je pet crvenolisnih javora

Spomen-obilježje ubijenoj djeci Goražda

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Tradicionalni "Dani jabuke": Ove godine došli su posebni gosti

Ribari u Goraždu upozoravaju na užasne prizore smeća u Drini

Povratnici: Iako su željeli ostati, ponovo napušta ju zavičaj

Mladi ne odlaze, oni su već otišli

Grupa građana Goražda, nezadovoljna općim stanjem, organizirala proteste

Goražde pod vodom: Poplavila ulica Kulina bana

Malobrojni građani Goražda protestirali zbog stanja u gradu

Svaka kiša donosi probleme: Građani Goražda za sutra najavljuju proteste

Vjernici klanjali i u haremu Kajserija džamije

Goraždani gledali Đurologiju, zabavljali ih Frenki i francuska grupa "ZaZous"

Radnici preduzeća "Park" uređuju Spomen-obilježje ubijenoj djeci

Bosansko-podrinjski kanton

U velikim dugovima, a kupuju Passat od 87.000 KM?!

Potpredsjednica FBiH Melika Mahmutbegović i načelnik Centra Nedžad Ajnadžić u zajedničkoj posjeti Foči i Goraždu

Dnevna zarada od dvije do tri KM bude dovoljna za kafu i novine

Sindikat uposlenih u zdravstvu upozorava: Početak pregovora o novom kolektivnom ugovoru ili štrajk

I goraždanski zdravstveni radnici nezadovoljni, zaprijetili protestima

Tradicionalni "Dani jabuke": Ove godine došli su posebni gosti

Ribari u Goraždu upozoravaju na užasne prizore smeća u Drini

Povratnici: Iako su željeli ostati, ponovo napušta ju zavičaj

Mladi ne odlaze, oni su već otišli

Grupa građana Goražda, nezadovoljna općim stanjem, organizirala proteste

Goražde pod vodom: Poplavila ulica Kulina bana

Malobrojni građani Goražda protestirali zbog stanja u gradu

Svaka kiša donosi probleme: Građani Goražda za sutra najavljuju proteste

Vjernici klanjali i u haremu Kajserija džamije

Goraždani gledali Đurologiju, zabavljali ih Frenki i francuska grupa "ZaZous"

Radnici preduzeća "Park" uređuju Spomen-obilježje ubijenoj djeci