<a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">Konjičanka</a>&nbsp;Elvedina Alić, poznata po ženskom aktivizmu te kao predsjednica Udruženja žena „Nera“, realizirala je brojne <a href="https://avaz.ba/tag/17915/projekti">projekte</a>&nbsp;osnaživanja žena u svom gradu.
No, i sama je odlučila da se okuša u poljoprivrednom poduzetništvu te je, zahvaljujući projektu organizacije NODAS iz Sarajeva, prošle godine dobila plastenik, u koji je ovog proljeća zasadila i prve povrtlarske kulture.

Osim paradajza, paprika, krastavaca i ostalih vrsta povrća tipičnih za konjičko područje, ova vrijedna Konjičanka je na porodičnom imanju, koje se nalazi u naselju Homolje, zasadila čak i neke egzotične vrste povrtlarskih kultura. - Porodično imanje se prostire na četiri dunuma, tako da smo imali dovoljno prostora za sadnju različitih vrsta voća i povrća. Prilikom uređenja okućnice suprug i ja smo težili sadnji vrtova, jer, osim što su korisni, upotpunjuju i prirodni ambijent. Od voća imamo nekoliko vrsta vinove loze, japansku jabuku i krušku, trešnje, sve vrste šljiva, kajsiju, breskvu, smokvu, kao i malu plantažu malina, kupina i aronije. Zasadili smo i orahe, lješnike, mušmule - navela je Alić.

Ipak, Elvedina posebnu ljubav gaji prema neobičnim i nesvakidašnjim kulturama, koje se ne mogu naći na našim prostorima. Potrudila se da ove godine u vrtu zasadi biljke koje inače uspijevaju u nekim drugim dijelovima svijeta i za sada biljke uspješno rastu, a neki plodovi su već prispjeli za branje.

- Ovih dana smo ubrali i prve plodove kukamelona. To je meksička vrsta krastavca, koji smo već ukiselili za zimnicu. U našem vrtu, također, imamo tursku, špansku i gorku dinju, kelek, bijeli patlidžan, šarenu blitvu, čokoladne paprike, vegeta začin, danon - zeleni karfiol, kineski kupus, višegodišnju rukolu, crnu mrkvu, kivano i crvenu lobodu, poznatiju kao crveni špinat. Drago mi je da sam uspjela iz mnogih dijelova svijeta nabaviti ove biljke, koje su neobične i ne mogu se naći na našim prostorima - kazala je Alić.
Od porodice iz Prnjavora, u kojoj živi i jedna Filipinka, dobila je sjeme filipinskih tikava, koje je, također, posadila u vrtu.

Alić nam je rekla i da sjemena nabavlja putem interneta ili ih dobiva na poklon od prijatelja i poznanika. - Dosta istražujem o biljkama, pa su mnogi saznali za tu moju ljubav - kazala je Elvedina.

Ovih dana smo ubrali i prve plodove ku kamelona, a imamo tursku, špansku i gorku dinju, kelek, bijeli  patlidžan,  čokoladne paprike,  danon - zeleni karfiol, kineski kupus,  crnu mrkvu, kivano i crvenu lobodu...

Posjetili smo imanje Elvedine Alić u naselju Homolje: Egzotične biljke iz cijelog svijeta zasadila u vrtu

Načelnik Osman Ćatić potpisao je Pravilnik o dodjeli novčane pomoći za novorođeno dijete kao vid podrške natalitetu na području općine <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">Konjic</a>.
&nbsp;Prema novom načinu ostvarivanja prava porodica s djecom, definirano je da pravo na <a href="https://avaz.ba/tag/88948/novcana-pomoc">novčanu pomoć</a>&nbsp;za prvo i drugo dijete u iznosu od 100 maraka u trajanju od šest mjeseci može ostvariti jedan od roditelja koji nije u radnom odnosu i nalazi se na evidenciji Službe za zapošljavanje Konjic. 
Majke, bez obzira na radnopravni status, moći će ostvariti pravo na novčanu pomoć za treće novorođeno dijete u iznosu od 100 KM u trajanju 12 mjeseci, dok će majke za četvrto i svako naredno dijete imati pomoć od 200 maraka za period od 24 mjeseca.
Također, potpisan je Pravilnik o dodjeli novčanih sredstava za sufinansiranje troškova biomedicinski potpomognute oplodnje, kojim je definirano da će bračni parovi imati novčanu podršku za prvi pokušaj u iznosu od 3.000 KM, a za drugi i treći 2.000 maraka.

Majke, bez obzira na radnopravni status, moći će ostvariti pravo na novčanu pomoć za treće novorođeno dijete

Potpisan je Pravilnik o dodjeli novčanih sredstava

Općina Konjic podržava natalitet: Novčana pomoć za nezaposlene roditelje

<a href="https://avaz.ba/tag/1956/manifestacija?stranica=2">Manifestacija</a>&nbsp;„Dani općine <a href="https://avaz.ba/tag/281/konjic">Konjic</a>“, kojom su ove godine obilježeni 16. juni, Dan općine, ali i 639. godišnjica prvog pisanog zapisa o postojanju ovog grada na <a href="https://avaz.ba/tag/24383/neretva">Neretvi</a>, završena je jučer prijemom učenika generacije osnovnih i srednje škole, kao i nagrađenih đaka i mentora na kantonalnim, federalnim i državnim takmičenjima kod načelnika općine Konjic Osmana Ćatića.

Program obilježavanja „Dana općine Konjic“ ove godine bio je u potpunosti posvećen djeci i mladima. Počeo je održavanjem evropskog finala omladinskog turnira „Champions trophy“ za dječake, zatim je ozvaničen početak radova na uređenju dječijih igrališta u gradu kako bi se najmlađima stvorili bolji uvjeti za igru i druženje. Uručene su i nagrade Elektrotehničkoj školi zbog uspjeha na robotičkom takmičenju, a za mlade buduće fudbalere otvoren je i pomoćni stadion FK Igman. Također je održan koncert violinista Osnovne muzičke škole „Rezonanca“.
Načelnik Osman Ćatić, koji je na ovu dužnost stupio prije pola godine, u svom radu posebnu pažnju posvećuje djeci i mladima, ali i svim drugim sferama života koje su od značaja za lokalnu zajednicu.

- Trudio sam se da dođem i do najudaljenijih sela kako bih se na najbolji način upoznao sa stanjem na terenu. Prisustvovao sam skoro svim javnim raspravama o budžetu, kako bih čuo probleme građana i kako bismo zajedno došli do najboljih rješenja. U narednom periodu radit ćemo na infrastrukturi, politici zapošljavanja, pomoći socijalnim kategorijama, prije svega porodiljama - ističe Ćatić.

<h2>Pomoć mladim bračnim parovima</h2>

- Pomoći ćemo i mladim bračnim parovima kroz medicinski potpomognutu oplodnju, a u planu su i projekti razvoja turizma i rješavanja problematike parkirališta. Nastojat ćemo da predanim radom stvorimo bolji ambijent za život naših građana - kazao je Ćatić.

Održano evropsko finale omladinskog turnira „Cha mpions trophy“ te ozvaničen  početak radova na uređenju dječijih igrališta

S prijema učenika generacije kod općinskog načelnika

Prošlo je 639 godina od prvog pisanog zapisa o postojanju grada na Neretvi

Na jučerašnjoj 150. sjednici, <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=vlada%20hNK&amp;">Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK)</a> razmatrala je prijedloge amandmana na Ustav HNK-a koje je podnijela većina hrvatskih zastupnika u Skupštini, Klub zastupnika Bošnjaka i Klub zastupnika Srba. Nakon razmatranja, Vlada je dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na konstitutivnost Srba u ovom kantonu i amandman koji se odnosi na bosanski jezik. Na ostale amandmane Vlada nije dala pozitivno mišljenje.
-	Nakon razmatranja, Vlada je dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na jezik i konstitutivnost Srba. To sada ide u skupštinsku proceduru - potvrdio je portparol Vlade HNK-a Pero Pavlović.

U Ustavu HNK-a tako će odsad službeni jezici biti bosanski, srpski i hrvatski, dok su u prošlosti to bili hrvatski i “jezik bošnjačkog naroda”. Također, Srbi će prvi put otkako je bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine podijeljena na kantone, postati konstitutivni u HNK-a.

Očito je došlo do iznenadnog preokreta i lider HDZ-a BiH Dragan Čović konačno je popustio pod pritiskom Međunarodne zajednice, pa će nakon 25 godina Srbi konačno postati konstitutivan narod u HNK, a jezik bošnjačkog naroda postati legitiman u tom kantonu.

Srbi će prvi put otkako je bh. entitet Federacija Bosne i Hercegovine podijeljena na kantone, postati konstitutivni u HNK-a

Čović: Popustio pod pritiskom Međunarodne zajednice

Vlada HNK dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na bosanski jezik i konstitutivnost Srba

Dok je posljednji vikend u maju označio dolazak nešto većeg broja turista, pretežno domaćih, dotle turistički radnici našeg <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Neum&amp;">jedinog grada na moru</a> uveliko rade na promotivnoj kampanji za nadolazeću sezonu.Tako su, u saradnji s neumskim vlastima, kreirali i slogan kojim se ovaj grad želi brendirati: „Osjeti, doživi i zavoli Neum!“

Poseban fokus stavili su na promociju turističke ponude u susjednoj Srbiji, čiji su državljani lani činili 25 posto od ukupnog broja turista koji su odmarali u njihovom gradu. To su učinili i svjesni činjenice da turistima iz Srbije Neum više nije jedina morska destinacija, kao što je to bio slučaj lani, kada su zbog pandemije koronavirusa granice drugih država za njih bile zatvorene.Kako kaže Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona, zajedno s Općinom, jednodušno su prihvatili inicijativu Udruženja hotelijera Neuma da pohode Novi Sad i Beograd.

Utisci su, kaže nam, više nego dobri jer će, zasigurno, i ovog ljeta veliki broj državljana Srbije, uprkos činjenici da mogu put Grčke i Crne Gore, njihovih omiljenih destinacija, boraviti u Neumu.- Mislim da je napravljen pun pogodak i, kako vrijeme odmiče, sve je izglednije da će sezona biti prilično normalna. Nasreću, i u Evropi i u cijelom svijetu dolazi do sve većeg popuštanja epidemioloških mjera, a Neum je i lani pokazao da je sigurna destinacija. Naravno, izuzetan doprinos je dalo domaće tržište - govori nam Krešić.

Ističe da su u Novom Sadu i Beogradu, uz hotelsku i gastro ponudu, predstavili i kulturno-povijesno naslijeđe Neuma, ali i njegovog zaleđa.Napominje da im ove godine u prilog ide i prometna infrastruktura jer cesta Stolac - Neum je, praktično, u svojoj završnici.

Kreirali slogan kojim žele brendirati grad: „Osjeti, doživi i zavoli Neum“

Jedini bh. grad na moru uoči nadolazeće sezone: Kako privući goste i izvan BiH

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=U%20Mostaru&amp;">U Mostaru</a> je danas s radom počeo centralni punkt za vakcinaciju Doma zdravlja „Stari Grad“.&nbsp;Do sada je vakcinacija građana, odnosno, pacijenata koji gravitiraju ovoj zdravstvenoj ustanovi obavljana u ambulantama porodične medicine, a centralni punkt s ciljem masovnije imunizacije, uspostavljen je u Centru za kulturu Mostara.

Kako nam je kazao dr. Edin Kapetanović, direktor Doma zdravlja, na ovaj način je, zapravo, započela i masovnija vakcinacija, s obzirom na činjenicu da su do sada raspolagali vrlo malim brojem vakcina, koje su im stizale od Federalnog zavoda za javno zdravstvo.- Praktično, vakcine je dobio samo dio građana, preko 65 godina starosti. U ovoj sedmici smo planirali dati 1.000 doza, a riječ je o vakcinama „Astra Zeneca“, a otpočet ćemo i revakcinaciju „Sinofarmom“ tako da ćemo do petka imati 2.000 građana koji su dobili jednu, odnosno, dvije doze vakcine - rekao nam je dr. Kapetanović.Veliki broj građana, koji pripada ovom Domu zdravlja, njih 5.000 i dalje čeka na vakcinaciju, a dr. Kapetanović naglašava kako je važno da u ovom povoljnom epidemiološkom periodu na adrese zdravstvenih ustanova pristigne što veća količina vakcina.

- Naši zdravstveni radnici su dali maksimum u ovom zadnjem žestokom talasu i, rekao bih, lavovski se borili da sve sustignu, gdje su dva i tri puta više bili radno opterećeni. Sada je jako važno da u što kraćem vremenu vakcinišemo veliki broj građana - poručio je dr. Kapetanović.

Naša ekipa se na licu mjesta uvjerila da proces vakcinacije teče besprijekorno, a građani su, kako su nam rekli, bili izuzetno zadovoljni organizacijom i prijemom

Sada je jako važno da u što kraćem vremenu vakcinišemo veliki broj građana, kaže dr. Kapetanović

Dom zdravlja "Stari Grad" otvorio centralni punkt za vakcinaciju

Skoro šest mjeseci prošlo je otkako se, na Novu godinu, u Mostaru, u zoni pod zaštitom UNESCO-a, iznad korita rijeke Radobolje, nedaleko od Krive ćuprije, na jedan ugostiteljski objekt obrušio veliki dio kamenog zasjeka, a sanacija još nije otpočela.

U aprilu se dogodio i dodatni odron, a cesta iznad, čiji je obrušeni dio predstavljao jedan od temelja, i dalje je pod privremenom regulacijom saobraćaja i predstavlja opasnost po susjedne građevine, ali i sigurnost i živote ljudi.

Upravo je to, u svom nalazu, naveo i federalni građevinski inspektor koji je Gradu Mostaru naložio da se u vezi s ovim oštećenjem, koje se nalazi u zoni obuhvata nacionalnog spomenika „Historijski urbani krajolik Mostara“, poduzme hitna sanacija.

Međutim, umjesto hitne sanacije, sve donedavno je trajala prepiska između brojnih gradskih i federalnih instanci, i to, kako objašnjavaju u Agenciji „Stari grad“, zbog činjenice da se radi o historijskoj baštini, a usljed čega se cijeli slučaj prilično razvukao.

Iz Agencije naglašavaju kako se, ipak, došlo do tačke da je pokrenut proces javne nabavke za izvođenje radova.- Konkretnije informacije o tome kada će, zapravo, otpočeti sanacija odrona imat ćemo krajem naredne sedmice. Vjerujemo da će to biti do 10. juna - kratko nam je kazao Miralem Fajić, direktor Agencije.

Naime, prekjučer je istekao rok za dostavljanje ponuda potencijalnih izvođača te će u narednim danima biti poznato kome je povjeren posao sanacije vrijedan 95.000 KM. Prethodno je urađen glavni projekt hitne sanacije.

Federalni građevinski inspektor naložio poduzimanje hitnih mjera

Sanacija odrona u zoni UNESCO-a pola godine na čekanju

Nakon više od pet mjeseci u svim zdravstvenim ustanovama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu sutra će biti prekinut generalni štrajk. To je danas novinarima obznanio Ivica Anić, predsjednik Reprezentativnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar, nakon što je danas s resornim ministrom, Goranom Opsenicom, potpisao kolektivni ugovor.- Iako smo iscrpljeni našom višemjesečnom borbom, ipak, zadovoljni smo. Naravno, ne do kraja, ali, uzeli smo u obzir trenutnu ekonomsku i situaciju s pandemijom- kazao je Anić.

Dalibor Vuković, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u zdravstvu u HNK rekao je da je iza njih plemenita, hrabra i neustrašiva borba 2.600 zdravstvenih radnika, koja , kako je naveo, nije viđena na ovim prostorima.- Tom borbom smo postigli da vlasti na kraju popuste i da naše zahtjeve usvoje. Žao nam je što je za to trebalo skoro pola godine, odnosno, što je nadležnima trebalo toliko vremena da se, uopće, upuste u razgovore s nama, koji smo dali maksimalan doprinos u ovoj pandemiji, ali, evo sada svi radnici od Konjica do Neuma imaju potpisan kolektivni ugovor, čija će primjena početi od 1.juna- rekao je Vuković. Detalje kolektivnog ugovora nisu željeli iznositi, ali su naveli da su medicinske sestre i tehničari dobili povećanje koeficijenta od po 0.30 za dvije godine.Zanimljivo je da su&nbsp; iz Vlade HNK, kako su to do sada uobičavali, propustili&nbsp; pozvati novinare na svečano potpisivanje ovog kolektivnog ugovora.

Sada svi zdravstveni ardnici od Konjica do Neuma imaju kolektivni ugovor, kaže Vuković

Medicinari u HNK sutra prekidaju generalni štrajk

<a href="https://avaz.ba/tag/2150/mup-hnk">Nakon više od&nbsp; četiri godine poništen je</a>, kako je "Avaz" prvi izvijestio, a što je danas zvanično potvrđeno, konkurs za imenovanje članova Nezavisnog odbora za izbor i reviziju Hercegovačko-neretvanskog kantona.Tako je Komisija za izbor i imenovanje Skupštine HNK raspisala ponovni javni konkurs za imenovanje članova Nezavisnog odbora.Nezavisni odbor sastoji se od sedam članova i to dva predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova HNK i pet članova iz reda civilnog društva (ugledni naučnici iz oblasti pravnih nauka, kriminologije i ljudskih prava, koji ne predstavljaju neku političku stranku).

<h2>Zatražili odgodu sjednice Vlade HNK </h2>

Među osnovnim zadacima Nezavisnog odbora je raspisivanje konkursa, izbor i prijedlog kandidata za komesara policije.

Podsjetimo, na protekli, sada poništeni konkurs, raspisan 13.januara 2017.godine prijavilo se 27 kandidata. 
Iako je procedura bila prilično odmakla, ipak, u jednom trenutku je naprasno prekinuta, a javnost u HNK nikada nije saznala prave razloge za to.
Trakavica u vezi izbora komesara u HNK je višegodišnji kamen spoticanja između vladajućih HDZ-a BiH i SDA. Posljednji događaji odnose se na imenovanje v.d. šefa policije i prijedlog ministra MUP-a HNK, Slađana Bevande da se na tu poziciju postavi Mario Zovko, aktuelni načelnik PU Čapljina.
Zbog činjenice da Zovko ima čin samostalnog inspektora, dok prema Zakonu o unutašnjim poslovima prednost imaju policijski službenici s činom glavnog inspektora, ministri iz SDA su zatražili odgodu sjednice Vlade HNK za koju je bilo predviđeno to imenovanje. Zanimljivo, čin glavnog inspektora imaju policijski službenici bošnjačke nacionalnosti.
To što je Bevanda predložio Zovku za mnoge je bilo iznenađenje, budući da se špekuliralo o nekim drugim imenima. Zbog Zovke je lani u avgustu gradonačelnik Čapljine svom stranačkom kolegi, Bevandi uputio zahtjev za poduzimanje sigurnosnih mjera, podsjetivši ga na to da se na području Čapljine u zadnjih nekoliko godina dogodilo više krivičnih djela , a da nijedno nije rasvijetljeno.

<h2>Određene kadrovske promjene u PU Čapljina</h2>

- Nadam se da ćete imati snage poduzeti i određene kadrovske promjene u PU Čapljina, počevši od načelnika PU, koji na posao u Čapljinu dolazi turistički - napisao je, između ostalog, Vidić.

Nedugo potom, Zovko je odgovorio Vidiću, istakavši da „nikada nije bio niti želi biti daljinski upravljač bilo koje političke garniture, pa ni gradonačelniku Vidiću“ te zaprijetio podnošenjem tužbe za klevetu.
Inače, mandat posljednjeg komesara, Ilije Lasića je u cjelosti bio obilježen sudskim procesom, a u konačnici je i Vrhovni sud Federacije BiH, pravomoćno, potvrdio da je njegovo imenovanje bilo nezakonito.

Poništen konkurs od prije četiri godine za imenovanje Nezavisnog odbora,a raspisan novi

U HNK napokon otvoren put do izbora šefa policije

Mostarski „Skywalk“, stakleni vidikovac, staza ili šetnica, kako ga ko naziva, na brdu Fortica iznad najvećeg grada na Neretvi mjesecima je, od stavljanja u funkciju, jedno od najprivlačnijih mjesta u BiH. Tako je „Skywalk“, sa svojom staklenom stazom, jedinstvena atrakcija u BiH, a upravo pogled na grad s ovog mjesta, odranije vidikovca, oduzima dah.

Ova staklena staza nalazi se iznad natpisa „BiH, volimo te“, koji duže od dvije decenije krasi Forticu, i to na visini od 15 metara, dok je prostor za šetnju dugačak 42 metra.Da se priča o mostarskoj adrenalinskoj atrakciji pronijela širom BiH, ali i dalje, potvrđuje nam Đani Rahimić, predsjednik Brdsko-biciklističkog udruženja MTBA Mostar, čiji su članovi uzvišenje Fortica oplemenili raznim zanimljivim sadržajima i učinili prepoznatljivim.

- Staklena šetnica je već nekoliko mjeseci u funkciji i, zaista, prezadovoljni smo odzivom i interesom. Prvenstveno se radi o domaćim gostima iz svih krajeva BiH, a pomalo dolaze i inozemni gosti. Nadamo se da će se zadržati taj interes i smatramo da grad Mostar i šira okolina imaju koristi od ovog projekta. Jer svi oni koji dođu ovdje zasigurno posjete i cijeli Mostar i potroše neki novac. Dakle, vjerujemo da ova priča itekako ima utjecaja na lokalnu ekonomiju - rekao nam je Rahimić.

Iako se najveća posjeta i interes iz drugih gradova bilježe vikendom kada je lijepo vrijeme, ipak ni radnim danima, kako smo se uvjerili, gostiju ne nedostaje.Jer za sve avanturiste na Fortici ima i drugih sadržaja, poput ziplinea ili vožnje biciklom po brdsko-planinskim predjelima u podnožju planine Velež.

Inače, „Skywalk“ je urađen kao dio projekta „Via Dinarica“, koji implementira Grad Mostar, u saradnji s UNDP-ijem. U okviru ovog projekta i Inicijative za zeleniju i održivu budućnost - GoGreen na Fortici je u ponedjeljak zasađeno i 10 stabala libanonskog cedra, o čijem će održavanju brinuti MTBA.

Za sve avanturiste na Fortici ima i drugih sadržaja, poput ziplinea ili vožnje biciklom po brdsko-planinskim predjelima

Staklena staza nalazi se iznad natpisa „BiH, volimo te“, koji duže od dvije decenije krasi Forticu

„Nebeska šetnica“ u Mostaru oduzima dah

Nakon kišnog i prohladnog razdoblja, u <a href="https://avaz.ba/tag/18/mostar">Mostaru</a> je danas sunčano vrijeme s temperaturom od 20 stepeni.Uprkos lijepom vremenu, domaćih turista koji zadnjih mjeseci vikendom pohode najveći grad na Neretvi, danas je znatno manje nego je to bilo do sada.Kako su nam kazali turistički radnici, primijetno je da je zbog ramazana manje gostiju iz Bosne.Iako najave za sezonu nisu optimistične zbog pandemije koronavirusa, turistički radnici ne gube nadu u to da će ovog ljeta ipak biti više dolazaka nego lani.U galeriji pogledajte šta smo zabilježili u Starom gradu.

Turistički radnici ne gube nadu

U Mostaru divan dan, a zbog ramazana manje domaćih gostiju

Radnici firme „M.Z. Company“ iz <a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostara&amp;">Mostara</a> danas su u 10 sati kamionima blokirali glavni ulaz i kapiju za teretna vozila mostarskog „Aluminija“. To su, kako nam je rečeno na licu mjesta, učinili zbog duga kojeg „Aluminij Industries“ ima prema njihovoj firmi, a riječ je o 1,1 milion&nbsp; KM.

Vlasnik „M.Z.Company“, Merhid Zlomužica kazao nam je da su, nakon što su svi pregovori o izmirenju duga propali, prije pet dana čelnike „Aluminij Industries“ obavijestili o tome da će danas doći po robu koja im nije plaćena, a radi se o otpadnom aluminiju.

-Naveli smo i to koji će vozači doći, broj vozila, obavijestili obezbjeđenje, MUP i kad su naša vozila došla, oni su pozvali policiju. Mi nećemo primjenjivati nikakvu silu, ali nećemo ni deblokirati firmu sve dok nam ne izmire dug ili ne vrate našu robu-kazao nam je Zlomužica.Otpadni aluminij su „Aluminij Industries“ isporučili u januaru s rokom plaćanja od 21 dan od dana fakturisanja.

-Na sve načine smo pokušali riješiti spor, ali nismo uspjeli. Taj njihov direktor je pravi prevarant.Nudili su od jutros da plate 300.000 KM da deblokiramo firmu, ali nećemo.Imam 40 radnika, 30 voznih jednica i nikome nismo dužni. Sve dok nam ne isplate cijeli iznos&nbsp; ili dok ne uzmemo svoju robu,ne idemo odavde-poručio je Zlomužica.„Aluminij Industries“ je članica izraelsko-kineskog konzorcija „Abraham grupacija“ koji su lani u aprilu u najam uzeli pogone nekadašnjeg giganta „Aluminija“.

Izraelsko-kineski konzorcij mostarskoj firmi dužan 1,1 milion KM

Radnici mostarske firme kamionima blokirali ulaz i kapiju "Aluminija"

<a href="https://avaz.ba/pretraga?query=Mostar&amp;">U Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru</a> u četvrtak je počelo masovno vakcinisanje građana, a trebalo bi biti vakcinisano stotinjak osoba. Riječ je o jednoj vrsti testnog masovnog vaksinisanja u kojem bi danas trebali vakcinisati stotinjak osoba, kazala je v.d. direktora mostarskog Doma zdravlja Kristina Bevanda i dodala da se danas cijepe osoba starije od šezdeset godina.
-	Gotovo smo završili s vakcinisanjem zdravstvenih radnika i ljudi u staračkim domovima. Naravno da postoje neki zaostaci. Odlučili smo da više nema razloga za čekanje i da moramo ići na iduću skupinu prioriteta - ustvrdila je Bevanda.
Naglasila je kako je nakon poziva za vakcinisanje mostarskog Doma zdravlja, zabilježena „eksplozija“ prijava tako da je dosad, u dvije sedmice, prijavljeno oko 3.000 ljudi s tim da ta brojka stalno raste.

Bevanda je navela kako će danas testirati svoje kapacitete, odnosno protok pacijenata zbog čega su naručili stotinjak pacijenata. Naglasila je kako će se što prije krenuti s većim brojkama cijepljenja te pozvala sve građane da se cijepe.

Glavna sestra Doma zdravlja Mostar Kristina Perić istaknula je kako je sve spremno za vakcinisanje te da je u pripravnosti i tim hitne pomoći u slučaju nekih alergijskih reakcija i drugih potreba.
Govoreći o svom iskustvu s vakcinisanjem, 65-godišnji Mostarac kazao je kako nije imao nikakvih dvojbi i da je odmah pristao na vakcinisanje.
- Za mene vakcina znači zdravlje i ne bojim se nikakvih nuspojava - naglasio je.

Riječ je o jednoj vrsti testnog masovnog vaksinisanja u kojem bi danas trebali vakcinisati stotinjak osoba

U Mostaru počelo masovno vakcinisanje

Skupštinski zastupnici u Hercegovačko-neretvanskom kantonu raspravljaju o epidemiološkoj situaciji, za koju je dr.Nermin Avdić, direktor Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo kazao je da je krajnje zabrinjavajuća. Potcrtao je da je neophodan multidisciplinaran pristup mjerama koje su na snazi kako bi došlo do smanjenja broja zaraženih koji je alarmantan.

HNK, kazao je on, i dalje ima najveću incidencu obolijevanja u cijeloj Federaciji, a pogotovo Mostar. -Incidenca obolijevanja u Mostaru prelazi 1.000 na 100.000 stanovnika. Usporedbe radi, u Njemačkoj, gdje su na snazi jake i restriktivne mjere, incidenca obolijevanja je 102 na 100.000 stanovnika- rekao je dr.Avdić. Kazao je i da su mjere koje su na snazi dobre, ali da su u cijeloj priči zakazale inspekcijske službe. Činjenica je, naveo je on,&nbsp; da je njihov broj nedovoljan, međutim, kako je istaknuo, inspektorima se moraju dati veća ovlaštenja kako bi na licu mjesta mogli intervenisati. Osvrnuvši se na proces imunizacije u HNK, dr.Avdić je kazao da će tokom ove sedmice biti vakcinisani svi zdravstveni radnici, a da je već u nekim općinama počela vakcinacija korisnika domova za stare i iznemogle osobe. -Nakon toga plan je da otpočne vakcinacija osoba preko 65 godina s komorbiditetom, potom rizične grupe, pa tek onda policija, vatrogasci i novinari- rekao je dr.Avdić.

Šerif Špago, predsjedavajući Skupštine HNK&nbsp; kazao je kako smatra da država i federalni nivo vlasti trebaju energičnije krenuti u proces nabavke vakcina. -Svi smo se pouzdali u COVAX mehanizam, ali se nije razmatrala alternativa-naveo je on. I on je ukazao na to da su u HNK, definitivno, neophodne strožije kontrole mjera koje su na snazi. -Do ovakvog broja zaraženih došlo se , upravo, nepoštivanjem mjera. Da se ne vraćam u ono vrijeme kada je Sarajevski kanton bio zatvoren, a kod nas organizovani derneci i pjevaljke i kada se i iz drugih kantona dolazilo u Mostar. Imamo i situacije da Covid pozitivni hodaju po tržnim centrima, pijacama, a da ne govorimo o onima kojima je izrečena mjera izolacije. Samo strožijim sankcijama možemo širenje virusa staviti pod kontrolu- kazao je Špago. Ismet Lulić, zastupnik SDP-a izjavio je da se sa ovom sjednicom zakasnilo, jer je , kako je naveo, Klub SDP-a prije mjesec pozivao i Skupštini u Vladu da spriječe sarajevski scenarij.

Svi smo se pouzdali u COVAX mehanizam, ali se nije razmatrala alternativa, rekao Špago

Skupština HNK: Zabrinjavajuća situacija

U Mostaru incidenca obolijevanja 1.000, a u Njemačkoj 102 na 100.000 stanovnika

Ambasador Narodne Republike Kine u BiH, Ji Ping danas je u Mostaru uručio zaštitnu opremu u vrijednosti od 15.000 KM za potrebe Doma zdravlja u tom gradu.Svečanoj primopredaji donacije prisustvovali su gradonačelnik Mostara Mario Kordić i Kristina Bevanda, v.d. direktorice Doma zdravlja, koji su prethodno s kineskim ambasadorom u Gradskoj vijećnici održali sastanak.

- Drago mi je da smo u Mostaru i nadamo se da, na ovaj način, doprinosimo vašoj skorašnjoj pobjedi nad virusom . Također, nadamo&nbsp; se da ćete se što prije vratiti normalnom životu i privrednom razvoju - kazao je Ji Ping.Poručio je da su u borbi protiv koronavirusa, što su pokazala iskustva kineskog naroda, najvažniji disciplina i preventivne mjere.

- Naravno, liječenje je važno, ali je prevencija iznad svega, kako nam je to potvrdila i dr.Bevanda - kazao je kineski ambasador.

Radi se o zašitnoj opremi u vrijednosti od 15.000 KM

Dom zdravlja u Mostaru dobio donaciju iz Kine

Radmila Komadina (HDZ BiH) danas je na sjednici Gradskog vijeća (GV) Mostara ponovo izabrana za glavnu savjetnicu Grada Mostara. Ona se na toj poziciji&nbsp; nalazi još od 2006.godine, a podršku su joj dala 24 vijećnika iz HDZ-a, „Koalicije za Mostar“, odnosno, SDA i SNSD-a. Komadinu je na ovu poziciju predložio gradonačelnik Mario Kordić i to, kako je naveo, uz saglasnost Kluba Srba. Podsjetimo, gradonačelnik Mostara, predsjednik Gradskog vijeća i glavni savjetnik, prema Statutu Grada, ne mogu biti iz istog naroda, a kako je danas izneseno, ostali vijećnici iz reda srpskog naroda, iz kojeg dolazi Komadina, nisu bili spremni prihvatiti se te pozicije.

- Klub srpskog naroda je danas raspravljao o ovom imenovanju i nakon pojedinačnog izjašnjenja preostala tri vijećnika su dala podršku odluci gradonačelnika, jer niko od ostala tri kandidata nije želio prihvatiti tu funkciju- kazao je dr.Velibor Milivojević, predsjednik Kluba Srba i zamjenik predsjednika GV-a.
 
Rekao je i kako želi vjerovati da će Komadina vrijedno obavljati ovu dužnost te je zamolio kolege da se suzdrže od komentarisanja jedni dugih.
 Upravo je njeno imenovanje podiglo veliku prašinu pa je i na početku sjednice predsjednik Gradskog vijeća, Salem Marić (SDA) kazao kako stav Komisije za izbor i imenovanje, čija su tri člana odbili dati podršku Komadini, nije trebao doći do medija, jer se na taj način narušava dignitet GV-a.
 Na njegov prigovor mu je , uoči odluke o imenovanju Komadine, odgovorio Silvio Bubalo iz HRS-a, kazavši da je dovoljno izaći na ulicu kako bi svima bilo jasno zbog čega je protiv Komadine.

-Dignitet Gradskog vijeća ne ruši novinski članak, već izbor Radmile Komadine- kazao je Bubalo.

Sanel Žuljević iz SDP-a, koji je, kao i Bubalo član spomenute Komisije, izjavio je da vijećnici SDP-a ne mogu podržati njeno imenovanje te da način izbora treba mijenjati.
- Svi smo mi u predizbornoj kampanji govorili o promjenama, kao i gradonačelnik. Radmila Komadina ima krivične prijave i mislim da će to biti teret i gradonačelniku i njoj.Ona snosi dio odgovornosti za loše stanje u proteklom periodu- kazao je Žuljević.
Irma Baralija (Naša stranka) je se obratila Mariću, kazavši kako joj je drago da je raspoložen.
- Drago mi je da sam zaslužna za to da ste vi predsjedavajući, nakon čega je dobila i aplauz, a potom nastavila:

<h2>Komadina se zahvalila na podršci</h2>

„Ne razumijem da nam uskraćujete mogućnost da ocijenjujemo nekog na osnovu minulog rada. Da se radi o kandidatkinji koja nije radila s gradonačelnikom dali bismo , što se, kaže kartu. Nismo zadovoljni radom prethodne garniture, a nemamo ništa lično protiv kolegice“.

Marić je, pak, kazao da je bilo dosta pozitivnih stvari koje je u proteklom periodu uradila Komadina i da ona odlično poznaje rad Gradske uprave.
Također, Kordić je rekao kako svakodnevno sarađuje sa Komadinom te da ona radi težak i odgovoran posao. Naveo je i da je funkcija glavnog savjetnika jako bitna, možda, operativno i bitnija, kako je istaknuo, od funkcije gradonačelnika.
- Ona ima moju podršku i povjerenje- kazao je Kordić.
Komadina se zahvalila na podršci, istakavši kako je „neko prepoznao moj rad bez obzira na izlaganja koja smo čuli“.
-Kad nekoga osuđujete morate saslušat i drugu stranu. Preda mnom su još četiri godine da dokažem suprotno- navela je ona.

Posjetili smo imanje Elvedine Alić u naselju Homolje: Egzotične biljke iz cijelog svijeta zasadila u vrtu

Općina Konjic podržava natalitet: Novčana pomoć za nezaposlene roditelje

Prošlo je 639 godina od prvog pisanog zapisa o postojanju grada na Neretvi

Vlada HNK dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na bosanski jezik i konstitutivnost Srba

Jedini bh. grad na moru uoči nadolazeće sezone: Kako privući goste i izvan BiH

Dom zdravlja "Stari Grad" otvorio centralni punkt za vakcinaciju

Sanacija odrona u zoni UNESCO-a pola godine na čekanju

Medicinari u HNK sutra prekidaju generalni štrajk

U HNK napokon otvoren put do izbora šefa policije

„Nebeska šetnica“ u Mostaru oduzima dah

U Mostaru divan dan, a zbog ramazana manje domaćih gostiju

Radnici mostarske firme kamionima blokirali ulaz i kapiju "Aluminija"

U Mostaru počelo masovno vakcinisanje

U Mostaru incidenca obolijevanja 1.000, a u Njemačkoj 102 na 100.000 stanovnika

Dom zdravlja u Mostaru dobio donaciju iz Kine

Komadina ponovo glavna savjetnica, Baralija rekla Mariću: "Drago mi je da sam zaslužna za to da ste vi predsjednik"

Hercegovačko-neretvanski kanton

Posjetili smo imanje Elvedine Alić u naselju Homolje: Egzotične biljke iz cijelog svijeta zasadila u vrtu

Općina Konjic podržava natalitet: Novčana pomoć za nezaposlene roditelje

Prošlo je 639 godina od prvog pisanog zapisa o postojanju grada na Neretvi

Vlada HNK dala pozitivno mišljenje na amandmane koji se odnose na bosanski jezik i konstitutivnost Srba

Jedini bh. grad na moru uoči nadolazeće sezone: Kako privući goste i izvan BiH

Dom zdravlja "Stari Grad" otvorio centralni punkt za vakcinaciju

Sanacija odrona u zoni UNESCO-a pola godine na čekanju

Medicinari u HNK sutra prekidaju generalni štrajk

U HNK napokon otvoren put do izbora šefa policije

„Nebeska šetnica“ u Mostaru oduzima dah

U Mostaru divan dan, a zbog ramazana manje domaćih gostiju

Radnici mostarske firme kamionima blokirali ulaz i kapiju "Aluminija"

U Mostaru počelo masovno vakcinisanje

U Mostaru incidenca obolijevanja 1.000, a u Njemačkoj 102 na 100.000 stanovnika

Dom zdravlja u Mostaru dobio donaciju iz Kine

Komadina ponovo glavna savjetnica, Baralija rekla Mariću: "Drago mi je da sam zaslužna za to da ste vi predsjednik"